ZIMA 2020.

TAJNE
GRADA
Nažigač koji daje
svjetlo Gornjem
gradu, topnik
s Lotrščaka,
S P EC I JA L N O IZDA N J E mistični tuneli...

ZIMA U
ZAGREBU
Advent, sanjkanje, kultura,
fantastična hrana... Dobro došli
u metropolu velikog srca!
 4 UVOD
8 42 Zagreb u brojkama
6 TRADICIJA
Kako se nekad u Zagrebu
ukrašavalo drvce, što je bilo na
blagdanskom stolu...
8 ADVENT
Božićni sajam ove će godine
biti drugačiji, ali blagdanskog
ugođaja neće nedostajati
14 ŠETNJA CENTROM
Upoznajte grad u čarobnim

TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX
jesenskim i zimskim bojama
22 MUZEJI I IZLOŽBE
Otvoreni postavi koje bi bilo
šteta propustiti
iSTOCK

24 DOGAĐANJA
Od slavnog Orašara do
intimnih koncerata
48

GORAN MEHKEK/CROPIX
36
MARKO MIŠČEVIĆ/CROPIX
26 KLIZANJE
Kamo u Zagrebu na
omiljenu zimsku rekreaciju

28 TAJNE GRADA
Upoznajte Sašu,
gornjogradskog nažigača,
Alema, topnika iz Lotrščaka,
pripadnike Kravat pukovnije...
36 PARKOVI
Oaze za šetnju, rekreaciju i
sanjkanje
42 MEDVEDNICA
Omiljeno izletište
Zagrepčana dobiva novu
žičaru i obnovljenu utvrdu
Medvedgrad
66 48 GASTRONOMIJA
Tradicionalni zimski okusi
i najbolje slastice
TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX

28
GLAVNI UREDNIK:
Goran Ogurlić
UREDNICA LIKE!-a:
Lana Mindoljević
GRAFIČKE UREDNICE:
Sandra Pušćenik,
NAKLADNIK JUTARNJEG LISTA Tajana Bukovec Polović,
Hanza Media d.o.o. Žaneta Zjakić i Andrej Hlup
58 IZLET U OKOLICU
Zagrebački prsten
64 SHOPPING
Što kupiti za uspomenu i na
kojim adresama
NAPOMENA! Sav sadržaj
i informacije u ovom prilogu
vrijedili su na dan završavanja
izdanja, no podložne su
promjenama ili otkazivanju
UREDNIK FOTOGRAFIJE: ovisno o odluci pojedinog
Marko Miščević organizatora te svim
SURADNICI: epidemiološkim mjerama
koje će biti na snazi u trenutku
Viktorija Macukić, Martina Hrupić,
održavanja. Molimo čitatelje
Lidija Lončarić, Tomislav Krišto da se dodatno informiraju na
MARKETING: internet stranicama i društvenim
Mihaela Huzanić , mrežama organizatora
Mihaela.Huzanic@hanzamedia.hr pojedinog događanja!
01/617 3807

NAKLADNIK Hanza Media d.o.o., Zagreb, Koranska 2 UPRAVA Ana Hanžeković (članica Uprave) / PROKURISTI Zorica Vitez Sever (direktorica Korporativnih poslova i Cropixa),
Amalija Bilušić (direktorica financija, računovodstva i kontrolinga) / NADZORNI ODBOR Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, Marijana Raguž, Krešimir Ćosić, Davor Butorac /
IZDAVAČKI SAVJET Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, Vesna Barić Punda, Dragan Ljutić, Mario Zovak/ DIREKTOR IZDAVAŠTVA Tomislav Wruss / DIREKTOR PRODA-
JE OGLASNOG PROSTORA Igor Cenić /DIREKTOR DIGITALNIH OPERACIJA Stipe Grubišić / DIREKTORICA KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA I PROMOCIJE Paola Poljak
/ DIREKTOR PROIZVODNJE, PRETPLATE I PRODAJE Igor Volarević / SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA Adresa: HANZA MEDIA d.o.o. / Koranska 2 / 10000
Zagreb / Za službenika za zaštitu osobnih podataka / dpo@hanzamedia.hr<mailto:dpo@hanzamedia.hr> / 01 617 39 39 / SERVISI I KONTAKTI /Prodaja novina: 01 617 3870
/ Pretplata: 01 225 5374, pretplata@hanzamedia.hr<mailto:pretplata@hanzamedia.hr> / CROPIX: 01 610 3117, 01 610 3090 / fax: 01 610 3033, cropix@hanzamedia.hr<-
mailto:cropix@hanzamedia.hr>, www.cropix.hr<http://www.cropix.hr> / Marketing i prodaja oglasnog prostora (tiskana izdanja) marketing@hanzamedia.hr, 01 617 3870 / TISAK
Tiskara VJESNIK d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb / © 2020. HANZA MEDIA. Sva prava pridržana.
3
 DOBRO
GRAD U BROJKAMA

DOŠLI U
ZAGREB
Upoznajte glavni
grad Hrvatske,
metropolu velikog
srca i domaćina
najboljeg božićnog
sajma u Europi

ADVENT U ZAGREBU 160.917 ZIMA U ZAGREBU

tri puta zaredom
proglašen
je najboljim božićnim
TURISTA POSJETILO JE ZAGREB
TIJEKOM TRAJANJA ADVENTA
PROŠLE GODINE
(29. 11. 2019. – 7. 1. 2020.), A
2,1 stupanj prosječna
je temperatura
zraka u prosincu
OSTVARILI SU 308.787 NOĆENJA
sajmom u Europi 2016., 2017.
i 2018. godine prema izboru
glasača portala European
12%
BIO JE PORAST U
-18,7 stupnjeva
najniža je
dnevna temperatura
Best Destinations. DOLASCIMA U ODNOSU
izmjerena u prosincu
NA 2018.
(1927.)
iSTOCK

4
POVRŠINA:
641,32 km2
148 km
DUŽINA TRAMVAJSKIH
257 3,6 MILIJUNA

EKSPONATA U
BROJ NASELJA:
70
PRUGA tramvajskih stanica ZAGREBAČKIM
MUZEJIMA
BROJ BROJ
STANOVNIKA: GRADSKIH
804.507 ČETVRTI:
17

5 “ISPOD SATA”
KAJ
snježnih dana RIJEČ JE KOJU ZAGREPČANI
ČESTO KORISTE, A NA
dosadašnji je Omiljeno mjesto KAJKAVSKOM NARJEČJU
prosjek za prosinac na kojem se
ZNAČI ŠTO. POPULARNA JE I
RIJEČ FAKAT - KOJA ZNAČI ZAISTA, STVARNO
od početka mjerenja Zagrepčani
najčešće nalaze, a Dan grada: 31. svibnja
21,5 stupnjeva odnosi se na sat na

10000/01:
najviša je Trgu bana Jelačića
dnevna temperatura koji na tome mjestu
izmjerena u prosincu stoji već 100 godina,
(1989.) od 1920. poštanski i pozivni broj
5
 STARI OBIČAJI

Osim što je
početkom
20. stoljeća
Zagreb izgle-
dao nešto
drugačije
nego danas,
tada su se
njegovali
neki drugi
blagdanski
običaji, a
mnogi od
njih su danas
zaboravljeni

TRADICIJA
BLAGDANA
U STAROM
ZAGREBU
PROVJERILI SMO KAKO SU NEKADA
ZAGREPČANI OBILJEŽAVALI BOŽIĆ TE
KAKO SU SE PRIPREMALI ZA BLAGDANE
tekst Viktorija Macukić /// fotografije
presnimke Muzej grada Zagreba

BOŽIĆNO DRVCE
U Zagrebu, kao i ostatku Hrvatske,
do 19. stoljeća nisu se kitila božićna
drvca. Ta je tradicija stigla 1850. godine
kada su, prema uzoru na Njemačku, u
Hrvatskoj okićena prva drvca, i to su
tada bila bjelogorična stabla. Običaj se
prvo proširio u sjeverozapadnom dijelu
zemlje, a onda i na ostatak Hrvatske. U
početku su se drvca kitila pravim svije-
ćama te je velika božićna jela bila jedan
od simbola Božića. Obitelji su znale jelu
ukrasiti i jabukama i drugim voćem
poput šljiva, a zanimljivo je kako se na
vrh drvca nekada stavljao luk, umjesto
danas prepoznatljivih zvijezda i anđela.
Luk je na drvcu morao proklijati te se po
klicama moglo zaključiti kakva će biti
sljedeća godina. Bojali su se orasi i lješ-
njaci, najčešće u zlatnu i srebrnu boju,
a od papira su se radili ukrasni lanci.
6
Tek poslije, početkom 20. stoljeća, drvca
su se počela kititi raznim ukrasima i
kuglicama.
BLAGDANSKI STOL
U Zagrebu će se na blagdanskom stolu
najčešće naći purica s mlincima.
Tradicionalno je to jelo koje se jede na
Božić, što zbog toga što je riječ o pravom
domaćem pečenju, što zbog simbolike.
Naime, vjerovalo se kako za Božić treba
jesti perad s obzirom na to da ona zemlju
baca iza sebe te su Zagrepčani, ali i
mnogi drugi, vjerovali u tu simboliku da
će tako sve loše u tekućoj godini ostaviti
iza sebe. Isto tako, zbog simbolike, za
Novu godinu jede se odojak jer se vjeruje
da on gura sve ispred sebe pa će iduća
godina biti plodnija i bogatija. Osim
mlinaca, na blagdanskom stolu često
se nađe i slasni krumpir te već tradici-
onalno blagdanska francuska salata, a
stol mora biti bogat jer predstavlja obilje
u sljedećoj godini. Također, domaćice
su za blagdane pekle suhe kolače, uz
obaveznu makovnjaču ili orehnjaču koji
su do danas ostali tradicionalni božićni
kolači.
BADNJAK
Znate li da su Zagrepčani nekada obi-
lježavali “kokošji Badnjak”? Pomalo
neobičan događaj, koji je vjerojatno pre-
uzet iz Slavonije, slavio se 23. prosinca
kokotanjem djece kako bi kokoši bile što
plodnije sljedeće godine. Naime, djeca
su od ranog jutra obilazila kuće susjeda
i kokotala, a tog su dana kokoši morale
jesti iz obruča.
No, Badnjak se obično povezivao sa
slamom. Otac bi za Badnjak u kuću
unosio slamu, koja je bila simbol Isusova

rođenja u štali, a djeca bi se tada igrala
slamom.
Žene bi za Badnjak užurbano pravile
kolače i tradicionalna jela, ali i kruh
božićnjak. Kako je početkom prošlog
stoljeća narastao broj zaposlenih žena
u Zagrebu, vlasti su dopustile da za Bad-
njak rade trgovine i slastičarnice kako bi
ih stigle kupiti. Trgovine su radile do 17
sati, a tramvaji su prestali voziti u 21 sat.
Za Badnjak se tradicionalno postilo.
Najčešće su za Badnjak Zagrepčani jeli
grah, dok se poslije polnoćke sjedalo za
stol te se obavezno jela hladetina, ali i
kuhane kobasice.
DJECA I BLAGDANI
Djeca su bila angažirana oko blagdan-
skih zaduženja. Često su upravo djeca
kitila božićno drvce, a, naravno, najviše
su se veselila poklonima. To nisu bili
PRVO BOŽIĆNO DRVCE U HRVATSKOJ JE
OKIĆENO 1850. GODINE, A ZAGREPČANI SU
SVOJE JELE KITILI PRAVIM SVIJEĆAMA
raskošni pokloni kao danas te ih je
nekad donosio Sveti Nikola. To je ujedno
i bio najdraži blagdan mnoge djece.
Tradicionalne igračke tada su se radile
od drva i najčešće je bila riječ o drvenim
životinjama koje su uveseljavale djecu.
Često su dobivali i slatkiše, a na ovim
prostorima nije bila rijetkost da se djeci
poklanjaju licitarska srca.
ZABORAVLJENI OBIČAJI
Još i danas se na blagdan Sv. Lucije sadi
pšenica, no nekada je taj blagdan obilje-
žavao i nešto drugo. Mlade djevojke su na
blagdan Sv. Lucije na papiriće upisivale
11 muških imena, a jedan su ostavile
Gornji i Donji grad
početkom prošlog
stoljeća jednako
su disali, a sve se
obavljalo u današnjem
strogom centru grada.
Tada su trgovine,
posebice slastičarnice
počele raditi za
Badnjak i Staru
godinu, a na Badnjak
je ZET donio odluku da
tramvaji voze do 21 sat
kako bi i vozači proveli
blagdane s obitelji
prazan. Svakog dana do Božića zapalile
bi jedan papirić. Onaj papirić koji bi
ostao, bilo je ime djevojčina budućeg
supruga, a ako je ostao prazan papirić,
vjerovalo se da se ta djevojka nikad neće
udati.
Također, jedan od pomalo bizarnih
običaja je Šibrajevo koje se obilježavalo
28. prosinca na Nevinu dječicu. Kako
bi se obilježio taj grozan događaj kada
je kralj Herod naredio da se usmrte
svi dječaci do dvije godine starosti u
Betlehemu, običaj je bio da se na taj dan
djeca šibaju brezinim granama, ali ih se
nakon toga častilo slatkišima, najčešće
suhim voćem.
7
 NAJLJEPŠE DOBA GODINE

BLAGDANSKA
DOGAĐANJA
DOŽIVITE SVJETLOST ADVENTA

Najljepši advent
u Europi ove će
godine zasjati
nešto drugačijim
ruhom nego što
smo navikli, no
iako drugačiji,
i ovogodišnji
Advent u
Zagrebu bit će
čaroban i prepun
blagdanskih
kulturnih
sadržaja

tekst Viktorija
Macukić
/// fotografije
iSTOCK
8

a
Advent u Zagrebu ove će se zime održati od 28. studenoga
do 1. siječnja 2021. godine pod sloganom ‘Osjetite svje-
tlost’. Najljepši advent u Europi ove će godine zasjati nešto
drugačijim ruhom nego što smo navikli prošlih godina,
no iako drugačiji, i ovogodišnji Advent u Zagrebu bit će
čaroban i prepun blagdanskih kulturnih sadržaja.
Na programu će se naći i neki novi sadržaji koje je za
ovogodišnji advent osmislila Turistička zajednica grada
Zagreba. Jedan od njih je nazvan ‘Svjetlost Adventa’ u
sklopu kojeg će prozori Gornjeg grada biti osvjetljeni i
ukrašeni u blagdanskom duhu.
No, neće biti okićeni samo prozori Gornjega grada. Svi
građani su pozvani da sudjeluju u ovom projektu te da sami
osvijetle svoje prozore i tako se pridruže ovom projektu.
Jedan od noviteta je i projekt ‘Šetnjom kroz zagrebačke
crkve i njihove jaslice’, a oni koji neće stići pogledati
uživo jaslice zagrebačkih crkava, izložbu će moći vidjeti
na internetskim stranicama Turističke zajednice grada
Zagreba. Na njihovim će se stranicama moći pronaći
online galerija božićnih jaslica zagrebačkih crkava unazad
15 godina kroz arhivu Tvrtka Beusa.
Zbog epidemiološke situacije i očuvanja zdravlja svih
građana, Turistička zajednica grada Zagreba ove će
KALENDAR
Ovog prosinca ne
propustite...
Advent Classic Fest
Hrvatski glazbeni zavod sa svojom malom i velikom
dvoranom otvara vrata svim ljubiteljima klasične glazbe, kao
i posjetiteljima Adventa u Zagrebu svih generacija. Uživajte u
najljepšim stranicama klasičnih evergreena u izvedbi vrhun-
skih hrvatskih glazbenika, kao i mladih zvijezda u organizaciji
EPTA-e - Udruge klavirskih pedagoga Hrvatske.
LOKACIJA I DATUMI:
Hrvatski glazbeni zavod, 4. 12. u 19 sati; 12. 12. u 17 sati
Adventski koncerti Zagrebačkih solista
Koncertni program Zagrebačkih solista posjetiteljima
Adventa dat će mogućnost da uživaju u tradicionalnim djelima
europske i hrvatske glazbene literature koja su unatrag više od
jednog stoljeća nezaobilazan dio europskih božićnih događa-
nja. Uživajte u valcerima i polkama, međunarodnim i hrvatskim
božićnim pjesmama te pjesmama posvećenima Zagrebu.
LOKACIJA I DATUMI:
Muzej grada Zagreba, 12., 13., 19. i 20. prosinca u 12 sati
Večeri s Brahmsom
Jedinstveni kulturno-umjetnički događaj koji nikoga neće
ostaviti ravnodušnim uvodi publiku u kreativni svijet
Johannesa Brahmsa kroz njegove popijevke, intermezza,
valcere i mađarske plesove, i to na “bratu blizancu” klavira
kakav je skladatelj posjedovao do svoje smrti. Glazbeni
događaj organizira Udruga Cristoforium.
LOKACIJA I DATUMI:
Muzej za umjetnost i obrt, 12., 16., 19. i 20. prosinca u 18 sati
Adventski koncerti Zagrebačkog komornog orkestra
Zagrebački komorni orkestar pripremio je četiri adventska
koncerta s biserima klasične glazbe. Koncerti će se održavati
tijekom cijelog prosinca u prekrasnom Muzeju za umjetnost i
obrt te u prostorijama Društva hrvatskih književnika. Ulaznice
je potrebno rezervirati na zagrebacki.komorni.orkestar@
gmail.com.
LOKACIJE I DATUMI:
Muzej za umjetnost i obrt, 2. i 9. 12. u 19.30 sati
Društvo hrvatskih književnika, 15. i 20. 12. u 19.30 sati
Koncerti s božićnih balkona
S najljepših zagrebačkih balkona dopiru melodije u izvedbi
šesteročlanog limeno-puhačkog sastava Ad gloriam brass,
unoseći blagdansku radost na šarene gradske ulice. Ad
gloriam brass je sastav šestorice limenih puhača sastavljen
od članova orkestra Opere HNK u Zagrebu i Zagrebačke
filharmonije. Zvuk limeno-puhačkih instrumenata tradicio-
nalno je vezan uz Božić, simbolički uz objavu božićne vijesti i
radosti, a fanfarni zvuk koji dolazi s visine balkona doprinosi
tom dojmu.
LOKACIJE I DATUMI:
balkon Tkalčićeva 33; 29. 11. u 19 sati
Galerija Lav, Opatička 2; 2. 12. u 17 sati
balkon Tkalčićeva 33; 6. 12. u 19 sati
Galerija Lav, Opatička 2;- 9. 12. u 17 sati
balkon Tkalčićeva 33; 13. 12. u 19 sati
Galerija Lav, Opatička 2; 16. 12. u 17 sati
balkon Tkalčićeva 33; 20. 12. u 19 sati
balkon HNK; 23. 12. u 17 sati
Zagrebački harfistički festival - Harfom u advent
U pomno zamišljenom programu sudjeluju vrsni domaći
glazbenici koji će zagrebačkoj publici, ali i svima koji u to
vrijeme posjete naš grad, pružiti iznimni kulturni doživljaj.
9
 godine omogućiti svim građanima da
uživaju u adventskim događanjima,
pa čak i iz udobnosti vlastitog doma.
Najavili su oko 90 koncerata u zatvo-
renim i otvorenim prostorima, 10
festivala duhovne i prigodne glazbe,
a projektom ‘Proširena stvarnost’
advent će biti prisutan na dvadesetak
zagrebačkih lokacija. Također, najzna-
čajniji programi će se prenositi preko
društvenih mreža.
Održat će se i Advent Classic Fest u
Hrvatskom glazbenom zavodu, ali
i Adventski koncerti Zagrebačkih
solista u Muzeju grada Zagreba. Od
glazbenih događanja na programu
su i Večeri s Brahmsom u Muzeju za
umjetnost i obrt, Adventski koncerti
Zagrebačkog komornog orkestra,
Koncerti s božićnih balkona i Zagre-
bački harfistički festival - Harfom u
Advent. U KD-u ‘Vatroslav Lisinski’
bit će organiziran poseban božićni
program u prosincu.
Etnografski muzej i Udruga prijatelja
hrvatskih božićnih jaslica predstavit
će čak 42 primjerka jaslica s područja
Zagreba i okolice, Međimurja, Podra-
vine i drugih krajeva Hrvatske.
Od već dobro poznatih manifestacija,
očekuje nas novo izdanje Artomata.
Za one najmlađe organizirana je Bajka
za van: Crvenkapica, vuk i baka koja će
se u nekoliko navrata izvesti u parku
10
Ribnjak, a otvoren je i Muzej vlakića -
Backo Mini Express.
Uz pomoć modernih tehnologija i
proširene stvarnosti građani i posje-
titelji grada moći će uživati u izložbi
Virtualni božićni prozori, a sve infor-
macije mogu se pronaći na adventskim
stranicama Turističke zajednice grada
Zagreba.
- Posjetitelji će, u skladu s preporu-
kama HZJZ-a, koristeći aplikaciju
Equinox kroz ekran svog mobitela
moći vidjeti animirani sadržaj koji su
organizatori za njih pripremili. Na web
stranicama adventzagreb.hr moći će
se pronaći popis lokacija na kojima će
biti moguće vidjeti navedenu izložbu, a
isti će biti komuniciran i kroz medije
i društvene mreže.
Na mobilne uređaje je potrebno
instalirati Equinox aplikaciju, a kada
posjetitelj dođe na neku lokaciju i
otvori aplikaciju, ista će sama izbaciti
na zaslon mobitela obavijest o tome
što se nalazi u neposrednoj blizini.
Klikom na ikonu koja se pojavi na
ekranu mobitela, aplikacija navodi
posjetitelja do točnog mjesta gdje je
postavljena izložba.
Okretanjem svog mobitela, kao kod “žićBo” je inicijativa zagrebačkih
fotografiranja, prolazi se kroz izložbu ugostitelja da svojim sugrađanima i
te se može interaktivno u njoj sudjelo- gostima grada Zagreba pruže maksi-
vati - fotografirati se ili dijeliti sadržaj malno siguran i odgovoran Advent u
na društvenim mrežama. Zagrebu, u trajanju od 28.11.2020. –

