3.

Funkcije (sa svim korekcijama) 45

3. poglavlje (korigirano)

∗ FUNKCIJE ∗

U ovom poglavlju:

Elementarne funkcije
Inverzne funkcije elementarnih funkcija
Domena složenih funkcija
Inverz složenih funkcija
Ispitivanje na rubu područja definicije

Kvalitativna svojstva funkcije y = f (x) ( f : R → R ), kao što su monotonost, konveksnost i

konkavnost, injektivnost, parnost i neparnost i druga, lako možemo “očitati” s njenog grafa
G f ⊆ Oxy u koordinatnom sustavu Oxy = R 2 = {( x, y ) : x ∈ R, y ∈ R}.

Kvantitativna svojstva funkcije y = f (x) , kao što su nultočke, ekstremi, ponašanje na rubu
domene, asimptote itd., dobivamo primjenom diferencijalnog računa, koji je izložen u
sljedećim poglavljima.

Prema tome, najvažnije elementarne funkcije y = f ( x), ( f : R → R ) , ćemo prikazati crtajući

njihove grafove, a s njihovim svojstvima ćemo se intuitivno upoznati pomoću njihovog grafa.

Domena funkcije y = f (x) , u oznaci D ( f ) , je skup koji sadrži sve realne brojeve x u
kojima je definirana-moguća vrijednost f ( x) . Na primjer, funkcija y = x je moguća jedino
ako je x ≥ 0 .

Slika funkcije y = f (x) , u oznaci R ( f ) , je skup svih vrijednosti f (x) , gdje su varijable x
uzete iz domene D( f ) . Na primjer, slika funkcije y = x 2 − 1 je interval [−1, ∞) .

Funkcija y = f (x) je rastuća na intervalu [a, b] ako vrijedi:

x1 < x2 ⇒ f ( x1 ) ≤ f ( x2 ), ∀x ∈ [a, b] .

Funkcija y = f (x) je padajuća na intervalu [a, b] ako vrijedi:

x1 < x2 ⇒ f ( x1 ) ≥ f ( x2 ), ∀x ∈ [a, b] .
46 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

Funkcija y = f (x) je monotona na intervalu [a, b] ako je ili rastuća ili padajuća na tom
intervalu. Na primjer, funkcija y = 3x 2 nije monotona na intervalu [−1,1] , dok je monotona na
intervalima [−1,0] i [0,1] (jer je padajuća na [−1,0] , a rastuća na [0,1] ).

Funkcija y = f (x) je injektivna ili 1-1 preslikavanje ako vrijedi:

x1 ≠ x2 ⇒ f ( x1 ) ≠ f ( x2 ), ∀x ∈ D( f ) .

Na primjer, funkcija y = x 3 je injektivna, dok funkcija y = x 4 nije injektivna.

Funkcija y = f (x) je parna ako je

f ( − x) = f ( x), ∀x ∈ D( f ) .
Na primjer, y = 3x 4 − x 2 + 1 .

Funkcija y = f (x) je neparna ako je

f ( − x) = − f ( x), ∀x ∈ D( f ) .
3
Na primjer, funkcija y = 2 x − x .

Funkcija y = f (x) je periodička ako postoji realan broj T , takozvani period, takav da vrijedi:

f ( x + T ) = f ( x), ∀x ∈ D( f ) .

Na primjer, funkcija y = 3 sin 2 x + 4 sin x je periodička funkcija sa periodom T = 2π .

Funkcija y = f (x) je konveksna na intervalu [a, b] ako vrijedi:

f ((1 − t )a + t ⋅ b) ≤ (1 − t ) f (a ) + t ⋅ f (b), ∀t ∈ [0,1] .

Na primjer, funkcija y = x 2 + x + 5 .

Funkcija y = f (x) je konkavna na intervalu [a, b] ako vrijedi:

f ((1 − t )a + t ⋅ b) ≥ (1 − t ) f (a ) + t ⋅ f (b), ∀t ∈ [0,1] .

Na primjer, funkcija y = − x 2 + 3x + 2 .

Inverzna funkcija funkcije y = f (x) , u oznaci y = f −1 ( x) , je funkcija koja zadovoljava:

f −1 ( f ( x)) = x, ∀x ∈ D ( f ) = R ( f −1 ),
f ( f −1 ( y )) = y , ∀y ∈ D( f −1 ) = R( f ).

