CILJEVI I SREDSTVA JAVNIH FINANCIJA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: JAVNE FINANCIJE

Mentor: Prof. dr. Milinko Ranilović Student:

Kiseljak, 26.06.2017.
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................................3
Ponašanje potrošača...................................................................................................................................4
Primjer 1..................................................................................................................................................5
Ravnoteža ponašanja potrošača..................................................................................................................6
Slika 1. Kriva indiferencije........................................................................................................................9
Slika 2. Budžetski pravac........................................................................................................................10
Slika 3. Ravnoteža potrošača..................................................................................................................11
Slika 4. Efekat promjene dohotka na ravnotežu.....................................................................................13
Slika 5. Efekat promjene cijene na ravnotežu.........................................................................................14
Zaključak....................................................................................................................................................15
Literatura...................................................................................................................................................16

Page 2
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Uvod

Teorija ponašanja potrošača jedan je od osnovnih segmenata mikroekonomije ali i

ekonomije kao nauke u cjelini. Teorija ponašanja potrošača izučava ponašanje subjekata na
tržištu u njihovim nastojanjima da maksimiziraju zadovoljstvo prilikom njihov og izbora između
različitih dobara potrošnje.

Ravnoteža potrošača egzistira onda kada potrošač "osjeća" da je iz svog raspoloživog

dohotka i uz date cijene maksimizirao svoje zadovoljstvo/korisnost.

U radu je prikazano šta to zapravo predstavlja geometrijsko prikazivanje ponašanja

potrošača i koje su njegove osnovne komponente, te šta one predstavljaju.

Jako je bitno razumjeti način formiranja krive indiferencije, budžetskog pravca kao i same
ravnoteže kako bi se mogao shvatiti način na koji kupci, teoretski, biraju kombinaciju dobara koje
žele imati.

Page 3
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Ponašanje potrošača

Prije odgovora na pitanje zašto ljudi kupuju dobra ili usluge sa smanjivanjem njihove
cijene, postavlja se pitanje zašto ljudi uopće traže robu ili usluge. Odgovor na ovo pitanje glasi
da ljudi žele tu robu ili usluge jer tako zadovoljavaju želje i njihovo sticanje predstavlja
zadovoljstvo.

Teorija ponašanja potrošača jedan je od osnovnih segmenata mikroekonomije ali i

ekonomije kao nauke u cjelini. Teorija ponašanja potrošača izučava ponašanje subjekata na
tržištu u njihovim nastojanjima da maksimiziraju zadovoljstvo prilikom njihovog izbora između
različitih dobara potrošnje. Korisnost nekog dobra označava zadovoljstvo koje kupac ostvaruje
upotrebom/trošenjem toga dobra. U svojim ponašanjima kupci nastoje maksimizirati
zadovoljstvo/korisnost što znači da nastoje kupiti onu košaricu dobara koju najviše cijene/vole.

Na izbor potrošača utiče veliki broj ekonomskih faktora koje je teško obuhvatiti, te se njihov
uticaj svodi na tri osnovna:

1. Cijena proizvoda i usluga

2. Dohodak potrošača

3. Necjenovni faktor (kvalitet proizvoda/ usluga, ekonomska propaganda i sl.)

Pitanje maksimizacije korisnosti nas dovodi do prvog problema u definisanju

ravnotežnog ponašanja potrošača. Kako znati da je kupac odabrao onu košaru dobara koja mu
donosi najveće zadovoljstvo a da pri tom nije mogao ostvariti veće zadovoljstvo kupivši neku
drugu košaru dobara? Da bi to saznali, potrebno je mjeriti zadovoljstvo različitih košara dobara.1
Kako mjeriti zadovoljstvo ili korisnost kada znamo da je zadovoljstvo individualna osobina i
spoznaja svakog pojedinca? Nemamo svi zajedničke želje i ukuse. U modernoj ekonomiji zasad
postoji samo ordinalno mjerenje korisnosti. Prema ordinalnoj teoriji, zadovoljstvo ili korisnost
nekog dobra mjeri se Utilima. Utili su mjera subjektivnog zadovoljstva koje pojedinac pridaje
nekom dobru.