1.1.2021. Obzirom na novonastale
okolnosti vezane za epidemio-
lošku situaciju te činjenicu da
zagrebački Advent ove godine nije
u standardnom obliku, ugostitelji
grada Zagreba su se organizirali
te zajedničkom marketinškom
kampanjom pozivaju Zagrepčane
i njihove goste da odgovorno i
poštivajući sve epidemiološke
mjere ipak uživaju u Adventu.
Tako, na najatraktivnijim grad-
skim lokacijama renomirani
zagrebački lokali pripremaju niz
tematskih aktivnosti kroz tjedan
te posebna događanja za vikend
i blagdane. žićBo je projekt kroz
koji će zagrebački ugostitelji
prezentirati modernu zagrebačku
ugostiteljsku scenu.
- Prosinac u Zagrebu bit
će lijep, osvijetljen,
s idejom nade i
zajedništva - izja-
vila je Martina
Bienenfeld,
direktorica Turi-
stičke zajednice
grada Zagreba
na predstav-
ljanju Adventa
u Zagrebu, i
do da la k a ko
žele da Zagreb
ostane prepoznat
kao destinacija
adventskih događa-
nja, ali uz odgovorno
ponašanje.
DOGAĐANJA
Organizator Zagrebačkog harfističkog festivala je Hathor, a
ulaznice se mogu rezervirati na: zagrebharpfestival@harfacro-
atia.com.
LOKACIJE I DATUMI:
Nacionalna i sveučilišna knjižnica; 30. 11. u 12 sati
Muzička akademija u Zagrebu; 2. 12. u 19 sati
Velika dvorana Europskog doma; 3. 12. u 19 sati
Crkva sv. Antuna Padovanskog; 4. 12. u 20 sati
Velika dvorana Europskog doma; 5. 12. u 20 sati
Foyer HNK Zagreb; 7. 12. u 17 sati
Muzej prekinutih veza; 8. 12. u 19 sati
Artomat
Sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta koncipiran
je kao platforma koja afirmira različite aspekte umjetničkog
stvaranja i kreativnog izražavanja. Posjetiteljima želi omogućiti
priliku za kreativno izražavanje i edukaciju, mogućnost kupnje
originalnih predmeta, podržavajući pritom mikroproizvodnju
koja rezultira statistički rijetkim i individualiziranim proizvo-
dima. Ulaz na sajam, kao i sav popratni sadržaj, za posjetitelje
je besplatan. Program će se bazirati na izlagačima, odnosno
razgovorima s njima (spotlight), i to u prijenosu razgovora i
digitalno (kao novitet ove godine).
LOKACIJA I DATUM:
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika; 17. - 22. 12. 2020.
Bajka za van: Crvenkapica, Vuk i Baka
U ovom malo čudnom kazališnom događaju mali i veliki
gledatelji sa slušalicama na ušima uživaju u glazbi, prate priču
GRAD JE i šeću šumom koju glumi park Ribnjak. U tu veselu i duhovitu
POZVAO šetnju vode ih omiljeni likovi iz bajke: Crvenkapica, Vuk i Bakica.
Svaki lik priča svoju priču onako kako ju je on doživio, a kad se
GRAĐANE konačno susretnu, morat će se dogovoriti koja je prava istina.
“Bajka za van” u organizaciji Teatra Poco Loco je predstava u
DA UKRASE kojoj svi aktivno sudjeluju, ispunjavajući kreativne i edukativne
SVOJE zadatke: vježbaju karate s Vukom, boje cvijeće s Crvenkapicom i
pomažu baki ispričati bajku o dugonosoj princezi i zmaju.
PROZORE LOKACIJA I DATUMI:
KAKO BI Park Ribnjak; 5., 13., 19., 20., 27. 12. u 11 i 12.30 sati (trajanje
izvedbe 30 min.)
SE DUH
Muzej vlakića - Backo Mini Express
BLAGDANA Peta najveća maketa željeznice Europe već je godinama neizbježna
PROŠIRIO atrakcija Zagreba. I ove godine će biti organizirano prigodno blag-
dansko uređenje Muzeja uz višejezični program razgleda.
U SVE LOKACIJA: GUNDULIĆEVA 4
KVARTOVE Radno vrijeme: pon - sub 12.00 - 20.00 h
Zatvoreno: 24., 25. i 26. 12., 31. 12. i 1. 1.
Cijena ulaznice: 35 kuna odrasli, 30 kuna djeca i 100 kuna
obiteljska (dvoje odraslih i dvoje djece)
X. smotra Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica
Etnografski muzej i Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica
predstavljaju božićne jaslice, ukupno njih 42, s područja
Zagreba i okolice, Međimurja, Podravine i drugih krajeva
Hrvatske.
LOKACIJA I DATUMI:
Etnografski muzej; od 26. 11. 2020. - 6. 1. 2021.
Program u prosincu u organizaciji KD-a “Vatroslav Lisinski”
Lisinski subotom: Il Giardino Armonico - Giovanni Antonini,
umjetničko vodstvo, Anna Prohaska, sopran
DATUM: 28. 11. U 19.30 SATI
Lisinski subotom: Ivo Pogorelić, glasovir
DATUM: 5. 12. U 19.30 SATI
Lisinski subotom: Slovenska filharmonija; Simon Krečič,
dirigent, Dubravka Tomšič-Srebotnjak, glasovir
DATUM: 12. 12. U 19.30 SATI
Dan dvorane
DATUM: 29. 12.
11

HOTELI SVOJOM PONUDOM
OBOGAĆUJU BLAGDANSKI UGOĐAJ
Od posebno osmišljenih blagdanskih menija s tradicionalnom hranom i pićem do
pomno ukrašenih pročelja i interijera: advent živi i u gradskim hotelima
ESPLANADE OLEANDER -
LUX LUMINE
28.11.2020. - 1.1.2021.
Raskošni interijer poznatog zagre-
bačkog hotela Esplanade zasjat će
posebnim sjajem. Bezbroj svjetlucavih
lampica, prigodna božićna dekoracija,
blagdanska glazba i miris najfinijih
kolačića pretvorit će hotel u čarobno
božićno ozračje iz bajke. Vodeći se
sloganom ovogodišnjeg zagrebačkog
Adventa “ADVENT U ZAGREBU
–OSJETITE SVJETLOST” hotel Espla-
nade će dio kultne terase Oleander
pretvoriti u svjetlosnu čaroliju te pri-
vlačiti goste dekoracijom i raskošnom
gurmanskom ponudom koju potpisuje
chefica Ana Grgić.
Tradicionalni adventski brunch u Zin-
fandel’su, dani bakalara u Le Bistrou,
12
slastice i zimski kokteli u Esplanade
baru, dobro poznati božićni obiteljski
ručak i svečana novogodišnja večera
samo su neke od blagdanskih ponuda
hotela. Tradicionalni Orient Express
poslijepodnevni čaj ovog adventa
dobiva svoju božićnu ediciju. Običaj
ispijanja raskošnog poslijepodnevnog
čaja u Esplanade baru i na Oleander
terasi uz selekciju malih slasnih zalo-
gaja predstavlja svojevrsnu tradiciju
i pravi gurmanski doživljaj za sva
osjetila. Božićna inačica ovog rituala
donosi najfiniji Ronnefeldt čaj s aro-
mama cimeta, đumbira i klinčića,
poslužen u čajniku uz med i limun,
u spoju s pomno biranim božićnim
slasticama i medenjacima u obliku
licitara i mini kolačića te slanim zalo-
gajima, poslužen na srebrnom etažeru
Hotel Esplanade
u svjetlucavom ambijentu bara i terase,
donosi pravi topli božićni ugođaj. Cere-
monija ispijanja aromatičnih gutljaja
u dvoje u Božićnoj selekciji iznosi 145
kn, a i u ovo „novo normalno” vrijeme
gosti će moći opušteno guštati u toplini
blagdanskog ozračja jer je sigurnost
i poštivanje epidemioloških mjera
glavni prioritet.
ADVENTSKA BAJKA
AMADRIA PARK HOTELA
6.11.2020. - 4.1.2021.
Posjetite adventsku bajku Amadria
Park Hotela Capital u Zagrebu i pro-
vedite ugodne trenutke uz mirise tople
čokolade, kuhanog vina, punča, sla-
stica te pravu blagdansku atmosferu.
Tijekom najljepšeg perioda u godini u
hotelu će se održati mnoštvo manjih
događanja poput Čajanke s Orašarom,
Blagdanskog bruncha, svečane Badnje
večere i dočeka Nove 2021. a koji će sve
posjetitelje uvesti u čaroliju blagdana.
Čajanka na temu Orašara humanitarnog
je karaktera te određeni dio prihoda od
svake čajanke ide humanitarnoj udruzi
Dobra Volja koja tradicionalno pomaže
siromašnima za blagdane. U svakom
događaju bit će ukomponirani blag-
danski čokoladni proizvodi, glazba te
nasmješena lica osoblja, a pročelje hotela
je dekorirano u suradnji s najpoznatijim
floristom na ovim prostorima, gospo-
dinom Sašom Šekoranjom. Adventska
bajka Amadria Park hotela Capital dat će
svoj jedinstven doprinos kako bi u ovoj
neuobičajenoj godini Zagreb ipak zasjao
u najljepšem svjetlu i svim gostima koji
ga odluče posjetiti ponudio vrhunski
pravi adventski ugođaj sukladno pre-
porukama nadležnih tijela.
ADVENT U SHERATON
ZAGREB HOTELU
28.11.2020. - 6.1.2021.
Advent je i u hotelu Sheraton! Svi gosti
će moći uživati u kuhanom vinu, kola-
čićima te slanim jelima, a tradicionalne
adventske i božićne delicije, interpre-
tirane na moderan način, moći će se
pronaći na grijanoj terasi ili u Piano
Baru te hotelskim restoranima. Čaro-
lija blagana neće izostati ni ove, svima
izazovne godine, te će se tradicionalni
Božićni i Novogodišnji ručak održati
u restoranu Kralj Tomislav, a svečani
doček Nove godine u Velikoj dvorani
hotela Sheraton, sukladno svim epide-
miološkim mjerama.
Amadria Park
Hotel Capital
ADVENT U HOTELU WESTIN
ZAGREB
28.11.2020. - 1.1.2021.
Zagrebački Advent osvjetlit će i hotel
Westin, a posebno vanjsku terasu Diana
bara. Advent na grijanoj i posebno deko-
riranoj terasi hotela nudit će pregršt
blagdanskih delicija i čarobnog zimskog
ugođaja. Odgovorno ponašanje je prio-
ritet, a Advent u hotelu Westin pružit će
svim gostima sigurnost, svjetlost i pravu
blagdansku toplinu.
BOŽIĆNO UREĐENJE
HOTELA JADRAN
28.11.2020. - 1.1.2021.
Svjetlost ovogodišnjeg Adventa u
Zagrebu obasjat će i izlog hotela Jadran.
I sam pogled na bogatu božićnu dekora-
ciju izloga hotela smještenog u samom
centru grada, na lokaciji Vlaška 50,
ozarit će lice svakom prolazniku.
ADVENT U
INTERNATIONALU
28.11.2020. - 1.1.2021.
Tople napitke i blagdanske slastice
koje šire mirise hrvatske kulinarske
tradicije, gosti će moći pronaći u sklopu
Adventa u hotelu Internacional. U
posebno dekoriranom prostoru hotela,
tradicijskom ruhu adventa dodat će se
i dašak modernog te će se svi dnevni
događaji dijeliti i na društvenim mre-
žama. Fotografije najsvjetlijeg Adventa
u Zagrebu do sad, unijet će blagdansku
toplinu i u domove svih onih koji ga ove
godine neće biti u mogućnosti posjetiti.
TIME OUT HOTEL - ADVENT U
ZAGREBU
28.11.2020. - 1.1.2021.
Glavni ulaz hotela, atrij te krovnu terasu s
koje se pruža prekrasan pogled na Gornji
grad, osvjetlit će brojne adventske lampice.
Uz poštivanje epidemioloških mjera i na
svježem zraku, u dvorištu će tijekom dana
gosti moći uživati u brojnim adventskim
delicijama, a uvečer će ono biti mjestom
čarobnih adventskih događanja.
ADVENT U HILTONU
28.11.2020. - 1.1.2021.
Advent u Hiltonu nudi gostima posebne
blagdanske pogodnosti na čak tri loka-
cije. Doubletree by Hilton vas poziva
na blagdansko opuštanje u spa oazi
hotela uz posebne promotivne popuste
na masaže, kao i pogodnosti na konzu-
maciju hrane i pića u OXBO restoranu.
Moderni, eklektični Canopy by Hilton
svoju adventsku ponudu temelji na
raznovrsnoj zabavi i gastronomiji uobi-
čajenoj za Advent u Zagrebu, a Hilton
Garden Inn svojom obiteljskom ponu-
dom poziva na uživanje u blagdanskom
zajedništvu uz lijepu božićnu dekoraciju
te animacijske punktove za najmlađe.
Gosti Adventa u Hiltonu će uz poštivanje
epidemioloških mjera osjetiti svjetlost i
toplinu blagdanskog ozračja.
*informacije koje su prikupljene i
objavljene u ovom izdanju spadaju u
skupinu informacija podložnih pro-
mjenama ili otkazivanju sukladno
odluci pojedinog organizatora/
nositelja projekta te svim epidemio-
loškim mjerama koje će biti na snazi
u trenutku održavanja događaja/
izvršavanja projekta.
Molimo sve zainteresirane da se zbog
svega navedenog dodatno informiraju
na svim dostupnim platformama.
13
 ZNAMENITOSTI

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE

Impresivna neobarokna zgrada HNK remek-djelo je
arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera.
Zgradu je 1895. godine otvorio car Franjo Josip I. koji je
zadao posljednji udarac, i to srebrnim čekićem, što je
značilo da je gradnja službeno završena. Isti je dan održana
i prva svečana predstava, a zgrada ima kapacitet za 750
gledatelja. HNK posjeduje čak osam oslikanih zastora, od
kojih je jedan željezni, a postavljaju se u različitim svečanim
prigodama. Danas u Hrvatskom narodnom kazalištu djeluju
tri umjetničke grane - drama, opera i balet.

14
UPOZNAJTE ZAGREB
U ČAROBNIM BOJAMA
JESENI I ZIME
Šetnja Zagrebom poseban je doživljaj u svako godišnje doba, a u hladnim
mjesecima prate je mirisi snijega, kestena i šuštanje lišća pod nogama
iSTOCK

pripremila Viktorija Macukić

15
 ZAGREBAČKA KATEDRALA
Puno ime zagrebačke katedrale je katedrala Uznesenja
Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava
i ona je od svoje gradnje ostala najveća hrvatska
sakralna građevina. Crkva na lokaciji današnje
katedrale postoji još od 1093. godine, a gradnja
sadašnje crkve počela je u 13. stoljeću, ali je na prijelazu
iz 19. i 20. stoljeće napravljena velika rekonstrukcija.
Jedan od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne
baštine teško je stradao u potresu u ožujku kada
se srušio vrh sjevernog tornja. Nedugo nakon,
radi sigurnosti, uklonjen je i vrh drugog tornja, te su
postavljeni križevi. U katedralu se još uvijek ne može
ući jer je u potresu teško stradala i njezina unutrašnjost,
tako da posjetitelji zasad mogu uživati u pogledu na
ljepotu i raskoš katedrale samo izvana.

iSTOCK
ISTOCK

LOTRŠČAK
Najpoznatija zagrebačka kula, koja ponosno stoji na ulazu u
nekadašnji Gradec, sagrađena je još u 13. stoljeću s ciljem da štiti
tadašnja južna gradska vrata. Na četvrtom katu kule smješten je
i grički top koji se svaki dan oglasi točno u podne. Ta je tradicija
počela za Novu godinu 1877. i otad, uz stanku tijekom Prvoga
svjetskog rata, nije zaboravljena. Kula je otvorena za javnost te
se može razgledati njezina unutrašnjost, a s vrha kule pruža se
prekrasan pogled na cijeli grad.

CRKVA SV. MARKA

Iako je najprepoznatljivija po krovu
sastavljenom od šarenih crepova
na kojima se nalaze povijesni
hrvatski grbovi, uključujući i
grb grada Zagreba, crkva sv.
Marka jednako je impresivna u
unutrašnjosti. U crkvi se nalaze tri
oltara ukrašena djelima poznatog
kipara Ivana Meštrovića, a velik
dio unutrašnjosti oslikao je slikar
Jozo Kljaković. Jedna je od
najstarijih građevina u Zagrebu,
ŽELJKO PUHOVSKI / CROPIX

koja datira iz 13. stoljeća, a ujedno

je bila i prva župna crkva u gradu.
Svoj današnji izgled dobila je u
vrijeme renoviranja u 19. stoljeću
kada je i napravljen šareni
krov. Danas je crkva sv. Marka
zaštićeno kulturno dobro, ali i
jedan od simbola grada.
16
 SPOMENICI

Hrvatski heroji
u bronci
fotografije Goran Mehkek / CROPIX

Antun Gustav Matoš,

Strossmayerovo
šetalište
Zasigurno najfoto-
grafiraniji spomenik u
gradu je onaj Matoša
s pogledom na Donji
grad. Rijetko koji turist
će proći kraj njega a
da ne sjedne do njega,
zagrli ga i posluša
razmišljanja jednog
boema. Kip je djelo
Ivana Kožarića.

DAMJAN TADIC / CROPIX

Marija Jurić Zagorka,
Tkalčićeva ulica
Neustrašivi borac za
ljudska prava, prva
žena novinarka u
Hrvatskoj i izuzetna
USPINJAČA književnica oduvijek
je bila ispred svog
Zagrebačka uspinjača, koja povezuje Gornji i Donji grad, najkraća je vremena. Poznata je
žičana željeznica na svijetu. Uspinjača, s prugom od 66 metara, od po ljubavnim roma-
1890. godine vozi Zagrepčane. Vozni red je svaki dan od 6.30 do 21.50 nima s elementima
sati, polazak je svakih deset minuta, a cijena karte pet kuna. Polazište u nacionalne povijesti,
Donjem gradu nalazi se u Tomićevoj ulici, a na Gornjem gradu izaći ćete a njezin kip koji se
na Strossmayerovo šetalište, podno kule Lotrščak. nalazi u Tkalčićevoj
ulici, nedaleko od
Zagorkinog doma na
Dolcu, djelo je Stjepana Gračana.

Zdenac života, Trg

Republike Hrvatske
Jedna od najljepših
gradskih fontana
nalazi se ispred
Hrvatskog narodnog
kazališta, a djelo
je kipara Ivana
Meštrovića. Tematika
je univerzalna - ispre-
pleteni ljudski aktovi
posežu za vodom
života.

Ban Josip Jelačić, Trg

bana Josipa Jelačića
Glavni gradski trg ime
je dobio po generalu
iSTOCK

i banu hrvatskom,
dalmatinskom i
UMJETNIČKI PAVILJON slavonskom koji je bio
na vlasti od 1848.
Smješten u srcu Zelene potkove, ovaj impresivni i jedan od najstarijih do 1859. Ban Jelačić
izložbenih prostora u Zagrebu zaštićeni je spomenik prve kategorije. bio je jedan od naj-
Umjetnički paviljon osnovan je 15. prosinca 1898., a na njemu su radili i značajnijih hrvatskih
autori zgrade HNK, arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer. Samu političara u 19. st.
konstrukciju paviljona osmislili su mađarski arhitekti Flóris Korb i Kálmán kao i u cijeloj povijesti
Giergl. U paviljonu zasad posjetitelji mogu uživati razgledavajući ga izvana Hrvata.
jer je zbog posljedica potresa trenutno zatvoren za javnost.
17
 KAMENITA
VRATA
Kamenita vrata
jedina su sačuvana
gradska vrata
nekadašnjeg
obrambenog
sustava Gradeca,
koja su, baš kao
i kula Lotrščak,
sagrađena u 13.
stoljeću. U prolazu
se nalazi kapela sa
slikom Majke Božje
od Kamenitih vrata,
ujedno i zaštitnice
grada Zagreba,
koja je preživjela
veliki požar 1731., a
iSTOCK

tridesetak godina
poslije vrata su
obnovljena te su
ZRINJEVAC do danas ostala
ista. Na Kamenitim
Često ga krasi titula najljepšeg zagrebačkog trga i Trg Nikole Šubića Zrinskog, vratima možete
popularno nazvan Zrinjevac, to zaista i jest. Prepoznatljiv po glazbenom paviljonu zapaliti svijeću ili se
koji je u sredini trga postavljen 1891. godine, Zrinjevac je omiljeno okupljalište samo diviti povijesti
Zagrepčana i njihovih gostiju. Sastoji se od trga i prekrasnog perivoja s alejom i arhitekturi
platana, a dio je zagrebačke zelene ili Lenucijeve potkove koju čini čak sedam nekadašnjeg
donjogradskih trgova i Botanički vrt. grada.

18
DOLAC
Tržnice su oduvijek žile
kucavice gradova pa je tako i
slikoviti Dolac omiljeno mjesto
za susrete i nabavke. Smješten
je iznad Jelačića placa i već
je 85 godina glavna gradska
tržnica. Desetljećima se tu
može kupiti svježe voće,
povrće, meso, sir, vrhnje,
cvijeće, ali i riba koja se nalazi
u ribarnici u zatvorenom dijelu
tržnice. Namirnice su na Dolcu
oduvijek prodavale kumice,
tradicionalne prodavačice
u narodnoj nošnji, te njima u
čast na vrhu stepenica koje s
glavnog trga vode na Dolac
stoji upravo kip kumice.
CRKVA SV. KATARINE SPOMENICI
Nedaleko od crkve sv. Marka,
na Trgu Katarine Zrinske,
smjestila se najpoznatija Kralj Tomislav, Trg
zagrebačka barokna crkva, kralja Tomislava
crkva sv. Katarine. Iako je na Spomenik prvom
njezinu mjestu nekada stajala hrvatskom
mala dominikanska crkva, kralju nalazi se na
isusovci su na tome mjestu istoimenom trgu.
sagradili potpuno novu crkvu, Kipar Robert Frangeš
ali i samostan u kojem se danas Mihanović izradio je
nalazi Galerija Klovićevi dvori.
konjanički spomenik
Crkva je dva puta stradala
1938. godine, ali je
u požaru te je nakon toga
obnovljena, ali je veliku štetu zbog dugotrajnih
pretrpjela i ove godine. Crkva polemika i Drugoga
koja datira iz 17. stoljeća teško je svjetskog rata
stradala u ožujku kada je Zagreb spomenik postavljen
pogodio potres te je čeka još tek 1947. godine.
jedna temeljita obnova.
August Šenoa,
Vlaška
Kip jednog od naj-
poznatijih hrvatskih
književnika nalazi se
u Vlaškoj ulici jer je
upravo u toj ulici sam
Šenoa rođen 1838.
godine. Kip je djelo
umjetnice Marije
Ujević-Galetović, a
postavljen je 1988.
GORAN MEHKEK / CROPIX
u povodu 150.
obljetnice Šenoina
rođenja.
Kumica Barica,
Dolac
Na vrhu stepenica
koje sa Splavnice
vode na Dolac 2006.
postavljen je kip tradi-
cionalne prodavačice
na tržnici, a građani
su joj odabrali ime
Barica. Kip je djelo
kipara Stjepana
Gračana, a kipar ju
je napravio prema
kumici Đurđici Jančić,
koja na Dolcu prodaje
više od 50 godina.
Petrica Kerempuh,
Opatovina
Kip Petrice Kerem-
puha, književnog
lika iz poznatog djela
“Balade Petrice
Kerempuha”
književnika Miroslava
Krleže nalazi se na
trgu iznad Dolca.
Spomenik Petrici
DAMIR KRAJAČ/ CROPIX
Kerempuhu napravio
je kipar Vanja Radauš,
a postavljen je 1955.
godine.
19
 ISTOCK

STROSSMAYEROVO ŠETALIŠTE
Jedno od najljepših šetališta, Strossmayerovo šetalište, povezuje Donji i Gornji grad. Smješteno je ispod kule Lotrščak,
a izlazi na Mesničku ulicu. Uređeno je krajem 19. stoljeća, a ime je dobilo po poznatom hrvatskom biskupu i prosvjetitelju
Josipu Jurju Strossmayeru. Strossmayerovo šetalište je dugačko 400 metara, a svakim korakom možete vidjeti grad
ispod vas. Šetalište je i jedno od najdražih okupljališta Zagrepčana te se na njemu održavaju brojne manifestacije.

