1.

Što je to kontrolirani ili pravi eksperiment:

U procesu njegovog odvijanja znanstvenik intervenira u svijet tako što u kontroliranim

laboratorijskim uvjetima može proizvoljno mijenjati varijable čije relacije istražuje dok su druge
fiksne. Može sustavno upravljati nezavisnom ili eksperimentalnom varijablom, tako da je
proizvoljno mijenja proučavajući učinak promjena na promatrani proces. On je najbolje sredstvo
za utvrđivanje uzročno – posljedičnih veza u empirijskom svijetu.

2. Metodologija je meta znanost zato što:

Se bavi načinima na koje druge znanosti istražuju svoj predmet. To je znanost koja se bavi
znanostima

3. Koje znanosti spadaju u neempirijske znanosti:

Nezavisna od iskustvenog promatranja – matematika, logika, lingvistika i gramatika i druge

formalne znanosti te humanističke znanosti
Formalne – matematika, logika
Pojmovne – filozofija, teologija, teorija umjetnosti

4. Što znači da je proučavanje posebnih znanosti na objekt nivou:

Pojedine znanosti se bave izravno spoznajom svijeta, spoznajom realnosti i taj se nivo bavljenja
zove objektni ili predmetni nivo. Te se znanosti bave onim aspektom stvarnosti koji pripada
njihovom predmetu interesa. Izravno su suočene sa svojim predmetom ili objektom proučavanja.

5. Koje su dobre a koje loše strane indukcije:

Dobra - zaključak slijedi nužno bez ikakvog rizika da ga empirija demantira

Loša – informacija koju smo dobili u zaključnom sudu već je na neki način sadržana u premisama

6. Najbolji vodič kroz empirijski svijet je:

Indukcija – induktivno zaključivanje

7. Koje su karakteristike znanstvene spoznaje, za razliku od zdravorazumske:

Znanstvena je spoznaja za razliku od drugih oblika spoznaja kritična s obzirom na načine i

predmete spoznavanja, precizna u formiranju stavova i logički rigorozna u povezivanju stavova.
Zdravorazumskom ili naivnom spoznajom u svakodnevnom životu neprestano spoznajemo nove
činjenice o drugim ljudima, životnim situacijama pa čak i o astronomiji ili fizici.

8. Kako se zove oblik u kojem se provodi deduktivno zaključivanje:

Forma ili oblik u kojem se deduktivno zaključivanje provodi zove se argument ili zaključak, a
skup rečenica iz kojih se izvodi zaključak zovemo premisama, a izvedeni sud je zaključni sud.

9. Što je to znanje.

Istinito, opravdano vjerovanje.

10. Što je zajedničko empirijskim znanostima:

Svim empirijskim znanostima zajedničko je to da teže spoznati empirijsku stvarnost istražujući i

objašnjavajući događaje ( stanje ili procese ) te stvarnosti.
Svoje spoznaje znanosti izražavaju formirajući teoriju o svijetu.

11. Metodologija ekonomije spada u:

Posebne metodologije

12. Što je potrebno da vjerovanje postane znanje:

Razlika je u stupnju pouzdanosti koju pridajemo svojoj misli. Da bi vjerovanje bilo znanje treba
biti istinito i treba nastati na osnovu pouzdanih procesa. Zvanje je istinito, opravdano vjerovanje.

13. Koja su vjerovanja u mreži vjerovanja najdublje ukorijenjena:

Ona u samom centru mreže koja se tiču naših elementarnih logičkih i matematičkih vjerovanja.

14. Koje su osnovne karakteristike dedukcije:

Da ako su premise istinite zaključni sud iz njih nužno slijedi i ne može biti neistinit.
Osnovne karakteristike: istinitost, valjanost i monotornost argumenata.
Valjana logička formula čuva istinitost. Valjana forma je modus ponens.
Još jedno važno svojstvo koje karakterizira dedukciju. Ako je argument valjan, dodavanjem novih
premisa ne može promijeniti istinitost zaključnog suda u neistinitost, on ostaje istinit. Ovo
svojstvo se zove monotornost argumenta.

15. Koji je najjednostavniji oblik indukcije:

Indukcija enumeracijom. Na osnovu promatranog uzorka formiramo generalnu hipotezu i

generalizacijom dolazimo do suda o čitavoj domeni.

16. Kada kažemo da je znanstvena tvrdnja povjerljiva:

To da je znanstvena tvrdnja povjerljiva jednostavno znači da je moguće pronaći evidenciju koja

podržava tu tvrdnju ( hipotezu) ili je opovrgava. Znanstvena tvrdnja za koje nije, barem u načelu,
moguće pronaći evidenciju koja ih podržava ( ili opovrgava ) nisu empirijske znanstvene tvrdnje.

17. Kada je nastala metodologija kao znanost:

Nastala je u drugoj polovici 19. stoljeća

Kada se društvene znanosti počinju profilirati kao samostalne znanosti koje egzaktno izučavaju
svoja područja.

18. Što mogu biti ciljevi znanstvene spoznaje:

Ciljevi spoznaje mogu biti različiti. To može biti točna ili istinita predstava ili slika stvarnosti.
Zatim to može biti pouzdano predviđanje nekih budućih stanja ili događanja. Konačno, cilj
spoznaje može biti neko praktično, pragmatično ostvarenje ili poboljšanje uvjeta života. Sva tri
cilja mogu biti zatupljena unutar iste znanosti.