Utilitaristički pristup blagostanju polazi od koncepta subjektivne korisnosti "utility" gdje

se korisnost prema A. Marshallu definira kao "užitak, zadovoljstvo, usrečenost" dok F.A.Fetter
korisnost definira kao "sposobnost dobara da doprinesu blagostanju ili poluče zadovoljstvo".
A.C.Pigou korisnost sagledava kao mogućnost zadovoljenja potreba ili točnije kao mogućnost
induciranja potreba. J.Bentham prihvaćajući koncept korisnosti postavlja osnovne okvire
utilitarističke teorije blagostanja gdje on korisnost vidi kao načelo koje prihvaća ili odbacuje
svaku onu akciju (ne samo pojedinca već i vlade) koja ovisno o svojoj tendenciji smanjuje ili
povećava ukupno zadovoljstvo interesnih grupa.

1
http://oliver.efpu.hr/~mskare/predavanja/poglavlje5/poglavlje5.htm (pristupljeno: 10.01.2015.)

Page 4
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Koncept korisnosti objašnjava se pomoću dva Gossenova zakona. 2

Prvi Gossenov zakon se može predstaviti na primjeru konzumiranja čokolade. Prva kocka
čokolade donosi najviše uživanja, odnosno ima najveću korisnost, dok će svaka naredna kocka
čokolade imati sve manju korisnost i dovest će do stanja zasićenja.

Granička (mariginalna) korisnost predstavlja dodatnu korisnost koju donosi potrošnja nove
dodate jedinice nekog dobra ili usluge u jedinici vremena. Ona se smanjuje potrošnjom svake
nove jedinice proizvoda, što ujedno predstavlja zakon opadajućeg prinosa.

Drugi Gossenov zakon je zakon prema kojem potrošač sa raspoloživim dohotkom

određuje nivo preferiranja, tj. intenzitet potreba. Logično je da potrošač zadovoljava one
potrebe koje su mu po skali najvažnije. Poslije zadovoljavanja prve potrebe potrošač prelazi na
zadovoljavanje druge potrebe, jer na taj način dolazi do izjednačavanja intenziteta upotrebe
proizvoda.

Maksimum korisnosti ili ravnotežu potrošača imamo onda kada se kod svakog potraživačkog
dobra granična korisnost posljednje novčane jedinice potrošene na to dobro izjednači sa
graničnom korisnošću posljednje novčane jedinice na neko drugo dobro.

Primjer 1.

Pretpostavimo da želimo izmjeriti korisnost koju nam pruža potrošnja sladoleda tokom jednog
dana. U tabeli 1.1. data je potrošnja sladoleda u toku jednog dana i ukupna mariginalna
korisnost, izražena u „korisima“ ili „utilima“. Podaci nam pokazuju da se sa povećanjem broja
sladoleda povećava i ukupna korisnost (inače bi prestali sa potrošnjom sladoleda), ali po
opadajućoj stopi.

2
„Osnovi ekonomije“, Safet Kurtović, drugo izdanje, Sarajevo 2011, str. 43

Page 5
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Broj sladoleda/ dan Ukupna korisnost (koris) Mariginalna korisnost (koris)

1 2,5 5,0

2 7,5 4,5

3 11,5 4,0

4 15,0 3,5

5 18,0 3,0

6 20,5 2,5

7 22,0 2,0

8 23,5 1,5

9 24,5 1,0

10 25,0 0,5

Tabela 1.1.

Mariginalna korisnost drugog sladoleda je 4,5 „koris“-a, a devetog sladoleda 0,5 „koris“-a, što
znači da se mijenja po opadajućoj stopi.

Ravnoteža ponašanja potrošača

Ravnoteža potrošača egzistira onda kada potrošač "osjeća" da je iz svog raspoloživog

dohotka i uz date cijene maksimizirao svoje zadovoljstvo/korisnost. Kako, međutim, to potrošač
može znati, osim kroz svoje subjektivne stavove? Odgovor na to pitanja da je nam uvjet
potrošačeve ravnoteže. Za potršača čiji je budžet ograničen, problem je sljedeći: kako dati
budžet rasporediti na različita dobra, a da se postigne maksimum zadovoljstva/korisnosti? Može
se pokazati da je taj cilj postignut, a potrošačeva ravnoteža ostvarena kada je zadovoljen uvjet
da je granična korisnost po jedinici utrošenog novca za sva dobra jednaka. 3

Osnove krivulje potražnje pojedinca vrijede i za čitavo tržište. Agregiranjem individualnih

krivulja potražnje (zbrajanjem) dobijamo tržišnu krivulje potražnje za nekim proizvodom.
Prilikom definisanja tržišne krivulje potražnje valja spomenuti još dva efekta koji na nju djeluju.
To su efekt supstitucije i efekt dohotka na tržištu proizvoda.