HRVATSKI
DRŽAVNI
ARHIV
Hrvatski državni
arhiv nalazi se
u nekadašnjoj
zgradi Nacionalne i
sveučilišne knjižnice,
a u njoj se smjestilo
više od 160.000
svezaka i jedna
je od najvrednijih
specijalnih knjižnica
u Hrvatskoj.
Zgrada Hrvatskog
državnog arhiva
dio je Lenucijeve
potkove, a prema
mnogima ovo je i
jedna od najljepših
zgrada u Zagrebu.
Moguć je posjet
ovoj prekrasnoj
secesijskoj zgradi,
kao i uvid u arhivsku
građu, no uz najavu
iSTOCK

i po posebnim
uvjetima i cjeniku.
20
RIBNJAK SPOMENICI
Jedan od najšarmantnijih parkova smjestio se uz istočne zidine Kaptola,
a ime je dobio po biskupskim ribnjacima koji su se nalazili na mjestu Petar Preradović, Trg
današnjeg parka. Ribnjaci su isušeni u 19. stoljeću, a prostor je pretvoren Petra Preradovića
u perivoj engleskog tipa. Park se prostire na 40 tisuća četvornih metara, a Hrvatski književnik
dom je mnogim biljkama i ukrasnim kipovima. Petar Preradović još
je 1895. godine dobio
svoj spomenik, djelo
Ivana Rendića te je
dugo godina stajao na
Strossmayerovu trgu.
Premješten je 1954.
godine i od tada se
nalazi na Trgu Petra
Preradovića, poznati-
jem kao Cvjetni trg.

Josip Juraj
Strossmayer,
Strossmayerov trg
Spomenik biskupu
Josipu Jurju
Strossmayeru rad je
poznatog kipara Ivana
Meštrovića. Smješten
je na istoimenom trgu,
odmah iza zgrade
Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti,
čiji je i bio osnivač.
Spomenik je postavljen
1926. godine.

Nikola Tesla,
Teslina ulica
MIROGOJ Zagreb krasi još jedno
djelo Ivana Meštrovića,
Najveće kip Nikole Tesle koji
zagrebačko se nalazi na uglu
gradsko Masarykove, Tesline
groblje ujedno
i Preradovićeve ulice.
je i prava
Spomenik je do 2006.,
galerija na
otvorenom kada je postavljen
te predivan na trenutnu lokaciju,
park. Mirogoj bio u Institutu Ruđera
je prepoznatljiv Boškovića.
po
veličanstvenim Sveti Juraj ubija
arkadama čiji je zmaja, Trg Republike
autor Herman Hrvatske
Bollé koji je Preko puta današnjeg
počeo raditi Muzeja za umjetnost
na arkadama i obrt 1908. godine
nedugo nakon postavljena je skulptura
otvaranja Sveti Juraj ubija zmaja.
Mirogoja Skulptura je djelo
1879., a austrijskog kipara
gradnja arkada Antona Fernkorna koji
završena je ju je izvorno napravio za
1917. godine. palaču u Beču, no Juraj
Na Mirogoju
Haulik je kupio cinčani
počivaju
odljev te ju je smjestio
brojne osobe
iz hrvatske u park Maksimir. Odljev
povijesti te u bronci, onaj kakav je
se upravo danas, napravljen je
zato ovo 1908. te je odlučeno da
groblje naziva će skulptura stajati na
i hrvatskim današnjem mjestu.
Panteonom.
21
 KULTURA
OTVORENI MUZEJI I IZLOŽBE KOJE
BI BILO ŠTETA PROPUSTITI
Z
agreb je oduvijek imao bogatu
kulturnu scenu. Zagrebački muzeji
svjetski su poznati, a mnogi turisti u
Zagreb su dolazili upravo kako bi posjetili te
nevjerojatne muzeje i izložbe. Danas, zbog
pandemije koronavirusa i potresa u kojem
su stradale zgrade muzeja, neki su muzeji
nažalost zatvoreni, no i dalje ima pregršt
zanimljivih izložbi koje se mogu posjetiti,
bilo da je riječ o izložbama u kvartovskim
galerijama ili u onim velikima, u nedavno
ponovo otvorenom Muzeju za umjetnost i
obrt. Ako volite fotografiju, multimedijalne
izložbe ili ste pobornik klasične umjetnosti,
u zagrebačkim muzejima svatko će pronaći
nešto za sebe.
OTVORENE IZLOŽBE
Protreseni MUO, 24. 11. 2020. - 24. 1. 2021.
Muzej za umjetnost i obrt
Muzej za umjetnost i obrt jedan je od zagrebačkih
muzeja smještenih u samom centru grada te je
zgrada muzeja dosta stradala u potresu. MUO je
nakon potresa 22. ožujka bio zatvoren za javnost
te se u to vrijeme pripremala velika izložba
“Potreseni MUO: od potresa do potresa 1880. -
2020.” koja će biti otvorena 24. studenoga. MUO
ove godine slavi i 140. obljetnicu djelovanja.
“Izložba će na svojevrstan način prikazati sudbinu
najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog
muzeja u razdoblju između dvaju potresa, onog
9. 11. 1880. i ovog nedavnog, 22. 3. 2020.
22
Želimo pokazati volju i snagu da, usprkos velikim
oštećenjima, Muzej nastavi svojom djelatnošću
na zaštiti, očuvanju i promoviranju hrvatske i
europske kulturne baštine koja mu je povjerena
na brigu i čuvanje”, kažu iz Muzeja za umjetnost i
obrt, a izložba “Protreseni MUO” bit će otvorena
do 24. siječnja sljedeće godine.
Mudra stabla, 10. 11. 2020. - 10. 12. 2020.
Knjižnica Dugave
Izložba plakata - Tolerancija/Tolerance, 16. 11.
2020. - 16. 12. 2020., Botanički vrt
Zanimljiva izložba svjetskih razmjera, izložba
plakata Mirka Ilića “Tolerancija”, koja je nastala u
povodu Međunarodnog dana tolerancije, postav-
ljena je u Botaničkom vrtu PMF-a. Plakati će biti
izloženi na ogradi Botaničkog vrta te dostupni svima
koji prolaze tom dionicom, a moći će se pogledati
do 16. prosinca. Na izložbi će biti i predstavljeni
radovi hrvatskih umjetnika - Borisa Bućana, Borisa
Ljubičića, Dejana Kršića, Roberta Čanka i Svena
Sorića. Od 2017. godine do danas izložbu plakata
vidjelo je čak 150 tisuća ljudi u 29 zemalja svijeta.
Maja Rožman, Tanja Dabo, Letricija Linardić - iz
arhiva/iz sjećanja, 17. 11. 2020. - 28. 11. 2020.,
Zbirka Richter
Tomislav Tomić - Fantastičan svijet linije
14. 10. 2020. - 27. 11. 2020., Gradska knjižnica
Lovro Artuković - Usporavanje
5. 11. 2020. - 29. 11. 2020., Moderna galerija
Obnavljamo baštinu - revija rekonstruiranih
narodnih nošnji, 12. 12. 2020., Kulturni centar
(KUC) Travno
Danijela Kasaić, 11. 11. 2020. - 30. 11. 2020.,
Otvoreni atelier Lumezi
Bezbroj lica periodnog sustava elemenata,
15.07.2020 - 31.01.2021., Tehnički muzej Nikola
Tesla
Izvan okvira, 27. 10. 2020. - 27. 11. 2020., zgrade
Muzeja za umjetnost i obrt, Škole primijenjene
umjetnosti i dizajna, Galerije Gradec i Umjetnič-
kog paviljona
25. Međunarodna izložba karikatura Zagreb
2020., 17. 11. 2020. - 29. 11. 2020., Galerija
Klovićevi dvori
Milko Cepelić - Iz ljubavi prema hrvatskom
narodu našem, 5. 11. 2020. - 15. 1. 2021.,
Etnografski muzej
U povodu 101. obljetnice Etnografskog muzeja
otvorena je izložba posvećena Milku Cepeliću,
svećeniku, povjesničaru, etnografu i kulturnom
i političkom djelatniku. Cepelić je za svog života
skupio nevjerojatnu zbirku narodnoga tekstilnog
rukotvorstva te ju je oporučno ostavio Etnograf-
skom muzeju. Tijekom izložbe bit će prikazani
Vukovar u srcu, 02. 11. 2020. - 30. 11. 2020.,
Centar za kulturu Susedgrad OTVORENI MUZEJI I
primjerci iz te bogate zbirke. OSTALE KULTURNE
Radenko Milak - Katastrofa neviđenog, 15.
Projekt Ilica: Q’Art - Zimsko izdanje, 20. 12.
2020., 9 sati, Ilica INSTITUCIJE
10. 2020. - 29. 11. 2020., Muzej suvremene Zagrepčanima već dobro poznati projekt Q’Art DRŽAVNI ARHIV U cesta 80
umjetnosti ove zime će se održati 20. prosinca od 9 do 15 ZAGREBU MUZEJ PREKINUTIH
sati u najdužoj zagrebačkoj ulici. Autori Q’Arta Opatička 29 VEZA
Josipa Blažević - Perušić - suživot zagrebač- navode da će i ove godine u sklopu projekta ETNOGRAFSKI Ćirilometodska 2
kog ugostiteljstva u prostoru urbanističke izlagati velik broj izlagača, a sve će se održati MUZEJ MUZEJ PRIGORJA
cjeline Zagreba, 25.11. 2020. - 10. 12. 2020., poštujući epidemiološke mjere. Trg Mažuranića 14 Trg D. Domjanića 5
Galerija Modulor “Kompleksne okolnosti pandemije, potresa i GLIPTOTEKA HAZU MUZEJ SRPSKE
elementarnih nepogoda u Zagrebu i nadalje su Medvedgradska 2 PRAVOSLAVNE
Povijest u rukama, 24. 11. 2020. - 20. 12. izuzetno prisutne. Bitno nam je afirmirati solidar- HRVATSKI DRŽAVNI CRKVE
2020., Galerija AMZ nost, suosjećanje, međusobnu brižnost i aktivnost ARHIV Ilica 7
građana u ovim anksioznim vremenima, te Marulićev trg 21 MUZEJ SUVRE-
12. dani fotografije Arhiva Tošo Dabac, 30. osvijestiti važnost javnog i socijalnog prostora. Ali KABINET GRAFIKE MENE UMJETNOSTi
10. 2020. - 26. 11. 2020., Muzej suvremene i pružiti ohrabrenje u svim mjenama, jer mi zajedno HAZU Av. Dubrovnik 17
umjetnosti činimo grad”, stoji na stanici Q’Arta. Umjetnički Andrije Hebranga 1 MUZEJ ZA UMJET-
projekt održava se još od 2000. godine, a autori su LAUBA NOST I OBRT
Izložba Likovne udruge Ama Artem, Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić Popović. Baruna Flipovića Trg Republike
17. 11. 2020. - 10. 12. 2020., Galerija specijalne
23A Hrvatske 10
policije Etnografski muzej - Palača s potpisom, 5. 11. MUZEJ ČOKOLADE MUZEJI IVANA
2020. - 15. 1. 2021., Etnografski muzej Varšavska ulica 5 MEŠTROVIĆA,
Platforma za eksperiment 1.3, 11. 11. 2020. -
MUZEJ GLJIVA ATELIJER MEŠTRO-
27. 11. 2020., Galerija Vladimir Nazor Josip Rončević: Pohvala barci, 17. 11. 2020. - Trg bana Josipa VIĆ
16. 12. 2020., Knjižnica Marije Jurić Zagorke Jelačića 3 Mletačka 8
Hvatači snova, 30.10.2020. - 1.12.2020., Muzej
MUZEJ GRADA MUZEJSKO-MEMO-
suvremene umjetnosti 35. Salon mladih: Situacija, kustoska koncep- ZAGREBA RIJALNI CENTAR
U prostoru za povremene izložbe na trećem cija, 12. 11. 2020. - 6. 12. 2020., Galerija Forum Opatička 20 DRAŽEN PETROVIĆ
katu Muzeja suvremene umjetnosti možete i Galerija Canvas MUZEJ I RADIONICA Trg Dražena
pogledati izložbu “Hvatači snova”. Izložba
FRANJE SCHNEI- Petrovića 3
obuhvaća presjek suvremene umjetničke 35. Salon mladih - Millennial, 21. 10. 2020. DERA TEHNIČKI MUZEJ
marginalne scene iz Hrvatske i Srbije. - 6. 12. 2020., HDLU - Dom hrvatskih likovnih Trg Republike NIKOLA TESLA
Projekt, prvi takve vrste, nastao je u suradnji umjetnika Hrvatske 11 Savska cesta18
s udruženjem Art brut SEbria (ABS). Na izložbi
MUZEJ ILUZIJA TORTUREUM -
su predstavljeni radovi dvadeset umjetnika Maja Nejašmić, 10. 11. 2020. - 6. 12. 2020., Ilica 72 MUZEJ TORTURE
iz Hrvatske i Srbije, a neki od njih izlažu svoje Gliptoteka HAZU MUZEJ MAMUR- Tkalčićeva 13/I
radove prvi put. Izložba traje još nekoliko dana i
LUKA ZAGREB 80-IH
nemojte ju propustiti. Dinamove 80-e, 10. 10. 2020. - 30. 12. 2020., Peradovićeva 8 Radićeva ulica 34
Muzej Zagreb 80-ih ŽIDOVSKI MUZEJ
MUZEJ POLICIJE
Brioni - pokušaj prizivanja mrtvih, 06. 11.
Svetošimunska Palmotićeva 16
2020. - 23. 12. 2020., ​Galerija Nova Remek-djela Joze Kljakovića: novi prilozi

14. Međunarodni zagrebački salon auto-kari-

umjetnikova opusa, 22. 10. 2020. - 30. 11.
2020., Memorijalna zbirka Jozo Kljaković ZATVORENI MUZEJI
kature, 26. 11. 2020. - 7. 12. 2020.
ARHEOLOŠKI MUZEJ HRVATSKI ŽELJE-
Predvorje Gradskog poglavarstva MEŠTART: Martina Miholić - Archeology of Trg N. Š. Zrinskog 19 ZNIČKI MUZEJ
Archetypes, 24. 9. 2020. - 31. 12. 2020., Muzeji HRVATSKI MUZEJ Uica grada Vuko-
Oni dolaze... Tino Vuković - Does a Bear Shit in Ivana Meštrovića, Atelier Meštrović ARHITEKTURE HAZU vara 47
the Woods?, 24. 11. 2020. - 1. 12. 2020., Gale-
I. G. Kovačića 37 LOVAČKI MUZEJ
rija studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu Masku nosim, njom se ponosim - Izložba HRVATSKI MUZEJ HRVATSKOG LOVAČ-
rukotvorina, 27. 10. 2020. - 27. 11. 2020., NAIVNE UMJET- KOG SAVEZA
Kapa dolje! - Priča o (ne)pokrivanju glave, 24. Kulturni centar (KUC) Travno NOSTI V. Nazora 63
9. 2019. - 31. 12. 2020., Etnografski muzej
Ćirilometodska 3 MEMORIJALNI
Hrvatski dizajn 19/20 - Nagrađeni radovi, 14. HRVATSKI POVIJE- CENTAR RAKETI-
Lazer Roko Lumezi i Eva Lumezi, 1. 11. 2020. - 11. 2020. - 5. 12. 2020. Muzej za umjetnost SNI MUZEJ RANJA ZAGREBA
30. 11. 2020., Otvoreni atelier Lumezi i obrt Matoševa 9 1991./1995.
HRVATSKI PRIRO- Petrićeva 4
Robert Budor, 16. 11. 2020. - 2. 12. 2020., Egle Oddo - Pet kratkih priča, 12. 11. 2020. - DOSLOVNI MUZEJ MUZEJ BLAŽENOG
Galerija Vladimir Filakovac 12. 12. 2020., Galerija Miroslav Kraljević Demetrova 1 ALOJZIJA STEPINCA
HRVATSKI ŠKOLSKI Kaptol 31 (Kula
Vinko Uhlik - Uz ostalo i... slikam, 5. 11. 2020. - Hommage Jordanu, 9. 11. 2020. - 28. 11. 2020., MUZEJ Nebojan)
28. 11. 2020., Oris - Kuća arhitekture Knjižnica Augusta Cesarca Trg Republike MUZEJ MIMARA
Hrvatske 4/I Roosveltov trg 5
Zbirka u retrovizoru, 29. 9. 2020. - 15. 1. 2021., Jelena Martinović - Masline i ljudi, 9. 11. HRVATSKI ŠPORT- MUZEJ RATNE
Moderna galerija 2020. - 3. 12. 2020., Galerija Kontrast, Narodno SKI MUZEJ FOTOGRAFIJE
sveučilište Dubrava Praška 2 Hebrangova ulica 4
Dvije slike Otta Antoninija u Fundusu Moderne
HT MUZEJ TIFOLOŠKI MUZEJ
galerije u Zagrebu, 12. 11. 2020. - 29. 11. Vesna Salamon - Ontološki vakuum, 19. 11. Jurišićeva 13 Draškovićeva 80/II
2020., Studio Moderne galerije Josip Račić 2020. - 28. 11. 2020., Galerija Miroslav Kraljević
23
 KULTURA
S obzirom na
pandemiju
koronavirusa,
broj događanja je
smanjen, a oni koji
se ipak održavaju,
prilagođeni su
epidemiološkim
mjerama
tekst Viktorija
Macukić
ZIMSKA DOGAĐANJA: OD SLAVNOG
ORAŠARA DO INTIMNIH KONCERATA
Š
to su blagdani bez Orašara u HNK?
Božićna je tradicija pogledati
Orašara za vrijeme blagdana, i to se
nastavlja i ove godine. Osim najpoznatije
zimske predstave, zagrebačka kazališta
na rasporedu imaju niz odličnih predstava,
a na svakome je da izabere onu po svojim
željama i preferencijama. Također, iako
temperature svakim danom sve više
padaju, ovog prosinca ne nedostaje ni
sportskih događanja, a da je Zagreb
doista kongresna destinacija dokazuje
niz konferencija koje će se održati u
zagrebačkim dvoranama do kraja ove
godine. Na rasporedu je i nekoliko
glazbenih događanja, ali i predavanja i
radionica, tako da
ćemo i ove zime uživati u brojnim kulturnim
događanjima diljem grada. Samo moramo
biti oprezni i pridržavati se epidemioloških
mjera.
KAZALIŠTE
Plesna haljina žutog maslačka
26.11.2020, 18 sati, Zagrebačko kazalište lutaka
Ulaznica: 25 kn
Eichmann u Jeruzalemu
26.11.2020., 19 sati; 27.11.2020., 19 sati,
Zagrebačko kazalište mladih
Ulaznica: 70 kn
24
La Boheme
7.12.; 10.12.; 12.12. - 19.30h;
Hrvatsko narodno kazalište, Ulaznica: 90-160 kn
Bračna terapija
26.11.2020., 20 sati; 29.11.2020., 20 sati, Luda
kuća, Ulaznica: 70-80 kn
“’Bračna terapija’ je predstava u kojoj se možete
nasmijati sebi, svom partneru ili jednostavno
saznati sve što ste uvijek htjeli znati o vašem
braku, a niste imali hrabrosti pitati. Terapija
još nikada nije bila tako luda i zabavna, no… je
li i učinkovita? Vrijedi provjeriti! Ponosno vam
predstavljamo hrvatsku premijeru austrijskog
pisca Daniela Glattauera koja je već oduševila
publiku širom svijeta na 40 različitih jezika”,
stoji na stranicama mladog kazališta Luda kuća.
Predstava o kojoj se već neko vrijeme priča do
sada je oduševila publiku. U predstavi glume
Tanja Ribič, Vedran Mlikota, Saša Buneta i Janko
Popović Volarić.
Ježeva kućica
27.11.2020.,18 sati, Zagrebačko kazalište lutaka
Hrvatskog narodnog kazališta čim se krenu
Ulaznica: 25 kn
prodavati ulaznice za “Orašara”.
Orašar Interes za “Orašara”, jednu od najljepših baletnih
više termina tijekom studenog prosinca i siječnja, izvedbi, ne jenjava s godinama, pa tako i ove
19.30 sati, Hrvatsko narodno kazalište godine imate priliku uživati u nevjerojatnom
Ulaznica: 200-280 kn baletu koji je postao sinonim za božićne blagdane.
Svake godine svjedoci smo velikih redova ispred “Orašar” svake godine ispuni svoja očekivanja,
 VOJKO BAŠIĆ/CROPIX
DARKO TOMAŠ/CROPIX
a ako već niste, potražite ulaznice i pogledajte
najizvođeniji balet na svijetu.
Priča o VELIKOM i malom
28.11.2020., 10 sati, Mala scena
Ulaznica: 35 kn
Božićna priča
28.11.2020., 11 i 18 sati; 29.11.2020., 11 sati,
Zagrebačko kazalište lutaka
Ulaznica: 30 kn
Potpuni stranci
27.11.,28.11. i 3.12.2020., 20 sati, Luda kuća
Ulaznica: 80-90 kn
Huddersfield
28.11.2020., 20 sati, Zagrebačko kazalište
mladih
Ulaznica: 70 kn
Uvijek će nam ostati ljubav
28.11.2020., 20 sati, Koncertna dvorana
Vatroslava Lisinskog, Mala dvorana
Ulaznica: 70 kn
Vještica Hillary ide u operu
29.11., 13.12. 2020.,11 sati, Hrvatsko narodno
kazalište
Ulaznica: 45 kn
Umri ženski
29.11.,4.12., 10.12.,18.12.; 20 sati, Kazalište
Kerempuh
Ulaznica: 75 kn
Predstava o tri sestre i njihovu odnosu s
majkom, ali i muškarcima rađena je prema
tekstu Marine Vujčić. “’Umri ženski’ duhovita je
i pronicljiva predstava u kojoj se intimna sfera
pojedinca s lakoćom prenosi na scenu, stvara-
jući zaplete i emocije preuzete iz svakodnevice,
vješto obogaćene fikcionalnim ruhom.
Uz lepršavu glumačku igru, neizbježan splet
humora i boli te kazališno poigravanje sa žanrom,
ovaj komad garantira vam upliv u zamršene
ljubavne priče protkane smijehom”, opis je
predstave “Umri muški” koju možete pogledati u
Kerempuhu. U predstavi igraju Nina Erak-Svrtan,
Iskra Jirsak, Mia Anočić-Valentić, Ines Bojanić,
Anita Matić Delić, Nikša Butijer, Damir Poljičak i
Luka Petrušić.
Ciganin, ali najljepši
2.12.2020.,19.30 sati, Hrvatsko narodno
kazalište
Ulaznica: 90-160 kn
Kafka na žalu
4.12., 14.12.2020.,19.30 sati, Hrvatsko narodno
kazalište
Ulaznica: 90-160 kn
GLAZBA
Orguljski festival Anabasis: Advent u Humlu
15.12.2020., 19 sati, ulaz slobodan
Muzička akademija
U koncertnoj dvorani Václav Huml 15. prosinca
u 19 sati održat će se još jedan koncert u sklopu
Orguljskog festivala Anabasis.
Riječ je o festivalu koji se održava već petu
godinu zaredom u koncertnoj dvorani u kojoj
su 2016. godine postavljene orgulje tvrtke
Eisenbarth iz Passaua. Koncertni ciklus
Anabasis ostvaruje se u suradnji s Katoličkim
bogoslovnim fakultetom, uz sudjelovanje
studenata Muzičke akademije i Instituta za
crkvenu glazbu.
12. Zagreb Jazz Festival
24.11.2020. - 26.11.2020., SC Studentski centar
Festival Piano 3
26.-28.11.2020, 20 sati, Hrvatski glazbeni zavod
Afrika u Močvari: Kaira Kela
27.11.2020., 20 sati, Močvara
Ulaznica: 35-45 kn
Phaneron i Moon Ricochet
28.11.2020., 19 sati, Močvara
Ljubičić-Turkulin duo
29.11.2020., 20 sati, Hrvatski glazbeni zavod
Ulaznica: 50 kn
SPORT
Virtualni Kros 2020.
20.11.2020. - 3.12.2020.
VIII. Zagreb Christmas Open /International
Majorette Championship, 6.12.2020., 9
sati, Srednja škola Jelkovec, Sesvete
Međunarodno natjecanje mažoretkinja
održat će se i ovog prosinca. Namijenjeno
je svima, bez obzira na to jesu li članovi
nekog kluba ili ne. Prvo takvo natjecanje
održalo se još 2011. godine, a svake
godine tradicija je jačala. Natjecanje je
posvećeno upravo adventskom vremenu.
KONFERENCIJE
I SAJMOVI
15. Zagreb VINOcom 2020., 27.11.2020. -
28.11.2020., ​Esplanade Zagreb
8. Međunarodna ergonomijska konferen-
cija - ERGONOMICS 2020., 2.12.2020.
- 5.12.2020., Znanstveno-učilišni kampus
Borongaj
17. Prosinački znanstveni simpozij -
Dermatoskopija u općoj i specijalnoj
dermatologiji, 4.12.2020., Virtualni
simpozij
Croatian Student Summit, 9.12.2020.
- 12.12.2020., Sveučilište u Zagrebu,
Medicinski fakultet (moguće je sudjelovati
i online)
Digitalno zdravlje: etička, pravna i druš-
tvena perspektiva za održivu budućnost
9.12.2020. - 10.12.2020.
Hrvatsko katoličko sveučilište
Anti-Aging and Aesthetics Congress
26.11.2020. - 28.11.2020.
Hotel Hilton Garden Inn
7. kongres studenata psihologije Psihozij
(online)
5.12.2020. - 6.12.2020.
Filozofski fakultet
OSTALA DOGAĐANJA
Zagreb Christmas Ball 2020., 19.12.2020.
- 20.12.2020., The Westin Zagreb
Dani Odsjeka za muzikologiju Muzičke
akademije u Zagrebu, 23.11.2020. -
28.11.2020., Muzička akademija
Cronauti, 16.11.2020. - 31.12.2020.,
Knjižnica Dugave
Kad književno pero zatreperi, 15.10.2020.
- 30.11.2020., Gradska knjižnica
Laura Marija Grčević - kaos, 18.9.2020. -
31.12.2020., Knjižnica Dugave
Edukacija: predavanje, radionica “Smola
na edukaciji”, 28.11.2020. - 29.11.2020.,
Kulturni centar (KUC) Travno
25
 PLES NA LEDU
KLIZANJE, OMILJENA ZIMSKA REKRE
P KLIZALIŠTE VELESAJAM
očela je sezona klizanja, no ove godine u nešto skro-
mnijem obliku nego lanjskih godina. Naime, zbog
epidemiološke situacije ove sezone neće biti svjetski
poznatog klizališta u Ledenom parku na Tomislavcu, ali i zbog
radova na obnovi do daljnjega je zatvorena Ledena dvorana
Doma sportova. Također, još uvijek nije poznato hoće li ispred
velikih trgovačkih centara, poput Supernove i Arene, ove zime
biti klizanja.
Ali nisu sva klizališta zatvorena. Otvoreno je najpoznatije
gradsko otvoreno klizalište na Šalati i klizalište Velesajam.
Građani, ali i klizački klubovi moći će uživati u klizanju i
doživjeti taj pravi zimski duh, ali će klizališta raditi sma-
njenih kapaciteta zbog sigurnosti građana. Prije ulaska na
klizališta klizačima će se mjeriti temperatura, a nošenje maski
je obavezno u zatvorenim prostorima. Svi posjetitelji će se
upisivati u evidencijske liste te će biti postavljeni punktovi s
dezinficijensima.
Omiljena zimska rekreacija dostupna je svima. Toplo se obucite
i uživajte u klizanju.
26
Ulica Joszefa Antalla bb
Tel. 01 6554 357; 01 3650 351
RADNO VRIJEME U STUDENOME: PETAK 27. 11. OD 20 DO 21.30
SATI, SUBOTA 28. 11. OD 20 DO 21.30 SATI, NEDJELJA 29. 11. OD
10.30 DO 12 SATI TE OD 20 DO 21.30 SATI
CIJENA ULAZNICE: RADNIM DANOM, VIKENDOM I PRAZNIKOM
PRIJEPODNE 15 KN (NAJAM KLIZALJKI 15 KUNA), SUBOTOM,
NEDJELJOM I PRAZNIKOM POSLIJEPODNE 20 KN (NAJAM KLIZALJKI
20 KN)
Oni željni klizanja u zatvorenom doći će na svoje - ugodna
atmosfera, ledena dvorana i garantirano klizanje bez gužvi.
Rekreativno klizanje održava se u Velikoj ledenoj dvorani na
kojoj se inače održavaju treninzi hokejaša i klizača.
Ono što rekreativci vole na ovom klizalištu jesu klupice oko
staze, tako da u svakom trenutku možete sjesti i odmoriti se.
Rekreativci klizači mogu ponijeti sami svoje klizaljke, no ako
 Ove sezone neće biti svjetski poznatog
klizališta u Ledenom parku na
Tomislavcu, ali otvoreno je najpoznatije
gradsko otvoreno klizalište na Šalati i
klizalište Velesajam
tekst Viktorija Macukić /// fotografije
Marko Todorov i Darko Tomaš/Cropix
uređeno je i otvoreno 1961. godine. Zadnjih nekoliko godina
na Šalati se održavao program disko klizanja, no ove godine
fokus je na samom klizanju.
Otvoreno klizalište dovoljno je veliko da se može održavati
propisana udaljenost.
Kako je riječ o klizalištu na otvorenom, maske nisu obavezne
na samom klizalištu, ali se mora održavati propisani razmak
(1,5 metara na otvorenom). No, maske se moraju nositi u
zatvorenim prostorijama.
Tamo se nalazi garderoba - možete unajmiti klizaljke te ih
probati, ali i ostaviti stvari poput čizama i torbi. Iako ćete se
brzo ugrijati, jaknu ostavite jer ste na otvorenom.

