MONETARNA POLITIKA - NAJČEŠĆI GRAFOVI

Graf 1. IZVOĐENJE KRIVULJE POTRAŽNJE ZA NOVCEM (str. 303) / Objasni i prikaži!

 Potražnja za novcem pozitivno je povezana s kretanjem dohotka i negativno s kretanjem kamatnjaka. Uz sve
ostale uvjete nepromijenjene, potražnja za novcem povećat će se (↑) kad se smanjuje kamatnjak (↓) jer sve
više pojedinaca želi realocirati svoje bogatstvo u novac umjesto u obveznice.

 Krivulja potražnje za novcem Md stoga ima negativan nagib, pa je konveksna u odnosu na ishodište.

 Nagib krivulje (ukupne) potražnje za novcem određen je nagibom krivulje špekulativne (ili portfolio) potražnje za
novcem, dok je smještaj krivulje Md u koordinatnom sustavu određen razinom dohotka.

 Uzimajući u obzir Keynesove motive držanja novca, krivulja (ukupne) potražnje za novcem Md predstavlja zbroj:
a) krivulje transakcijske potražnje za novcem
b) krivulje potražnje za novcem zbog predostrožnosti
c) krivulje špekulativne (portfolio) potražnje za novcem
Graf 2: RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU NOVCA (str. 305) / Objasni i prikaži!

 Ravnoteža na tržištu novca uspostavlja se u uvjetima jednakosti ponude novca i potražnje za novcem, Ms = Md.
Grafički to predočuje točka sjecišta krivulje ponude i krivulje potražnje za novcem.

 Uz kamatnjak (ie), količina novca koju ekonomski subjekti potražuju upravo je jednaka ponuđenoj količini novca.

 Ukoliko bi kamatnjak bio viši od ravnotežnog, potražnja za novcem bila bi manja od ponuđene količine jer
pojedinci preferiraju držanje obveznica.

 Visoka potražnja za obveznicama uz njihovu nepromijenjenu ponudu dovela bi do rasta njihovih cijena (↑), što
bi potaknulo pad nominalnog kamatnjaka (↓) i njegovo prilagođavanje ravnotežnoj razini ie.
Graf 3: NARUŠAVANJE RAVNOTEŽE NA TRŽIŠTU NOVCA KROZ UČINAK LIKVIDNOSTI I UČINAK
DOHOTKA (str. 306 i 307) / Objasni i prikaži!

Monetarnu ravnotežu mogu narušiti:

1) Promjene nominalnog dohotka (UČINAK DOHOTKA)

2) Promjene razine cijena ( UČINAK RAZINE CIJENA, UČINAK OČEKIVANE INFLACIJE)
3) Promjene nominalne ponude novca (UČINAK LIKVIDNOSTI)

 Svi navedeni učinci proizlaze iz inicijalnog povećanja novčane ponude.

UČINAK DOHOTKA

 Porast ponude novca prvo snižava razinu kamatnjaka, a kasnije je povećava neovisno dolazi li pritom do
povećanja razine cijena.
 Porast ponude novca povećava bogatstvo i omogućuje rast dohotka, zbog čega raste potražnja za novcem
(pomak krivulje Md udesno) i ravnotežna razina kamatnjaka (i2).

UČINAK LIKVIDNOSTI

 Povećanje ponude novca vezano uz ekspanzivne mjere monetarne politike dovodi do pomicanja krivulje ponude
novca MS udesno, pa uz sve ostale varijable nepromijenjene uzrokuje pad ravnotežnog kamatnjaka i2 .
 Budući da do snižavanja kamatnjaka dolazi kao rezultat povećanja likvidnosti monetarnog sustava, učinak
porasta ponude novca na pad kamatnjaka naziva se učinkom likvidnosti.
Graf 4: MOGUĆI SCENARIJI ODGOVORA KAMATNJAKA NA PORAST PONUDE NOVCA TIJEKOM
VREMENA (str. 308) / Objasni i prikaži! / Tri moguća scenarija objasnio je Mishkin!
Graf 5: UČINAK LIKVIDNOSTI (str. 314, 315) / Objasni i prikaži!

UČINAK LIKVIDNOSTI

 Javlja se kao posljedica rasta nominalne ponude novca pri nepomjenjenoj razini cijena.

 Uz danu krivulju realne potražnje za novcem i nepromjenjenu razinu cijena, povećanje nominalne ponude novca
Ms djelovat će na pomak LM krivulje udesno i rezultirati uspostavom nove ravnoteže uz nižu razinu nominalnog
kamatnjaka.

 Usporedno s promjenom kamtnjaka povećat će se realne investicije (kretanje duž krivulje IS) te ravnotežna
razina realnog dohotka.
Graf 6: ZAMKA LIKVIDNOSTI (str. 316) / Pitanje u ispitu: Objasni kakve efekte ima ekspanzivna monetarna
politika u situaciji pokazanoj na grafikonu.