Nultočka funkcije y = f (x) je ona točka x za koju vrijedi: f ( x) = 0. Na primjer, nultočke

funkcije y = x 3 − x su x1 = −1, x2 = 0, x3 = 1 .

Neka od prethodnih svojstava se lako mogu provjeriti na grafu G f funkcije y = f (x) :

3. Funkcije (sa svim korekcijama) 47
- graf parne funkcije je simetričan u odnosu na koordinatnu os O y ;
- graf neparne funkcije je simetričan u odnosu na koordinatni početak O(0,0) ;
- graf injektivne funkcije siječe svaki pravac paralelan sa osi Ox točno u jednoj točki.

3.1 ELEMENTARNE FUNKCIJE

Sada dajemo kratki opis najvažnijih elementarnih funkcija.

Graf linearne funkcije y = a ⋅ x + b , a ≠ 0 , je pravac u ravnini, kao na slici (slučajevi kad je

a > 0 i a < 0 ):
20

15

10

-4 -2 0 0 2 4
x
-5

-10

Svojstva linearne funkcije y = a ⋅ x + b , a ≠ 0 , su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = ( −∞, ∞) ;
- rastuća ako je a > 0 , padajuća ako je a < 0 ;
- neparna ako je b = 0 , injektivna;
1
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = ( x − b) ;
a
b
- nultočka x = − .
a

Graf kvadratne funkcije y = a ⋅ x 2 + b ⋅ x + c , a ≠ 0 , je parabola u ravnini, kao na slici

(slučajevi kad je a > 0 i a < 0 ):
10

-10 -5 00 5 10
x
-2

-4

Svojstva kvadratne funkcije y = a ⋅ x 2 + b ⋅ x + c , a ≠ 0 , su sljedeća:

48 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

b2 b2
- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = [c − , ∞) ako je a > 0 , R( f ) = (−∞, c − ] ako je a < 0 ;
4a 4a
- konveksna ako je a > 0 , okrenuta ka gore;
- konkavna ako je a < 0 , okrenuta ka dolje;
- parna ako je b = 0 , niti parna niti neparna za b ≠ 0 ;
- nije injektivna, pa nema inverznu funkciju;
− b ± b 2 − 4ac
- nultočka x1, 2 = .
2a

Graf kubne funkcije y = x 3 je krivulja u ravnini, kao na slici:

10

-4 -2 0 0 2 4
x

-5

-10

Svojstva kubne funkcije y = x 3 su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = ( −∞, ∞) ;
- rastuća;
- konkavna na (−∞,0] i konveksna na [0, ∞) ;
- neparna, injektivna;
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = 3 x ;
- nultočke x = 0 .

1
Graf racionalne funkcije y = je krivulja u ravnini, kao na slici:
x−b

-4 -2 00 2 4
x

-2

-4

1
Svojstva racionalne funkcije y = su sljedeća:
x−b
3. Funkcije (sa svim korekcijama) 49

- D ( f ) = ( −∞, b) ∪ (b, ∞) , R ( f ) = ( −∞,0) ∪ (0, ∞) ;

- padajuća na intervalu (−∞, b) , padajuća na intervalu (b, ∞) ;
- konkavna na intervalu (−∞, b) , konveksna na intervalu (b, ∞) ;
- niti parna niti neparna, injektivna;
b ⋅ x +1
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = ;
x
- nema nultočaka;
- vertikalna asimptota x = b , horizontalna asimptota y = 0 .

Graf eksponencijalne funkcije y = e x je krivulja u ravnini, kao na slici:

-4 -2 00 2 4
x

-1

-2

Svojstva eksponencijalne funkcije y = e x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = (0, ∞) ;
- rastuća, konveksna;
- injektivna;
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = ln x ;
- nema nultočaka;
- lijeva horizontalna asimptota y = 0 ;
- e x1 + x2 = e x1 ⋅ e x2 , ∀x1 , x2 ∈ R .

Graf eksponencijalne funkcije y = e − x je krivulja u ravnini, kao na slici:

-4 -2 0 0 2 4
x

-1

-2
50 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

Svojstva eksponencijalne funkcije y = e − x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = (0, ∞) ;
- padajuća, konveksna;
- injektivna;
1
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = ln ;
x
- nema nultočaka;
- desna horizontalna asimptota y = 0 .