ZANIMLJIVOST
Prvo uređeno javno klizalište u Zagrebu otvoreno
je na Badnjak 1874. godine. Klizalište, veličine 110
x 70 metara, bilo je smješteno na današnjem Trgu

ACIJA
Ivana Mažuranića. Kako bi stvorili led, vatrogasci
su vodom polijevali klizalište, a oko njega je svijetlilo
čak 300 petrolejskih svjetiljki.

ih ne posjeduju, mogu ih unajmiti u prostorima klizališta.

Klizalište je otvoreno do daljnjega svakog petka, subote i
nedjelje.

KLIZALIŠTE ŠALATA
Schlosserove stube 2
Tel. 01 4617 255

RADNO VRIJEME: OD SRIJEDE DO PETKA OD 18 DO 19.30 SATI,

SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMA OD 10.45 DO 12.15 SATI, OD
18.15 DO 19.45 SATI TE OD 20.45 DO 22.15 SATI
CIJENA ULAZNICE: RADNIM DANOM, VIKENDOM I PRAZNIKOM
PRIJEPODNE 15 KN (NAJAM KLIZALJKI 15 KUNA), SUBOTOM,
NEDJELJOM I PRAZNIKOM POSLIJEPODNE 20 KN (NAJAM KLIZALJKI
20 KN)

Uz klizališta Velesajam i Dom sportova, koje je trenutno

zatvoreno, klizalište Šalata gradsko je klizalište koje je među
Zagrepčanima popularno već desetljećima. Samo klizalište
27
28
 TAJNE
ZAGREBA
UPOZNAJTE POVIJEST PUCNJA
KOJI RAZDVAJA JUTRO OD
POSLIJEPODNEVA, ČOVJEKA KOJI
RUČNO PALI SVJETILJKE NA GORNJEM
GRADU, TUNEL BURNE PROŠLOSTI...
I kad se zagrebe ispod površine prekrasnih zgrada, crkvi i parkova, Zagreb
skriva brojne priče kojima osvaja i svoje stanovnike i njihove goste
ZAGREBAČKI NAŽIGAČ
Dobri duh Gornjega grada
koji donosi svjetlo
Jedan od čuvara 157 godina duge tradicije je
Saša Alavanja koji svaku večer obiđe i ručno
upali 246 plinskih svjetiljki
tekst Martina Hrupić ///
fotografije Tomislav Krišto/Cropix
S
vaka tradicija ima svog čuvara, a izuzetak nije ni ona
koja već 157 godina “živi” na zagrebačkom Gornjem
gradu, Opatovini i Kaptolu. Njezin čuvar zove se Saša
Alavanja. Taj 40-godišnjak već 20 godina svaki dan
pohodi upravo taj dio Zagreba kako bi, baš kao što se to radilo
nekad, ručno palio ili gasio plinske lampe, njih 246, relikte
prošlosti, svjedoke nekih davnijih vremena kada zagrebačke
ulice još nije preuzela “električna groznica”.
Upravo je on “dobri duh” Gornjega grada koji donosi svjetlo
ili - kako ga službeno zovu - nažigač.
- Lampe se pale navečer, gase se ujutro. Za to je potrebno ukupno
šest sati, odnosno tri ujutro i isto toliko navečer. Pale se sat prije
mraka, a gase nakon što svane - objašnjava nam Alavanja i
odmah, u šali, dodaje “kako se pomiče sat, tako se pomičem i ja”.
Dijelom te zagrebačke tradicije, koja se u današnja vremena
prometnula u pravu turističku atrakciju, postao je sasvim
slučajno. - Nisam ni znao da postoji nažigač, a onda sam i sam
to postao - govori. Poslu ga je učio njegov kolega koji je prije
dvije godine otišao u mirovinu. Sada on, Saša, svoje znanje
prenosi dalje.
Komunikacija s turistima neizostavan je dio njegova posla.
Često ga fotografiraju, dapače, ponekad traže da im pokaže
kako upali lampu, a ovo ljeto je sudjelovao i u online prijenosu
u Kini.
- Turisti su oduševljeni kako je to ostalo, pogotovo stranci - kaže
Saša i dodaje da mu je drago što je, kao rođeni Zagrepčanin,
dio te zagrebačke tradicije. Dnevno prehoda osam kilometara.
Ponekad u izazovnim vremenskim uvjetima - po kiši, snijegu,
tuči. No, Alavanja je tu vrlo odrješit: “Lampe ne mogu ostati
nezapaljene i neugašene. I tako svaki dan”.
Prva je zapaljena 31. listopada 1863. godine. Koristile su se,
govori nam, u cijelom gradu, no s dolaskom struje, lagano su
nestajale sa zagrebačkih ulica. Osim već spomenutih 246. Nema
neku omiljenu, no ima ih nekoliko koje ga “zezaju”.
- Ima ih nekoliko koje su baš na udaru vjetra. Kad puše, moraš
ih paliti s tim kremenom na štapu - objašnjava, a zatim ide u
tehničke detalje.
U svakoj lampi, objašnjava, postoji žižak koji gori 24 sata na
dan, a lampa počne svijetliti kada nažigač svojim štapom
povuče ventil. Ako se lampa slučajno ugasi, nema panike -
štap nažigača opremljen je zippo sustavom pomoću kojeg je
ponovno pale.
Kao i svaka druga, i povijest plinskih lampi u gradu Zagrebu
bila je na svoj način burna.
Naime, upravo su plinske lanterne predstavljale prvu rasvjetu u
Zagrebu, i to na Gornjem gradu te u uskom pojasu Donjeg grada.
U Zagrebu, danas milijunskom gradu, tada je živjelo samo
20.000 ljudi, kojima je put osvjetljavalo ukupno 312 plinskih
svjetiljki. Usporedo s razvojem i rastom grada, rastao je i broj
lanterni, no modernizacija je značila i eksperimentiranje s
automatskim nažiganjem, do trenutka dok nažigači više nisu
bili potrebni u brojevima kao nekad. A zatim je nastupio i Prvi
svjetski rat. Tijekom njega plinska rasvjeta u gradu bila je
uništena, no već 1932. godine vratila se u nekadašnje stanje i
brojala 1975 plinskih lanterni. To je ujedno vrhunac u kontekstu
njihova broja. Naime, nakon te godine njihov broj samo opada,
sve dok 1939. nije pala odluka da se plinska rasvjeta zamijeni
električnom.
Na sreću, 1987. godine odlučeno je da se plinska rasvjeta
ponovno revitalizira kao dio kulturne baštine, zahvaljujući
čemu dan danas možemo vidjeti Sašu i njegove kolege naži-
gače kako, bilo kiša ili snijeg, brinu da svjetlo obasja neke od
najljepših dijelova glavnog hrvatskoga grada.
29
 PRIZEMLJENI SUNČEV SUSTAV
Upoznajte grad kroz uzbudljivu
potragu za planetima
Odlučili smo na jedan dan ponovno postati djeca i uputili se u
potragu za svim dijelovima instalacije koja se naslanja na spomenik
Sunce, nedavno preminulog velikog umjetnika Ivana Kožarića
tekst Martina Hrupić /// fotografija
Damjan Tadić/Cropix

A
ko želite opet, barem nakratko, postati ono radoznalo
dijete koje s uzbuđenjem i iščekivanjem istražuje
svijet oko sebe, Zagreb ima upravo savršenu stvar.
Naime, glavni grad Hrvatske može se pohvaliti
svojim “vlastitim Sunčevim sustavom”.
U središtu tog Prizemljenog Sunčevog sustava, kako se insta-
lacija službeno zove, nalazi se - logično - upravo Prizemljeno
sunce promjera dva metra, skulptura jednog od najpoznatijih
hrvatskih kipara, Ivana Kožarića, koji je preminuo ovog mje-
seca u 100. godini života. Još od 1994. godine, njegovo je Sunce
krasilo sam centar Zagreba, razvikanu “zagrebačku špicu”,
no nakon potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka ove godine
privremeno je uklonjeno sa svoje uobičajene pozicije. Prije
nekoliko dana vraćeno je na svoje staro mjesto.
No, cijela šira priča o sustavu, nastala je 2004. godine, kada
se jedan drugi umjetnik, Davor Preis, domislio odlične ideje.
Nazvao ju je “Devet pogleda” te je spomenutom Prizemljenom
Suncu pripojio, u pravilnim dimenzijama i udaljenostima s
obzirom na Kožarićevo Sunce, i ostale članove našeg Sunčevog
sustava. Zahvaljujući njemu čelične su kugle koje predstavljaju
planete te pripadajuće pločice, na kojima su napisani podaci
o promjerima planeta te njihovoj udaljenosti od Sunca, ras-

30
poređene diljem cijelog Zagreba te su s vremenom postale Zagorke, tik kod ulaza u tamošnji ugostiteljski objekt, na
dio njegove svakodnevice, čekajući znatiželjnike da ih obiđu udaljenosti od 295,2 metra od Sunca. Majušan je - njegov
i tako istraže grad. Sustav je inače izrađen u mjerilu oko je promjer tek 10 milimetra. Zemlja, koja u zagrebačkom
1:772.000.000. Sunčevom sustavu ima promjer od 18 milimetara, prizemljila
Među te znatiželjnike jednog od ovih dana uvrstili smo se i se pak na stupu zdanja u Varšavskoj, na broju 9, nedaleko
mi sami. Toplo smo se obukli, naoružali popisom planeta i od Kina Europe te je od Prizemljenog Sunca udaljena samo
njihovim pripadajućim adresama i dali u potragu. Da ih sve 193,7 metara, a Venera je na samom Trgu bana Jelačića, na
lociramo, osim spomenutog Sunca, na čije postojanje i dalje unutarnjoj strani jednog od rubnih stupova zgrade na rednom
podsjeća metalna pločica u Bogovićevoj, trebalo nam je nešto broju 3. Nju od Sunca dijeli tek 140-ak metara. Danju se u
više od dva sata. Za jedan dio naše potrage - one do udaljenijih blizini te visoko postavljene kuglice promjera 17 milimetara
planeta - koristili smo automobil. prodaje cvijeće, a tik ispod nje u trenutku naše potrage mogle
Krenuli smo od onog najudaljenijeg člana Prizemljenog su se kupiti kokice.
Sunčevog sustava, koji službeno, od 2007. godine, više ni nije Suncu najbliži planet Sunčevog sustava, Merkur, promjera
planet. Riječ je, naravno, o Plutonu. Metalna pločica s njegovim samo 7 milimetara, smješten je u Margaretskoj ulici, na broju
imenom nalazi se kojih sedam i pol kilometara od samog Pri- 3. Od Prizemljenog Sunca udaljen samo 75 metara, uspjeli smo
zemljenog Sunca, na jednom od stupova podvožnjaka na Aleji ga vidjeti tek s nekoliko metara udaljenosti. Naime, trenutno
Bologne, na zapadu Zagreba. Nažalost, na njoj ni dan danas ga skrivaju radovi na tamošnjoj zgradi.
nećete pronaći majušnu kuglu promjera 3 milimetra. Ona Potragu smo završili u središtu Sunčeva sustava, kod pločice
je, nedugo nakon što je Pluton izbačen u podu koja prolaznike obavještava da
s popisa planeta, misteriozno i - čini se se upravo tamo nalazi Kožarićevo Sunce
nepovratno - nestala s nje. No, tijekom - u trenutku naše potrage još je bilo na
“hvatanja” Plutona budite oprezni. Nalazi popravku, a u međuvremenu je taj nezao-
se u podvožnjaku, uz cestu na kojoj vozači bilazni simbol zagrebačkog Donjeg grada
nerijetko ne štede svoje automobile, a vraćen na svoje originalno mjesto.
pješačkog prijelaza nema. Inače, Sunce je izrađeno još početkom
Za idući planet potegnuli smo na sasvim sedamdesetih i isprva je bilo postavljeno
drugi kraj grada, na istok, u naselje ispred Hrvatskog narodnog kazališta.
Kozari bok i Ulicu Kozari, gdje smo Riječ je o jednoj od najpoznatijih, ali
kod broja 17, na stupu ulične rasvjete ujedno i najkontroverznijih suvremenih
pronašli Neptun, čiji promjer iznosi skulptura u Zagrebu. Naime, godine
86 milimetara. Ta čelična minijatura 1971. godine, bila je postavljena ispred
od Prizemljenog Sunca udaljena je čak kazališta tajno, bez dozvole tadašnjih
5833,5 metara. gradskih vlasti. I istog je trena, kako je
Za Uran smo ponovno morali sjesti u auto- sam Kožarić rekao za nju, postala “dra-
mobil. Naime, put nas je ovaj put vodio u LOKACIJE PLANETA matični punkt oko kojeg se mnogo toga
zagrebački kvart Siget, gdje se taj planet Merkur - Margaretska 3; 75 metara počelo događati”. Nerijetko se umjetnik
nalazi u istoimenoj ulici na broju 9. No, udaljen od Sunca znao prisjetiti jedne od prvih reakcija na
nemojte se, kao i mi, dati zavarati i kružiti Venera - Trg bana Josipa Jelačića 3; njegovo djelo - mladića koji je zaustavio
oko stambene zgrade koja se nalazi na 141,1 metar udaljena od Sunca svoj automobil u blizini Sunca, izašao
tom broju, jer nećete pronaći ništa, osim Zemlja - Varšavska 9; 193,7 metara iz njega i nogom udario u skulpturu.
upitnih pogleda stanara i prolaznika. udaljen od Sunca Naposljetku je, kako je bila postavljena
Naime, Uran, udaljen 3718,2 metra od Mars - Tkalčićeva 21; 295,2 metra bez dozvole, i uklonjena, a iznova je
Sunca i promjera 89 milimetara, zapravo udaljen od Sunca zasvijetlila, u Bogovićevoj, spomenute
se nalazi preko puta te zgrade, na ulazu u Jupiter - Voćarska 71; 1176 metara 1994. godine.
pripadajuće garaže. udaljen od Sunca Posebna se priča veže i uz samu Preisovu
Nakon što smo se domogli i Urana, Saturn – Račićeva 1; 1851,2 metra nadogradnju Kožarićeva Sunca. On je
potraga nas je vodila sve bliže i bliže udaljen od Sunca naime u rujnu 2004. godine u Marga-
gradskom centru. Prvi na popisu bio je Uran - Siget 9; 3718,2 metra udaljen retskoj ulici, baš na broju gdje se nalazi
Saturn, udaljen od Sunca 1851,2 metara, od Sunca Merkur, priredio izložbu pod nazivom
a pronašli smo ga na adresi Račićeva 1. Neptun - Kozari put 17; 5833,5 “Devet pogleda”. Tada je je Zagrepčanima
Čelična kugla, promjera 210 milime- metara udaljen od Sunca otkrio da je diljem Zagreba postavio
tara, a koja predstavlja Saturn, mirno Pluton - Aleja Bologne, na nosivom planete.
je “sjedila” na betonskoj ogradi kuće na stupu podvožnjaka; 7658,6 metara “Uzeo sam enciklopediju, ravnalo i šestar
spomenutoj adresi. udaljen od Sunca te plan grada i izračunao na kojim mje-
Za Jupiter ćete morati malo uz brdo, u stima u odnosu na Sunce treba postaviti
mirnu Voćarsku, sve do broja 71. I taj planete”, rekao je Preis. No, pritom
planet, najveći u sustavu, kako pravom nije otkrio njihove točne lokacije, što
tako i Prizemljenom, zabliještio je s je - prema pisanju časopisa Meridijani
dugačke ograde kod spomenute adrese. - pokrenulo jednu od najvećih astronom-
Riječ je o najvećoj kugli od nehrđajućeg skih potraga ikad zabilježenih u Zagrebu.
čelika u zagrebačkom sustavu, udaljenoj Studenti fizike su se naime uhvatili
od Sunca 1176 metara. Njezin je promjer kalkulatora i pokušali utvrditi lokacije
280 milimetara. planeta, a informacije o pronalascima
Potraga za ostatkom planeta, Marsom, čak su se izmjenjivale na internetskom
Zemljom, Venerom i Merkurom, svela forumu. Potraga je potrajala - posljednja
se na šetnju strogim centrom Zagreba. karika koja je nedostajala - Uran - prona-
Mars se “sakrio” na zidu zdanja u Tkalči- đena je tek dvije godine nakon otvorenja
ćevoj 21, u blizini skulpture Marije Jurić izložbe.
31
 KULA LOTRŠČAK
Tradicionalni
pucanj iz topa
koji dijeli dan
na pola
Grički top prvi se put oglasio na Novu godinu 1877. i do danas je to tradicija koju domaći i
gosti posebno vole. Sve o svom poslu ispričao nam je ponosni topnik Alem Tutundžić
tekst Martina Hrupić /// fotografije Marko Miščević/Cropix
N
a neke se stvari jednostavno može računati. Pri-
mjerice, da će točno u podne, baš svaki dan, iz kule
Lotrščak, jednog od najpoznatijih zagrebačkih
simbola, odjeknuti tutanj gričkog topa. Tako je bilo
nekada, a tako je i sada. Neke tradicije jednostavno ne izumiru.
Grički top prvi se put oglasio na Novu godinu 1877. Tadašnja
gradska uprava odlučila ga je instalirati kako bi se, prema
njegovu označavanju podneva, mogli ravnati zvonari gradskih
crkava. Utihnuo je samo na nekoliko godina, u razdoblju od
kraja Prvoga svjetskog rata do 1927., te na mjesec i pol ove
godine, a osim ta dva razdoblja svaki se dan javlja s južnog
prozora četvrtog kata kule, i to “bukom” od 140 decibela koja
se - za mirnih dana - može čuti i južno od Save.
No, pucnja ne bi bilo bez topnika. Posao je to koji je dosad
radilo samo nekoliko ljudi, a mi smo razgovarali s aktualnim,
42-godišnjim Alemom Tutundžićem iz Zagreba. Kao topnik
radi već 12 godina. Prije toga je radio u ZET-u, a onda je jednoga
dana vidio natječaj i javio se. Prvi je put zapucao 14. travnja
2008. godine - i nije stao sve do danas. Odnosno, u podne nije
kod topa jedino kada je na godišnjem, no i tada se top oglasi jer
Tutundžića mijenja osoblje tvrtke koja dobavlja punjenja za top.
“To je zanimljiv i jedinstven posao”, govori.
Moramo se složiti - nije baš često da se podne obilježava na taj
način i da je taj čin toliko utkan u svakodnevni život stanovnika
drugih gradova. Kao što i sam Alem priznaje, riječ je o poslu
koji podrazumijeva čuvanje zagrebačke
tradicije, onoga što, kako kaže, opisuje
grad u kojem živimo, ali i cijelu zemlju.
No, ono što ga najviše raduje u njegovu
poslu jest reakcija djece koja pohode kulu
Lotrščak kako bi doživjela pucanj iz topa.
“Djeca se jako razvesele. To im predstav-
lja jedan trenutak djetinjstva, i to je ono
što vrijedi”, dodaje.
Naravno, njegov posao podrazumijeva
i sigurnosne mjere. Top je, prije samog
32
pucanja, potrebno pregledati, a njime je potrebno rukovati
na siguran način jer se radi o opasnim i zapaljivim tvarima.
Kula Lotrščak, u koju Alem svakodnevno dolazi na posao,
danas je sastavni dio Javne ustanove Galerija Klovićevi dvori.
Otvorena je za posjetitelje i iz nje se pruža predivan pogled
na grad. Radi svaki dan, osim ponedjeljkom, a ima i vrlo
zanimljivu povijest.
Nastala je nakon što je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom
Zlatnom bulom 1242. godine proglasio Gradec slobodnim
kraljevskim gradom. Pritom je obvezao stanovnike Gradeca
da svoj grad opašu zidinama i kulama. Njih su gradili ukupno
dva desetljeća, a dovršene su 1266. godine. Upravo te godine
niknula je i kula Lotrščak, kojoj je zadaća bila braniti južni
ulaz u grad.
Tada je, doduše, izgledala puno drugačije nego sada. Prema
starim crtežima, smatra se da je imala samo dva kata i dva
prozora na svakom od njih, a ime je dobila po tzv. zvonu lopova
(na latinskom, campana latrunculorum ili iskrivljeno staro-
zagrebački “lotrijašâ”), koje se oglašavalo navečer, prije nego
što bi se zatvorila gradska vrata.
S prolaskom vremena mijenjao se i njezin izgled. Najvažnije
promjene vežu se uz 1857. godinu. Tada je kula dozidana.
Sazdana je od nepravilnog kamenja, a njezini su zidovi debeli
čak 195 centimetara (osim četvrtog kata gdje su sagrađeni
od opeke i mnogo tanji). Visoka je 19 metara, a s kupolom i
krovištem doseže 30.
Grad je ponekad kulu, kada nisu imali
novca za njezino održavanje, davao u
zakup građanima. Primjerice, u 17.
stoljeću korištena je kao trgovačko skla-
dište. U 19. stoljeću u njezinu je prizemlju
čak bila smještena kavana, a korištena je
i kao stambeni prostor.
Kula Lotrščak, koja se isprva zvala kula
od Dverca, danas je zaštićeno kulturno
dobro Republike Hrvatske.
KRAVAT PUKOVNIJA
Smjena straže koja priča
o nastanku kravate
Iako je ljetna sezona završena, Kravat
pukovniju ipak ćemo moći ubrzo ponovno
vidjeti u punom elementu, i to već prvog
dana sljedeće godine, 1. siječnja 2021.
tekst Martina Hrupić ///
fotografije Damjan Tadić/Cropix
A
ko ste zainteresirani za pravu povijesnu poslasticu,
onu koju spaja borbene uspjehe s razvojem svjetski
poznatog modnog detalja, onda su Kravat pukovnija
te njezine smjene straže i ophodnja idealan izbor,
tim više što su se s vremenom prometnule u pravu turističku
atrakciju.
O tome što Kravat pukovnija točno predstavlja za grad Zagreb,
ali i cijelu Hrvatsku razgovarali smo s njezinim zapovjednikom
Željkom Matejčićem.
“Općenito govoreći, riječ je o vraćanju, odnosno predstavljanju
Hrvatske kao domovine kravate i Zagreba kao prijestolnice
kravate, a sve preko predstavljanja hrvatske lake konjice koja
je u 17. stoljeću otišla u Tridesetogodišnji rat i tamo pronijela
rubec”, objašnjava Matejčić.
Rubec o kojem priča u biti je bio ženski rubac koji su vojnici
dobivali od svojih izabranica kada su odlazili na ratište te
su ga nosili oko vrata. No, taj je detalj upao u oko tadašnjem
francuskom vladaru Luju XIV.
“Hrvatski vojnici bili su prepoznati kao vješti i dobri ratnici
pa ih je Luj XIV. uzeo u osobnu gardu. Upravo je on prepoznao
rubec, prihvatio ga kao modni dodatak i tako se na francuskom
dvoru počela nositi kravata”, priča zapovjednik Matejčić.
Iako Kravat pukovnija cijele godine održava treninge, brine se
za konje i priprema za manifestacije, ono što daje posebnu draž
Zagrebu upravo su njezine smjene straže i ophodnje u užem
centru grada, koje provodi Počasna satnija Kravat pukovnije.
Prva smjena straže i ophodnja upriličena je 10. srpnja 2010.
godine.
Ona, ali i sve ostale održane nakon nje, izvodi se u u suradnji
ustanove Academia Cravatica (AC) i Turističke zajednice grada
Zagreba.
Svake godine sada prepoznatljive smjene straže i ophodnje
održavaju se u razdoblju od Uskrsnog ponedjeljka pa sve do 18.
listopada, odnosno Dana kravate koji je proglasio Hrvatski
sabor, a koji je, pojašnjava Matejčić, zapravo i Svjetski dan
kravate.
Iako je taj vid programa za ovu godinu priveden kraju, Kravat
pukovniju ipak ćemo moći ubrzo ponovno vidjeti u punom
elementu, i to na samu Novu godinu, odnosno 1. siječnja 2021.
godine.
I tada će smjena straže Počasne
satnije Kravat pukovnije, čiji
su pripadnici odjeveni u replike
odora hrvatskih vojnika iz Tride-
setogodišnjeg rata, početi na Trgu
sv. Marka pa krenuti putem Trga
bana Jelačića te završiti svoj pro-
gram kod zagrebačke katedrale,
podsjećajući na vremena kad su
hrvatski vojnici prepoznati kao
vješti ratnici skloni zasjedama,
smjelim prodorima, brzom povla-
čenju i napadima na neprijateljsku
pozadinu i opskrbu. I sve to s rup-
cem oko vrata.
I u toj će smjeni sudjelovati između
17 i 20 pripadnika pukovnije koja
inače broji 35 članova u rotaciji.
33
 TUNEL GRIČ
Od skloništa, preko kultnog rave partyja,
do originalnih umjetničkih instalacija
Povijest tunela prožeta je nepoznanicama, ali i tugom, te sporadičnim
veseljima. Od otvorenja 2016. u njemu su se održale razne manifestacije,
no definitivno je najljepši tijekom Adventa i Festivala svjetla
tekst Martina Hrupić /// fotografije Damjan Tadić, Zvonimir Barišin,
Goran Mehkek/Cropix

