Professional Documents
Culture Documents
742801.terezija Mati - Diplomski Rad PDF
742801.terezija Mati - Diplomski Rad PDF
UČITELJSKI FAKULTET
Terezija Matić
DIPLOMSKI RAD
Osijek, 2014.
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
II
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Osijek,
lipanj, 2014.
III
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
SADRŽAJ
POPIS SLIKA.................................................................................................................................. V
POPIS TABLICA ............................................................................................................................ V
1. UVOD ............................................................................................................................................ 1
2. SUVREMENA NASTAVA ........................................................................................................... 2
3. AKTIVNO UČENJE..................................................................................................................... 4
4. SOCIJALNI OBLICI AKTIVNOSTI UČENIKA ....................................................................... 5
4.1. Suradničko učenje (kooperativno učenje) ............................................................................. 6
5. STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI AKTIVNOG UČENJA............................................... 7
6. ZAŠTO UČITELJI IZBJEGAVAJU METODE AKTIVNOG UČENJA? ............................... 10
7. STRUČNI RAZVOJ UČITELJA KAO PRETPOSTAVKA SUVREMENE ŠKOLE.............. 11
8. EMPIRIJSKI DIO ...................................................................................................................... 13
8.1. Kontekst akcijskog istraživanja ...................................................................................... 13
8.2. Akcijsko istraživanje ....................................................................................................... 14
8.3. Moj istraživački interes ................................................................................................... 17
8.4. Plan akcijskog istraživanja.............................................................................................. 18
8.5.1. Nastavne aktivnosti održane 3. ožujka 2014. godine. ........................................................ 23
8.5.2. Nastavne aktivnosti održane 5. ožujka 2014. godine. ........................................................ 25
8.6.3. Nastavne aktivnosti održane 7. ožujka 2014. godine. ........................................................ 32
8.6.4. Integrirani dan na temu Živa priroda održan 12. Ožujka 2014. (4 nastavna sata) ............. 37
8.6.5. Integrirani dan na temu Šareni svijet održan 19. svibnja 2014. (4 nastavna sata) ............. 40
9. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 45
10. SAŽETAK ................................................................................................................................. 48
11. SUMMARY ............................................................................................................................... 48
12. LITERATURA.......................................................................................................................... 50
13. PRILOZI ................................................................................................................................... 53
IV
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
POPIS SLIKA
POPIS TABLICA
Tablica 1. Razlika između tradicionalne nastave i nastave usmjerene na učenika (Ivić, Pešikan
i Antić, 2001, citirano u Bognar, 2011, str. 42). ........................................................................... 3
V
1. UVOD
Zadatak suvremene nastave koja je usmjerena na učenika i njegove potrebe je pripremiti
ga za cjeloživotno obrazovanje. Kako bi to bilo moguće ostvariti, potrebno je mijenjati ulogu
učitelja te uvesti promjene u nastavni proces. Predavačku, odnosno frontalnu nastavu koja je
prevladavala u tradicionalnim školama, potrebno je zamijeniti nastavom sa suvremenim
metodama koje bolje odgovaraju potrebama današnjih učenika kako bismo ih potaknuli na
samostalnost u učenju, poticali njihovu kreativnost, učenje putem otkrivanja i problemskog
rješavanja. Iako se o metodama suvremene nastave puno piše i promiče, nažalost u većini škola
se ne može naći njihova primjena. Učitelji su svjesnih njihovih pozitivnih utjecaja na učenička
postignuća, ali ih ipak zbog određenih razloga ne provode u praksi. Jednostavnije im je ispričati
nastavne sadržaje dok ih učenici pasivno slušaju i sjede. Takva nastava je usmjerena na učitelja,
a ne na učenika.
2. SUVREMENA NASTAVA
Današnji učitelji, nastavnici kao i profesori nastoje napustiti tradicionalne načine učenja
i poučavanja kako bi pripremili učenike za svijet i cjeloživotno učenje. Zbog izuzetno velikih
razlika između tradicionalne i suvremene nastave potrebno je učiniti neke promjene i osvijestiti
buduće učitelje zašto je važno mijenjati način i strategije poučavanja i učenja koje će učenicima
biti od velike koristi. Morin smatra da su: „Nastava i učenje dvije strane jedinstvenog procesa
koje su u ovisnosti jedna o drugoj i međusobno se prožimaju i unapređuju“ (citirano u Tot,
2010, str. 67). Obilježja i zadaće suvremene nastave koja u središte nastavnog procesa stavlja
učenika:
…se ogleda u tome da ona treba biti organizirana tako da utječe na razvoj spoznajnih i općih
intelektualnih sposobnosti učenika. Jedan od ključnih zadataka suvremene škole je otkrivanje i
usvajanje znanja koji čine cjelovit i logičan dosljedan sustav. Uvođenje učenika u cjelovitost
svijeta je zadaća suvremene škole. (citirano u Tot, 2010, str. 67)
Tradicionalna nastava se temelji dominantno na predavanjima nastavnika, kao
primarnom načinu prenošenja znanja. Jensen (2003) tradicionalnu školu poistovjećuje s
prošlošću naglašavajući da:
...u prošlosti je škola bila osmišljena kao institucija koja pruža obavijesti učenicima, koji su se
smatrali korisnicima. To je stvorilo strukturu moći koja je održavala nastavnika kao nekoga tko
širi mudrost i znanje te učenika kao bespomoćnog primatelja. U toj ulozi učenik je bio pasivan,
prazna posuda koju treba napuniti. (str. 4)
Prema Bognar i Matijević (2002) tradicionalna nastava koči razvoj učenika i njegovih
sposobnosti. Ograničavajući se samo na udžbenike i frontalni (predavački) način rada ne mogu
se razviti učeničke vještine, kritičko razmišljanje, rješavanje problema i pripremanje za
cjeloživotno učenje. Tradicionalnom nastavom u kojoj prevladava predavačka funkcija učitelja
nije moguće uspostaviti interakciju između učitelja i učenika te nema dovoljno vremena za
samostalne aktivnosti učenika koje bi pomogle boljem i kvalitetnijem usvajanju nastavnih
sadržaja. Števanić-Pavelić i Vlasac (2006) ističu kako u suvremenoj nastavi učenici stječu
praktično i konceptualno znanje, odnosno, kvaliteta učenja i poučavanja u kvalitetnoj školi
potiče učenike na sustavno i aktivno učenje i oni razvijaju sposobnost promatranja, kritičkog
razmišljanja, prosuđivanja i logičkog zaključivanja. Za razliku od tradicionalne nastave,
suvremena nastava nastoji stvoriti uvjete s ciljem da učenika pripremi za aktivan život i
djelovanje u društvu. Previšić, Stoll, Fink i Craft opisuju suvremenu školu kao:
2
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
cjelokupnu ljudsku spoznaju, u trenucima kad im nešto zatreba, čine dostupnom. Učenicima se
daju osnovne informacije o nekom području, te što je još važnije, osposobljava ih se za
samostalno i kreativno rješavanje problema. (citirano u Koludrović i Reić Ercegovac, 2010, str.
427-428).
Zbog svega toga, vrlo je važno potaknuti učitelje na prelazak s tradicionalne nastave na
suvremene načine poučavanja.
Tijekom provođenja svojih akcijskih istraživanja B. Bognar (2011) je uočio kako su
učitelji učinili pomak od nastave usmjerene na učitelja prema nastavi koja je usmjerena na
učenika. Ujedno je ukazao na razlike nastave usmjerene na učenika i nastave usmjerena na
učitelja (tablica 1). U tablici se jasno mogu vidjeti razlike u ciljevima, programima, metodama,
ocjenjivanju i ulozi učitelja u tradicionalnoj i suvremenoj nastavi. Posebno je važno naglasiti
razliku u metodama nastave i učenja. Suvremena nastava zagovara korištenje metoda aktivnog
učenja koje se ne mogu svesti na učeničko usvajanje znanja i njegovu reprodukciju što je tipično
za tradicionalnu nastavu.
Tablica 1. Razlika između tradicionalne nastave i nastave usmjerene na učenika (Ivić, Pešikan
i Antić, 2001, citirano u Bognar, 2011, str. 42).
3
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
3. AKTIVNO UČENJE
Suvremena nastava naglašava važnost aktivnog učenja i učenika kao aktivnih sudionika
nastavnog procesa. Postoji nekoliko definicija aktivnog učenja, ali svaka od njih u prvi plan
stavlja u središte učenika i razvoj njegove autonomije. Nikčević-Milković (2004) aktivno
učenje definira: „Aktivno učenje podrazumijeva znati kako djelotvorno učiti, stvoriti potrebu
za učenjem kao cjeloživotnim obrazovanjem i znati kritički misliti“ (str. 47). Lalović (2009)
piše o aktivnom učenju kao sinonimu za suvremeni pristup učenju u kojem su učenici aktivni
konstruktori vlastitog znanja. Cilj je organizirati nastavu u kojoj će učenik biti aktivni subjekt.