Graf trigonometrijske funkcije y = sin x je sinusoida u ravnini, kao na slici:

-8 -6 -4 -2 0 0 2 4 6 8
x

-1

-2

Svojstva trigonometrijske funkcije y = sin x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = [−1,1] ;
π π 3π π
- rastuća na [− + 2kπ , + 2kπ ] , padajuća na [ + 2kπ ,
+ 2kπ ] ;
2 2 2 2
- konkavna na [2kπ ,π + 2kπ ] , konveksna na [(2k + 1)π , (2k + 2)π ] ;
- neparna, nije injektivna, periodička sa periodom T = 2π ;
- nema inverznu funkciju;
- nultočke xk = kπ .

Graf trigonometrijske funkcije y = cos x je sinusoida u ravnini, kao na slici:

-6 -4 -2 0 0 2 4 6 8
x

-1

-2

Svojstva trigonometrijske funkcije y = cos x su sljedeća:

3. Funkcije (sa svim korekcijama) 51
- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = [−1,1] ;
- rastuća na [−π + 2kπ ,2kπ ] , padajuća na [2kπ ,π + 2kπ ] ;
π π π 3π
- konkavna na [− + 2kπ , + 2kπ ] , konveksna na [ + 2kπ , + 2kπ ] ;
2 2 2 2
- parna, nije injektivna, periodička s periodom T = 2π ;
- nema inverznu funkciju;
π
- nultočke xk = + kπ .
2
sin x
Graf trigonometrijske funkcije y = tg x = je krivulja u ravnini, kao na slici:
cos x

-6 -4 -2 0 0 2 4 6 8
x

-2

-4

Svojstva trigonometrijske funkcije y = tg x su sljedeća:

π
- D( f ) = ( −∞, ∞) / ∪{ + kπ } , R ( f ) = ( −∞, ∞) ;
k 2
π π
- rastuća na (− + kπ , + kπ ) ;
2 2
π π
- konkavna na (− + kπ , kπ ] , konveksna na [kπ ,
+ kπ ) ;
2 2
- neparna, nije injektivna, periodička s periodom T = π ;
- nema inverznu funkciju;
- nultočke xk = kπ ;
π
- vertikalne asimptote xk = + kπ .
2

cos x
Graf trigonometrijske funkcije y = ctg x = je krivulja u ravnini, kao na slici:
sin x
4

-6 -4 -2 0 0 2 4 6 8
x

-2

-4
52 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

Svojstva trigonometrijske funkcije y = ctg x su sljedeća:

- D( f ) = (−∞, ∞) / ∪{kπ } , R ( f ) = ( −∞, ∞) ;

k
- padajuća na (kπ , π + kπ ) ;
π π
- konveksna na (kπ , + kπ ] , konkavna na [
+ kπ , π + kπ ) ;
2 2
- neparna, nije injektivna, periodička s periodom T = π ;
- nema inverznu funkciju;
π
- nultočke xk = + kπ ;
2
- vertikalne asimptote xk = kπ .

1 x
Graf hiperbolne funkcije y = sh x = (e − e − x ) je krivulja u ravnini, kao na slici:
2
4

-4 -2 00 2 4
x

-2

-4

Svojstva hiperbolne funkcije y = sh x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = ( −∞, ∞) ;
- rastuća, konkavna na (−∞,0] , a konveksna na [0, ∞) ;
- neparna, injektivna;
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = Arsh x ;
- nultočke x = 0 .

1 x
Graf hiperbolne funkcije y = ch x = (e + e − x ) je lančanica u ravnini, kao na slici:
2
6

-4 -2 0 0 2 4
x
-1
3. Funkcije (sa svim korekcijama) 53
Svojstva hiperbolne funkcije y = ch x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = [1, ∞) ;
- padajuća na (−∞,0] , a rastuća na [0, ∞) ;
- konveksna, parna, nije injektivna;
- nema inverznu funkciju;
- nema nultočaka.

sh x
Graf hiperbolne funkcije y = th x = je krivulja u ravnini, kao na slici:
ch x

-4 -2 0 0 2 4
x

-1

-2

Svojstva hiperbolne funkcije y = th x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = ( −1,1) ;
- rastuća, konveksna na (−∞,0] , a konkavna na [0, ∞) ;
- neparna, injektivna;
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = Arth x ;
- nultočke x = 0 ;
- lijeva horizontalna asimptota y = −1 , desna horizontalna asimptota y = 1 .

ch x
Graf hiperbolne funkcije y = cth x = je krivulja u ravnini, kao na slici:
sh x
4

-6 -4 -2 0 0 2 4 6
x

-2

-4
54 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

Svojstva hiperbolne funkcije y = cth x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞,0) ∪ (0, ∞) , R ( f ) = ( −∞,−1) ∪ (1, ∞) ;

- padajuća i konkavna na (−∞,0) , padajuća i konveksna na (0, ∞) ;
- neparna, injektivna;
- ima inverznu funkciju f −1 ( x) = Arcth x ;
- nema nultočaka;
- vertikalna asimptota x = 0 ,
- lijeva horizontalna asimptota y = −1 , desna horizontalna asimptota y = 1 .