A
ko ste u potrazi za mjestom koje odiše
prošlošću, ali i daškom misterioznog i
tajnovitog, tunel Grič, sada već razvi-
kana zagrebačka turistička atrakcija,
idealna je lokacija. Riječ je o podzemnom tunelu
ispod Gradeca (Griča) koji spaja Mesničku i Radi-
ćevu ulicu, s tri izlaza okomito prema jugu - i to
dva u Ilici (Ilica 8 i jedan neuređeni, zatvoreni
izlaz) i jedan u parku, Tomićeva 5a.
Većim dijelom prolazi tunela široki su 3,2 metra,
dok je u središnjem dijelu, gdje se nalazi velika
dvorana, širok 5,5 metara. Njegova ukupna povr-
šina je 2200 četvornih metara.
Njegova povijest seže još u 1943. godinu. Naime,
tada je premijer NDH Nikola Mandić pokrenuo
ideju o gradnji skloništa koje bi ujedno bilo i
prometni koridor. Projekt je pokrenuo tadašnji
gradonačelnik Zagreba Ivan Werner.
Gradnja 350 metara dugačkog tunela od samog je
početka navodno bila vrlo kontroverzna. Troškovi
gradnje bili su veći od planiranih, kao i samo
34
trajanje radova - općenito govoreći, smatralo
se da je projekt neisplativ jer ima kapacitet od
samo pet tisuća osoba. No, svejedno, nastavilo se s
radovima, u kojima su, kako kaže dostupni izvori,
korišteni “šljunak iz Zagreba te drvo iz Bosne”.
Povijest tunela i dan-danas je prožeta nepozna-
nicama, ali i tugom te sporadičnim veseljima.
Naime, dio njegova postojanja i dalje obavijaju
tajne, za koje se sumnja da su obilježene politič-
kom notom. Jedno je vrijeme služio i kao skladište
za jednu prehrambenu tvrtku, bio je na mahove
prepušten propadanjima, skvoterstvu, ali i
zatvaran.
Za vrijeme Domovinskog rata bio je mjesto u
kojem su ljudi tražili zaklon od zračnih napada,
a pomogao je svojedobno pozicionirati Zagreb na
svjetsku rave scenu. Naime, upravo je ondje 1993.
godine održan kultni Under City Rave Party, u
organizaciji Dražena Grubišića, Nedjeljka Mikca
i TV emisije TOP DJ MAG. Pohodilo ga je oko
3000 ljudi, a prilog o dotad neviđenom tulumu
 na lokaciji za koju se, prema pisanjima,
dozvola ne bi dobila niti u alternativnom
Berlinu, čak se vrtio na megapopular-
nom MTV-ju. Godinu dana kasnije u
tunelu je održana i izložba u povodu Dana
planeta Zemlje.
Nakon toga tunel ponovno pada u zabo-
rav i ništa se ne konkretno ne događa
unatoč planovima o revitalizaciji i
planovima da se u njemu osnuje Muzej
osjeta, prema ideji Nade Cilinger, sve dok
se 2015. godine konačno ne pojavljuje
vijest o njegovoj obnovi. Naposljetku je
tunel Grič za javnost otvoren 6. srpnja
2016. godine. Godinu dana kasnije
otvoren je i najistočniji izlaz u dvorištu
zgrade Radićeva 19.
To se već nekoliko puta pokazalo kao
pravi pogodak. U njemu su se održale
različite manifestacije, no najpoznatije
su one tijekom Adventa i Festivala svjetla.
Tunel je tada jedno od omiljenih mjesta
Zagrepčana, ali i posjetitelja, a njegovi su
prolazi ispunjeni instalacijama. Koristi
se i kao prostor za izložbe i koncerte, uz
Petar Glebov/Pixsell

razne animacije i hologramske prikaze.

Tunel je otvoren za posjetitelje, odnosno
prolaznike svakoga dana, osim blagdana,
od 9 do 21 sat.

35
 ZELENI GRAD

ISTRAŽITE
ČAROBNE GRADSKE
PARKOVE, ŠETNICE,
JEZERA…
PRONAĐITE SVOJU OMILJENU LOKACIJU ZA
ODMOR OD ASFALTA, ŠETNJU I REKREACIJU,
ILI ČAK I SANJKANJE KAD PADNE PRVI SNIJEG
tekst Lana Mindoljević i Karmela Devčić

36
 Z
agreb je iznimno zelen grad, što je
jedan od detalja koji oduševljeni turisti
često ističu nakon posjeta. Drveće u
urednim nizovima, parkovi u samom
centru grada te u gotovo svim kvarto-
vima, park-šuma nedaleko od vreve
gradske jezgre i predivan park prirode na čijim
obroncima leži grad. Sve je to Zagreb, i ne obići
njegove zelene oaze bilo bi šteta. Pogotovo u kasnu
jesen i zimu, kad pokazuju svoje mistično lice,
prepuno boja, a ako imate sreće, bit će okupani
i pahuljama snijega.
GORAN MEHKEK / CROPIX
GORAN MEHKEK / CROPIX
MAKSIMIR
Želite li udahnuti šumski zrak, prošetati po uređenim stazama ili trčati,
Maksimir je za sve to najbolje mjesto u Zagrebu.
Maksimirski park nastao je krajem 18., početkom 19. stoljeća, u to je doba bio
na rubnim dijelovima Zagreba. Danas je pak okružen gradskim naseljima.
I premda je za šumu relativno male površine, ima nešto više od tri stotine
hektara, u Maksimiru je šuma vrlo raznovrsna, puno je i raznih biljka te više
od stotinu vrsta ptica, među kojima se ističu u Europi inače ugrožene ptice
dupljašice.
U Maksimiru je, zanimljiv je podatak, broj crvenoglavih djetlića, ugrožene
vrste, među najvećima u svijetu. Odmorite li se na trenutak ispod starih
hrastova, nije rijetkost da vam se pridruže - vjeverice.
Maksimir ima velike livade, omiljene za obiteljska ležerna poslijepodneva,
igranje badmintona i bacanja frizbija, a posebno je omiljen među trkačima.
Mnogi će trkači reći da im je od svih trkačkih staza i mjesta za trčanje u
Zagrebu najdraži upravo Maksimir jer
je ondje svaka staza drugačija, sviđa KAKO DO MAKSIMIRA
im se što mogu trčati na desetak njih, a JAVNI PRIJEVOZ:
pritom nikad ne trčati istu rutu. Birajući •TRAMVAJ BROJ 11 - IZLAZNA
stalno nove rute, kažu, možete mirno STANICA BUKOVAČKA
istrčati barem polumaraton, ako ne i •TRAMVAJ BROJ 12 - IZLAZNA
više od toga. STANICA BUKOVAČKA
Maksimir svoju čaroliju zadržava i u •TRAMVAJI BROJ 4 I
jesenskim mjesecima, kad drveće
7 - IZLAZNA STANICA
odbaci lišće, koje potom stvara meki BUKOVAČKA
prirodni tepih pod nogama. Osim •TRAMVAJ BROJ 5 - IZLAZNA
pet jezera, možete obići i kulturne STANICA BUKOVAČKA
znamenitosti: Vidikovac, Paviljon jeke, AUTOMOBILOM: OKO
Švicarsku kuću, ljetnikovac biskupa PARKA POSTOJI NEKOLIKO
Haulika… PARKIRALIŠTA, NO SVA SE
NAPLAĆUJU. KOD DINAMOVA
STADIONA NAPLAĆUJE SE
PREMA TARIFI TREĆE ZONE
(2 KN/H), A U OKOLNIM
ULICAMA PARKING SE
NAPLAĆUJE PREMA TARIFI
DRUGE ZONE (5 KN/H)
37
 CMROK
Najpoznatije zagrebačko sanjkalište u
zimskim mjesecima, kad postane dovoljno
hladno, uređuje se i umjetnim snijegom pa
je omiljena destinacija za snježne radosti u
gradu. Čak i ako snijega još nema, uputite se
na tu poznatu zagrebačku livadu i uživajte u
šetnji i miru, jer na njoj gotovo nikad nije gužva.
Priče kažu kako je Cmrok dobio ime
po gostioničaru Roku jer su svi govorili
da idu “zum Rok”, što je kasnije postalo
Cmrok. Zagrepčanima je Cmrok oduvijek
bio omiljeno sanjkalište te je u zimskim
mjesecima pun djece koja se sretno sanjkaju
pa ne čudi kako su upravo tamo bili otvoreni
i prvi skijaški tečajevi jer je padina livade
idealna za zimske sportove.
KAKO DO CMROKA
JAVNI PRIJEVOZ:
AUTOBUS: LINIJE 101, 102 I 105
AUTOMOBILOM: PARKING SE NE
NAPLAĆUJE
38
NAJLJEPŠE PADINE
Kamo na sanjkanje
Osim Cmroka, koji je u gradu apsolutno najpopularnija lokacija za sanjka-
nje, postoji još nekoliko mjesta gdje se može uživati na snijegu. Potražite
padinu na Tuškancu, prije Dubravkina puta, na Jarunu kod nasipa koji
gleda na Lanište, u Dubravi... A ako hoćete zao-
kružiti sanjkaški izlet s dodatnim aktivnostima u
prirodi i toplim obrokom u planinarskom domu,
svakako se uputite na Medvednicu. Činovnička
livada već je generacijama omiljeno sanjkalište
djeci i odraslima, velika je, nagib je taman
idealan i za uživanje vam trebaju još samo dobre
sanjke! Osobnim automobilom za Činovničku
livadu trebate parkirati kod restorana Grofica
pa se stepenicama uputiti do podnožja livade.
Vrlo blizu stepenica staje i autobus 140 koji
na Sljeme vozi s Mihaljevca, a ako se spuštate
prema livadi s vrha, samo pratite putokaze za
kapelicu i doći ćete na gornji dio livade.
 LIVADA CMROK, NAJPOZNATIJE
ZAGREBAČKO SANJKALIŠTE, U
ZIMSKIM SE MJESECIMA, KAD SU
TEMPERATURE DOVOLJNO NISKE,
ZASNJEŽUJE I TOPOVIMA KAKO BI
SEZONA ŠTO DULJE TRAJALA

BORIS KOVACEV / CROPIX

DOTRŠČINA GRMOŠČICA
Zagrebački park istočno od Maksimira, u naselju Dubrava, prava Park-šuma na zapadnom dijelu grada
je mala oaza mira i tišine. Ovdje gotovo nikad nećete sresti previše idealna je za sve koji žele pobjeći
ljudi, a najviše je onih koji idu u šetnju s kućnim ljubimcima. Dotrščina od gradskog asfalta. Grmoščica je
je zapravo spomen-park jer upravo na samom ulazu u park stoji smještena između četvrti Vrapče,
spomenik žrtvama ubijenim na Dotrščini od 1941. do 1945. godine. Črnomerec i Kustošija, a s vidikovca
Spomenik, kao i sva druga obilježja koja podsjećaju na taj zločin, se pruža prekrasan pogled na grad.
napravio je kipar Vojin Bakić. Odlična je za lagane šetnje, staza nije
Park se proteže na otprilike dva kilometra i odličan je za šetnju čak prezahtjevna, mogu je proći i oni s
i onih s najslabijom kondicijom. Šetnica minimalnom kondicijom, a zasigurno
je ugodna, bez velikog napora, a vole je i KAKO DO DOTRŠČINE će vam šetnja kroz prekrasnu park-
rekreativni trkači. JAVNI PRIJEVOZ: šumu napuniti baterije. Najbolje je
Dotrščina se nalazi na istoku grada i • TRAMVAJSKIM krenuti iz Kustošije Vatrogasnom
do nje je najbolje doći automobilom, LINIJAMA 12, 11, 4, ulicom pa nastaviti Grmoščicom
nema veliki parking, no kako se rijetko 7 I 5 DO OKRETIŠTA srednjom i Grmoščicom desnom.
stvara gužva, vjerojatno ćete imati gdje DUBRAVA TE 10 Grmoščicu vole i biciklisti te ćete ih
ostaviti vozilo. Dok šetate, ne propustite MINUTA PJEŠICE DO zasigurno sresti na putu.
vidjeti sva spomen-obilježja koja krase DOTRŠČINE
ovaj park - centralni spomenik, dolina • AUTOBUSNE LINIJE
grobova, spomen-obilježje poginulima u
KAKO DO GRMOŠČICE
205, 227, 232 JAVNI PRIJEVOZ:
Zagrebu 1941. - 1945., spomen-obilježje • AUTOMOBILOM, AUTOBUSNIM LINIJAMA 121, 123,
revolucionarima i domoljubima poginulima BESPLATNO 119, 146..
u Zagrebu 1919. - 1941. i spomenik PARKIRANJE AUTOMOBILOM
poginulima za oslobođenje Zagreba 1945.
39
 DUBRAVKIN PUT
Korak-dva od Dežmanova prolaza je najduže uređeno
zeleno šetalište u centru Zagreba. Dva kilometra
dugačak Dubravkin put ide uz potok Tuškanac i
povezuje Cmrok sa središtem grada. Idealno je mjesto
za doživjeti mir prirode usred grada i to u svako doba
godine. Možete se njime spustiti od Gornjeg grada
put Ilice, a oni ambiciozniji mogu krenuti od Tuškanca,
penjati se.
Nekad se Dubravkin put zvao Sofijin put, po Sofiji
Jelačić, supruzi bana Josipa Jelačića koja je ovuda
voljela šetati sa svojim mužem. Godine 1852. tu su
šetnicu imenovali Sofijinim putem, a stotinjak godina
kasnije preimenovana je u - Dubravkin put.
Zagrepčani koji vikende koriste za bijeg u prirodu za
Dubravkin put kažu kako je najbolja gradska destinacija
za odmor od asfalta. Dubravkin put je instant priroda,
najkraća prečica od najstrožeg centra grada do šljunka
i šume.

KAKO DO DUBRAVKINA PUTA

• AUTOBUSNA LINIJA 105
• PJEŠICE OD ILICE ULICOM TUŠKANAC
• AUTOMOBILOM

BUNDEK
Između dva zagrebačka mosta što premošćuju Savu,
mosta Slobode i mosta Mladosti, s južne strane obale
rijeke Save prije 15-ak je godina uređen park Bundek.
Mjesto je to na kojem se na nekoliko kilometara šetnice
koja ide uz jezero susreću šetači, trkači i roleri.
Ljeti se ljudi tamo druže uz roštilj, poneki uz ribolov,
sunčanje, a u hladnijim mjesecima omiljeno je odredište
za šetnju, trčanje i vožnju bicikla stanovnicima cijelog
Novog Zagreba.
Bundek ima dva jezera - Veliko jezero i Malo jezero. Na
Velikom jezeru uređena je obala, velika oko 10.000
kvadrata. Malo jezero manje je urbanizirano, dapače
ostavljeno je kao prirodno stanište mnogobrojnih biljnih
i životinjskih vrsta.
Područje oko jezera osmišljeno je kao zabavno-
rekreativni park. Deset je betonskih roštilja pored
kojih su postavljene i vrtne klupe i stolovi i taj je dio
najpopularniji za vikend druženja.
Oko jezera vodi staza za bicikle i rolere, duga 1650
metara. Nedaleko od nje su tri dječja igrališta, jedno
namijenjeno djeci mlađoj od dvanaest godina, drugo
starijoj djeci, a treće je za djecu s posebnim potrebama.
Tu možete naći i tzv. Stazu zdravlja, koja ide kružno uz
glavno jezero, dugačka je 700 metara, a dostupna je
građanima tijekom cijele godine za hodanje, nordijsko
hodanje i trčanje.