ZAMKA LIKVIDNOSTI (iz knjige)  Slučaj IS i LM krivulje u horizontalnom segmentu LM krivulje odgovara ekstremnom
stanju Keynesove zamke likvidnosti, odnosno horizontalne krivulje potražnje za novcem uz koju povećanje ponude novca
ne može dovesti do daljnjeg snižavanja nominalnog kamatnjaka.

Keynes je pretpostavio da se zamka likvidnosti može javiti u ekstremnim uvjetima kombinacije vrlo niskih nominalnih
kamatnjaka (blizu nule) te dohotka i zaposlenosti daleko ispod njihove potencijalne razine.

Budući da je tada transakcijska potražnja za novcem vrlo mala, odnosno u ekstremnom slučaju jednaka nuli, dok je
špekulativna potražnja za novcem beskonačno velika, nikakvo povećanje ponude novca ne može pridonijeti daljnjem
snižavanju kamatnjaka niti djelovati na porast agregatne potražnje radi stimuliranja rasta dohotka.

U skladu sa Keynesovom teorijom potražnje novca, zbog niskih kamatnjaka i visokih cijena obveznica ekonomski subjekti
zadržavaju likvidnu aktivu umjesto da investiraju, odnosno preferiraju držanje novca, a ne obveznica, očekujući da će
cijene obveznica uskoro pasti. Zbog toga svako povećanje nominalne i realne novčane ponude apsorbira isključivo
špekulativna potražnja za novcem, pa izostaje željeni učinak na porast investicija i potrošnje.

ZAMKA LIKVIDNOSTI (iz prezentacija)  horizontalni položaj LM krivulje kod kojeg, prema Keynesu, daljnje povećanje
novčane ponude neće dovesti do daljnjeg snižavanja nominalnog kamatnjaka. Zamka likvidnosti može se javiti u
okolnostima vrlo niskih kamatnjaka, te neoptimalnih razina dohotka i zaposlenosti. Kod zamke likvidnosti transakcijska
potražnja za novcem jako je mala, a špekulativna je beskonačno velika.
Graf 7: UČINAK LIKVIDNOSTI I UČINAK REALNOG NOVCA (str. 319) / Objasni i prikaži!

 Učinak realnog novca podrazumijeva djelovanje rasta cijena na pad realne ponude novca te lančani slijed
promjena koje potiču formiranje nove ravnoteže.

 Učinak realnog novca umanjuje djelotvornost učinka likvidnosti u snižavanju kamatnjaka. Navedeno je vidljivo na
grafu gdje su prikazana dva zasebna pomaka LM krivulje:
1) Početni pomak: y1  y2 uzrokovan je učinkom likvidnosti
2) Povratni pomak: y2  y3 uzrokovan je porastom cijena i djelovanja učinka realnog novca

 Na početku porast ponude novca uzrokuje smanjene kamatnjaka i preko djelovanje učinka likvidnosti dovodi do
formiranja ravnoteže uz veći dohodak Y2 i niži nominalni kamatnjak i2.

 Drugi pomak LM krivulje događa se zbog promjene razine cijena i djelovanja učinka realnog novca. Prema
kvantitativnoj teoriji porast nominalne ponude novca rezultira porastom cijena. U tom slučaju smanjiti će se
realna ponuda novca, a LM krivulja pomaknuti ulijevo prema novom ravnotežnom stanju koje se formira uz veće
nominalne kamatnjake (i3) te niži realni dohodak (Y3).

 Iz svega navedenog slijedi da ekspanzivna monetarna politika isprva snižava ravnotežni kamatnjak, dok kasnije
preko porasta razine cijena potiče rast kamatnjaka.
Graf 8: ADAPTIVNA OČEKIVANJA I MONETARISTIČKI MODEL KRATKOG ROKA (str. 325) / Pitanje u
ispitu: Na grafu prikaži i objasni efekte ekspanzivne monetarne politike u monetarističkom modelu kratkog roka uz
postojanje adaptivnih očekivanja.

ADAPTIVNA OČEKIVANJA su očekivanja koja se formiraju na temelju informacija i iskustva iz prošlosti.

Ukoliko se uz informacije iz prošlosti radnici koriste i informacijama dostupnim u tekućem razdoblju i razumiju opće
zakonitosti funkcioniranja privrede, riječ je o RACIONALNIM OČEKIVANJIMA.

Postojanje adaptivnih očekivanja kompatibilno je s Keynesovom pretpostavkom da radnici pate od novčane iluzije jer
treba vremena da se njihova očekivanja prilagode tekućim događajima.

Uz očekivanje razina cijena Pe = P1 te nepromijenjenu krivulju agregatne ponude AS (Pe=P1), porast ponude novca koji
kruvulju agregatne potražnje pomiče udesno dovodi do formiranja nove ravnoteže uz veću zaposlenost, viši dohodak i
višu razinu cijena.