Aktivna škola naglasak stavlja na učenje s razumijevanjem. Cilj nije puko usvajanje znanja iz
pojedinih školskih predmeta nego pripremiti učenika za cjeloživotno učenje.
U prilog ovome govore Azervedo i Hadwin koji ističu da: „Odgoj i obrazovanje učenika
za cjeloživotno učenje zahtjeva poticanje autonomije učenika što bi značilo razvijanje općih
strategija učenja, razvoj sposobnosti učenika za samostalno upravljanje procesom učenja, za
samoevaluaciju i svijest o vlastitim aktivnostima učenja“ (citirano u Tot, 2010, str. 65).
Prema Suziću: „U aktivnoj školi se polazi se od zainteresiranosti djeteta. Cilj nastave je
razvoj ličnosti i individualnosti djeteta. U takvoj školi se koriste aktivne metode učenja. Učenik
istražuje, pita i uči učenje, a ocjenjuje se napredak, motiviranost, razvoj ličnosti, rad“ (citirano
u Omerović, 2011, str. 173). Autor naglašava da je je dijete ličnost sa osjećajima i svojim
ciljevima, a ne samo učenik.
U procesu aktivnog učenja učenik razmišlja o onome što čita i trudi se da što više zapamti. U
procesu pasivnog učenja učenik ne želi sve da zapamti niti povezuje ono što uči sa ranijim
znanjem. To je jedan od razloga zašto je aktivno učenje efikasnije od pasivnog učenja.
(Omerović i Džaferagić-Franca, 2012, str. 170)
Aktivno učenje podrazumijeva smisleno učenje, učenje putem otkrivanja, stvaralačko učenje.
Učenik samostalno uči kako doći do informacija, kako ih obraditi i upotrijebiti. Aktivan je u
traganju za znanjem i ne plaši se neznanja. Učenik slobodno izlaže ideje te iznosi prijedloge i
misli.
4
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
U suvremenoj nastavi sve veća važnost se pridodaje grupnom obliku učenja zbog
njegovih pozitivnih učinaka na razvoj socijalnog ponašanja djeteta. Matijević (2002) piše da taj
socijalni oblik uklanja nedostatke frontalnog učenja učenika. U frontalnom obliku nastave
učitelji bi trebali uzeti u obzir razlike u individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika
i na taj način planirati samostalne aktivnosti učenika jer ne napreduju svi učenici istim tempom.
Kako učenici koji brže završe zadatak ne bi čekali druge dok završe, za njih se mogu pripremiti
dodatni zadatci. Isto tako treba uzeti u obzir i slabije učenike koji ne mogu postići unaprijed
određenu razinu znanja i sposobnosti nego težiti njihovom optimalnom postizanju rezultata.
Nadalje, Klippert (2011) ističe kako učitelj koji: „želi unaprijediti raznolike sposobnosti
učenika te im pružiti mogućnost preuzimanja odgovornosti za rad i učenje u školi, taj neće moći
izbjeći grupni rad“ (str. 13). Prema Klippertu grupni oblik nastave neće riješiti sve pedagoške
probleme kao što ne može sasvim zamijeniti ni individualno/tiho učenje, ali u usporedbi s
tradicionalnim metodama omogućit će učenicima preuzimanje odgovornosti, osigurati
komunikaciju i suradnju. Prednost ovog oblika dolazi do izražaja kada učenici trebaju riješiti
problem, razviti ideje, prevladati nesigurnost, utvrditi gradivo ili riješiti kompleksan stručni
problem. Za razliku od frontalne nastave učenje na ovakav način je aktivno te kao takvo utječe
na bolje razumijevanje i pamćenje. Autor navodi kako su empirijska istraživanja pokazala da
5
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
učenici koji komuniciraju s drugima i aktivno uče, pamte od 70 do 90 posto gradivo dok
frontalnom nastavom pamte 20 posto. Diff piše:
Oprečne ideje i mišljenja potiču intenzivne rasprave o gradivu. Mogućnost postavljanja pitanja
kada se pojave poteškoće i potpora članova grupe potpomaže razumijevanje u procesu
rješavanja problema. Promatranjem članova grupe moguće je preuzeti neke strategije učenja, to
znači da kooperativno učenje potiče na učenje učenja čemu se često uzaludno teži. (citirano u
Klippert, 2011, str. 35)
Važno je naglasiti kako autori zagovaraju primjenu svih socijalnih oblika jer svaki ima
određene pozitivne učinke na učenikov razvoj i učitelji ne bi trebali isključivati niti jedan od
njih nego ih prikladno koristiti. Također je važno izabrati prikladne strategije učenja koji
učenici koriste u različitim socijalnim oblicima. Nastavna je strategija obilježena metodama,
postupcima i socijalnim oblicima rada. Mattes (2007) socijalni oblik definira kao: „oblik odnosa
u kojima su učenici“ (str.60). Autor zapravo piše o socijalnim oblicima rada učenika kao
odnosima u kojima oni uče kao i autor Bognar (2002). U knjizi Didaktika autora Bognara i
Matijevića (2002), autori naglašavaju da su strategije, metode i postupci važan aspekt odgojno-
obrazovnog procesa. Meyer (2002) o metodama piše kako se često promatraju sa stajališta
nastavnika kao način prenošenja gradiva ili metoda poučavanja te definira: „Nastavne metode
su oblici i postupci pomoću kojih nastavnici i učenici u institucionalnim okvirima škole
usvajaju prirodnu i društvenu zbilju koja ih okružuje“ (str. 44).
6
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
takve aktivnosti potiču i nemotivirane kao i manje uspješne učenike, odnosno povećava se
motivacija i ustrajnost u učenju. Nadalje, potiče se razvoj kritičkoga, kreativnoga i logičkoga
mišljenja.
Kako je prije navedeno, suradničko učenje se odvija unutar grupnih oblika rada.
Marzano, Pickering i Pollock (2006) također ističu prednosti suradničkog učenja na temelju
različitih istraživanja i teorija te također pišu da srodne strategije poput natjecanja među
grupama kao i pojedinačna natjecanja imaju isti utjecaj na učenje učenika. S druge strane prema
iskustvu jedne nastavnice naglašavaju kako ne bi trebalo inzistirati na stalnoj primjeni
suradničkog učenja jer učenici nekada žele razmišljati i raditi nasamo te ih stalna interakcija
umara.
U ovom istraživanju su učenici većinom učili u grupnom radu s kombinacijom
pojedinačnog rada i rada u paru. Pojedinačni rad je uključivao kreativno pismeno izražavanje
koje je poticano različitim kreativnim postupcima. Učenje u grupnom radu je uključivalo
natjecateljske igre u kojima se uspjeh pojedine grupe mogao postići isključivo kroz suradnju
članova. Također, unutar grupnih aktivnosti učenici su kreativno stvarali i izražavali se,
izrađivali praktične stvari, rješavali problemske zadatke te učili kroz igru i dramatizaciju.
7
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
U suvremenoj nastavi važno mjesto zauzima učenje putem otkrića koje je prema Piagetu
bazično načelo aktivnih metoda te velik broj metoda učenja počivaju upravo na ovoj metodi.
Piaget za učenje putem otkrića naglašava:
Razumjeti nešto znači samostalno ga otkriti ili izvršiti rekonstrukciju putem ponovnog otkrića.
I treba se pridržavati tog načela ako u budućnosti hoćemo da oblikujemo ljude koji će biti
sposobni da produciraju i kreiraju, a ne samo da ponavljaju ono što već postoji. (Lalović, 2009,
str. 16)
8
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
O učenju putem otkrića Piaget (citirano u Lalović, 2009) također ističe da se znanje
učeniku ne treba prenositi nego mu se zadavati u vidu problema. Učeniku treba dopustiti da taj
problem sam kroz osobnu, istraživačku djelatnost otkrije, odnosno da dođe do rješenja
problema. Učitelji ne bi trebali učenike poticati da pamte činjenice nego im radije postavljati
probleme i poticati ih na zaključivanje. Na taj način će učenici učiti kako da uče i ponašaju se
u problemskim situacijama. Važan cilj u ovakvoj nastavi je razvijanje vještina za usvajanje
znanja. Prema Bruneru:
…ovakvi oblici rada povećavaju intelektualnu moć učenika jer informacije koje steknu na ovaj
način imaju veliku moć transverabilnosti kako u primjeni znanja na nove situacije tako i u
razvoju ličnosti u cjelini. Razvijaju želju za učenjem i permanentnim intelektualnim
usavršavanjem. (Lalović, 2009, str. 17)
Strategiju učenja otkrivanjem Bognar (2002) dijeli na metode istraživanja, projekt i
simulaciju. Za ove metode autor ističe da ih karakterizira iskustveno učenje bez obzira stječe li
se ono u stvarnosti ili zamišljenoj stvarnosti. Kada se upotrebljava simulacija radi se zamišljenoj
stvarnosti koja traži rješenje i u njoj učenici sudjeluju kroz igru uloga, plan-igru ili igru s
pravilima.