KAKO DOĆI:
JAVNIM PRIJEVOZOM: AUTOBUSNE LINIJE BROJ
234 - ZAGREB (GLAVNI KOLODVOR) - KAJZERICA -
LANIŠTE
166 - ZAGREB (GLAVNI KOLODVOR) - DONJI
DRAGONOŽEC - GORNJI TRPUCI
268 - ZAGREB (GLAVNI KOLODVOR) - VELIKA GORICA
229 - ZAGREB (GLAVNI KOLODVOR) - ODRA - MALA
MLAKA
221 - ZAGREB (GLAVNI KOLODVOR) - TRAVNO
219 - ZAGREB (GLAVNI KOLODVOR) - SLOBOŠTINA
220 - ZAGREB (GLAVNI KOLODVOR) - DUGAVE
AUTOMOBILOM:
NAPLAĆUJE SE PARKING; DRUGA ZONA U GRADSKOJ
ČETVRTI SREDIŠĆE, OKO BUNDEKA 120/DAN

40
 JARUN
Najdraža lokacija
I U ZIMSKIM MJESECIMA, zagrebačkih rekreativaca je
športsko-rekreacijski centar
AKO NE PADA KIŠA ILI SNIJEG, Jarun. Čine ga dva jezera,
NA JARUNU ĆETE SRESTI Veliko jezero i Malo jezero,
te šest otoka, a pješačko-
STOTINE ŠETAČA, TRKAČA rekreativna staza oko njih

I BICIKLISTA KOJIMA JE
dugačka je 6300 metara
te je savršena za sve vrste
OVO OMILJENO MJESTO ZA sportova poput pješačenja,
rolanja, biciklizma i trčanja.
REKREACIJU Čak i u zimskim mjesecima,
na dane kad nema
padalina i donekle je vedro,
Zagrepčani iz svih dijelova
grada hrle na Jarun po svoju
dozu rekreacije i svježeg
zraka.
Osim same staze, na Jarunu
se nalaze i sportski tereni za
odbojku, rukomet, nogomet,
badminton, mini golf i mnoge
druge, a tu je i regatna staza
dugačka 2250 metara te
trim staza za vježbanje.
Također, Jarun je idealno
mjesto za djecu te ima dva
uređena dječja igrališta.
Iako se nalazi uz rijeku
Savu, jezera su umjetno
napravljena, odnosno
nastala su kada se vadio
šljunak za gradnju nasipa
te su uređena 1987. godine
za potrebe Univerzijade,
a uređeno je i oko 2500
metara šljunčanih plaža.
Osim samih plaža, nudi se i
bogat sportski i ugostiteljski
MARKO TODOROV / CROPIX

sadržaj.
ŠRC Jarun obiluje zelenilom,
prostire se na 70 hektara i
zaista je odlično mjesto za
sve željne rekreacije, bilo da
samo žele prošetati ili čak
odraditi i dobar trening.

KAKO DOĆI DO JARUNA?

JAVNI PRIJEVOZ:
• TRAMVAJ BROJ 5
(PREČKO-DUBRAVA)
I TRAMVAJ BROJ 17
(PREČKO-BORONGAJ),
SILAZAK NA STANICAMA
HORVATI, SREDNJACI,
STAGLIŠĆE, JARUN TE
5 MINUTA PJEŠICE DO
SAMIH ULAZA
• AUTOBUSNA LINIJA 113
(LJUBLJANICA-JARUN)
DO GLAVNOG ULAZA NA
JARUN
• AUTOMOBILOM;
DNEVNA KARTA
(JEDNOKRATNI ULAZ)
MARKO TODOROV / CROPIX
GORAN MEHKEK / CROPIX

5 KUNA (OD 6 DO
21 SAT), VIKENDOM
I BLAGDANIMA 10
KUNA, NOĆNA KARTA
(JEDNOKRATNI ULAZ) 10
KN (OD 21 DO 6)

41
 BIJEG U PRIRODU

MEDVEDNICA
OMILJENA ZELENA OAZA DOBIVA
NOVU ŽIČARU I OBNOVLJENU
UTVRDU MEDVEDGRAD
tekst Lana Mindoljević /// fotografije Marko Todorov/Cropix

42
O
miljeno izletište Zagrepčana, pre- 2019., a datum završetka je uslijed pandemije
krasni park prirode Medvednica, koronavirusa pomaknut. Ipak, sad se već polako
od ove će zime dobiti potpuno novo privode kraju i otvorenje je pitanje dana. U
ruho. Ubrzano se dovršavaju radovi na trenutku pisanja
novoj žičari, koja će povezivati Zagreb s najvišim
vrhom, Sljemenom, nakon punih 15 godina, a pri
ovog teksta radovi
na Donjoj postaji
VOŽNJA OD
kraju je i obnova povijesne utvrde Medvedgrad. su dovršeni, izuzev DONJE DO
Trasa nove žičare podudara se s trasom stare,
uz produženje u gornjem dijelu za otprilike 130
prilaza s ceste na
istočnom dijelu,
GORNJE
metara i donjem dijelu od 850 metara. koji će biti završen POSTAJE
Žičara će moći prevesti 1500 ljudi u satu, a u
svaku će od gondola stati 10 osoba. Od donje do
zajedno s uređenjem
rekonstr u kcije
TRAJAT ĆE
gornje postaje žičara će stizati za 17 minuta, svla- Gračanske ceste. 17 MINUTA, A
davat će visinsku razliku od 754 metra, a brzina
vožnje bit će šest metara u sekundi. U sklopu
Radovi na samoj
trasi, Kutnoj građe-
GONDOLE ĆE
žičare bit će uređene Donja i Gornja postaja, vini te međupostaji PRIMATI DO
Kutna građevina i međupostaja Brestovac. Brestovac su gotovi, 10 OSOBA
Žičara će prometovati tijekom cijele godine i u s time da je na Kutnoj
svim vremenskim uvjetima, a predviđene su i građevini još u tijeku uređenje okoliša. Što se
noćne vožnje koje će zasigurno pružati dojmljive tiče Gornje postaje, preostalo je još uređenje
poglede na grad. pretprostora ulaza, okoliša s opločenjem te
Radovi na izgradnji žičare počeli su 1. ožujka unutrašnji završni radovi.
43
 BORIS KOVAČEV/CROPIX
DAMIR KRAJAČ/CROPIX
BORIS KOVAČEV/CROPIX
Utvrda Medvedgrad i Oltar domovine
već su dugo zatvoreni za posjetitelje jer
je u tijeku velika obnova pod budnim
nadzorom konzervatora. Renoviraju se
zidine, ali i unutrašnjost kula i med-
vedgradskih palasa. Nakon završetka
radova, koje je također poremetila
pandemija koronavirusa, u južnoj će
kuli biti prikaz prirodnog bogatstva
Medvednice, a u velikom palasu moći će
se saznati sve o povijesti Medvedgrada.
44
TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX
NA MEDVEDGRADU
SE POD NADZOROM
KONZERVATORA
RENOVIRAJU
ZIDINE, ALI I
UNUTRAŠNJOST
KULA I PALASA
DARKO TOMAŠ/CROPIX
ulaza u podsljemenskoj zoni ili pak
sa zagorske strane, iz Stubice.
Do Sljemena vodi asfaltirana cesta
koja počinje kod Blizneca i završava
kod Tomislavovog doma blizu vrha, no
premda su brojne atrakcije dostupne
automobilima, ipak je poseban doživ-
ljaj obići ih pješke. Staze su različite
težine, pa su neke prikladne i za sasvim
malu djecu ili osobe osrednje kondicije,
dok će za druge trebati bolja plani-
narska forma. Važno je samo dobro se
informirati i odabrati rutu u skladu s
očekivanjima i sposobnostima.
Na samom vrhu, pokraj skijaških
staza, nalazi se restoran Vidikovac s
kojeg se pruža prekrasan pogled prema
Najviši vrh Parka prirode Medvednica Hrvatskom zagorju, a, kad je bolja
je Sljeme (1033 metra), a cijeli se park vidljivost, čak i do Triglava u Julijskim
prostire na više od 22 tisuće hektara. Alpama.
Zbog blizine metropole Medvednica Na Medvednici je više planinarskih
je najposjećeniji park prirode u cijeloj domova i smještajnih objekata u
Hrvatskoj. kojima možete prenoćiti i tako pro-
Na Medvednici je više od 70 uređenih dužiti svoj boravak i u kojima se uvijek
planinarskih staza koje prema vrhu ili dobro jede: najčešće grah s kobasicom,
nekom od planinarskih domova vode ali peku se i ćevapi, purica s mlincima,
iz različitih smjerova: s istočnog dijela kuha vinski gulaš, a za desert su oba-
grada, naselja na zapadu, glavnog vezne domaće štrudle.
 NE PROPUSTITE
JEDINSTVENA
SKIJAŠKA UTRKA

RONALD GORŠIĆ/CROPIX
SNOW QUEEN TROPHY
Unatoč pandemiji koronavirusa, utrka Snow Queen Trophy, kako zasad stvari stoje,
održat će se na Sljemenu 3. i 6. siječnja 2021. godine. Ova, po mnogočemu posebna
utrka Svjetskog skijaškog kupa održava se od 2005. godine, a tri godine kasnije ženskoj
je slalomskoj utrci pridružena i muška. Brojne su posebnosti Snow Queen Trophy utrka:
jedino na sljemenskim utrkama pobjednica i pobjednik dobiju krunu i proglašavaju se
snježnim kraljicom i kraljem, a atmosfera u kojoj se utrke održavaju predmet je hvale
MARKO TODOROV/CROPIX

kako najboljih svjetskih slalomašica i slalomaša, tako i svih gostiju utrka. Sudionici svake
godine hvale blizinu metropole skijalištu, kao i besprijekornu organizaciju, a Zagrepčani
i njihovi gosti već desetljeće i pol čekaju siječanj kako bi na omiljenoj planini bodrili
najbolje svjetske skijaše i skijašice.

DAMIR KRAJAČ/CROPIX
MARKO TODOROV/CROPIX

RONALD GORŠIĆ/CROPIX

45
 BORIS KOVAČEV/CROPIX

MEDVEDNICA
IMA VIŠE OD
70 UREĐENIH
I OZNAČENIH
PLANINARSKIH
STAZA

ATRAKCIJE NA
MEDVEDNICI
GORAN MEHKEK/CROPIX
ŠPILJA VETERNICA
S čak 7127 metara je peta najduža u Hrvatskoj i značajno je arheološko i paleon-
tološko nalazište, a posjetitelji mogu razgledati prvih 380 metara špilje. Prepuna
je fenomena koji se rijetko viđaju u klasičnim, turistički uređenim špiljama, od
erozijskih vrtložnih oblika i pješčanih dina, pa do pronađenih ostataka izumrlog
špiljskog medvjeda, lava, leoparda, hijene, nosoroga, pragoveda, golemog jelena,
fosila školjki i morskih ježinaca, a nađeni su i zubi morskog psa. U njoj su živjeli
i ljudi, što dokazuju ostaci alata neandertalaca te modernog čovjeka. Pronađeni
su i rimski novčići, brončane kopče za odjeću i svjetiljka uljanica. Špilja je preko
zime zatvorena jer u njoj tada zimski san provodi čak četrnaest vrsta šišmiša.
Subotom, nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa) od sredine ožujka do kraja
studenog od 10 do 16 sati vodiči dočekuju posjetitelje, a obilasci se otkazuju
u slučaju lošeg vremena. Ulaznica stoji 40 kuna za odrasle, 30 za studente i
umirovljenike te 20 za djecu.

RUDNIK ZRINSKI
Kralj Matija Korvin dodijelio je 1463. godine grofu Petru Zrinskom kraljevsku
rudarsku povlasticu koja je njemu i njegovu potomstvu omogućavala da na svim
svojim posjedima otvore rudnike zlata, srebra i drugih kovina. Ta povlastica
omogućila je Zrinskima rudarenje na Medvednici, na području Rudarskog vrta.
Potomak Petra Zrinskog Nikola potpisao je 1527. godine sa Zagrepčanima ugovor
koji im daje pravo na rudarenje. Tada otpočinje povijest rudarstva u Rudniku
Zrinski. Procijenjeno je da je dnevna proizvodnja rudnika iznosila 10 tona rude
u kojoj je bilo oko pet kilograma srebra. Računa se da je dnevno ondje radilo
oko trideset rudara. Postoje mnoge legende i kazivanja koja govore o tajnim
hodnicima koji vode od Rudnika Zrinski do Medvedgrada te do crkve svetog
Marka na Gornjem gradu. Subotom, nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa) od
sredine ožujka do kraja studenog od 10 do 16 sati vodiči dočekuju posjetitelje i
bez vodiča rudnik nije moguće posjetiti. Ulaznica stoji 20 kuna za djecu, 23 za
studente i umirovljenike te 25 za odrasle.

SLAP SOPOT
Stijena po kojoj se spušta slap visoka je devet metara, pa je ovo i najveći slap na
Medvednici. Skrivena je na mjestu do kojeg se može doći markiranom stazom
od Gornjeg Vrapča do izvora Družinec na romantičnoj čistini s klupama, odakle
je moguće krenuti lijevo prema Ponikvama ili desno prema slapu Sopot. Put se
dalje penje kroz gustu i vrlo lijepu šumu, a zatim se strmo spušta do šumske ceste
koja uz potok Vrapčak vodi najprije do slikovite livade s klupama, a zatim i do
samog slapa. Nasuprot slapu izgrađen je drveni most. Cijeli taj impresionistički
prizor skriven je u šumskoj hladovini.
46
BORIS KOVAČEV/CROPIX

500 HORVATOVIH STUBA

Arhitektonski biser Medvednice nalazi se na sjevernoj padini, a gradio ih je pla-
ninar Vladimir Horvat od 1946. do 1953. godine. Atraktivni put od 500 kamenih
stuba vodi nas do nekoliko malih ponora, vidikovaca, špilje Medvednice te konačno
do odmorišta Srnec s klupama za izletnike. Markirani put počinje od livade
Hunjke ispred Zvonimirovog doma, a za silazak do odmorišta Srnec potrebno je 45
minuta. Izlet je posebno pogodan za obitelji s djecom, a okrjepa nakon povratka na
livadu Hunjku može se dobiti u Zvonimirovom domu ili u planinarskoj kući Mala
Hunjka. Prilaz stubama moguć je i s vrha Sljemena stazom broj 39, koja se odvaja
od Činovničkog sedla i vodi vrlo slikovitom i divljom šumom do odmorišta Srnec. MARKO TODOROV/CROPIX
BORIS KOVAČEV/CROPIX

47
 ŠTO JESTI

OTKRIJTE
ZAGREBAČKU
GASTRONOMSKU
BAJKU
U ovom gradu naći ćete najbolje od zimskih sezonskih jela i slastica,
od jela na žlicu, do bogatih pečenja, jela s kiselim kupusom i
žitaricama, do kolača od zimskih i jesenskih namirnica
tekst Lidija Lončarić /// fotografija Arhiva Hanza Media

48
49
z Zimski mjeseci traže raskošna, zasitna i slasna jela, a ponaj-
bolje od sezonskih tanjura pronaći ćete upravo u Zagrebu
i okolici. Grad poznat po specijalitetima koji griju tijelo i
hrane dušu svakako je jedna od omiljenih zimskih gastro-
nomskih destinacija. Ovdje se, naime, sezonska jela pakiraju
u kombinacije koje bude uspomene na dane provedene na
kontinentu, a jasno je i kako je riječ o gradu u kojem ćete
definitivno prepoznati utjecaj susjednih županija i upravo
će ta činjenica uživanje u odabranim specijalitetima učiniti
još posebnijim. Zima u Zagrebu, složit ćemo se, zbilja je nešto
posebno, a upravo takvom čine je namirnice kojima u ovo doba
toliko teško odolijevamo.
Zagrebačka se kuhinja tako za vrijeme hladnijih mjeseci
posebno fokusira na zasitnije i teže namirnice pa se velika
pažnja posvećuje jelima od krumpira i korjenastog povrća,
bez obzira na to dolaze li iz pećnice ili lonca. Tu su i sezonske
gljive od kojih se pripremaju omiljeni, aromatični jesenski
zapravo tako jednostavne krvavice. Najslasniji par pečenim
kobasicama uvijek će biti restani krumpir, a dodate li ovoj
kombinaciji i grah salatu s bučinim uljem, stvorili ste ručak
koji se još dugo pamti.
Ne smijemo zaboraviti niti jela na žlicu, kojima se u ovo doba
godine posebno veselimo, a među kojima je jasno vidljiv
mađarski utjecaj kada su u pitanju omiljeni gulaši i paprikaši,
ali i domaće kombinacije stvorene za brzi gablec poput špek
fileka.
Zagrepčanima nisu strana niti riblja jela pa tako metropola
krije velik broj restorana s ponudom morskih i riječnih speci-
jaliteta koji obaraju s nogu. Omotana u kakav hrskavi omotač
ili naprosto pečena u pećnici uz korjenasto povrće, riba tako
može biti odličan ručak petkom ili pak se, u nešto raskošni-
jem izdanju, priprema za onaj nedjeljni. Kada govorimo o
nedjeljnom ručku, posebice u zimsko, blagdansko doba, uz
već prije spomenutu puricu, na svečanom se zagrebačkom
specijaliteti, zatim kesteni, a nezaobilazna je i kraljica sezone stolu često može pronaći i guska ili patka. I dok su mlinci
- omiljena buča. Prepun vitamina C, za kojim u zimsko doba gotovo nezaobilazan dodatak, uz takva se, sočna pečenja
posebno žudimo, je i kiseli kupus, a zalutate li ovih dana i umake često poslužuju i trganci, jednostavno tijesto od
na neku od brojnih zagrebačkih tržnica, na štandovima s brašna, vode i soli koje se otkida prstima i ubacuje u vrelu
domaćim proizvodima dočekat će vas i svježi kupus, cikla i posoljenu vodu. Ponekad preliveni vrhnjem, a često samo
kelj za varivo, naravno, uz faširance. zaprženi za domaćoj masti, sjajan su ručak već i sami za sebe.
Ne smijemo zaboraviti niti žitarice poput heljde i ječma koje Osim trganaca, Zagrepčani svoja pečenja često obogaćuju
upravo tradicionalna jela čine još mrvicu bogatijima. i širokim rezancima, a nije neobičan niti spoj tjestenine s
Kada pak govorimo o mesnim delicijama, svakako valja makom ili orasima.
spomenuti puricu i patku, hrskavu svinjetinu iz pećnice, Na kraju, tu su i nekad uobičajena svakodnevna, a danas
pečenja koja na najslasniji način slave teletinu, domaće pomalo zaboravljena jela poput pohanog mozga ili plućica na
kobasice lokalnih proizvođača ili, najjednostavnije, omiljenu kiselo, žganaca na mlijeku ili ajnpren juhe. Srećom, tradicija
kuhanu govedinu iz juhe. Sve to, naravno, priprema se na se ponovno vratila u modu pa se posljednjih godina sve više
masti s nezaobilaznim prženjem luka koji potom zamiriše restorana fokusira upravo na domaću kuhinju. Neki se okreću
cijelo susjedstvo. I upravo su ti, nikada zaboravljeni i uvijek tradicionalnim okusima u modernom izdanju, dok ih drugi
dobrodošli mirisi najljepše što donosi ona prava domaća pakiraju u nove koncepte ne zadirući u već provjerene recepte.
kuhinja. Ipak, jedno je sigurno, bez obzira na sve novitete na domaćoj
Zagrebačku gastronomsku tradiciju, sasvim je jasno, naj- gastronomskoj sceni, ono što danas nazivamo tradicionalnom
jednostavnije bismo mogli opisati kao spoj svega pomalo zagrebačkom kuhinjom, baš uvijek u nama budi onu posebnu
upakiran u najslasnije tanjure. Velik dio jela koja se pripremaju toplinu, osjećaj zadovoljstva i pripadanja i, posebice u hladnim
u tradicionalnim restoranima metropole tako su zapravo prava zimskim danima, baš uvijek je naš prvi odabir.
slika utjecaja susjednih županija, ali i brojnih drugih država
svijeta, pa i povijesti. Mogli bismo reći, zagrebački ugostitelji
koji već godinama brinu o promociji domaće kuhinje posudili
su od svakoga pomalo pa stvorili tradiciju vrijednu kušanja.
Na meniju takvih restorana tako ćete pronaći jela kao što
su kajzeršmarn, šufnudle i ajngemahtec s iznutricama i
noklicama, inspirirana ponajviše austrougarskim utjecajem.
Nerijetka su pojava na zagrebačkim ulicama i brojni restorani
s nezaobilaznim ćevapčićima i burecima, no ipak, ono čime
se ovdje najviše ponose su ona prava domaća jela koja se pri-
premaju oduvijek, a potekla su iz susjedstva. Tako pri posjetu
Zagrebu svakako vrijedi isprobati omiljenu, pravu domaću,
veliku i slasnu puricu s mlincima koju ugostitelji često dobav-
ljaju iz Zagorja. Za puricom ne zaostaju niti različite varijante
omiljenih štrukli. Naprotiv, zagrebački restorani sve češće
na svoj meni uvode taj divan, kuhan ili pečen, specijalitet od
vučenog tijesta, punjen nadjevima od sira, jabuka ili drugog
sezonskog voća pa ga interpretiraju na svoj način i upravo tako
privlače sve više gostiju željnih fine domaće kuhinje. Krpice
sa zeljem, sir s vrhnjem, grenadirmarš, kuhana teletina ili
govedina na salatu s jajima i lukom, prava domaća goveđa ili
pileća juha koja grije i najhladnije zimske dane, zagrebački
ili pak pohani picek s rizi bizijem također su specijaliteti koje
Marko Miscevic / Cropix

u Zagrebu ne želite propustiti isprobati.