3
http://web.efzg.hr/dok/ETE/FRANICEVIC//P4_Potro%C5%A1a%C4%8D_ravnote%C5%BEa_vi%C5%A1ak.pdf
(pristupljeno: 08.01.2015.)

Page 6
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Efekt supstitucije prisutan je u svakodnevnom životu i svaki se čovjek njemu prilagođava.

Ukoliko cijena nekog dobra kojeg preferiramo raste uz istu ili manju graničnu korisnost, naše
zadovoljstvo koje ostvarujemo kupnjom toga dobra sve je manje. 4 Stoga, nastojimo naći dobro
koje će moći supstituirati to dobro, po svojim svojstvima i obliku, a da je njegova cijena manja.
Primjerice, ukoliko ove zime cijena električne energije nadmaši onu od plina, građani će se
grijati na plin umjesto na struju kao dosad, ili obrnuto.

Efekt dohotka polazi od utjecaja promjene cijena na naša fiksna primanja (nominalna) i kaže da
porast cijena (inflacija) za posljedicu ima pad kupovne moći i gubitak vrijednosti fiksnog
(nomilnog dohotka). Padom kupovne moći opada i naša potražnja. I jedan i drugi efekt na
krivulju potražnje djeluju tako da uslijed porasta cijena nekog dobra, potražnja za tim dobrom
opada zbog čega je krivulja potražnje opadajuća. Tržišna krivuja potražnje (d3, Q3) dobija se
sabiranjem krivulja potražnje pojedinaca (Q1+Q2 osobe A i B) za nekim dobrom uz danu razinu
cijena (5$).

Efekat supstitucije i efekat dohotka po osnovu promjene cijene pomažu u razumijevanju

zakona tražnje, ali i otvaraju mogućnost da postoje, u rijetkim uslovima, odstupanja od zakona
tražnje.5 Naime, za normalnu robu zakon tražnje aposlutno važi, jer efekti supstitucije i dohotka
djeluju istovremeno i u istom pravcu, povećavajući tražnju one robe čija je cijena smanjena.
Međutim, u slučaju inferiorne robe situacija je drugačija. Pretpostavimo da nije smanjena cijena
mesa generalno, već je smanjena samo cijena gotovih proizvoda od mesa (npr. hamburgeri).
Pretpostavimo da hamburger smatramo inferiornom robom, čiju ćemo potrošnju smanjiti u
slučaju povećanja realnog dohotka. Ali istovremeno djeluje efekat supstitucije, vodeći povećanju
potrošnje hamburegera. Dakle, kod inferiorne robe, efekat supstitucije i efekat dohotka djeluju u
suprotnom pravcu, što utiče da zakon tražnje za inferiornu robu važi samo u slučaju da je efekat
supstitucije veći od efekta dohotka.

Zakon opadajuće granične korisnosti zaslužan je za postojanje potrošačevog probitka. Što

je to potrošačev probitak? To je razlika između korisnosti koje za nas ima dobro koje kupujemo i
tržišne cijene koju moramo platiti za posjedovanje toga dobra. Tržišna cijena vrijedi za bilo koju
količinu dobara, kada je jednom definirana. Kupujemo li mi 10 litara vode ili 1 litru cijena je
uvijek ista. No što je sa njihovom graničnom korisnosću? Korisnost prve litre vode je daleko veća
od one od desete litre vode. Korisnost zadnje litre vode upravo je jednaka tržišnoj cijeni dok
nam prijašnje "litre" daju veću korisnost u odnosu na cijenu koju plaćamo.

Kako bi razumjeli geometrijsku analizu ravnoteže potrošača potrebno je definisati još neke
ekonomske pojmove:

4
http://oliver.efpu.hr/~mskare/predavanja/poglavlje5/poglavlje5.htm (pristupljeno: 10.01.2015.)

5
„Uvod u ekonomiju“, Esad Vilogorac, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, str. 97

Page 7
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

 Krivulja indiferencije (u ekonomsku teoriju uveo je V. Pareto) - to je krivulja koja nam

pokazuje različite košare dobara (potražnje) dostupne potrošaču. Sve točke na krivulji su
za potrošača jednako poželjne tako da je on indiferentan koju će od košara odabrati (bilo
koja točka na krivulji). Nagib krivulje indiferencije nam pokazuje koliko smo spremni
žrtvovati jednog dobra (y) za dodatnu jedinicu nekog drugog dobra (x).

