Boris Senker

Redateljsko kazalište
(skripta)

MEININGENCI
- Meiningensko kazalište sastavljeno od diletanata – 18.st.
- Vojvoda Georg II (1826. – 1914.) i njegova žena, bivša glumica Ellen Franz (1834. –
1923.) – obnavljaju kazalište 1864. godine
- Umjetnički uspon družine – dolazak Ludwiga Chronegka (4.11.1866.)
- Ludwig Chronegk
o Glumio komične uloge u Shakespeareovim dramama
o 1871. redatelj meiningenskog kazališta
- Vojvoda se prestaje baviti kazalištem nakon smrti Ludwiga Chronegka
- Julije Cezar (Senker opisuje detaljnije u knjizi kako je predstava bila izvođena)
o Izvodila kazališna družina Sachsen – Meiningen
o Najveći uspjeh Meiningenovaca
o Scenograf Max Brücker
 Vjerodostojno izradio scenografiju
 Koristio konzervatorske dokumente iz Rima
 Mjesto i izgled dekora precizno odrađeni
 Primjer: „Kaptol viđen s foruma“
- Vojvoda Georg II
o Redatelj
o Proslavile ga predstave (u razdoblju od 1870. do 1880. godine):
 Julije Cezar
 Wilhelm Tell
 Fieskove urote
 Djevica Orleanska
 Hermannove bitke
- Inovacija - redatelj svrgnuo glumca – redateljsko kazalište potisnulo glumačko
- Lee Simonson (američki scenograf i publicist)
o Zagovara:
 1.5.1874. prvi nastup Meiningenci u Berlinu – revolucija u modernom
kazalištu
- Moderno kazalište Meiningenci:
o Raskid deklamatorske glume
o Izvođenje teksta kao arije bez glazbe
o Provjera da se izgovorena riječ značenjski i afektivno obogati kretanjem
o Uvođenje historijsko vjerno oblikovanih i funkcionalnih – dekora, kostima i
rekvizita
o Virtuozna režija pod nazivom „Masovki“
 Bolja priprema za predstavu

1
  Povećanje broja pokusa
 Skupna igra svih glumaca i statista
- Najvrijednije i najvažnije dostignuće – ostvarenje idejnog i stilskog jedinstva svih
elemenata predstave
- Clare Byrne
o Tvrdi da Meniningenovci nisu bili inovatori ni preporoditelji već popularizatori
reformi nastalih u prvoj polovini 19.st. koje su na engleskim pozornicama
provodili:
 Kemble
 Macready
 Kean
- Vojvoda Georg II. i njegov savjetnik Bodenstedt gledali su Keanove predstave
(Shakespeareove drame) i prenijeli način rada u Meiningen
- Meiningenci popularizatori tuđih ideja i ostvarenja
- Kostimi i dekori – načela historijskog realizma
- Historijski realizam
o Pojava u romantizmu kod suvremenih dramskih djela s povijesnom tematikom
i kod antičkih, srednjovjekovnih ili renesansnih tragedija i komedija
o Kostimografsko i scenografsko umijeće
o Autentičnost
 Najveća estetska vrijednost
 Poštivanje komponenti određene epohe
 Ostvarenje „Couleur locale“
- Romantičari u doba romantizma okušavaju se u pisanju historijskih drama
o Schiller
 Djevica Orleanska
 Tema: stogodišnji rat
 Wallenstein
 Tema: tridesetogodišnji rat
 Wilhelm Tell
 Tema: ustanak Švicaraca
o Goethe
 Götz
 Tass
 Faust
o Kleist
 Hermanova bitka
 Tema: sukob između Rima i germana
o Victor Hugo
 Cormvell
 Hernani
o Alferd de Musset
 Lorenzaccio
o Puškin

2
  Boris Godunov
o Ivan Kukuljević Sakcinski
 Juran i Sofija
o Demetar
 Teuta
o Rostand
 Cyrano
o Alferd Lord Tennyson
 Becket
- U 17. i 18. st. – antičke i renesansne drame prerađivane te prilagođene klasicističkim
normama i ukusu
o Primjer:
 Shakespeare
 Hamlet – izbačen prizor grobara
 Macbeth – izbačen vratarov monolog
 Romeo i Julija – dopisan dijalog protagonista prije smrti
- Romantičari
o Vraćanje izvornim oblicima starih drama
o Oživljavanje zaboravljenih pisaca i djela
- Kazalište 18. st.
o Kostimografija ne postoji
o Glumci sami sebi biraju kostime tokom svake izvedbe
- Kostimografija 18. st. u Hrvatskoj
o Traje do Miletićevih reformi
o Šenoa kritizira neusklađenost kostima
- Scensko slikarstvo
o Razvoj do prve polovine 16.st.
o Pravce u slikarstvu naznačio Sebastino Serlio
o Scenografija počinje na kraju scene
 Prividno iluzionističko širenje
 Perspektivno slikarstvo
- Prce scenografske i kostimografske reforme – obitelj Kemble
- Charles Kemble 1823. godina
o Sašiveni prvi historijski vjerni kostimi za predstavu „Kralj John“
 Skicirao – J.R. Planche
- 1782. – prvi kostimi „A la antique“ – Francuska
- Scenografija
o Oslikane dekoracije
 Nema oslanjanja glumaca na scenografiju
o Unošenje 3D predmeta u prostor pozornice
 Lažnost, plošnost i neuvjerljivost
o dekor najčešće zasjenjivao sve ostale komponente predstave
o pretjerana autentičnost ambijenta
 gubitak suvremenosti i svevremenosti dramskog teksta