3.2 INVERZNE FUNKCIJE ELEMENTARNIH FUNKCIJA

Sada dajemo kratki opis inverznih funkcija nekih elementarnih funkcija.

Napomenimo da je graf inverzne funkcije y = f −1 ( x) zrcalno simetričan grafu originalne

funkcije y = f (x) u odnosu na pravac y = x .

Inverzna funkcija funkcije f ( x) = x 2 , x ≥ 0, je korijen funkcija f −1 ( x) = x . Njen graf je

krivulja, kao na slici:

-3 -2 -1 0 0 1 2 3
x

-1

Svojstva korijen funkcije f −1 ( x) = x su sljedeća:

- D( f ) = [0, ∞) , R ( f ) = [0, ∞) ;
- rastuća, konkavna;
- injektivna;
- nultočka x = 0 .

Inverzna funkcija funkcije f ( x) = e x je logaritamska funkcija f −1 ( x) = ln x . Njen graf je

krivulja, kao na slici:
3. Funkcije (sa svim korekcijama) 55

-2 0 0 2 4 6 8
x
-1

-2

-3

−1
Svojstva logaritamske funkcije f ( x) = ln x su sljedeća:

- D( f ) = (0, ∞) , R ( f ) = ( −∞, ∞) ;
- rastuća, konkavna;
- injektivna;
- nultočka x = 1 .

π π
Inverzna funkcija funkcije f ( x) = sin x, − ≤x≤
, je ciklonometrijska arkus-sinus
2 2
funkcija f −1 ( x) = arcsin x . Njen graf je krivulja, kao na slici:

-4 -2 00 2 4
x

-1

-2

Svojstva arkus-sinus funkcije f −1 ( x) = arcsin x su sljedeća:

π π
- D( f ) = [−1,1] , R ( f ) = [−
, ];
2 2
- rastuća, konkavna na [−1,0] , a konveksna na [0,1] ;
- injektivna;
- nultočka x = 0 .
56 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

Inverzna funkcija funkcije f ( x) = cos x, 0 ≤ x ≤ π , je ciklonometrijska arkus-kosinus funkcija

f −1 ( x) = arccos x . Njen graf je krivulja, kao na slici:

-4 -2 00 2 4
x
-1

-2

Svojstva arkus-kosinus funkcije f −1 ( x) = arccos x su sljedeća:

- D( f ) = [−1,1] , R ( f ) = [0,π ] ;
- padajuća, konveksna na [−1,0] , a konkavna na [0,1] ;
- injektivna;
- nultočka x = 1 .

π π
Inverzna funkcija funkcije f ( x) = tg x, − <x<
, je ciklonometrijska arkus-tangens
2 2
funkcija f −1 ( x) = arctg x . Njen graf je krivulja, kao na slici:

-6 -4 -2 0 0 2 4 6
x
-1

-2

-3

Svojstva arkus-tangens funkcije f −1 ( x) = arctg x su sljedeća:

π π
- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = (−
, );
2 2
- rastuća, konveksna na (−∞,0] , a konkavna na [0, ∞) ;
- injektivna;
- nultočka x = 0 ;
3. Funkcije (sa svim korekcijama) 57
π π
- lijeva horizontalna asimptota je y = − , a desna horizontalna asimptota je y = .
2 2

Inverzna funkcija funkcije f ( x) = ctg x, 0 < x < π , je ciklonometrijska arkus-kotangens

−1
funkcija f ( x) = arc ctg x . Njen graf je krivulja, kao na slici:

-8 -6 -4 -2 0 0 2 4 6 8
x
-1

Svojstva arkus-kotangens funkcije f −1 ( x) = arc ctg x su sljedeća:

- D( f ) = ( −∞, ∞) , R ( f ) = (0,π ) ;
- padajuća, konkavna na (−∞,0] , a konveksna na [0, ∞) ;
- injektivna;
- nema nultočke;
- lijeva horizontalna asimptota je y = π , a desna horizontalna asimptota je y = 0 .