 Zakon supstitucije - oskudnija dobra imaju veću graničnu korisnost i njihova je

supstitucijska vrijednost veća, omjer supstitucije (ili granična stopa supstitucije) toga
dobra je veća jer smo spremni žrtvovati tek manju količinu oskudnog dobra za dodatnu
jedinicu nekog drugog dobra. Što je dobro oskudnije veća je njegova relativna
supstitucijska vrijednost. Njegova se granična korisnost povećava u odnosu na graničnu
korisnost dobra koje postaje oblino.6

 Budžetski pravac - pokazuje nam moguće i poželjne kombinacije košara dobara koje
potrošač može kupiti uz raspoloživi dohodak (budžet). Nagib budžetskog pravca nam
pokazuje odnos između cijena dvaju dobara, točnije, koliko moramo žrtvovati dobra y da
bi kupili dodatne jedinice dobra x uz raspoloživi dohodak.

 Geometrijska ravnoteža potrošača - javlja se u točki u kojoj je budžetska krivulja

(pravac) tangenta na krivulju indiferencije. To znači da uz raspoloživi dohodak koji imamo
(određen budžetskim pravcem) kupujemo najpoželjniju košaru dobara (bilo koja točka na
krivulji indiferencije). Tada je omjer supstitucije (nagib krivulje indiferencije) jednak
omjeru cijena dobara x i y (nagib budžetskog pravca) što znači da je granična korisnost po
dolaru za svako dobro jednaka - korisnost/zadovoljstvo je maksimizirano.

Za geometrijsku analizu potrošačkog odlučivanja potrebno je samo da su potrošači u stanju

izraziti sklonost između dva ili više alternativnih kombinacija bilo kojeg broja dobara, tj. Da su u
stanju razumjeti koju kombinaciju dobara žele.7

Kada dvije različite kombinacije dobara hljeba i mlijeka leže na istoj krivulji indiferencije, tada
druga od njih mora predstavljati više hljeba a manje mlijeka (ili obrnuto) nego prva. To je
prikazano na slici ispod koja pokazuje smjer kretanja krivulje indiferencije.

6
“Ekonomija”; Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, petnaesto izdanje, str. 88

7
„Ekonomija“, vodič pri učenju, Gary W. Yohe, četrnaesto izdanje, str. 78

Page 8
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Slika 1. Kriva indiferencije8

Krive indiferencije crtaju se u obliku luka ili konveksno prema ishodištu. Zbog toga, kada
se krećete prema dolje i udesno duž krivulje, kretanje podrazumijeva povećanje količine mlijeka
i smanjenje količine hljeba. Kriva se crta na taj način ilustrirala svojstvo koje naziva zakon
supstitucije.

Nagib krivulje indiferencije mjera je relativne granične korisnosti dobara ili uvjeta
supstitucije uz koje bi, za vrlo male promjene, potrošač bio voljan razmijeniti nešto manje
jednog dobra u zamjenu za nešto više drugog dobra.9

8
http://www.link-university.com/lekcija/Potro%C5%A1a%C4%8Di/3379 (pristupljeno: 05.01.2015.)

9
“Ekonomija”; Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, petnaesto izdanje, str. 88

Page 9
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Slika 2. Budžetski pravac10

Na ovoj slici vidimo kako izgleda budžetski pravac, opet za dva proizvoljno izabrana proizvoda.
Kako vidimo na slici, kriva budžetskog pravca je opadajuća. Odnosno, kupovinom više jednog
proizvoda, kupac može kupiti manju količinu drugog proizvoda, i obrnuto. Bitno je da se
kombinacije kreće po krivoj budžetskog pravca.

Budžetski pravac predstavlja sve moguće kombinacije trošenja dva dobara na koje
potrošač troši sav svoj raspoloživi dohodak.

Px * X + Py * Y < = dohotku11

Sve tačke ispod budžetskog pravca su dostižne i čine oportunitetni skup - skup svih kombinacija
dobara koje su pojedincu dostupne uz dani dohodak, bogatstvo i cijene.