U KRATKOM ROKU radnici su nepotpuno informirani jer svoja očekivanja o cijenama i inflaciji formiraju na temelju
dostupnih prošlih informacija. Uz nesavršene informacije kratkoročna krivulja ASSR (Pe=P1) je pozitivno nagnuta. Budući
da su očekivanja radnika o promjenama cijena i inflaciji ostala ista na razini Pe=P1, ekspanzivne mjere monetarne politike
učinkovite su u kratkom roku. Porast ponude novca povećaa agregatnu potražnju o uzrokuje pomicanje ravnotežnog
stanja privrede duž krivulje agregatne ponude. Uz višu razinu cijena P2 raste potražnja za radom ND i nominalne nadnice
W, zbog čega su radnici spremni ponuditi više rada. Razina zaposlenosti se povećava na N2, dok porast proizvodnje
dovodi do porasta dohotka na razinu y2.

U DUGOM ROKU monetaristička koncepcija je vrlo bliska klasičnoj teoriji koja pretpostavlja da radnici ne pate od
novčane iluzije. U dugom roku radnici su potpuno informirani, pa se njihova očekivanja o kretanju cijena i inflacije
podudaraju sa stvarnim kretanjem cijena i inflacije. Budući da je dugoročna krivulja agregatne ponude ASLR okomica na
razini prirodne zaposlenosti, mjere ekspanzivne monetarne politike koje pomiču krivulju agregatne potražnje udesno
posve su neučinkovite u pokušajima povećanja realnog dohotka i zaposlenosti, a jedina posljedica novčane ekspanzije je
viša razina cijena.
Graf 9: NEOKLASIČNI MODEL ANTICIPIRANE EKSPANZIVNE MONETARNE POLITIKE (str. 328)

Neoklasični model polazi od niza pretpostavki:

1) na tržištima postoji savršena konkurencija, a nadnice i cijene su fleksibilne

2) informacije su nesavršene, ali da su očekivanja ekonomskih subjekata racionalna
3) svaki ekonomski subjekt nastoji maksimizirati svoje ukupno blagostanje i razinu zadovoljstva
4) radnici i drugi ekonomski subjekti formiraju optimalna očekivanja
5) dio ekonomskih subjekata predviđa buduće akcije monetarne ili fiskalne politike te se tome svi prilagođavaju
6) mjere monetarne politike anticipirala je javnost, što znači da će javnost prilagoditi svoje ponašanje i ekonomske
odluke budućoj promjeni ponude novca i razina cijena

Kada je javnost anticipirala ekspanzivnu monetarnu politiku, krivulja ponude rada Ns pomiče se ulijevo u isto vrijeme kad
se krivulja agregatne potražnje AD pomiče desno.

Pomicanje krivulje ponude rada Ns ulijevo uzrokuje pomak krivulje agregatne ponude AS ulijevo, zbog čega se ravnoteža
uspostavlja uz:
 istu razinu dohotka i zaposlenosti
 veću razinu cijena

ANTICIPIRANOST MONETARNE POLITIKE PROIZLAZI IZ RACIONALNIH OČEKIVANJA.

Graf 10: NEOKLASIČNI MODEL NEANTICIPIRANE EKSPANZIVNE MONETARNE POLITIKE (str. 330)

U slučaju da javnost ne raspolaže informacijama na temelju kojih bi mogla predvidjeti budući rast ponude novca i razine
cijena, monetarna politika može biti učinkovita u kratkom roku u natoč tome što su očekivanja javnosti racionalna. Kada
je porast nominalne ponude novca neočekivan, krivulja ponude rada NS i krivulja agregatne ponude AS ostaju
nepromijenjene, zbog čega se nova ravnoteža formira uz veću proizvodnju i zaposlenost, odnosno veći realni dohodak.

Uz nepotpune informacije i nepredvidljivo djelovanje središnje banke, monetarna politika može biti učinkovita u kratkom
roku, ali protekom vremena ona postaje sve manje učinkovita. Protekom vremena javnost raspolaže točnijim
informacijama koje uzrokuju ''razvodnjavanje'' kratkoročnih pozitivnih učinaka, posljedica čega je, prema shvaćanju
predstavnika neoklasične teorije, neutralnost monetarne politike u dugom roku.

NEANTICIPIRANOST MONETARNE POLITIKE PROIZLAZI IZ ADAPTIVNIH OČEKIVANJA.

Graf 11: NEOKEYNESIJANSKI MODEL UGOVORENE FIKSNE NOMINALNE NADNICA (str. 331) /
Pitanje iz ispita: U navedenom grafu prikažite i objasnite efekte ekspanzivne monetarne politike.