3.3 DOMENA SLOŽENIH FUNKCIJA

Ako je funkcija y = f (x) kompozicija nekoliko elementarnih funkcija, tada treba voditi
računa da na svim mjestima gdje se pojavljuje varijabla x , dana funkcija bude definirana.
Kao što smo vidjeli u prethodne dvije točke, “zahtjevi” na domenu dolaze od inverznih
funkcija nekih elementarnih funkcija. To znači da u složenoj funkciji y = f (x) treba osigurati
uvjete na sva ona mjesta gdje se pojavljuju “zahtjevne“ funkcije u smislu domene, a to su:

- G (x) je definiran za one x , za koje vrijedi uvjet G ( x) ≥ 0;

- ln(G ( x)) je definiran za one x , za koje vrijedi uvjet G ( x) > 0;
1
- je definiran za one x , za koje vrijedi uvjet G ( x) ≠ 0;
G ( x)
- arcsin(G ( x)) je definiran za one x , za koje vrijedi uvjet − 1 ≤ G ( x) ≤ 1;
- arccos(G ( x)) je definiran za one x , za koje vrijedi uvjet − 1 ≤ G ( x) ≤ 1;
- cth (G ( x)) je definiran za one x , za koje vrijedi uvjet G ( x ) ≠ 0.
58 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

RIJEŠENI PRIMJERI

U sljedećim zadacima naći domenu danih funkcija.

187. f ( x) = x 2 − 4;

• x 2 − 4 ≥ 0 ⇒ x ∈ (−∞, −2] ∪ [2, +∞ ).

Rješenje: D ( f ) = (−∞, −2] ∪ [2, +∞).

1
188. f ( x) = ln(2 x − x 2 ) + ;
x −1

• 2 x − x 2 > 0 ⇒ x ∈ (0, 2);

• x − 1 ≥ 0 ⇒ x ∈ [1, +∞);
• x − 1 ≠ 0 ⇒ x ∈ (−∞,1) ∪ (1, +∞ );

Rješenje: D ( f ) = (1, 2).

1
e x −3
189. f ( x) = ;
x +1

• x − 3 ≠ 0 ⇒ x ∈ (−∞,3) ∪ (3, +∞ );
• x + 1 ≠ 0 ⇒ x ∈ (−∞, −1) ∪ (−1, +∞ );

Rješenje: D( f ) = (−∞, −1) ∪ (−1,3) ∪ (3, +∞).

ln(2 x − 5)
190. f ( x) = sin( x + x 2 ) + ;
9 − x2
5
• 2 x − 5 > 0 ⇒ x ∈ ( , +∞);
2
• 9 − x ≥ 0 ⇒ x ∈ [−3,3];
2

• 9 − x 2 ≠ 0 ⇒ x ∈ (−∞, −3) ∪ (−3,3) ∪ (3, +∞ );

5
Rješenje: D ( f ) = ( ,3).
2
3. Funkcije (sa svim korekcijama) 59
1
191. f ( x) = arcsin (2 x − 5) + e x ;

• − 1 ≤ 2 x − 5 ≤ 1 ⇒ 4 ≤ 2 x ≤ 6 ⇒ x ∈ [2,3];
• x ≠ 0 ⇒ x ∈ (−∞, 0) ∪ (0, +∞);

Rješenje: D ( f ) = [2,3].

2x −1 2
192. f ( x) = ln ( ) + ex ;
x+4

2x −1
• > 0 ⇔ ((2 x − 1 > 0 i x + 4 > 0) ili (2 x − 1 < 0 i x + 4 < 0));
x+4
1
• (2 x − 1 > 0 i x + 4 > 0) ⇒ x ∈ ( , +∞);
2
• (2 x − 1 < 0 i x + 4 < 0) ⇒ x ∈ (−∞, −4);

1
Rješenje: D( f ) = (−∞, −4) ∪ ( , +∞).
2

4x − 3
193. f ( x) = ln ( ) + sin(2 x − 1);
2x + 5

4x − 3 4x − 3 4x − 3 2x − 8
• ln ( )≥0 ⇔ ≥1 ⇔ −1 ≥ 0 ⇔ ≥ 0;
2x + 5 2x + 5 2x + 5 2x + 5
2x − 8
• ≥ 0 ⇔ ((2 x − 8 ≥ 0 i 2x + 5 > 0) ili (2 x − 8 ≤ 0 i 2x + 5 < 0));
2x + 5
• (2 x − 8 ≥ 0 i 2x + 5 > 0) ⇒ x ∈ [4, +∞);
5
• (2 x − 8 ≤ 0 i 2x + 5 < 0) ⇒ x ∈ (−∞, − );
2

5
Rješenje: D( f ) = (−∞, − ) ∪ [4, +∞).
2

ZADACI ZA VJEŽBU

Naći domene danih funkcija.