Popis dobro udomaćenih jela na ovom području, jasno je,
prilično je dugačak. U zimskim mjesecima tako teško odoli-
jevamo i bunceku kuhanom u vlastitom soku u kombinaciji s
kiselim kupusom, različitim varijantama domaćih kobasica
kao što su, primjerice, češnjovke ili pak okusima bogate, a
50
 GDJE PROBATI DOMAĆU HRANU
KARAKTERISTIČNU ZA ZAGREB
Okrugljak (gore), Baltazar
(desno), Vinodol (dole)
Tomislav Kristo/ Cropix
OKRUGLJAK
ADRESA: MLINOVI ULICA 28
Smješten uz obronke Medvednice, u
ulici Mlinovi, Okrugljak je savršeno
mjesto za bijeg iz grada na samo
nekoliko kilometara za sve one koji žele
uživati u pravoj zagrebačkoj tradicio-
nalnoj kuhinji. Ovdje se tako, osim u
divnom starinskom ambijentu, uživa u
specijalitetima poput patke na ražnju
s domaćim mlincima i sočnoj teletini
ispod peke, zapečenim štruklima,
bečkom ili zagrebačkom i punjenoj
pisanici, a, uz najavu, za veće grupe
pripremaju i pašku ili bračku, ovisno
o sezoni, janjetinu na ražnju. Naravno,
na jelovniku je uvijek i dobra bistra
Berislava Picek/ Cropix
juha, a kao šećer na kraju u Okrugljaku
će vas razveseliti domaćim štrudlama
punjenim sezonskim voćem. Upravo
pobrojana jela, ali i s ukusom uređena
priroda koja prati sam restoran, ovo
mjesto čine idealnim za obiteljski
ručak vikendom.
STARI PUNTIJAR
ADRESA: GRAČANSKA CESTA 65
Restoran Stari Puntijar u zagrebač-
kim Gračanima također je jedna od
institucija zagrebačke tradicionalne
kuhinje. Iako se jelovnik u Puntijaru s
godinama nadograđivao, stari klasici
ostali su netaknuti pa će vas tako ovdje
dočekati štrukli na čak tri načina,
Donosimo pregled starih
Marko Miscevic / Cropix
zagrebačkih restorana
koji njeguju tradiciju
i autohtone okuse, no
to nipošto ne znači da
su jedini koje se isplati
posjetiti. Svakako
istražite sve vrhunske
zagrebačke gastro adrese!
kuhani, zapečeni ili na juhu, različite
bistre i sezonske juhe, ali i Puntijarovi
specijaliteti poput Gračanskog lončeka,
koji se priprema od kockica svinjskog
filea s gljivama, vrhnjem, bijelim vinom i
cognacom. Ljubitelji divljači u Puntijaru
će također pronaći nešto za sebe, a tu su
i različite varijacije pastrve na žaru. Pri-
lozi poput restanog krumpira, knedla od
kruha, žganaca i mlinaca upotpunjuju
bogat izbor glavnih jela, dok deserti kao
što su knedle sa šljivama ili marelicama,
jabuke u šlafroku ili zlevanka na najslađi
način zaokružuju ponudu.
VINODOL
ADRESA: ULICA NIKOLE TESLE 10
Duga tradicija koja seže u četrdesete
godine prošloga stoljeća zagarantirala
je ovom, danas iznimno priznatom
zagrebačkom restoranu reputaciju
jedne od omiljenih opcija za one željne
prave domaće kuhinje. Činjenica da
je smješten u samom centru grada,
u zagrebačkoj Teslinoj ulici, tome,
naravno, dodatno pripomaže pa je
51
 tako Vinodol jedno od onih mjesta koja
nam na pamet padaju već pri samom
spomenu na tradicionalnu zagrebačku NOVIJA MJESTA S TRADICIONALNOM
KUHINJOM
kuhinju. Ovdje se uživa u odličnoj
domaćoj teletini, ponajboljim domaćim
sirevima i slasnim purećim batacima s
krpicama sa zeljem, a valja spomenuti i GOSTIONICA FICLEK
da se u Vinodolu posebna pažnja posve- ADRESA: POD ZIDOM 5
ćuje podrijetlu namirnica pa se sve što Početkom godine tik uz zagrebački Dolac
je moguće nabavlja od naših domaćih, otvoren je i Ficlek, moderna gostionica
lokalnih proizvođača. s tradicionalnim specijalitetima. Od
samog početka ovo je mjesto na kojem
se u inovativno uređenom interijeru sa
starinskim detaljima uživa u jelima kao
što su tafelšpic i štrukli, ajngemahtec,
zagorska juha, zagrebački i naravni
odrezak, pohani picek i faširanci. Dobro
je spomenuti i ficleke, po kojima je lokal
dobio ime, daskice sa zalogajima poput
kuhane šunke, različitih pašteta i umaka,
Biljana Gaurina/ Cropix

domaćim žemljicama i kruhom. Naravno,

veliku ulogu u Ficleku igraju i tradicionalni
prilozi od kojih bismo svakako izdvojili abšmalcane mahune, restani krumpir i
krpice sa zeljem, a zatim su tu i deserti koje, jednom kada se nađete u Ficleku,
ne želite propustiti. Trenutna sezonska ponuda uključuje knedle s kestenom u
umaku od čokolade, šufnudle s orasima ili makom te kajzeršmarn. Zateknete li
se vikendom na Dolcu i umori li vas šetnja među štandovima, svakako sjednite u
STARI FIJAKER Ficlek, opustite se uz domaće sokove, vino ili dobru žesticu, a onda, ogladnite li,
ADRESA: MESNIČKA ULICA 6
svakako se nagradite i kakvim slasnim domaćim zalogajem.
Kada se među stanovnicima metropole
raspravlja o mjestima s pravom doma- OTTO & FRANK
ćom hranom, obavezno se spominje i ADRESA: ULICA IVANA
Stari Fijaker u zagrebačkoj Mesničkoj TKALČIĆA 20
ulici. Starijima je ovo mjesto poznato Posebno nas veseli
i kao Tri Lovca, dok nešto mlađe gene- činjenica da se u Zagrebu
racije uspomene vežu uz prvu pivnicu, a posljednjih godina sve
kasnije i restoran Stari Fijaker. Goveđa češće mogu pronaći mjesta
juha s domaćim rezancima i zagorska sa sjajnim doručkom,
Bruno Konjevic / Cropix

juha s krumpirom, šunkom i šampi- a kada isti taj doručak

njonima, čvarci, domaći suhi buncek i uključuje i tradicionalne
krvavice, žganci s lukom i špekom, teleća starozagrebačke specijalitete,
restana jetrica s lukom, špek fileki, zape- sreća postaje duplo veća.
čeni grah, restani krumpir i dinstano Tako su se u restoranu Otto
& Frank dosjetili kreirati
kiselo zelje samo su neki od specijaliteta
hommage zagrebačkom uskrsnom doručku pa na istom tanjuru spojili domaći
koje u Fijakeru naprosto morate ispro- sir i vrhnje, hren, pečenu šunku, špinat, rotkvicu, mladi luk i jaja i vrlo brzo, osim po
bati. Dodate li tome starinsko uređenje, svojim kreativnim jelima iz stalne ponude, postali poznati i kao mjesto na kojem se
doživljaj u buđenju tradicije uz omiljene jede najslasniji tradicionalni doručak u gradu. Osim toga, ponuda Otto & Frank
mirise i okuse bit će još spektakularniji. restorana ove se zimske sezone proširila pa sada, osim njihovih već prepoznatih
burgera, nude i tradicionalna jela kao što su, primjerice, domaće krvavice s
BALTAZAR dinstanim zeljem.
ADRESA: NOVA VES 4
Kvalitetne namirnice, obilne porcije i LA ŠTRUK
tradicionalni prilozi tri su najvažnije ADRESA: SKALINSKA 5
stavke koje trebate znati o kultnom Proglašen jednim od najčešćih
Baltazaru. Smješten u staroj kaptol- izbora turista u metropoli, La
skoj kuriji nedaleko od katedrale, u Štruk je, kako mu i samo ime
ulici Nova Ves, ovaj restoran bazira se govori, mjesto na kojem se uživa
na sezonskoj ponudi uz već provjerene u ponajboljim štruklama u gradu.
Na stol dolaze ravno iz pećnice,
klasike. Ovdje tako možete uživati u
Boris Kovacev / Cropix

vrući i neodoljivi, upravo

pravom purgerskom ručku koji uklju- idealni za uživanje tijekom
čuje ajngemahtec i pohanu piletinu s sve hladnijih zimskih dana. U
rizi bizijem ili pak kuhanim i pečenim ponudi La Štruka baš uvijek
štruklima i tafelšpicu s kuhanim možete pronaći klasike poput
povrćem i umakom od hrena i jabuke. zapečenih slatkih i slanih štrukla
Dobro je spomenuti i da na jelovniku sa sirom, tu su i brojni dodaci, a veliku popularnost stekli su i varijantom štrukli s
restorana Baltazar možete pronaći i borovnicama. Svakoga tjedna u ponudi su i dva specijaliteta.
njihovu čuvenu janjeću pljeskavicu, ali
i brojne riblje specijalitete.

52

IZLETIŠTA U OKOLICI ZAGREBA S TRADICIONALNOM HRANOM
GABREKU 1929
ADRESA: STAROGRADSKA ULICA 46,
10430, SAMOBOR
Jedan od najstarijih samoborskih
restorana, s tradicijom dugom čak 90
godina, savršen je odabir za vikend-
izlet. Restoran Gabreku nalazi se
nadomak poznatog samoborskog
park-šetališta i kupališta Vugrinščak,
a u blizini su i zidine Staroga grada.
Jedno je od onih mjesta koje osvaja
kako mlade, tako i one starije. Iako se
jelovnik u Gabreku s godinama nado-
punjavao i izmjenjivao, klasici koji se
pripremaju prema izvornoj domaćoj
recepturu ono je čemu se gosti najčešće
vraćaju. Kultna juha s čak 15 različitih
vrsta gljiva, gulaš od vepra s domaćim
njokima, sporo kuhana teletina,
krumpir police i goveđa juha te domaće
palačinke samo su dio ponude koja se u
Gabreku ovih dana ne preskače.
STARA PREŠA
ADRESA: ULICA IVANA TURKA 50, 10292,
ŠENKOVEC
Uz granicu sa Slovenijom i na samo 30
kilometara od Zagreba nalazi se seosko
domaćinstvo Stara Preša. Ovdje se,
reći će vam njihovi stalni gosti, jede
fina domaća hrana bez puno filozofije
i upravo je zato Stara Preša među
Zagrepčanima jedno od najpopular-
nijih mjesta za nedjeljni ručak. A kako i
Biljana Blivajs / CROPIX
ne bi bila kada se ovdje uživa u specijali-
tetima poput purice ili punjenih telećih
prsa, bunceku, šniclama u umaku od
gljiva s lulekima, punjenom piceku,
krvavicama i sezonskim štrudlama.
Kako bi doživljaj bio potpun, svakako
preporučujemo i istraživanje prirode
oko samog restorana nakon ručka.
SEOSKI TURIZAM KEZELE
ADRESA: VINOGRADSKA 6, ŠUMEĆANI
Pogled na vinograde, domaće životinje i
šarmantne kućice unutar kojih se uživa
u slasnim domaćim zalogajima dio su
doživljaja koji vas čeka na seoskom
imanju obitelji Kezele. Ovdje se opušta
maksimalno, a dodate li uživanju u pri-
rodi i omiljene zalogaje poput domaćeg
kruha i kiflica, patke na ražnju s mlin-
cima, divljači, mesa iz žbanje, trganaca
i domaćih knedli sa šljivama, doživljaj
je još mrvicu slađi. U sklopu imanja
Kezele nalazi se i vinograd, pa tako uz
pobrojane specijalitete uživati možete
i u odličnom domaćem vinu.
KLET KOZJAK
ADRESA: KOZJAK 18A, 49223, SVETI
KRIŽ ZAČRETJE
Smještena u srcu Zagorja, Klet Kozjak,
osim zelenilom kojim je okružena, već
desetljećima osvaja i slasnim domaćim
specijalitetima. Domaći sirevi, štrukli
i tjestenine, juhe i bogate plate, ali i
Tomislav Kristo/ Cropix
Restoran Gabrek (lijevo), Seosko
imanje Kezele (dole)
pečena raca, kokot, teletina ili jarić već
su dovoljni razlozi da se prvi nadolazeći
vikend zaputite u Zagorje. U Kozjaku se
iznimno ponose domaćim podrijetlom
voća i povrća koje uzgajaju sami, a, osim
toga, sami proizvode i vlastito vino te
sokove. I ono najvažnije, svidi li vam se
ovdje toliko da poželite produljiti svoj
boravak, dobra je vijest da se u sklopu
kleti nalaze i divno uređeni apartmani.
SLAVAGORA KOD KUZME
ADRESA: 10430, CERJE SAMOBORSKO
Još jedna samoborska adresa pronašla
je mjesto na popisu onih idealnih za
bijeg od gradske vreve. Seosko obi-
teljsko gospodarstvo Kuzmanović
nalazi se u srcu Samoborskog gorja,
tek je četiri kilometara udaljeno od
centra Samobora i sjajna je ideja za
vikend u prirodi, a zatim i okrjepu
domaćim specijalitetima u tradicio-
nalno uređenom restoranu s čije terase
puca prekrasan pogled na umirujuće
zelenilo. Svakako preporučujemo da
ručak započnete domaćim sirom,
vrhnjem i kobasicama, bistrom ili
juhom od vrganja, a zatim nastavite
slasnim pohanim picekom s restanim
krumpirom i puricom s mlincima.
Dobro je napomenuti i da je ovo mjesto
prilično popularno među gurmanima
pa svakako rezervirajte svoj stol prije
samog dolaska.
53

NAJSLAĐA ZAGREBAČKA TAJNA
KOJA ČEKA DA JE OTKRIJETE
P
osebnu čar doživljaju zagre-
bačke gastronomije daju
neodoljivi deserti. Baš kao
i kod slanih specijaliteta,
gotovo svi slatki zalogaji svoje
podrijetlo vuku iz susjednih
županija i zemalja, no toliko se godina
služe u zagrebačkim domovima da su
ih stanovnici metropole prisvojili, a
zatim, kada je svaka kuća pojedinom
receptu dodala nešto svoje, nastali
su oni novi, drugačiji i još domaćiji.
Pri spomenu na zagrebačke slastice,
vjerujemo, na pamet instantno padaju
omiljene savijače od dizanog tijesta,
orahnjača i makovnjača, a zatim i
štrudle s najrazličitijim punjenjima.
Domaće vučeno tijesto tako se najče-
šće puni voćnim kombinacijama, a
nisu rijetke ni one zašećerene, sirne,
pa čak i bundevaste. Palačinke,
kompot od jabuka, krušaka ili dunja,
ili pak, zimi posebno nam slasne,
buhtle i krafne samo su dio okusa
koje pamtimo oduvijek. Knedle sa
šljivama također su nezaobilazan
dio zimske tradicije, dok su mišeki s
cvebama, danas poznatiji kao fritule
s grožđicama, dio slatke zagrebačke
povijesti koju pamte oni nešto stariji.
Osim domaćih specijaliteta koje su,
bez imalo sumnje, najbolje pripremale
naše bake, za stvaranje zagrebačke
gastronomske tradicije velikim su
dijelom zaslužne i slastičarnice. Neko-
liko priznatih, koje svoje poslovanje
uspijevaju održavati još i danas, tako
su Zagrepčanima približile slatke deli-
cije poput samoborskih kremšnita,
mađarica, medene pite, omiljenog
kesten pirea, sočnih kuglofa, boem
kocki, šaumšnita i princes krafni,
a nikako ne smijemo zaboraviti ni
zagrebačke paprenjake, krancle te
medenjake, koji već samim mirisom
podsjećaju na bezbrižan Božić kakav
je nekada bio.
54
SLASTIČARNICA ZAGREB
ADRESA: MASARYKOVA ULICA 4
Davne 1950. godine u zagrebačkoj
Masarykovoj ulici otvorena je Slasti-
čarnica Zagreb. Od samog početka ovo
se mjesto ponosi maštovitim slasti-
cama s prizvukom tradicije, a kako su
se mijenjala vremena, tako se ponuda
u slastičarnici Zagreb širila. Prije 25
godina tako su, primjerice, prvi put u
svom izlogu izložili Zagreb tortu s lješ-
njacima koja je, osim u ponudi njihove
slastičarnice, bila i poklon osvajačima
zlatnih medalja na Univerzijadi 1987.
godine. Danas, pak, osim u kriški slavne
Zagreb torte, u slastičarnici Zagreb
možete uživati u klasicima poput Opera
torte, kesten pirea i kesten šnita, a tije-
kom zimskih dana u njihovoj ponudi,
najavili su na društvenim mrežama, naći
će se i slatki blagdanski zalogaji.
VINCEK
ADRESA: ILICA 18 /ULICA KRALJA
ZVONIMIRA 7 /KVATERNIKOV TRG BB /
TREŠNJEVAČKI TRG 2 /V. RICHTERA 4
(BUNDEK CENTAR) /S. R. NJEMAČKE 1C /
DANKOVEČKA 7
Najpoznatija zagrebačka i slastičarnica
s najšarolikijom ponudom u gradu
svakako je slastičarnica Vincek. Malo
je poznato da je upravo Vincek svojim
gostima prvi ponudio zagrebačku
kremšnitu obogaćenu tučenim slatkim
vrhnjem i čokoladom, a upornim radom
i neprestanim širenjem, od davne 1977. i
osnutka obiteljske slastičarnice, uspjeli su
izrasti u mjesto koje s osmijehom na licu
pamte brojne generacije. Danas u Zagrebu
postoji čak sedam Vincekovih slastičar-
nica, a njihova se ponuda, uz nezaobilazne
tradicionalne slastice, svakim danom sve
više širi. Ipak, svakako valja spomenuti
da upravo u Vinceku možete uživati u
različitim varijantama kremšnita, Boem,
Doboš i Jelačić šnitama, ali i blagdanskim
Nakon više
od 30 godina
sestre Šehere-
zada Sučević
i Ildeza Tahiri
Martelanc
Neja Markicevic / CROPIX/ Cropix
otišle su u
mirovinu, a
obiteljsku
slasticarnicu
Orijent prepu-
stile su mlađim
snagama
orehnjačama i makovnjačama, domaćim
pitama, kuglofu i medenjacima.
SLASTIČARNICA JAKŠIĆ
ADRESA: ULICA KRALJA ZVONIMIRA 30
U zagrebačkoj Zvonimirovoj ulici,
nedaleko od Hrvatskog društva likov-
nih umjetnika, već godinama uspješno
posluje obiteljska slastičarnica Jakšić.
Otvorena je davne 1936. godine i od
tada pa sve do danas njihova se raskošna
ponuda temelji na tradicionalnim doma-
ćim slasticama. Klasična, varaždinska
ili francuska kremšnita, princes krafne,
šaumšnite, punč trokut, bohem kocke,
doboš torta, pita od jabuka ili sira,
puslice, čajna peciva, bučnice, savijače
od sira, jabuka ili višanja, a u ovo vri-
jeme i omiljeni kesten pire, orahnjača,
makovnjača i krafne samo su dio ponude
kojom se u Jakšiću posebno ponose.
Valja spomenuti i da su cijene više nego
pristupačne, što svakako slastičarnicu
Jakšić izdvaja od konkurencije.
ORIJENT
ADRESA: MAKSIMIRSKA 34 /PETRINJSKA 2
Najstarija zagrebačka slastičarnica
svake se godine iznova može pohvaliti
sezonskim novitetima kojima već tra-
dicionalno stvaraju nove obožavatelje.
Ovogodišnju jesensku ponudu tako su
obogatili s čak sedam različitih slastica
s kestenom, među kojima je i njihov
nadaleko cijenjeni kesten pire. U Ori-
jent uvijek možete svratiti i na neki od
njihovih neodoljivih klasika kao što su
kremšnite s pjenastom kuhanom kre-
mom od svježih jaja i mlijeka i domaćim
lisnatim tijestom te omiljene, neodoljive
šaumšnite. Osim toga, ova je slastičar-
nica nadaleko poznata i po svojoj bogatoj
ponudi sladoleda pa kad ste već tamo,
ne propustite isprobati neki od njihovih
inovativnih okusa. Jer, tko je rekao da je
sladoled zimi zabranjen?
 OKUSI ZAGREBA U VAŠEM DOMU
I kod kuće možete napraviti štrukle, medenjake i ŠTRUKLI SA SIROM
ajngemahtec pa u zagrebačkoj kuhinji uživati i nakon ZA TIJESTO:
• 750 G GLATKOG BRAŠNA
povratka s ispunjenog posjeta metropoli. Donosimo vam • 300 ML MLAKE VODE
provjerene recepte nekih od najpoznatijih hrvatskih kuhara! • 100 ML ULJA
• 2 ŽLIČICE SOLI
ZA NADJEV:
• 800-1000 G SVJEŽEG SIRA
• 2 JAJA
• 250 ML KISELOG VRHNJA
• PRSTOHVAT SOLI

Od sastojaka ručno umijesite

glatko tijesto. Stavite ga u posudu
te površinu tijesta premažite uljem
da se ne stvori korica. Ostavite ga da
se odmori oko jedan sat na sobnoj
temperaturi. Nakon što se tijesto
odmaralo, na stolu koji ste prekrili
stolnjakom koji vam služi za valjanje
tijesta razvaljajte pripremljeno tijesto
drvenim valjkom, nauljite ga i osta-
vite nekoliko minuta da odstoji. Dok
čekate, možete umiješati sastojke za
nadjev. U veću posudu stavite sir, vrh-
nje, jaja i prstohvat soli te kuhačom
dobro izmiješajte. Tijesto dlanovima
razvucite preko rubova stola, a zade-
bljanja na krajevima možete, ali i ne
morate odrezati. Nadjev u malim
hrpicama stavljajte uz rub razvuče-
nog tijesta. Žlicom lagano rasporedite
Marko Miščević/ CROPIX/ Cropix

nadjev preko razvučenog tijesta. Uz

pomoć stolnjaka zamotajte tijesto u
dugačku rolu. Dlanovima označite
veličinu štrukla, a zatim ih prerežite
malim tanjurićem. Štrukle složite
u nauljeni lim, malo ih nauljite i po
vrhu te stavite peći u pećnicu na 180
Celzijevih stupnjeva oko 25 minuta.

AJNGEMAHTEC
• 400 G PILEĆIH KRILA S BATACIMA • 300 G IZNUTRICA (ŽELUCI, JETRICA, SRCE)
• 2 L VODE • 1 VEZICA GRINCAJGA (PERŠIN, CELER, MRKVA) • 1 ŽLICA SOLI • 20 G
MASLACA • 1 ŽLICA OŠTROG BRAŠNA
ZA ŽLIČNJAKE:
• 50 G PILEĆIH JETRICA • 1 JAJE • ŽLIČICE SOLI • 2 ŽLICE NASJECKANOG PERŠINA
• 60 G OŠTROG BRAŠNA

Pileća krila odvojite od bataka. Posložite ih s iznutricama u dublju širu

posudu i prelijte mlakom vodom. Zatim dodajte na kolutiće narezano
korjenasto povrće, posolite i sve zajedno polupokriveno kuhajte na laga-
noj vatri oko 40 minuta. Rastopite maslac i umiješajte brašno. Odvojite
malo temeljca (juhe) i prelijte preko brašna. Ostavite kratko na vatri uz
Marko Miščević/ CROPIX/ Cropix

neprekidno miješanje da dobijete jednoličnu smjesu koju onda prebacite

natrag u ajngemahtec. Za žličnjake sitno nasjeckajte jetrica i odvojite ih
od žila. Jaje istucite zajedno sa soli, dodajte jetrica i peršin pa sve dobro
izmiješajte. Postupno dodajte brašno i miješajte dok ne dobijete glatku
smjesu. Ostavite malo da odstoji. U široj posudi zakipite vodu, žlicom
odvajajte tijesto u obliku žličnjaka i kuhajte desetak minuta. Ocijedite i
stavite u ajngemahtec. Prije posluživanja ajngemahtecu dodajte svježe
nasjeckani peršin.

55
 BUNCEK S KISELIM
ZELJEM
• 1 SUHI BUNCEK
• 100 G SLANINE
• 1 KG KISELOG KUPUSA
• 2 LOVOROVA LISTA
• 3 ČEŠNJA ČEŠNJAKA
• 3-4 ZRNA PAPRA
• SVINJSKA MAST
• 1 DL BIJELOG VINA
• 6 KRUMPIRA

Buncek operite dan ranije pa ga

preko noći ostavite u vodi. Drugi
dan ga izvadite, opet operite i sta-
vite u lonac. Kuhajte ga dugo u vodi,
dok se meso ne počne odvajati od
kosti. Slaninu narežite na kockice
pa je popržite na masti u većoj i
dubljoj tavi. Dodajte joj nasjeckani
češnjak i kratko popržite. Zatim
dodajte nasjeckani kiseli kupus,
lovorov list i zrna papra. Zalijte
vodom pa vinom, tako da prekri-
jete kupus. Dinstajte na srednje
jakoj vatri. Kada kupus omekša,
gotov je. Podlijevajte kupus prema
potrebi, možete i vodom u kojoj se
kuhao buncek. Krumpir skuhajte
posebno u posoljenoj vodi pa ga
ogulite kad je gotov. Narežite
meso i servirajte ga s kupusom i
krumpirom. Kad je već na tanjuru,
na meso stavite žličicu senfa. Ako
želite malo jaču verziju, napravite
restani krumpir. Skuhani krumpir
ogulite, narežite na kolutove, a na
žlici masti popržite luk. Ubacite
zatim krumpir, popržite, posolite
istock

i poslužite.