Igra uloga može biti poticaj za učenike da sudjeluju u nastavi, poistovjete se s ulogom što im
omogućuje slobodno i kreativno izražavanje. Mattes (2007) za igru uloga piše:
U igri s ulogama učenici ulaze u kožu neke druge osobe i oblikuju zadanu situaciju glumeći pred
razredom. S jedne strane djeluju pritom prema zadanim uputama uloge, a s druge strane imaju
toliko mnogo slobodnog prostora da svoju ulogu mogu oblikovati kako žele. (str. 72)
Igra s pravilima se jako dobro može provesti unutar grupnog učenja i time potaknuti aktivno
sudjelovanje učenika, suradnju, a ujedno i motivirati ih. Igre s pravilima kao što je igra „Bingo“
koja se ubraja u igru na sreću, može se primijeniti u pojedinačnom radu učenika. Igre su djeci
jako važne i primjenom igara u nastavi djeca će lakše i na zabavniji način učiti.
Igru s pravilima Bognar (2002) dijeli na strategijske igre koje su analogne mlinu i šahu
i igre na sreću poput igre čovječe ne ljuti se. Autor naglašava da igre s pravilima mogu pripadati
strategiji poučavanja ukoliko se njima stječu elementarna znanja i stjecanje iskustva u
zamišljenoj situaciji.
Učenje putem rješavanja problema postaje sve veći trend u školama u kojima se nastoje
tradicionalne metode učenja zamijeniti suvremenim metodama. Učenicima možemo predstaviti
problem koji oni mogu koristeći neka prethodna znanja na kreativan način riješiti. White (2011)
za ovaj način učenja piše da se učenici, surađujući u grupama, suočavaju s problemom kako bi
9
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Pri učenju praktičnih radnji Bognar (2002) piše o dva moguća pristupa. Prvi pristup je
onaj u kojem učenici samostalno izvode neku operaciju dok ne dostignu stupanj sigurnosti i
preciznosti. Kao primjer za prvi pristup navodi radne operacije poput mjerenja, rezanja papira
i dr. Naglašava da prednost treba dati drugom pristupu u kojem se operacije učenika izvode pri
izradi nekog uporabnog predmeta jer taj pristup ima karakteristike prirodnog učenja.
Isti autor piše da metoda učenje učenja uvježbava djecu da se koriste različitim izvorima,
ali da se polazi od jednostavnijih prema složenim. Kao primjer navodi da se pri služenju
tekstualnih izvora dijete osposobljava za razumijevanje kraćeg teksta, a zatim služenje knjigom.
Smatram da bi današnji učitelji učinili određene promjene kada bi imali poticaj i osobu
koja bi ih vodila i usmjeravala na promjene. Tijekom svojih iskustava u školi i s učiteljima B.
10
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Bognar (2011) navodi: „na temelju iskustava shvatio sam kako je učiteljima koji su navikli na
uvjete djelovanja u tradicionalnoj školi teško učiniti iskorak prema profesionalnoj emancipaciji
bez uloge voditelja“ (str. 44). Upravo zbog ovakvih iskustava učitelji bi trebali raditi na
profesionalnom usavršavanju kako bi postali svjesni pozitivnih utjecaja koje suvremena
nastava, odnosno metode aktivnog učenja imaju za učenike i njihovo cjeloživotno obra zovanje
i da je uloga učitelja presudna u tome. S druge strane, Jensen (2003) piše:
…mnoge ideje i programi koji se nude kao rješenja problema u školama već su zastarjeli u
vrijeme kad se provode. Nastavnici su se umorili od toga što moraju naučiti nešto novo kako bi
to napustili i zamijenili nečim još novijim. Taj pristup krpanju starog sustava čini nastavnike
istrošenima i ciničnim prema dodatnoj izobrazbi jer većina programa nastavlja poučavati
sadržaj-dakle što, a ne kako. (str. 2)
Za učitelje koji žele raditi na svom osobnom i profesionalnom planu trebali bi poduzeti akciju
ukoliko smatraju da im različite radionice i stručni skupovi ne pružaju mogućnosti za to.
11
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Učiteljica koristi različite prilike za svoj profesionalni i osobni razvoj i time pokazuje
da prepoznaje važnost cjeloživotnog učenja.
Učiteljica promišlja, procjenjuje, evaluira i traži povratnu informaciju o kvaliteti vlastite
pedagoške prakse i razini profesionalnog znanja, te čini odgovarajuće promjene.
Učiteljica surađuje s drugima kako bi unaprijedila kvalitetu vlastite prakse i profesije u cjelini.
Učiteljica donosi profesionalne odluke koristeći znanje, vještine, te nezavisno i kritičko
mišljenje.
Učiteljica se uključuje u aktivnosti u zajednici kako bi promovirala važnost kvalitetnog
poučavanja i dostupnost kvalitetnog odgoja i obrazovanja svoj djeci. (Pučko otvoreno učilište
Korak po korak, str. 21).
Učitelji sve više postaju svjesni kako se mijenja društvo i svijet te kako se prema tome
treba mijenjati strategije učenja i poučavanja u suvremenim školama koje trebaju biti usmjerene
na učenika. Učitelji su organizatori nastave i trebaju biti inovatori koji će učenike pripremiti za
život. Osim što pripremaju učenike da postanu osobe koje će se moći individualno i samostalno
snalaziti u svijetu u kojem su prisutne stalne promjene oni će time (kako je prije navedeno)
usavršavati i sami sebe i moći kritički promišljati o načinima na kojima će učenike pripremiti
za svijet. Znatno se mijenja uloga učitelja u nastavnom procesu kako se mijenja i društvo.
Budući da suvremena nastava ima različita načela od tradicionalne nastave i da se bitno
razlikuju, učiteljeva uloga se također mijenja. Među novim ulogama učitelja i nastavnika
trebalo bi prije svega naglasiti spremnosti i otvorenost za promjene. Učiteljeva tradicionalna
uloga u kojem je on gotovo jedini izvor informacija, treba se prilagoditi ulozi u kojoj učitelj
ima mentorsku ulogu, ulogu organizatora situacija u kojima učenici preuzimaju veću
odgovornost za rezultate svog učenja.
12
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
8. EMPIRIJSKI DIO
13
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
računala, a u samoj računalnoj učionici ima devetnaest radnih mjesta. Nabavljena su potrebna
nastavna sredstva za razrednu i predmetnu nastavu. Renovirani su stolovi u prostorijama
zbornice i hodnika.
Slika 2 prikazuje učionicu prije istraživanja i iz nje se jasno može vidjeti kako je
prilagođena tradicionalnoj nastavi u kojoj učenici mirno sjede i izvršavaju zadatke. Raspored
klupa u razredu je takav da je interakcija moguća samo između učenika koji sjede zajedno, iako
ima učenika koji sjede sami i ne komuniciraju s ostalim učenicima tijekom nastave osim s
učiteljem tijekom njegovog predavanja. Naglasila bih kako učenici nemaju niti mogućnost
vidjeti jedni druge nego ih „gledaju u leđa“. Također se može uočiti raspored sjedenja po spolu
od prvog razreda. Veliki problem predstavljaju torbe koje se nalaze na podu i učenici se često
na njih spotiču. Osim toga, svjetlost koja dopire u razred je pogodna jedino kada nema sunca
jer zastori nisu u funkciji (trake koje se povlače su pokidane i rijetko kada se mogu pomaknuti
osim uz uporabu sile). Učenici koji sjede neposredno uz prozor moraju mijenjati radno mjesto
kada je sunce jače jer ih ometa i zasljepljuje. Monotonija učionice je razbijena različitim
plakatima i posterima koji zapravo nemaju svrhu i poruku te većinom pripadaju učenicima
predmetne nastave koji također koriste ovu učionicu.