194. f ( x) = 3 x − x 2 + sin(2 x + 1).

60 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

x2 − 9
195. f ( x) = arctg( x + 2) + .
x

ln( x 2 − 4) 2
196. f ( x) = + .
sh( x 2 − x) x

30 − x − x 2
197. f ( x) = + e x ⋅ ln( x 2 − 1).
x −1

arcsin( x 2 − 3) 1
198. f ( x) = + e x −1 .
x +1
1
x −1
199. f ( x) = e x
2
−1
arccos .
x+2

RJEŠENJA

194. D( f ) = [0,3]. 195. D( f ) = (−∞, −3] ∪ [3, ∞). 196. D( f ) = ( −∞, −2) ∪ (2, ∞).
197. D( f ) = [−6, −1) ∪ (1,5]. 198. D( f ) = [−2, − 2] ∪ [ 2, 2].
1
199. D( f ) = [− ,1) ∪ (1, ∞).
2

3.4 INVERZ SLOŽENIH FUNKCIJA

Neka je funkcija y = f (x) kompozicija nekoliko elementarnih funkcija. Traženje inverza

takve složene funkcije svodi se na uzastopno traženje inverza onih elementarnih funkcija koje
je sačinjavaju. Stoga treba dobro znati inverze elementarnih funkcija koje smo radili u točki
5.2. Radi dobrog pregleda, u sljedećoj tablici navodimo neke najčešće inverzne funkcije
elementarnih funkcija, koje ćemo susretati u konkretnim problemima:

−1
- f ( x) = x je inverzna funkcija od f ( x) = x 2 , x ≥ 0,
−1
- f ( x) = 3 x je inverzna funkcija od f ( x) = x 3
−1
- f ( x) = ln x je inverzna funkcija od f ( x) = e x
−1 π π
- f ( x) = arcsin x je inverzna funkcija od f ( x) = sin x, − ≤x≤ ,
2 2
−1
- f ( x) = arccos x je inverzna funkcija od f ( x) = cos x, 0 ≤ x ≤ π .

RIJEŠENI PRIMJERI

U sljedećim zadacima naći inverzne funkcije danih složenih funkcija.

3. Funkcije (sa svim korekcijama) 61
200. f ( x) = 2 x + 5;

• y = 2 x + 5, x ↔ y ⇒ x = 2 y + 5;
1 5
• x = 2y + 5 ⇒ 2y = x −5 ⇒ y = x− ;
2 2

1 5
Rješenje: f −1 ( x) = x− .
2 2

201. f ( x) = 3 x 2 − 4;

• y = 3 x 2 − 4, x ↔ y ⇒ x = 3 y 2 − 4;
1 4
• x = 3 y2 − 4 ⇒ 3y2 = x + 4 ⇒ y = x+ ;
3 3

1 4
Rješenje: f −1 ( x) = x+ .
3 3
2
202. f ( x) = e x − 3;

2 2
• y = e x − 3, x ↔ y ⇒ x = e y − 3;
2 2
• x = e y − 3 ⇒ e y = x + 3 ⇒ y 2 = ln( x + 3) ⇒ y = ln( x + 3);

Rješenje: f −1 ( x) = ln( x + 3).

2x + 3
203. f ( x) = ;
3x + 1

2x + 3 2y + 3
• y= , x↔ y ⇒x= ;
3x + 1 3y +1
2y + 3 3− x
• x= ⇒ 3 yx + x = 2 y + 3 ⇒ y (3x − 2) = 3 − x ⇒ y = ;
3y +1 3x − 2

3− x
Rješenje: f −1 ( x) = .
3x − 2
62 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

−2sin x + 1
204. f ( x) = ;
sin x − 3

−2sin x + 1 −2sin y + 1
• y= , x↔ y ⇒x= ;
sin x − 3 sin y − 3
−2sin y + 1
• x= ⇒ x sin y − 3 x = −2sin y + 1 ⇒ ( x + 2) sin y = 1 + 3 x ⇒
sin y − 3
1 + 3x
sin y = ;
x+2