3
 o slika potiskuje riječ
- Realističnost se povećava
o Svjetlosnim i zvučnim efektima
 George II.
 Opremio kazalište električnom rasvjetom
 Publika oduševljena svjetlosnim efektima
- Stanislavski o Meiningencima
o Nema glumačkih zvijezda i talentiranih glumaca koji bi mogli produžiti
inovacije
- Režija – podijeljena na scenske slike – sjedinjenje svih elemenata predstave
- Scenske slike
o Najmanje i nedjeljive estetičke cjeline
o Sliku tvore ravnopravno
 Dekor
 Kostimirani glumci u pokretu
 Svjetlost
o Dinamičan odnos glumaca i dekora
o Kompozicija scenske slike
 Razbijanje geometrijske pravilnosti barokne kazališne kutije i
simetričnog rasporeda glumaca u njoj
o Pozornica izgubila stalnu vrijednosti
 Najvažniji dijelovi po čitavoj sceni
 Nije više uz šaptaonicu
o Asimetrija i kretanje
 Najvažnija redateljska načela u Meiningenu
 Glumac
 Nikada stajati na sredini pozornice i pored šaptaonice, nego
uvijek malo desno ili lijevo
 Izbjegavanje da dvije osobe stoje na istoj udaljenosti od sredine
o Realistična koncepcija umjetnosti – prihvaćena
 Estetsko uobličavanje izvan estetskog sadržaja
o Georg II.
 Simetrija i statičnost
 Nenaravna
 Umjetna
 Teatralna
 Zagovara asimetriju i kretanje
- Umjetničko djelo
o Model zbilje, a ne znak
- Glumcima zabranjeno
o Izravno obraćanje publici
o Samodopadno ponašanje
o Razlog – čvrstina unutrašnje slike
- Redatelj – autor kazališnog umjetničkog djela
4
- U Meiningenu zajednički režirali
o Georg II. – umjetnički voditelj
 Bira tekstove
 Izrađuje kostimografske, scenografske i mizanscenske skice
 Nadglednik cjelokupne pripreme predstave
 Režiser skupnih scena
o Ellen Franz
 Adaptacija tekstova
 Predlagatelj načina glumačke interpretacije dijaloga i monologa
 Voditelj govornih vježbi s mladim članovima družine
o Ludwig Chronegk
 Prvi moderni kazališni redatelj – apsolutist u europskom kazalištu
 Svaki glumac strogo je morao poštovati njegove upute
 „Predstava ne smije umjetniku donijeti ništa nepredviđeno i
iznenađujuće.“
 Strah i trepet glumaca
- Redateljev stvaralački rad prethodi pokusima
- Meiningensko kazalište – redateljski tip kazališta

ANDRE ANTOINE
- Francuski redatelj, glumac i kazališni ravnatelj
- Jedan od osnivača „Theatre Libre“
o Ravnatelj od 1887. – 1894. godine
o 1896. kazalište se zatvara
- 1897. – otvara „Theatre Antoine“
- Od 1906. do 1914. godine – režira u kazalištu „Odeon“ – drugo po veličini u Parisu
- Pozornica
o Atelje u kojem se stvaraju zanimljive skice
o „laboratorij“
- Istraživanje – njegova uloga u kazalištu
- Legenda
o Svi smatraju Andrea Antoinea naturalistom, a on sam nije želio biti naturalist
- 30.3.1887. Antoine režirao Zolinu novelu „Jacques Damour“ na jedan posve drugačiji
način – nema pobjede naturalizma na sceni nego inovativnosti
o Zbog zabrane izvođenja predstave osniva „Theatre Libre“
o Prva predstava u režiji Antoinea
o Članovi glumačke skupine bili su diletanti
 Zbog ne znanja napravili su inovaciju – slobodno su se kretali po sceni,
jeli su i pili, okretali leđa publici te kršili kazališne norme
 Rezultat usmjeren prema naturalizmu
- Zagovara postavljenje nepoznatih i odbačenih tekstova
- „Theatre Libre“

5
 o Naziv dobio po parafrazirajući Hugoov „Le theatre en librete“
o Izbjegavanje cenzure – prijavljen kao klub
o Predstave izvođene dva do tri puta – određena (privilegirana) publika
o „neznatan utjecaj na kazališni život Pariza“
- Predstava „Mesari“ autora Fredinanda Icresa
o Antoine postavio na scenu komade sirovog mesa
 Razlog – scenski slikari nisu mogli vjerodostojno prikazati mesnicu te
sam prostor izgledao je prazno stoga je odlučio u zadnji čas kupiti i
postaviti pravo meso
o Dolazi do širenja legende o grubom naturalizmu
- Andre Antoine
o nikad zastupao kazališni naturalizam
o teorija režije
 „svako djelo realističko, simbolističko, poetsko i romantičko mora
prikazati u skladu sa stilom kojim je napisano eda bi se njegova
scenska realizacija u najvećoj mogućoj mjeri približila onome viđenju
koje je istinski tvorac drame imao u trenutku pisanja“
o 1895. – smatrao naturalizam kazališno mrtvim
o