KNEDLE SA ŠLJIVAMA
• 1335 GRAMA BRAŠNASTOG KRUMPIRA
• 500 G OŠTROG BRAŠNA • MALO MUŠKATNOG ORAŠČIĆA
• SOL • 2 JAJA • 150 G MASLACA
• 100 GRAMA KRUŠNIH MRVICA • 50 G ŠEĆERA
• 1 ČAJNA ŽLIČICA CIMETA • ŠLJIVE

1335 grama brašnastog krumpira u kori stavite u posoljenu hladnu vodu i

kuhajte dok ne omekša, procijedite i pustite da se malo ohladi. Nabodite ga na
vilicu i ogulite mu koru. Protisnite ga kroz pasirku ili prešu, može se naribati i
na ribež u posudu. Dodajte 500 g oštrog brašna, prstohvat muškatnog oraščića
i sol. Dodajte dva razmućena jaja. Postupno miješajte prstima dok smjesa ne
postane glatka i nježna. Smjesa se ne smije lijepiti ni za zdjelu ni za podlogu.
Ostavite tijesto da se odmori pet do 10 minuta.
Tijesto razvaljajte u valjak promjera pet centimetara. Valjak podijelite na
osam jednakih dijelova. Svaki dio prvo oblikujte u kuglu kako biste vidjeli
jeste li zadovoljni veličinom buduće knedle. U ruci lagano spljoštite kuglu
na debljinu od jedan centimetar. Stavite šljivu bez koštica u sredinu i rav-
nomjerno ‘’obucite’’ šljivu u tijesto te formirajte kuglu. Kuhajte desetak minuta
Biljana Blivajs/Cropix

u prethodno zagrijanoj vodi. Dok se knedle kuhaju, otopite 150 g maslaca u

većoj tavi te prvo dodajte 100 grama krušnih mrvica. Nakon krušnih mrvica
dodajte 50 g šećera. Nakon šećera ubacite jednu čajnu žličicu cimeta te sve
popržite. Kuhane knedle dodajte u tavu te prevrtite da ih prekrije umak i
kratko zapecite dvije do tri minute.

56
TRGANCI SA
ŠPEKOM I
VRHNJEM
• 300 G BRAŠNA
• SOL
• 2 DCL TOPLE VODE
• 50 G LUKA
• 150 G ŠPEKA
• 2 DCL VRHNJA

Od brašna, vode

Neja Markicevic / CROPIX/ Cropix

i soli zamijesite
tijesto. Neka
bude tvrđe, kao
za rezance, jer
će ga biti lakše
trgati. Posolite
vodu i stavite je na
štednjak, a kada
zavrije, trgajte tijesto i ubacujte u vodu. Kuhajte
dok trganci ne isplivaju na površinu, a potom

Marko Miščević/ CROPIX/ Cropix

ih ocijedite. Na ulju popržite luk koji ste sitno
nasjeckali, a na njega dodajte špek nasjeckan
na trakice. Kratko popržite i zalijte vrhnjem.
Pažljivo dodajte sol, budući da je špek slan sam po
sebi. Dodajte u vrhnje i špek ocijeđene trgance i
sve izmiješajte.

KAJZERŠMARN
• 2 JAJA • 150 ML MLIJEKA
• 1 ŽLICA ŠEĆERA • 1 VANILIJA
• 110 G BRAŠNA • PRSTOHVAT SOLI
• 50 ML ULJA ZA PEČENJE

Od svih sastojaka umutite smjesu malo gušću nego za palačinke.

U većoj tavi zagrijte ulje, izlijte smjesu te pržite na laganoj
vatri. Pri dnu će se odmah početi stvrdnjavati, tako da laganim
pokretima kuhačom miješajte, ali istodobno režite i usitnjavajte
smjesu. Cilj je da se sve pretvori u male grudice koje ne moraju
biti jednake. Pecite dok smjesa ne dobije zlatnu boju, dovoljno je
samo nekoliko minuta. Servirajte toplo.

MEDENJACI PO RECEPTU
ANE GRGIĆ (Esplanade)
ZA TIJESTO:
• 210 G MEDA • 80 G MASLACA
• 180 G ŠEĆERA • 650 G BRAŠNA • 2 JAJA
• POLA ŽLIČICE SODA BIKARBONE • 50 G BADEMA
• CIMET, KLINČIĆI
ZA GLAZURU:
• 1 BJELANJAK
• 100 G ŠEĆERA U PRAHU
• SOK POLA LIMUNA

U posudi zagrijavajte med, maslac i šećer dok se šećer ne

Berislava Picek/ CROPIX/ Cropix

rastopi. Ohladite pa umiješajte brašno, jaja i ostale sastojke te

zamijesite tijesto. Pleh za pečenje obložite papirom za pečenje,
oblikujte kuglice od tijesta i slažite ih u kalup. Pecite 10 minuta
na temperaturi od 160 Celzijevih stupnjeva. Za glazuru istucite
bjelanjak sa šećerom u prahu, dodajte limunov sok i tom smjesom
premažite cijele medenjake. Glazuru na medenjacima sušite na
sobnoj temperaturi.

57
 UPOZNAJTE
DESET IDEJA

OKOLICU ZAGREBA
IZLETI U ZAGREBAČKI PRSTEN

MARIO ŽILAC
Od prelijepe prirode, DUGO SELO I VRBOVEC
vrhunske hrane, Svega 20-ak kilometara od Zagreba, nalazi se grad
vina i ljubaznih martinske baštine - Dugo Selo. Naime, upravo tamo,
u tzv. Zemlji sv. Martina, taj se svetac štuje kao
domaćina do zaštitnik grada i župe, vinogradara i vinara. Njemu
bogatih kulturnih i u čast podignuta je i crkva sv. Martina na Martin
povijesnih sadržaja, Bregu, koja danas slovi kao najznačajniji spomenik
okolica Zagreba ima kulture prve kategorije na tom području, a datira
iz daleke 1209. godine. U blizini same crkve nalazi
za svakog ponešto. U se i poučna staza “Martin breg”, dugačka četiri
nastavku donosimo kilometara.
deset prijedloga za Nakon Dugog Sela, predlažemo odlazak u simpa-
tični Vrbovec, grad domaćin poznate kulinarske
izlete u Zagrebačkoj manifestacije “Kaj su jeli naši stari” te rodno mjesto
županiji koji bana Petra Zrinskog i spisateljice Marije Jurić
vas definitivno Zagorke. Posjetite tamošnji Park ljubavi, u kojem
neće ostaviti se osim crkve sv. Vida, sagrađene u baroknom stilu,
nalazi Zagorkina bista te kula Petra Zrinskog. I da,
ravnodušnima ako ćete imati priliku, nemojte propustiti probati
tekst Martina Hrupić tradicionalnu vrbovačku peru. Uz sve to, u blizini
/// fotografije TZ Za- Vrbovca, u Habjanovcu, nalazi se i najstarije hrvat-
grebačke županije sko ekološko imanje, Zrno eko imanje.
58
 SKITNJE PO
TUROPOLJU
Za početak ovog izleta, uputite se
u Veliku Goricu, posjetite Muzej
Turopolja, a zatim krenite u
pravcu Šćitarjeva i arheološkog
parka Andautonija. Riječ je o
starorimskim ostacima iz 1.
stoljeća koji svjedoče da se tamo
nekada nalazilo glavno središte
ROBERT KLARIĆ
SVETA NEDJELJA
Najmlađi grad Zagrebačke županije
prometnuo se u pravi raj za ljubitelje aktiv-
nosti u prirodi, pogotovo za ribiče. Naime,
taj grad i njegova okolica nude niz športsko
rekreativnih sadržaja - od već spomenutog
ribolova do biciklističkih i pješačkih staza
i vožnji kanuom. Za početak pogledajte
dvorac Erdödy u Kerestincu, crkvu Pre-
svetog Trojstva i bacite oko na tvornicu

tog dijela nekadašnje Panonije. Rimac, vlasništvo svjetski priznatog

Isto tako, turopoljski kraj, poznat inovatora Mate Rimca. Onda se uputite do
po hrastu, pravi je raj za ljubitelje čak četiri jezera, koja su idealna i za šetnju
drvenih kapelica i plemićkih ili vožnju biciklima. Opcija za pješačenje i
kurija. Na tom se području nalazi boravak u prirodi ima i u Svetonedeljskim
čak 11 drvenih crkava i kapela, bregima - postoji čak šest staza, različite
od kojih je najimpresivnija dužine. To su redom: Kozjak (4 km), Gaj (5
kapela sv. Barbare u Velikoj km), Ferešinec (7 km), Srebrnjak (7,5 km),
Mlaki, sagrađena u 17. stoljeću. Sv. Marija Magdalena (9 km) i Stublov zde-
Što se tiče prirode, prošetajte po nac (11 km). Osim toga, možete posjetiti i
devet kilometara dugoj poučnoj Ornitološki rezervat Sava-Strmec ili pak
stazi Šumarica koja prolazi kroz prijeći rijeku skelom u Medsavama.
Vukomeričke gorice. Zanimljivih
detalja o Turopolju ima mnogo,
no ovdje ćemo dodati samo još
jedan - da kravata možda potječe
upravo iz Turopolja? Naime, kraj
je poznat po tzv. podgutnici,
crvenom rupcu koji su djevojke
vezivale mladićima prije nego bi
išli u vojnu službu.

SVETI IVAN ZELINA

Mjesto Sveti Ivan Zelina, poznato po vinogradima, smjestilo se na
sjeveroistoku Zagrebačke županije. Kao što se može i očekivati,
posebnu pozornost u tom području morate pridati Zelinskoj
vinskoj cesti, na kojoj nemojte propustiti probati autohtonu
kraljevinu. Nju je s užitkom, tvrdi se, navodno pio i sam Ludwig
van Beethoven. No, nije sve u vinu - ima nešto i u pivu. Upravo u
tom se području nalazi i Mini pivovara Angeluš. Ako bi ipak radije
hodali i stopili se s prirodom, krenite put poučne eko staze koja
vodi od izvora u Biškupcu preko Zelingrada koji se nalazi na 359
metara nadmorske visine pa sve do izletišta Kladešćica. Staza je
dugačka ukupno sedam kilometara, a na njoj ćete naučiti sve o
tamošnjem ekosustavu te najčešćim biljkama i životinjama koje
obitavaju u tom kraju. Upravo Zelingradu posvetite malo više
pozornosti. On se prvi put spominje 1295. godine, a od nekadaš-
njeg grada danas stoje ostaci obrambenih kula s prednje i stražnje
strane grada, prostor vanjskog dvorišta te stambeni kompleks
grada s cisternom za vodu. Usput rečeno, Zelina se naziva i grad
vitezova - domaćin je međunarodnog viteškog turnira.
59
 JASTREBARSKO I PLEŠIVIČKA VINSKA CESTA
Jastrebarsko i njegova okolica popularno su izletište koje je dobilo nadimak “hrvatska
Champagne”. One željne povijesti zanimat će informacija da se u tamošnjem
gradskom muzeju čuva bula - povelja kralja Bele IV. kojom je 1257. godine Jastre-
barsko dobilo status slobodnog grada. Isto tako, mogao bi im biti interesantan i
dvorac Erdödy. U Jastrebarskom i okolnom području isto tako možete naučiti sve
o starinskim mlinovima i vinskim bačvama, nakon čega je samo logično posjetiti
plešivičku vinsku cestu i tamošnje vinarije. Područje nudi i mogućnosti aktivnog
odmora - u području postoji niz biciklističkih staza različitih vrsta i težina. Isto
tako, odlična je opcija i planinarenje do vrha Japetića ili Plešivice. Staze su brojne.
60
 SAMOBOR
Šarmantan gradić udaljen 30 minuta od Zagreba,
omiljeno je izletničko odredište Zagrepčana. Razgle-
davanje grada započnite na glavnom gradskom trgu,
Trgu kralja Tomislava, obavezno probajte kremšnitu, a
zatim se uspnite do Staroga grada radi lijepog pogleda
na okolicu. Samobor njeguje tradiciju tradicionalnih
obrta pa istražite opcije koje se nude po tom pitanju,
a obavezno probajte gvirc, starinski napitak od medo-
vine, te bermet, aperitiv koji se radi od crnog vina, voća
i trava ili pak rudarsku greblicu u obližnjim Rudama.
Nakon grada, vrijeme je za prirodu - žumberačko i
samoborsko gorje. Uputite se do nekog od tamošnjih
izletišta ili okušajte na biciklističkim (u posljednjih
nekoliko godina predstavljeno je sedam novih ruta)
ili pješačkim stazama koje vode do Okića ili vrha
Japetić. Isto tako, razmislite o posjetu Anindolu (gdje
je snimljen dio kultnog hrvatskog filma “Tko pjeva zlo
ne misli”) ili pak Grgosovoj špilji, dugačkoj 30 metara
i bogatoj sigama.

ZAPREŠIĆ
Iako se na području zaprešićkog kraja
nalaze arheološka nalazišta još iz neoli-
tika, Zaprešić je proglašen gradom tek
1995. godine. Kao takav nudi niz opcija
- jedna od njih su Novi dvora Jelačićevi,
koji se smatraju jednom od najbolje
očuvanih feudalnih gospodarskih
cjelina u Hrvatskoj. Čine je vršilnica,
muzej Matija Skurjeni, kapela i obi-
teljska grobnica Jelačićevih. Uz nju
se veže i povijesno-poučna staza bana
Jelačića. Isto tako, na popis obavezno
dodajte i barokni dvorac Lužnicu i ako
imate priliku, probajte tradicionalni
lužnički čaj. Što se tiče aktivnijih opcija
i prirode, i njih ima podosta. To su golf,
jahanje ili pak planinarenje, primjerice
do vidikovca Kameni svati na zagorskoj
strani Medvednice ili pak šetnja oko
ribnjaka Zajarki. Za sve one koji više
vole šoping, tu je ogromni šoping centar
Westgate.
61
 PARK PRIRODE ŽUMBERAK -
SAMOBORSKO GORJE
Predlažemo izlet u trajanju od dva dana.
Prvi dan posvetite već prethodno opisanom
Samoboru, s primjerice noćenjem u jednoj
od kuća za odmor u Okiću, a drugi dan, na
putu prema Žumberku, zaustavite se u mjestu
Stojdraga, gdje se nalazi Žumberački uskočki
muzej i crkva Sv. Jurja. Nakon toga, krenite
na eko stazu pod nazivom Staza kneževa, na
kojoj ćete doznati sve o tamošnjim nalazi-
štima koja sežu sve do mlađeg kamenog doba,
a zatim zastanite kod Sopotskog slapa. Slap je
kaskadama podijeljen ne tri dijela, visok je 40
metara, a nalazi se na nadmorskoj visini od
700 metara. Nakon slapa se spustite u mjesto
Kostanjevac, predahnite malo pa zavirite u
već spomenuti Krašić u Dolini kardinala i
na kraju se uputite u jednu od vinarija na
Plešivičkoj vinskoj cesti.

62
 OPĆINA KRAŠIĆ I
PISAROVINA
Mjesto Krašić prvi put se spominje
1249. godine, a s vremenom je dobilo
ime Dolina kardinala. Naime, upravo
u Krašiću i njegovoj okolici rođeni su
blaženik i kardinal Alojzije Stepinac,
kardinal Franjo Kuharić i vojni biskup
Juraj Jezerinac. Varaždinski biskup
Josip Mrzljak tamo je proveo djetinjstvo.
U centru mjestašca nalazi se crkva
Presvetog Trojstva. Ako imate priliku,
probajte tzv. sir iz Doline kardinala.
Nakon razgledavanja Krašića i tamošnje
rijeke Slapnice, krenite prema Pisaro-
vini koja je udaljena 40-ak kilometara.
Tamo prošetajte uz rijeku Kupu ili pak
u Bratini doznajte zanimljive
detalje o Titanicu. Naime,

RATKO MAVAR
jedan od stanovnika tog
mjesta putovao je tim
nesretnim brodom. Ako
ste propustili sir u Krašiću,
nemojte u Pisarovini već
istražite što se nudi na
tamošnjim cestama sira. Isto
tako, postoji i niz biciklistič-
kih staza (primjerice, prolaze
i uz rub prirodnog rezervata
Crna Mlaka). Postoji šest
različitih biciklističkih ruta,
a svaka objašnjava po jednu
posebitost Pisarovine.

ROMEO IBRIŠEVIĆ

IVANIĆ-GRAD
Područje šarmantnog Ivanić-Grada poznato je po nalazištima nafte i plina. Na tu njegovu posebitost
i danas podsjećaju tamošnje bušotine. No, taj je grad poznat po još jednom “tamnom” zlatu - bučinom
ulju. Tamošnja tradicionalna bučijada i inače je vrlo poznata stvar. U samom centru grada razgledajte
crkvu sv. Petra i vijećnicu, jednu od najstarijih tamošnjih građevina te posjetite gradski muzej, a
onda svratite u centar za posjetitelje kod tržnice po neki od tradicionalnih proizvoda. Nakon toga,
razgibajte se na šetnici uz Lonju ili u sportskom parku Zelenjak, a onda se opustite na jednom od
naftalanskih wellness programa u Specijalnoj bolnici Naftalan, jedinstvenom lječilištu koje sada
ima i bazene. Preferirate li aktivni odmor, područje nudi niz mogućnosti za šetnju u prirodi ili pak
vožnju biciklima, a ako pak želite isprobati autohtonu vinsku sortu škrlet, uputite se u Vinariju
Voštinić Klasnić koja se nalazi na brdu iznad Ivanić-Grada. Ako ste željni još istraživanja, posjetite
i obližnji Kloštar Ivanić u čijoj se crkvi nalazi rukom pisana Knjiga čudesa, u koju su se upisivali
ispunjeni zavjeti dani Djevici Mariji.
63
 TRGOVAČKI CENTRI I OUTLETI
ADRESE ZA DOBAR
ZIMSKI SHOPPING
Arena centar
Vice Vukova 6; 10000 Zagreb;
www.arenacentar.hr
U jednom od najvećih zagrebačkih
trgovačkih centara smjestilo se više od 200
trgovina. Kupovati možete u hipermarketu
Interspar te u trgovinama Müller, Zara,
H&M, XYZ, Liu Jo, M∙A∙C Store, DM,Tommy
Hilfiger, Kiehl’s, iStyle, Douglas, Intersport i
brojnim drugima. U centru je i sedam kafića
i deset restorana.
Avenue Mall
Avenija Dubrovnik 16; 10020 Zagreb;
www.avenuemall.hr
Avenue Mall je popularno društveno i
shopping odredište u srcu Novog Zagreba
na atraktivnoj i svima lako dostupnoj
lokaciji s više od 100 popularnih trgovina.
U bogat sadržaj Avenue Malla spada i
Multiplex kino Cinestar, koje svakodnevno
nudi raznovrstan filmski program. Uz tri
sata besplatnog parkinga i punjača za vaša
električna vozila, posjetitelji se mogu družiti
i u Food Palace restoranima i kafićima, koji
su na drugom katu Avenue Malla.
64
City Centar One West
Jankomir 33; 10000 Zagreb;
www.citycenterone.hr
City Center One Zagreb West, otvoren u jesen
2006., bio je prvi klasični shopping mall
u Hrvatskoj. Osim što nudi bogatu ponudu
svjetski poznatih brendova i cijenjenih
domaćih marki, City Center One Zagreb West
ugodno je mjesto za druženje i zabavu u
restoranima i kafićima.
City Centar One East
Slavonska av. 11d; 10000 Zagreb;
www.citycenterone.hr
Posjetitelji mogu uživati u više od 140 trgovina
koje nude poznate svjetske brendove, kao što
su Mango, H&M, Zara, Peek&Cloppenburg,
Superdry i brojni drugi. Odlična zabava
očekuje sve koji posjete Cineplexx, moderno
digitalno kino sa sedam dvorana, a tu su
i Automat klub Wettpunkt, brojni kafići i
restorani.
Point Shopping Centar
Rudeška cesta 169a; 10000 Zagreb;
www.pointshoppingcenter.hr
Smješten u samom centru naselja Vrbani
III, predstavlja svojevrsni “središnji trg” i
mjesto okupljanja svih stanovnika kvarta.
Point na jednom mjestu nudi hrpu trgovina,
usluga i sadržaja i posjetiteljima pruža brojne
mogućnosti.
Supernova Buzin
Avenija Većeslava Holjevca 62; 10020 Zagreb;
www.supernova.hr/hr/zagreb
Trgovački centar Supernova Zagreb - Buzin
omogućava kvalitetnu, povoljnu i opuštenu
kupnju u Zagrebu. Taj moderan shopping
centar rasprostranjen je na 106.965 m²
zemljišta, odnosno 30.900 m² prodajnog
prostora. Omogućava brz pristup svakoj od
trgovina s bilo kojeg od 1050 parkirališnih
mjesta, od čega je 700 na vanjskom
parkiralištu i 350 u podzemnoj garaži.
Supernova Garden Mall
Ulica Rudolfa Kolaka 14; 10000 Zagreb;
www.supernova.hr/hr/zagreb-garden-mall
Supernova Zagreb - Garden Mall prvi je
trgovački centar treće generacije u istočnom
dijelu Zagreba sa 26.000 kvadratnih metara
 DUJE KLARIĆ/CROPIX
BILJANA GAURINA/CROPIX
JURE MIŠKOVIĆ/CROPIX

maloprodajne površine, što ga ujedno čini

najvećim trgovačkim centrom u zagrebačkoj
Dubravi i jednim od najvećih trgovačkih
centara na zagrebačkom istoku.

Designer Outlet Croatia

Alfreda Nobela 4; 10361 Sesvete - Kraljevec;
www.designeroutletcroatia.com
Designer Outlet Croatia jedinstvena je
shopping destinacija u blizini Zagreba s
više od 100 fashion i lifestyle brendova
po pristupačnim cijenama uz 30 do 70
posto popusta tijekom cijele godine, a
sve uz otvorenu arhitekturu u village stilu
inspiriranu hrvatskim regijama.

IKEA
Alfreda Nobela 2; 10361 Otok Svibovski;
www.ikea.com
Najpoznatiji svjetski proizvođač namještaja
svoju jedinu hrvatsku trgovinu otvorio je u
DUJE KLARIĆ/CROPIX

predgrađu Zagreba, na autocesti prema

istoku. Osim njihova poznatog švedskog
namještaja i sitnica za dom, ovdje možete
kupiti zaleđene švedske gastrospecijalitete, ili
ih pojesti tople u restoranu trgovačkog centra.
65
 USPOMENA

Od slika i plakata s motivima grada do kišobrana,

nakita i obuće, ovo su SUVENIRI proizvedeni u
Zagrebu koji će vas uvijek podsjećati na nezaboravni
posjet hrvatskoj metropoli

NARUKVICA LICITAR
70 kn, Mojati, Galerija Klovićevi dvori, Kula
Lotrščak, CroMemory shop, Concept store
Tvoje, SOHO, Tisak Media TORBA
95 kn
Zrinka Design
CROATIAN LACE Take me Home
OGLEDALCE Tomićeva 4
45 kn, Take me Home
Tomićeva 4

POKLON-PAKET CROATIA
WITH LOVE (svijeća i balzam
za usne), 85 kn, Hippy Garden
Masarykova 5

UKRAS ZA BOR SRČEKO

259 kn, Extra Ordinary Design, Take me Home, Tomićeva 4
KABANICA KAPLJA
548 kn
Kišobrani Cerovečki
ŠALICA
& Ana Rimac
69 kn, Dilemma
Ilica 49
Take me Home,
Male stvari Shop,
Planetopija,
Atelier Bebes

PLAKAT ŠESTINSKI KIŠOBRAN

80 kn, Like a Map 680 kn, Kišobrani
Take me Home, Tomićeva 4 Cerovečki, ​Ilica 49
66
67
68