Hariss naglašava da: „u školi usmjerenoj na promjene učitelji trebaju preuzeti aktivnu
ulogu istraživača umjesto da budu korisnici rezultata tuđih istraživanja što je do sada bilo u
praksi“ (citirano u Bognar, 2006, str. 177). Za razliku od tradicionalnog znanstvenog
istraživanja u kojem se nastojala izbjeći svaka umiješanost u praksu koja se istražuje, akcijska
istraživanja omogućuju učitelju uočiti probleme koji se pojavljuju te da pokušaju te probleme
riješiti u skladu s postavljenim ciljevima. Na taj način se povezuje znanost i praksa s ciljem
unapređivanja kvalitetne odgojne prakse (Bognar, 2006). Kako je u akcijskom istraživanju
nužno povezati teoriju i praksu, kao učitelji provodimo ga u razredu, s učenicima.
14
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
15
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Istraživač mora izraditi plan koji će sadržavati cilj, aktivnosti i kriterije na temelju kojih
će provoditi istraživanje. Taj se plan tijekom istraživanja može mijenjati i nadopunjavati,
posebno ako dođe do nepredviđenih situacija i poteškoća. U takvom procesu vrlo je važno
prikupljati podatke i voditi istraživački dnevnik koji će služiti pri izradi izvještaja o istraživanju.
Za akcijsko istraživanje važno je sustavno i planski prikupljati podatke o svemu bitnom što se
događa za vrijeme procesa istraživanja. Pri tome možemo koristiti različite izvore podataka:
dokumentaciju, intervjue, ankete, skale procjena, sustavno promatranje i testove. (Bognar,
2006.)
McNiff i Whitehead (citirano u Bognar, 2006, str. 183) prikazuje strukturu akcijskog
plana:
U izvještaju treba detaljno opisati proces akcijskog istraživanja tako da svatko tko ga čita može
zamisliti što se događalo. Potrebno je opisati promjene koje su se dogodile za vrijeme
istraživanja. Važno je opisati kako smo ostvarili naše vrijednosti u praksi. U izvještaju treba
navesti probleme koje smo uočili prilikom implementacije našeg akcijskog plana. Bitno je
navesti sve ono što smo naučili za vrijeme našeg akcijskog istraživanja i kako smo stvarali našu
odgojnu teoriju. Izvještaj akcijskog istraživanja treba otvoriti perspektive novom procesu
promjena i istraživanjima. (str. 185)
McNiff i Whitehead (2010) ističu važnost validacije akcijskog istraživanja, odnosno
utvrđivanja je li ono što smo izvještajem iznijeli razumljivo, istinito, iskreno i povezano s
16
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
vrijednostima koje smo nastojali ostvariti. Autori pišu o dvjema vrstama validacije: osobnoj i
društvenoj u kojima drugi testiraju valjanost izvještaja na temelju dokaza koje smo iznijeli.
Društvenu će validaciju ovog akcijskog istraživanja provest mentor i povjerenstvo za obranu
diplomskog rada.
Prvo sam pokušala potaknuti suradnju među učenicima tako što sam razvrstavala
učenike u heterogene skupine što smatram važnim za njihov budući socijalni život. Bognar
(http://ladislav-bognar.net/files/Suradni%C4%8Dko%20u%C4%8Denje.pdf) smatra kako u
17
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
početku takve grupe mogu biti vrlo neefikasne, posebno ako se učenici prvi put susreću s ovim
oblikom, pa takva nastava može u početku izgledati kao gubljenje vremena. No taj proces je
dragocjen za razvoj niza socijalnih vještina koje za učenike imaju veliko životno značenje i
sigurno će takvi učenici biti uspješniji u suradnji s drugim ljudima. Zato je nužno upravo kroz
suradničko učenje razvijati socijalne vještine koje su potrebne za uspješno funkcioniranje
učenika unutar grupe te ih postupno osposobljavati za odnose suradnje. Autor također ističe da
suradničko učenje treba biti jedno od rješenja koja nudi suvremena didaktika. Aktivno
sudjelovanje učenika u nastavnom procesu sam nastojala potaknuti uz znatnu raznolikost
aktivnosti koje će im biti zanimljive i u koje će se rado uključiti. Samostalnost učenika u učenju
sam pokušavala postići dajući im zadatke u kojima sami moraju pronaći rješenje ne samo u
grupi nego i kreativnim zadatcima u kojima im je dopušteno samostalno razmišljati i izražavati
se.
18
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
poticanje kreativnosti
Prema navedenim ciljevima postavila sam i kriterije za procjenu njihove ostvarenosti:
19
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
20
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
21
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
22
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Planirane aktivnosti sam provela tijekom stručno – pedagoške prakse u svim nastavnim
predmetima osim Glazbene kulture. U dogovoru s učiteljem mentorom, Damirom
Sukobljevićem, prvi dio istraživanja sam provela u razdoblju od 3. ožujka do 12. ožujka 2014.
godine. Tijekom tog razdoblja provela sam integrirani dan na temu Živa priroda, a ostale sate
u kojima sam koristila metode aktivnog učenja sam održavala pojedinačno bez integracije.
Prema savjetu mentora Branka Bognara, dodatno sam održala integrirani dan u svibnju iste
godine na temu Šareni svijet.
učenika za igru usmjeriti k usvajanju novih sadržaja. Time se učenicima dopušta igra, dok ih se
istovremeno usmjerava k novim oblicima igre – onima kojima je zadaća usvajanje novih
nastavnih sadržaja. Znanja i vještine mogu usvajati kroz igre i simulacije koje će nastavnik
primjenjivati na svojim satovima. Primjerice, na satovima povijesti i hrvatskoga jezika
primjenjuju se igrokazi, igre uloga i simulacije. (Đurić, 2009, str. 346)
Nadalje, autorica ističe kako igra uloga pripada iskustvenoj metodi učenja te da radovi Johna
Deweyja, Kurta Lewina i Davida Kolba pokazuju da je iskustvo upravo ono bitno što budući
naraštaji trebaju i da teroriziranje bez iskustva nema smisla.
S druge strane uočila sam i problem koji se pojavio u grupi u kojoj je bila učenica I. K.
Ona želi aktivno sudjelovati i uvijek se javlja tijekom sata, ali joj učenje u grupi ne odgovara.
O tome sam u svom istraživačkom dnevniku zapisala:
Dvije grupe su odlično surađivale i svaki učenik u grupi je sudjelovao. Problem se pojavio u
trećoj grupi. Učenica I.K. nije dopuštala drugim učenicima u grupi da crtaju što žele nego im je
ona govorila što trebaju crtati. Odmah sam primijetila svađu između nje i učenice N. Š. Učenica
N.Š. joj je pokušala reći kako je učiteljica Terezija rekla da svatko može nacrtati što želi. Kada
sam došla do grupe učenici su mi se požalili kako I.K. „šefuje“, a L.F. ismijava njihove ideje.
Pitala sam se kako riješiti ovu situaciju jer su ostale grupe završavale crteže, a ova grupa se
konstantno svađala i nisu započeli raditi. Rješenje smo zajednički pronašli. Označili smo
granične crte na papiru tako da I.K. može zajedno s L.F. crtati na jednoj strani papira, a ostali
dvoje učenika na drugoj strani papira. Osjećala sam se kao prava učiteljica kada sam vidjela da
smo uspjeli napraviti kompromis. (T. Matić, osobna komunikacija, nastavne aktivnosti održane
5. ožujka 2014. godine)
Jensen (2003) objašnjava kako postoje globalni profili učenja među kojima se razlikuju
oni koji se odnose prema van i oni koji se odnose prema unutra. U tome sam prepoznala da je
učenica I.K. učenik koji se odnosi prema unutra te autor o takvim učenicima piše: „Odgovaraju
koristeći se samim sobom kao primarnim sucem za svoja ponašanja i izbor. Njihova vlastita
pravila mogu se razlikovati od društvenih. Taj je učenik vrlo neovisan mislitelj i djeluje u skladu
s tim“ (str. 35). Mi kao učitelji ne bismo trebali prisiljavati učenike na mijenjanje svog stila
učenja nego prepoznati koji stil mu najviše odgovora te prema tome organizirati njegovo učenje.
24
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Smatram da su učenici u ovoj aktivnosti bili izrazito raspoloženi upravo zato što su imali
mogućnost doživjeti i prikazati pročitano, a ne samo odgovoriti na pitanja iz udžbenika što
inače rade kada obrađuju tekst ili pjesmicu. Zadaci u udžbeniku traže jedan ili dva točna
odgovora, a u ovakvo organiziranoj aktivnosti im je bilo dozvoljeno slobodno se izraziti bez
opaski da je nešto netočno ili neprimjereno. Na problem ograničenog izbora učenika kao jednog
od ubojica kreativnosti ukazala je Amabile:
Određeni oblik ograničenog izbora je, nedvojbeno, neizbježan u razredima. Zavladao bi kaos
ako bi djeca bila potpuno prepuštena sama sebi. Međutim, većina učitelja nesvjesno potkopava
kreativnost ograničavajući djeci mogućnost izbora čak i u područjima gdje bi im mogli dozvoliti
više autonomije. (Amabile, 1989, str. 86)
Amabile smatra kako bi djeci trebalo omogućiti veću slobodu izbora jer bi se time povećala
njihova intrinzična motivacija za bavljenje određenim nastavnim aktivnostima, što ujedno
doprinosi oslobađanju njihove kreativnosti.