NEOKEYNESIJANSKI MODEL predstavlja svojevrsnu kombinaciju dosadašnjih modela:

 racionalna očekivanja
 nefleksibilnost nadnica zbog postojanja eksplicitnih dugoročnih ugovora, kao i implicitnih ugovora između
radnika i poslodavca

Neokeynesijanski model pretpostavlja racionalno pregovaranje o visini nadnice u okviru kojega radnici i poslodavci
ugovaraju visinu nominalne nadnice, uzimajući u obzir svoja očekivanja i predviđanja kretanja razine cijena tijekom
razdoblja trajanja ugovora. Visina ugovorene nominalne nadnice može biti fiksna u određenom novčanom iznosu, ili
fiksna uz klauzulu usklađivanja fiksne neminalne nadnice s promjenama razine cijena (troškovima života).

U slučaju ugovorene fiksne nominalne nadnice, agregatna ponuda AS je pozitivno nagnuta krivulja koja odgovara svim
kombinacijama cijena i realne proizvodnje uz fiknu nominalnu nadnicu na razini We = 𝑊 ̅ . Nadnica We = 𝑊 ̅ odgovara
visini nadnice uz prirodnu razinu zaposlenosti u trenutku zaključivanja ugovora, što podrazumijeva savršene informacije
uz koje je očekivana razina cijena jednaka stvarnoj razini cijena tijekom trajanja ugovora (jednu ili više godina).

̅ krivulja agregatne ponude AS ostaje ista neovisno o stvarnom

Budući da je nominalna nadnica fiksirana na razini 𝑊
kretanju cijena roba i usluga. Promjene agregatne potražnje koje djeluju na porast cijena roba i usluga mijenjaju
potražnju za radom te ravnotežnu količinu rada. Uz veću potražnju za robama i uslugama te veće cijene roba i usluga od
onih pretpostavljenih pri ugovaranju fiksne nadnice (P2>P1) poduzeća su spremna povećati proizvodnju i zaposlenost na
razinu N2 . Zbog toga se ravnoteža privrede uspostavlja uz realnu proizvodnju Y2. U opisanom slučaju, ekspanzivna
monetarna politika učinkovita je u kratkom roku.
Graf 12: NEOKEYNESIJANSKI MODEL INDEKSIRANJA NOMINALNIH NADNICA (str. 332) / Pitanje iz
ispita: U navedenom modelu prikažite i objasnite efekte ekspanzivne monetarne politike.

Ukoliko su nominalne nadnice indeksirane, umjesto nefleksibilnih nominalnih nadnica imamo nefleksibilne realne
nadnice. Krivulja agregatne ponude AS je okomica uz prirodnu razinu realnog dohotka, prirodnu razinu realne
proizvodnje, odnosno prirodnu razinu zaposlenosti. Prema svom obliku ona vrlo nalikuje i sadržajno odgovara krivulji
agregatne ponude uz punu zaposlenost koju pretpostavlja klasična teorija, odnosno krivulji ponude koju pretpostavlja
teorija monetarizma i ostale varijante neoklasične teorije u dugom roku kada su informacije savršene, a nominalne
nadnice fleksibilne. Uz okomitu krivulju agregatne ponude AS, ekspanzivne mjere monetarne politike jednako su
neučinkovite u kratkom i dugom roku.

Uz model indeksiranih nominalnih nadnica, odnosno nefleksibilnih realnih nadnica, dio zagovornika neokeynesijanske
teorije vrlo je približio stavovima klasične teorije koja pretpostavlja da je krivulja agregatne ponude uvijek okomica na
razini pune zaposlenosti. Navedeno je razlog što se pobornike modela racionalnog ugovaranja indeksiranih nadnica
ponekad naziva ''klasičnim neokeynesijancima''.
Graf 13: KEYNESIJANSKI MODEL AGREGATNE PONUDE I POTRAŽNJE (str. 313)

U keynesijanskom modelu krivulja agregatne ponude ima pozitivan nagib za sve razine dohotka više i niže od pune
zaposlenosti yf . Zbog toga porast ponude novca koji pomiče krivulju AD udesno djeluje na rast razine cijena roba i
usluga, ali i na rast realnog dohotka.

Pojednostavljeno rečeno, ako cijene i nadnice nisu fleksibilne a ekonomski subjekti nisu savršeno informirani o budućem
kretanju cijena, monetarna politika nije neutralna.
Graf 14: UČINAK ISTISKIVANJA – DJELOVANJE DRŽAVNE POTROŠNJE (str. 318)

Dok ekspanzizna monetarna politika pridonosi padu kamatnjaka i stvaranju preduvjeta za rast realnih investicija,
ekspanzivna fiskalna politika (pomak IS krivulje udesno potaknut rastom proračunske potrošnje) rezultira rastom
kamatnjaka i učinkom istiskivanja dijela investicija privatnog sektora.