1 + 3x
Rješenje: f −1 ( x) = arcsin .
x+2

x2 − 1
205. f ( x) = ln ;
x2 − 5

x2 −1 y2 −1
• y = ln , x ↔ y ⇒ x = ln ;
x2 − 5 y2 − 5
y2 −1 y2 −1 2 y2 −1 2 2
• x = ln ⇒ x 2
= ln ⇒ ex = ⇒ e x y 2 − 5e x = y 2 − 1
y2 − 5 y2 − 5 y −5
2

x2 x2 5e x − 1
⇒ y (e − 1) = 5e − 1 ⇒ y =
2 2
2 ;
ex −1

−1 5e x − 1
Rješenje: f ( x) = 2 .
ex −1

206. f ( x) = arc sin( ln(cos(e x )));

• y = arc sin( ln(cos(e x ))), x ↔ y ⇒ x = arc sin( ln(cos(e y )));

• x = arc sin( ln(cos(e y ))) ⇒ sin( x) = ln(cos(e y )) ⇒ esin( x ) = cos(e y )
⇒ arc cos(esin( x ) ) = e y ⇒ ln(arc cos(esin( x ) )) = y;

Rješenje: f −1 ( x) = ln(arc cos(esin( x ) )).

3. Funkcije (sa svim korekcijama) 63
ZADACI ZA VJEŽBU

Naći inverzne funkcije danih funkcija.

207. f ( x) = ln(sin(2 x − 4)).

x +3
208. f ( x) = .
2 x +1

x 2 +1

209. f ( x) = e x2 +3
.

2 cos x + 1
210. f ( x) = ln .
cos x − 2

x3 + 4

211. f ( x) = arcsin e x
3
−1
.

RJEŠENJA
2
−11 −1  x−3 
207. f (x) = arcsin e x + 2. 208. f (x) =   .
2  2x −1 
1 − 3ln x 2e x + 1
209. f −1 (x) = . 210. f −1 (x) = arccos x .
ln x − 1 e −2

ln(sin x) + 4
211. f −1 (x) = 3 .
ln(sin x) − 1

3.5 ISPITIVANJE NA RUBU PODRUČJA DEFINICIJE

Ispitivanje na rubu područja definicije podrazumijeva računanje lijevih i desnih limesa dane
funkcije u rubovima njenog područja definicije. To znači da prvo treba naći domenu D ( f )
dane funkcije y = f (x) , a potom u rubnim točkama x = a od D ( f ) izračunati lijevi limes
lim f ( x) i desni limes lim f ( x) . Pri tome, računanje ovih limesa može se izvesti na
x→a − x→a +
jednostavan način, bez upotrebe složenog računa limesa i derivacija, kao što će biti izloženo u
sljedećim poglavljima. Naime, dovoljno je u danu funkciju uvrstiti vrijednosti x = a − , što
znači lijevo od točke x = a , te vrijednost x = a + , što znači desno od točke x = a , te koristiti
formule za ponašanje funkcije f ( x) = 1 / x oko nule:

1 1
= −∞, = +∞ ,
0− 0+

gdje « 0 − » označava lijevo, a « 0 + » desno od x = 0 . Ovo je lako zaključiti s grafa

funkcije f ( x) = 1 / x :
64 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

-4 -2 0 0 2 4
x
-1

-2

-3

RIJEŠENI PRIMJERI

U sljedećim zadacima izračunati lijeve i desne limese u rubovima domena.

1
212. f ( x) = ;
x −1

• domena: D( f ) = (−∞,1) ∪ (1, ∞),

1 1 1
• lim f ( x) = lim = = = −∞,
x →1− x →1− x − 1 (1−) − 1 0 −
1 1 1
• lim f ( x) = lim = = = ∞.
x →1+ x →1+ x − 1 (1+ ) − 1 0 +

1
213. f ( x) = ;
( x − 2) 2

• domena: D ( f ) = (−∞, 2) ∪ (2, ∞),

1 1 1 1
• lim f ( x) = lim = = = = ∞,
x →2− x → 2 − ( x − 2) 2
((2−) − 2) 2
(0−) 2
0+
1 1 1
• lim f ( x) = lim = = = ∞.
x →2+ x → 2 + ( x − 2) 2 ((2+ ) − 2) 2
0+

1
214. f ( x) = e x−3 ;

• domena: D( f ) = (−∞,3) ∪ (3, ∞),

1 1 1 1 1
• lim f ( x) = lim e x−3 = e ( 3 − )−3 = e 0− = e −∞ = ∞
= = 0,
x → 3− x → 3− e ∞
1 1 1
• lim f ( x) = lim e x−3 = e (3 + )−3 = e 0+ = e∞ = ∞.
x →3 + x → 3+
3. Funkcije (sa svim korekcijama) 65
1
215. f ( x) = arctg ;
x−4