25
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
aktivno sudjelovali, ali ipak su se određeni učenici više isticali u grupi. Iako je igra „složi sliku“
bila treća po redu, prema planu kojeg sam predvidjela, nju smo proveli odmah poslije prve
aktivnosti jer su učenici najlošije rezultate u ispitu znanja postigli u matematičkim pričama, a
ta aktivnost je upravo osmišljena da se uklone poteškoće u svladavanju matematičkih priča i
aktivno uključi svakog člana grupe u rješavanje zadataka. Neke grupe su postavile pravilo da
svatko mora riješiti po jedan zadatak dok su druge zajednički rješavale. Postavljanje pravila
sam prepustila učenicima na volju jer sam željela potaći njihovu suradnju. Učenicima je bilo
čudno što uče u grupama, a ne natječu se. Svaka grupa je uspjela uspješno odraditi svoj zadatak.
Nakon toga sam im u parovima podijelila zadatke i rješenja na karticama koje trebaju spojiti.
Svaki par je dobio snop kartica koje su bile izmiješane. Tražili su parove i otprilike šest minuta
pred kraj sata prekinula sam igru kako bismo zajednički provjerili točnost spojenih parova.
Kako nisu stigli na satu sve učiniti, učenici su pitali smiju li ponijeti kartice kući i završiti kod
kuće. To sam im dozvolila pa su se međusobno dogovorili tko će ponijeti kartice kući. Smatram
to dobrom povratnom informacijom da sam ih uspjela motivirati za učenje.
26
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Pod satom hrvatskog jezika učenici su imitirali kišu, te u grupama pisali kreativne
sastavke, dijaloge i pjesme. U završnom dijelu su izrađivali plakat na kojem su zalijepili radove
i ilustrirali ih. Bili su presretni i veselili su se izradi plakata. Prije samog oblikovanja plakata
svaka pojedinačna grupa je dobila po jedan zadatak. Prva grupa je zamislila da je kapljica
proljetne lagane kiše i da je oblak dom kapljica, kao što i oni imaju dom te da su sve kapljice
zapravo jedna velika obitelj koja živi u oblaku. Opisali su kapljičin put, odnosno njenu
avanturu, od oblaka (doma) do njenog toka u žlijeb (slika 4).
Druga grupa je sastavila kratku pjesmicu koristeći što više zvukova koje kiša proizvodi.
Opisivali su zvukove vesele i ljute kiše i njihovu svađu. Sami su odlučili hoće li pobijediti
vesela ili ljuta kiša. Treća grupa je napisala što sve može napraviti ljuti oblak i kakve osjećaje
u njima budi ljuti oblak. Četvrta grupe je smislila razgovor i sporazum između obilne kiše i
sunca koje se jako naljutilo što obilna kiša ne dozvoljava dječici da se igraju vani. Svaka grupa
je rješavala svoj zadatak dok se jedna grupa svađala pa nisu završavali svoj zadatak zajedno s
drugim grupama. Isto tako grupa koja je imala zadatak napisati kratku pjesmu je malo kasnila
jer nisu mogli smisliti ideje. Unatoč tome, svi su uspjeli izvršiti i prezentirati svoj zadatak pa je
ova aktivnost potrajala duže od očekivanog.
Grupi koja je prva završila kako ne bi čekala druge dok završe, rekla sam neka započnu
s oblikovanjem plakata. Nakon prezentacije radova, u tu aktivnost su se uključile ostale grupe.
Nisu svi učenici jednako sudjelovali. Većinom su učenice bile te koje su davale ideje za
oblikovanje plakata, dok su učenici slušali i crtali po plakatu. Dva učenika koji nisu htjeli
sudjelovati u izradi plakata su odlučili da će sa studenticom Ivanom čitati tekst Dažd i
odgovarati na pitanja iz knjige. Svaka grupa je svoj rad zalijepila na plakat. Učenici koji su
sudjelovali u izradi plakata sami su određivali kako će ilustrirati svoj rad. Kako su se učenici
malo više zadržali pri izrađivanja plakata, pisanje sastava o rijeci Bosutu koja im se javila u snu
nisu stigli dovršiti na satu te su ga dobili za domaću zadaću.
27
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Na kraju sata učenici su ispunili anketu koja se sastojala od 2 pitanja zatvorenog tipa, 1
pitanje višestrukog izbora i dva pitanja otvorenog tipa (na satu mi se najviše svidjelo/na satu mi
se nije svidjelo). Na pitanje što im se najviše svidjelo neki od odgovora su bili:
Promatrajući aktivnost učenika uočila sam da su djevojčice ipak više sudjelovale nego
dječaci, mada su i dječaci sudjelovali pri bojanju i crtanju i zbog toga bih posebno istakla
odgovor: „Kad nama curicama dečki nisu htjeli pomoći.“ U razredu je većina dječaka i učitelj
pohvale, izravno pred razredom, pri pisanju sastavaka većinom daje djevojčicama
naglašavajući njihovo uredno pisanje. Time nesvjesno obeshrabruje dječake da preuzmu
inicijativu pri pisanju i mislim da je to glavni razlog zbog kojega su dječaci htjeli samo bojati i
crtati nastojeći izbjeći prozivanje učitelja zbog njihove urednosti i usporedbu s djevojčicama.
Kao učitelji ne bismo trebali uspoređivati učenike prema spolu, odnosno iznositi stereotipe jer
se oni ne mogu i ne bi smjeli promicati u školi koja je usmjerena na razvoj svih učenika. Takvim
ponašanjem možemo negativno utjecati na njihovo samopouzdanje, ali i na odnose, što se
dogodilo i u ovom slučaju. Naime, djevojčice su bile nezadovoljne time što im dječaci nisu
željeli pomoći ne znajući što je stvarni razlog takvom ponašanju.
28
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
17
16
15 14
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4 3
3
2
1 0
0
Aktivno sudjelovao/la Malo sam sudjelovao/la, Uopće nisam sudjelovao/la
malo nisam
Prema rezultatima (slika 5) može se vidjeti kako je većina učenika bila aktivna na nastavi
(82%). Nije mi bilo drago pročitati odgovor u kojemu je jedan učenik naveo da mu se ne sviđa
biti dio nastave jer mi je cilj bio uključiti svakog učenika kao aktivnog subjekta u nastavni
proces. S druge strane, neki učenici ne vole čitati tako da mi odgovor učenika koji je napisao
da mu se to nije svidjelo nije djelovao toliko negativno.
17
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Surađivao/la sam sa Nisam surađivao/la s
članovima grupe članovima grupe
29
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Iz slike 6 se može vidjeti kako je samo jedan učenik napisao da nije surađivao s
članovima grupe te isto tako (slika 7) samo jedan učenik je za izrađivanje plakata odgovorio da
mu nije bilo zanimljivo. Razveselio me što je većini učenika bilo lijepo jer su se zabavili i
ugodno jer to ne rade često te da im se svidjelo pisati, čitati i izrađivati plakat (slika 7).
22
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Lijepo jer smo se Ugodno jer to ne Nezanimljivo Dosadno i zamorno
zabavili radimo često
Generalno gledajući, sat je bio vrlo uspješan. Učenici su u potpunosti surađivali kako bi
u konačnici zajednički oblikovali plakat. Vladala je opuštena atmosfera, učenici su zajedničkim
snagama i vlastitim željama ostvarili zadatak. Pisanje sastavaka i sastavljanje pjesmica nisu
doživjeli kao nešto što „moraju“ učiniti nego su rado ispunjavali zadatke jer im je bilo zabavno,
zanimljivo, a najviše zato što to ne rade često.
Posebno bih naglasila važnost sata Tjelesne i zdravstvene kulture u kojima su učenici
bili aktivni sudionici nastavnog procesa, tj. četiri učenika su imali ulogu voditelja/učitelja te
preuzeli odgovornost za izvođenje elemenata gimnastike, taekwandoa i nogometa po
skupinama. Sat je bio jako zanimljiv i dinamičan. Svaki voditelj je imao svoju skupinu kojoj je
demonstrirao elemente, promatrao i ispravljao pogrješke pri izvođenju. Voditelji su se pokazali
samostalnima i odgovornim što se može jasno vidjeti iz videozapisa
(http://www.tubechop.com/watch/2924552 ) u kojem voditelj nogometa pokazuje, objašnjava i
ispravlja pogrješke učenika. Osim toga, voditelj upozorava i mene kako treba doći do izmjene
skupina. Takvom organizacijom nastava je usmjerena na učenika dok sam ja samo nadgledala.
30
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
31
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
slušanje glazbe poboljšava produktivnost učenika, opušta ih i podiže energiju. Jedan od razloga
je taj što glazba djeluje kao „white noise“ (mješavina zvukova ili električnih signala koji se
sastoje od svih zvukova ili signala u velikom rasponu u pozadini) i na taj način sprječava učenike
da primjećuju bilo koji oblik buke koji ih inače ometa, iako neka djeca ne mogu isključiti
zvukove poput pada olovke na pod ili postavljanja pitanja.
U knjizi Revolucija u učenju autorica Vos (2001) iznosi: „Budući da glazba može
umiriti i potaknuti, ona je jedno od najbržih sredstava za utjecanje na raspoloženje neke grupe“
(str. 318). U knjizi su također navedena istraživanja dr. Georgija Lazanova koji je nakon niza
istraživanjima dokazao pozitivan utjecaj glazbe na pamćenje i zaključio da svatko od nas ima
optimalno stanje za učenje, a ono se javlja: „kada su puls, ritam disanja i moždani valovi
sinkronizirani, a tijelo opušteno, no kada je um usredotočen i spreman za prijem novih
informacija“ (str. 309).
32
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Neki učenici su se toliko opustili u svoju fantaziju i zamolili da ju ne čitaju pred drugima nego
da ju sama za sebe pročitam. Oni odvažni su se javili kako bi svoju opisanu fantaziju podijelili
s drugima. Učenici su ih pažljivo slušali jer ih je zanimalo gdje je to „vođena fantazija“ odvela
njihovog prijatelja/prijateljicu, kao i mene samu. (T. Matić, osobna komunikacija, nastavne
aktivnosti održane 7. ožujka 2014. godine)
U završnom dijelu sata igrali smo igru pogađanja. Učenici su bili aktivni i nastojali
pogoditi o kome je riječ, odnosno, tko je opisana osoba. Igra nije dugo trajala, ali je bila
zanimljiva i učenici su uživali.
Sudeći po njihovim izrazima lica i rezultatima evaluacijskih listića (slika 9), učenici su
zadovoljni ovim satom u onoj mjeri u kojoj sam i ja. U evaluacijskom listiću su imali mogućnost
obojati više osjećaja.
33
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Nisam očekivala da su se neki učenici osjećali uplašeno (4%) i ljuto (2%) pa sam
odlučila otkriti o čemu je riječ. Sljedeći dan sam dobila odgovor da su se tako osjećali jer su se
uplašili da će se sastav ocjenjivati. Iz ovoga se može zaključiti kako ocjenjivanje može
negativno utjecati na emocije učenika i njihovo zadovoljstvo nastavom. Učenik I.Č. je rekao da
mrzi pisati i mrzi zabavu i da je on to napisao. Inače, on (učenik broj 7 na slici 8) je prema
provedenom sociometrijskom postupku odbačeno dijete i često daje komentare kako mrzi učiti
s drugima, mrzi školu, sve što je zabavno i u čemu mora sudjelovati. Otvoreno iznosi svoje
komentare i ne želi učiti.
Sociometrijski postupak sam provela u suradnji sa studenticom Ivanom Kristić.
Učenicima smo podijelile pitanja napisana na listiću. Naglasile smo da trebaju napisati svoje
ime na listić, ali njihove odgovore nitko neće vidjeti osim ispitivača, tako da se ne moraju
brinuti o mišljenjima drugih učenika u razredu. Ispitivanje je ostvareno u tišini uz suglasnost
učitelja. Sociometrijski listić je sadržavao 4 pitanja, a to su: Sjedio bih s ova dva učenika ili
učenice?, Učio bih s ova dva učenika ili učenice, Igrao bi se s ova dva učenika ili učenice, Ne
bih se igrao s ova dva učenika ili učenice.
34
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Slika 12: Prikaz rezultata odabira učenika s kime bi se igrali i s kime se ne bi igrali.
Učenici 7. i 1. nemaju niti jednu nominaciju za sjedenje, niti učenje (slika 10 i 11), te su
označeni kao odbačeni učenici od razreda. Učenik 7. nije nominiran niti jednom za niti jedno
pitanje te je on zanemaren od svog razreda. Na slici 12 je vidljivo da su učenici 1., 7. i 5.
odbačeni učenici.
mladi čovjek kojem su nezadovoljene potrebe za pripadnošću i ljubavlju, može imati velike
posljedice koje su negativne ne samo za pojedinca, već i za društvo. Otuđen, usamljen i
razočaran mladi čovjek prestaje vjerovati drugima, strahuje od razočarenja i odbacivanja. Do
osjećaja napuštenosti dolazi zbog više razloga, a to se prvenstveno odnosi na obitelji koje su
postale manje čvrste i koherentne. (str. 14-15)
36
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Nažalost, ništa nije poduzeto od strane škole kako bi se situacija učenika I.Č. riješila.
Svojim postupcima i tijekom nastave često sam ga uključivala u razgovor, dolazila do njega i
poticala na učenje. Učenik je sramežljiv, ali sam uočila da mu je drago kada dođem do njega i
pokažem da mi je stalo do toga što uči, kako razmišlja, što ga zanima. Vodili smo ugodne
razgovore u kojima sam primijetila da mu nedostaje pažnja. Učitelji često govore kako je teško
od svih učenika u razredu posvetiti se jednom, ali smatram da nije problem tijekom sata učenika
uključiti u nastavni proces kako se ne bi osjećao izolirano i odbačeno. Odnosno, nijedan
problem ne bismo trebali ostaviti neriješenim i prijeći preko njega. Ako to ne radimo, znači da
nismo kompetentni učitelji koji mogu doprinijeti stvaranju kvalitetne škole. Pišući o kvalitetnoj
školi usmjerenoj na učenika i njegove potrebe, Stevanović prema UNICEF-ovim kriterijima za
kvalitetnu školu - školu prijatelja djece, naglašava da je potrebno udovoljiti većem broju
kriterija koji su navedeni po određenim područjima. „Razina usmjerena djetetu je pokazatelj
kako sustav škole odražava prava svakog djeteta u socijalnoj zajednici, kako razvija njegovo
fizičko i mentalno zdravlje, uvažavanje principa različitosti, jednakosti i razumijevanja svakog
djeteta, bez ikakvih predrasuda“ (Stevanović, 2001, str. 15-16). Ako mi kao učitelji ne
pokazujemo zanimanje za učenike, to ne će učiniti niti ostali učenici u razredu. Mi smo model
učenicima i oni će postupati onako kako i mi postupamo. Trebamo biti demokratski tip učitelja
te biti uzor našim učenicima.
8.6.4. Integrirani dan na temu Živa priroda održan 12. Ožujka 2014. (4 nastavna sata)
Dan smo počeli jutarnjim sastankom. Sjedili smo u krugu na kraju učionice. Učenici su
iz čarobne vreće izvlačili pojmove i govorili zašto bi htjeli biti baš taj pojam. Aktivnost je bila
vesela i s primjesom humora. Učenici su iznosili različite ideje, neki na šaljiv način, a neki zašto
bi uistinu htjeli biti taj pojam. Nakon jutarnjeg sastanka, ostali smo sjediti u krugu. Igru sam
započela rečenicom koju su ostali učenici nadopunjavali i ponovili prije nego li ju nadopune
(Prirodu trebam čuvati jer živim u njoj). Igra je bila natjecateljska, učenici su pokušavali
zapamtiti što su ostali rekli kako bi bili pobjednici. Pobjednik je bio samo jedan, učenik V.N.
koji je bio sretan jer su mu se ostali učenici divili kako je sve uspio zapamtiti. Nakon proglašenja
pobjednika, pročitala sam im zagonetku čije je rješenje bilo riba. U sljedećoj aktivnosti učenici
su u 4 skupine crtali bazen za ribicu. Dvije grupe su crtale kvadratni bazen na hamer papiru, a
dvije pravokutni bazen. Crtali su ribicu i njene morske prijatelje. Uz bazen su crtali nekoliko
kvadratnih i pravokutnih ležaljki za tulum koji će ribice organizirati i pozvati ljude na njega.
Svi su aktivno sudjelovali u aktivnosti. Učenici koji su bolji u matematici preuzeli su
37
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
odgovornost za crtanje kvadratnih oblika dok su ostali učenici crtali i bojali. Radovi su bili
kreativni (slika 13).