• domena: D ( f ) = (−∞, 4) ∪ (4, ∞ ),

1 1 1 π
• lim f ( x) = lim arctg = arctg = arctg = arctg (−∞) = − ,
x →4− x−4
x→4− (4−) − 4 0− 2
1 1 1 π
• lim f ( x) = lim arctg = arctg = arctg = arctg (∞) = .
x →4+ x →4+ x−4 (4+ ) − 4 0+ 2

1
216. f ( x) = th ;
x−3

• domena: D( f ) = (−∞,3) ∪ (3, ∞ ),

1 1 1
• lim f ( x) = lim th = th = th = th(−∞) = −1,
x → 3− x → 3− x−3 (3−) − 3 0−
1 1 1
• lim f ( x) = lim th = th = th = th(∞) = 1.
x → 3+ x →3 + x−3 (3+ ) − 3 0+

x
217. f ( x ) = cth ;
x −4
2

• domena: D ( f ) = ( −∞ , − 2) ∪ ( − 2, 0) ∪ (0, 2) ∪ (2, ∞ ),

x −2 −2
• lim f ( x ) = lim cth = cth = cth =
x → ( − 2) − x → ( − 2) − ( x − 2)( x + 2) (( − 2 − ) − 2)(( − 2 − ) + 2) ( − 4)(0 − )
1
= cth = cth ( −∞ ) = − 1,
0−
x −2 −2
• lim f ( x ) = lim cth = cth = cth =
x → ( − 2) + x → ( −2 ) + ( x − 2)( x + 2) (( − 2 + ) − 2)(( − 2 + ) + 2) ( − 4)(0 + )
1
= cth = cth ( ∞ ) = 1,
0+
x 0−
• lim f ( x ) = lim cth 2 = cth = cth (0 + ) = ∞ ,
x→0− x→0− x −4 −4
x 0+
• lim f ( x ) = lim cth 2 = cth = cth (0 − ) = −∞ ,
x→0+ x→ 0+ x −4 −4
x 2 2
• lim f ( x ) = lim cth = cth = cth =
x→ 2− x→ 2− ( x − 2)( x + 2) ((2 − ) − 2)((2 − ) + 2) (0 − )(4)
1
= cth = cth ( −∞ ) = − 1,
0−
x 2 2
• lim f ( x ) = lim cth = cth = cth =
x→ 2+ x→ 2+ ( x − 2)( x + 2) ((2 + ) − 2)((2 + ) + 2) (0 + )(4)
1
= cth = cth ( ∞ ) = 1,
0+
66 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

što se može skratiti ako uvažimo činjenicu da je dana funkcija neparna.

ZADACI ZA VJEŽBU

U sljedećim zadacima naći domenu i ispitati ponašanje na rubu domene danih funkcija.

1
218. f ( x) = ch .
x+3
1
−
( x −1)2
219. f ( x) = e .

1
220. f ( x) = th .
x −4 2

1
π
221. f ( x) = arctg e x−4
+ .
2
1
−
sh 2 ( x − 2)
222. f ( x) = e .

π 1 
223. f ( x) = 3sin  ⋅ th .
2 x+4

RJEŠENJA

218. D( f ) = (−∞, −3) ∪ (−3, ∞),

• lim f ( x) = +∞,
x → ( −3) −

• lim f ( x) = +∞.
x → ( −3) +

219. D( f ) = (−∞,1) ∪ (1, ∞),

• lim f ( x) = 0,
x →1−

• lim f ( x) = 0.
x →1+

220. D( f ) = (−∞, −2) ∪ (2, ∞),

• lim f ( x) = 1,
x → ( −2) −

• lim f ( x) = 1.
x →2+
3. Funkcije (sa svim korekcijama) 67
221. D( f ) = (−∞, 4) ∪ (4, ∞),
π
• lim f ( x) = ,
x →4− 2
• lim f ( x) = π .
x →4+

222. D( f ) = (−∞, 2) ∪ (2, ∞),

• lim f ( x) = 0,
x →2−

• lim f ( x) = 0.
x →2+

223. D( f ) = (−∞, −4) ∪ (−4, ∞),

• lim f ( x) = −3,
x → ( −4) −

• lim f ( x) = 3.
x → ( −4) +