Učenicima su postali ushićeni čim sam spomenula da idemo do dvorane gdje smo igrali
igru „Hvatanje ribica u mrežu“. U igri je jedan učenik bio ribar s mrežom, a ostala djeca ribice
i kamenje. Kad ribar uhvati ribicu u mrežu, ribica postaje ribar, a ostala djeca su i dalje ribice
u moru. Ako ribar uhvati kamen, kamen govori: „nisam živ, ne trebaš me“, i igra se nastavlja
dalje. Igra nije protekla po planu jer su neki učenici tvrdili da su kamen (iako nisu bili) kako ne
bi bili lovci. Aktivnost bi bila puno uspješnija da sam im napravila male ogrlice s početnim
slovima K i R čime bi se izbjegla zbrka i svađa.
Kada su se odmorili od lovice, vratili smo se u razred. Učenicima sam pročitala tekst
Ribica duginih boja te ih podijelila u 3 grupe. Svaka grupa imala je isti zadatak kojeg su
rješavali pomoću postupka šest šešira kojeg je osmislio Edward de Bono. B. Bognar (2004) piše
da je ovo jednostavan i učinkovit postupak koji potiče suradnju, povećava produktivnost,
kreativnost i inovativnost te ga opisao:
Bijeli šešir zanimaju informacije koje imamo ili nam nedostaju. Crni šešir nas upozorava na
rizik i na moguće nedostatke naših odluka. Zeleni šešir je kreativni šešir. On je namijenjen
planiranju i stvaranju novih ideja. Crveni šešir ima veze s intuicijom i osjećajima. On vam
dozvoljava da ih iskažete. Pod žutim šeširom nastojimo pronaći sve ono što je pozitivno u
38
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
rješenjima koje predlažemo. Plavi šešir je namijenjen razmatranju samog procesa mišljenja.
Služi za utvrđivanje problema, planiranje rasprave, razmatranje učinjenog na kraju aktivnosti.
(str. 7)
Kako se svaka grupa sastojala od šest učenika, svaki učenik je dobio svoj šešir. Učenici
koji su dobili bijeli šešir su zapisivali odgovore o tome što znaju o ribici i situaciji u kojoj se
ona nalazi te ima li nešto što smatraju da trebaju znati o njoj, a nisu doznali kroz tekst. Zadatak
učenika koji su imali crveni šešir bio je otkriti koje nepromišljene odluke su donijele ribice
koje su bile u akvariju zajedno s ribicom šarenih boja i kakve su bile posljedice. Učenici koji
su imali zeleni šešir su zapisivali različite ideje kojima bi promijenili sudbinu ribice šarenih
boja, a isto tako i ribica u akvariju. Zadatak učenika s crvenim šeširom je bio iskazati osjećaje
koje je u njima probudila priča o ribici duginih boja, a učenici s žutim šeširom su izdvojili
pozitivne strane priče. Učenik s plavim šeširom je zapravo bio „voditelj“ grupe, postavljao
pitanja i vodio dogovor što i kako će izložiti što su do sad zapisali. Kada su sve tri grupe završile,
pročitali su što su napisali te sam ih pustila da međusobno vode razgovor o zapisanome. Pri
ovoj aktivnosti su se ponovo pojavili problemi s učenicom I.K. koja je aktivnost nazvala glupom
i nije htjela sudjelovati u radu grupe nego je čekala da druga učenica završi svoj šešir i riješi
njen. Željela sam ju potaknuti da samostalno riješi zadatak, ali učitelj Damir se uključio u naš
razgovor i rekao da nema ništa protiv toga da njen zadatak učini njena prijateljica umjesto nje.
Budući da je učenica navikla da joj učitelj dopušta takav pristup rješavanju zadataka koje ona
ne želi riješiti i smatra da ih ne može riješiti, nije htjela samostalno riješiti ni ovaj zadatak. Od
učiteljice Jelene Domac koja radi u paralelnom odjelu (predaje joj kada je učitelj bolestan)
saznala sam kako učenica izbjegava izvršavati složenije zadatke za koje treba više napora i
truda te da nije samostalna.
39
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
8.6.5. Integrirani dan na temu Šareni svijet održan 19. svibnja 2014. (4 nastavna sata)
Na jutarnjem sastanku učenici su kreirali svijet šarenih ručica (slika 14). Stavljali su
dlanove u posudice s bojom i otisnuli svoje dlanove. U dijelu papira koji je bio prazan, učenici
su zapisivali ideje koje bi pomogle da svijet izgleda veselo i šareno. Učenici su bili sretni što
su imali priliku zaprljati se jer inače ne rade ništa slično osim na satima Likovne kulture.
Njihovu radost je uočio i učitelj Damir koji je izjavio: „Djeca se inače vole zaprljati. Kada su
ruke zamočili u boju i kada si ih bojala kistom, doslovce su se raspametili i bili oduševljeni.“
(D. Sukobljević, osobna komunikacija, 19. svibnja 2014. godine)
U drugoj aktivnosti nakon što sam im pročitala pjesmu Leptir, učenici su individualno
pisali o tajni leptira šarenih krila koji im je došao u snu i tražio da otkriju svijetu njegovu tajnu.
U njihovim radovima se vidi velika promjena od našeg zadnjeg susreta. Svi učenici su se
kreativno pismeno izražavali i potpuno su se prepustili mašti (slika 15). Nekoliko učenika je
pročitalo svoj sastav te smo prešli na treću aktivnost u kojoj su učenici sudjelovali u skupinama.
Svaka skupina je imala zadatak pomoći Spužva Bobu Skockanom pronaći med. Svaki član
grupe je dao po jedan prijedlog koji su zapisivali na papir što se može vidjeti iz videozapisa
(http://www.tubechop.com/watch/2942291).
40
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Nakon što su svi dali prijedloge prema njima su stvarali priču. Svoje priče su podijelili
s ostalim grupama. Kada su pomogli Spužva Bobu pronaći med, u istim skupinama su izrađivali
kutijice u koje će Spužva Bob pakirati med za goste restorana. Unutar svake grupe učenici su
po vlastitim željama izradili dvije kutijice različitih volumena. Svaka skupina je donijela
kutijice na jednu klupu gdje su ih poredali po veličini (obujmu) i raspravljali smo u koju će stati
najviše meda u tekućem stanju. Kako bi kutijice bile privlačne gostima, učenici su ih bojali
temperama. Dvoje ili troje učenika je bojalo kutijice. Najviše me dojmila aktivnost bojanja
kutijica u kojoj je učenica I.K., koja inače nije htjela prihvaćati tuđe ideje i učiti s drugima,
zajedno s dva učenika bojala kutijicu i dopustila dvojici učenika da također bojaju. Promjena
njenog pristupa učenju je jasno vidljiva iz videozapisa
(http://www.tubechop.com/watch/2934030). U aktivnosti su svi članovi aktivno sudjelovali i
načinili šarene kutijice (slika 16).
41
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
16
14
12
10
0
Iznosio/la sam svoje Bio/la kreativan/na Nisam iznosio/la Nisam bio/la
ideje svoje ideje kreativan/na
42
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
14
12
10
0
Surađivao/la Aktivno sam Uvažavao/la Nisam Nisam aktivno Nisam
sam sa sudjelovao/la sam ideje surađivao/la sudjelovao/la uvažavao/la
članovima u radu grupe drugih članova sa članovima u radu grupe ideje drugih
grupe grupe grupe članova grupe
43
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
16
14
12
10
Emocije koje učenici doživljavaju tijekom nastave su važne za njihov pristup učenju.
Jensen (2003) naglašava kako učenje nije samo mentalna funkcija te da naši osjećaji također
utječu na učenje i da naš mozak najbolje uči kada imamo jake osjećaje prema tom učenju:
Negativni osjećaji koji se zanemaruju mogu uništiti svaki pokušaj učenja. S druge strane,
pozitivni osjećaji stvaraju uzbuđenje i ljubav prema učenju. Hormoni, koji reguliraju emocije,
dominantni su u određivanju našeg ponašanja. Emocije određuju zašto učimo i jesmo li sigurni
u to učenje. Mi u nešto vjerujemo i dajemo mu značenje tek kad imamo snažne osjećaje prema
tome. Naš mozak pažnju poklanja prije svega obavijestima koje su nabijene emocijama. (str.
24)
44
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
9. ZAKLJUČAK
Dijete je kreativni istraživač svijeta u kojem živi i kao takvo slobodno, samostalno i
aktivno se uključuje u svijet oko sebe prema svojim preferencijama. Dolazak djeteta u školu
većinom predstavlja prekid njegovog istraživačkog duha i kreativnosti zbog tradicionalne
nastave koja mu nameće okvire po kojima mora učiti i razmišljati. Učenici su izloženi nastavi
u kojoj se očekuje da mirno sjedi i upija činjenično znanje koje kasnije treba reproducirati.
Upravo zbog takvog načina poučavanja koje karakterizira tradicionalnu školu, dijete školu ne
doživljava kao ustanovu u kojoj će se kreativno, slobodno i smisleno izražavati. Nema
mogućnosti izraziti svoje ideje, stavove, želje, nema motivaciju za učenje osim ocjene kojom
će zadovoljiti zahtjeve roditelja i učitelja. Time se samo potvrđuje činjenica da je tradicionalna
nastava usmjerena na učitelja, a ne na učenike, njegove potrebe i razvoj. Za učenikov odgoj i
obrazovanje nisu odgovorni samo roditelji nego i učitelji, odnosno škola i njezini odgojno-
obrazovni djelatnici. Današnja škola se treba usmjeriti na učenikove potrebe i poticati ga na
cjeloživotno učenje, a to će moći ostvariti jedino ako promjene način poučavanja i u nastavi
primjenjuju strategije, metode i postupke nastave usmjerene na učenika. U takvoj nastavi učenik
putem rješavanja problema razvija divergentno mišljenje, uči učiti, razvija svijest o vlastitom
učenju. Znanje koje stekne na ovakav način će moći primjenjivati i na situacije izvan škole,
znat će samostalno pronaći rješenja problema s kojima će se susreti u daljnjem obrazovanju i
životu. Posebnu važnost u takvoj nastavi ima suradničko učenje koje pozitivno utječe na
socijalne vještine djeteta poput prihvaćanja tuđih ideja, razvijanja pozitivnih odnosa među
učenicima, a time se uključuju i učenici koji su odbačeni. Budući da u razredu postoji odbačeni
učenik, suradničko učenje mu je omogućilo da bude u interakciji s ostalim učenicima te da ga
prihvate. U prilog tome pišu Livazović i dr. (2006) : „Suradničke aktivnosti stvaraju pozitivne
odnose među učenicima i unaprjeđuju prihvaćenost neprihvaćenih pojedinaca“ (str. 18).
Tijekom akcijskog istraživanja upoznala sam učenike s načinima učenja kojima do sada
nisu bili izloženi. Otkrila sam im da je učenje moguće bez uporabe udžbenika, zbirki i radnih
bilježnica. Naglasak sam stavljala na suradničko učenje unutar kojeg su se učenici igrali,
natjecali, aktivno sudjelovali i kreativno rješavali zadatke. Nastojala sam stvoriti ugodno
ozračje koje će biti motivirajuće za učenje i tako potaknuti učenike na aktivno sudjelovanje.
Suočena s činjenicom da učenici nisu bili izloženi metodama aktivnog učenja, nastojala sam ih
poticati i ohrabrivati da se prepuste kreativnom i slobodnom izražavanju.
45
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
Metode aktivnog učenja sam provela na satima hrvatskog jezika, matematike, prirode i
društva, tjelesne i zdravstvene kulture, i u sklopu dvaju integriranih dana. Integriranim danima
sam nastojala učenicima približiti da se ne moraju uvijek držati vremenskog ograničenja od 45
minuta nastave u okviru određenog predmeta. Nastojala sam koristiti što više natjecanja i igri
u kojima će učenici biti u interakciji jedni s drugima i na taj način učiti jer je to bio jedan od
nedostataka prethodne prakse koji sam prepoznala. Zbog načina poučavanja kojim su bili
izloženi, u početku nisu svi učenici prihvatili ovakav način učenja, ali do kraja istraživanja su
pokazali velik pomak.
46
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
odgovara. Mogla bih reći kako sam i sama učila metodom aktivnog učenja. Suočila sam se sa
stvarnim problemima za koje sam pronalazila rješenja i ovo iskustvo nikada ne ću zaboraviti.
Nastojat ću ga primijeniti u svojoj budućoj praksi u kojoj ću u prvi plan stavljati potrebe i
interese učenika.
47
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
10. SAŽETAK
Aktivna nastava i aktivno učenje podrazumijeva uključenost učenika u vlastiti proces
učenja. U školama u kojima se koriste metode aktivnog učenja nastava je usmjerena na učenika
i potrebi za učenjem kao cjeloživotnim obrazovanjem. Takva škola učenike potiče na sustavno
i aktivno učenje, potiče njihovu kreativnost i razvija njihove sposobnosti kritičkog razmišljanja,
prosuđivanja i logičkog zaključivanja. Svrha aktivne, suvremene škole usmjerene na učenika i
njegove potrebe podrazumijeva smisleno učenje koje se temelji na samostalnom učenju i
upravljaju vlastitim procesom učenja. Kako bi učenike pripremili za cjeloživotno učenje,
učitelji imaju važnu ulogu u promicanju ideja koje se temelje na metodama suvremene škole.
Cilj ovog akcijskog istraživanja je bio metodama aktivnog učenja potaknuti učenikovu
samostalnost u učenju, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, postizanje suradnje među
učenicima i postizanje zadovoljstva nastavom. Tijekom istraživanja učenici su aktivno
sudjelovali i surađivali u nastavnim aktivnostima što je rezultiralo njihovim većim
zadovoljstvom nastavom.
Ključne riječi: akcijsko istraživanje, aktivno učenje, suradničko učenje, metode aktivnog
učenja, cjeloživotno obrazovanje
11. SUMMARY
Active teaching and active learning implies the involvement of students in their own
learning process. In schools that use active learning methods teaching is focused on learner-
centered approach and the need for learning as a base for long-term education. Schools which
promote active learning methods encourage students to learn systematically and actively,
encouraging their creativity and also develop their skills of critical thinking, reasoning and
logical reasoning. The purpose of active, modern school focused on students and their needs
implies meaningful learning based on student's independent learning and managing their own
learning process. In order to prepare students for lifelong learning, teachers have an important
role in promoting ideas that are based on the methods of the modern school.
The aim of this action research was to encourage student's autonomy in learning, active
participation in the teaching process, achieving cooperation among students and achieving
satisfaction with classes by the use of active learning methods. During the study, students have
48
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
actively participated and collaborated in teaching activities which resulted in higher satisfaction
with classes.
Keywords: action research, active learning, cooperative learning, active learning methods,
long-term education
49
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
12. LITERATURA
1. Amabile, T. M. (1989). Growing up creative: Nurturing a lifetime of creativity. New
York: Crown Publishers.
2. Bjelanović Dijanić, Ž. (2011). Neke metode za razvoj kritičkog mišljenje učenika po
ERR sustavu. Metodički ogledi, 163-179.
3. Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 8(1), 177-190.
4. Bognar, B. (2009). Učitelj i učenici-akcijski istraživači. U V. Puževski, & V. Strugar
(ur.), Škola danas, za budućnost (str. 195-204). Varaždinske Toplice: Nakladnička kuća
„Tonimir“
5. Bognar, B. (2004). Poticanje kreativnosti u školskim uvjetima. Napredak, 145(3), 269-
283.
6. Bognar, L., Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga
7. Bognar, L. (2001). Metodika odgoja. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
8. Bognar, L. Suradničko učenje. Preuzeto 4. lipnja 2014 s http://ladislav-
bognar.net/files/Suradni%C4%8Dko%20u%C4%8Denje.pdf
9. Boras, M. (2009). Suvremeni pristupi nastavi prirode i društva. Život i škola, 57(1), 40-
49
10. Borić, E., Mlinarević, V. (2011). Stručni razvoj učitelja kao pretpostavka suvremene
skole. Preuzeto 4. svibnja 2014 s
http://bib.irb.hr/datoteka/344196.Strucni_razvoj_ucitelja.pdf
11. Cohen, L., Manion, L. & Morrison, K. (2000). Research Methods in Education.
London: RoutledgeFalmer
12. Dryden, G. & Vos, J. (2001). Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji
svijet uči. Zagreb: Educa
13. Džaferagić-Franca, A., Omerović, M. (2012). Aktivno učenje u osnovnoj školi.
Metodički obzori, 7(1), 167-181.
14. Đurić, A. (2009). Važnost igre u nastavnom procesu (igrokaz, simulacije i računalne
igre). Školski vjesnik- Časopis za pedagoška i školska pitanja, 58(3), 345- 354.
15. Findak, V. Metodički postupci u funkciji intenzifikacije nastavnog procesa. Preuzeto
4. svibnja 2014 s http://www.hrks.hr/skole/16_ljetna_skola/45.pdf
16. Hartjes, E. (2010). Listening to Music Helps Students Be More Productive in The
Classroom. Preuzeto 26. svibnja 2014 s
http://www.teachersatrisk.com/2006/09/23/listening-to-music-helps-students-be-more-
productive-in-the-classroom/
50
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
51
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
52
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
13. PRILOZI
53
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
54
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
55
Metode aktivnog učenja u razrednoj nastavi
56