Svaka tačka na ovoj crti prikazuje različitu količinu novčanog dohotka/ razinu zadovoljstva/
kombinaciju dva dobra. Sve kombinacije su različite ali im je jedno svima zajedničko: uz date
cijene, one ne mogu biti kupljene za isti iznos novca/ sve predstavljaju istu razinu zadovoljstva.

Na ovoj budžetskoj crti možemo se kretati gore-dolje koliko želimo jer su sve tačke, smještene na
njoj, ekvivalentne u smislu da koštaju isti iznos novca.

10
http://www.link-university.com/lekcija/Potro%C5%A1a%C4%8Di/3379 (pristupljeno: 05.01.2015.)

11
http://oliver.efpu.hr/~mskare/predavanja/poglavlje5/poglavlje5.htm (pristupljeno 08.01.2015.)

Page 10
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Slika 3. Ravnoteža potrošača12

Na gornjem prikazu vidimo zapravu geometrijsku ravnotežu potrošača. Odnosno, vidimo da

budžetski pravac predstavlja tangentu na krivu indiferencije i upravo ta tačka u kojoj se dodiruju
nam pokazuje najpoželjniju kombinaciju proizvoda uz raspoloživi budžet.

Kratko možemo razmotriti promjene dohotka. Ako se dohodak smanji napola, potrošač
će morati srezati svoje kupovine. Smanjenje dohotka znači pomak budžetske crte dalje od/
prema ishodištu. Nova budžetska crta koja se temelji na pola prethodnog dohotka je paralelena
sa prethodnom zato što su se cijene koje definišu njen nagib promijenile.

Povećanje cijene jednog dobra djeluje donekle poput smanjenja dohotka; potrošača spušta na
nižu razinu zadovoljstva.13

Geometrijski, potrošač je u ravnoteži tamo gdje je nagib budžetske crte potpuno jednak
nagibu krive indiferencije. Ravnoteža se postiže u tački u kojoj budžetska crta dodiruje najvišu
krivulju indiferencije. U toj tački, potrošačev omjer supstitucije potpuno je jednak nagibu
budžetskog pravca.

U tački tangencije obje krive, i ona indiferencije i ona budžetskog pravca imaju isti nagib.
Potrošačka će se ravnoteža ostvariti onda kada se granična stopa supstitucije izjednači sa
relativnim cijenama, odnosno kada se ostvari uvjet da je

12
http://www.link-university.com/lekcija/Potro%C5%A1a%C4%8Di/3379 (pristupljeno: 05.01.2015.)

13
„Ekonomija“, vodič pri učenju, Gary W. Yohe, četrnaesto izdanje, str. 79

Page 11
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

MU(x)/ MU(y)=P(x)/ P(y).14

gdje je:

MU(x) – mariginalna korisnost proizvoda x

MU(y) – mariginalna korisnost proizvoda y

P(x) – cijena proizvoda x

P(y) – cijena proizvoda y

Uvođenjem krivulja indiferencije V. Pareto je riješio problem mjerenja korisnosti. Da bi znali

kada potrošač maksimizira zadovoljstvo dovoljno je znati koje kombinacije dobara on preferira.
Odnosi supstitucije između dva dobra prikazuje nam relativnu graničnu korisnost (bez da je
mjerimo) jer nam pokazuje koliko smo spremni odreći se trošenja jednog dobra za dodatnu
jedinicu nekog drugog dobra - to je relativna granična korisnost.

Zadovoljstvo ili korisnost koje potrošač može uživati direktno je ovisno o visini njegovog
raspoloživog dohotka.Dohodovno ograničenje potrošača prikazuje se budžetskim pravcem.

Dakle bilo koja točka na krivulji indiferencije potrošača čini zadovoljnim. Međutim, ukusi,
preferencije i zadovoljstvo nije dovoljno da bi potrošač maksmizirao korisnost. Potrebno je u
obzir uzeti i ograničenje sa kojim se potrošač susreće a to je budžetska krivulja. Kada
izjednačimo kupovnu moć potrošača (budžetski pravac) sa onime što potrošač želi kupiti
(krivulja indiferencije) kažemo da je potrošač maksimizirao svoje zadovoljstvo.

14
„Osnove ekonomije“, Svetislav Polovina, Đuro Š. Medić, Drugo izdanje, Zagreb 2002., str. 122

Page 12
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Slika 4. Efekat promjene dohotka na ravnotežu15

Na slici vidimo da promjena dohotka pomjera budžetski pravac paralelno. Stoga,

prepolovljavanje dohotka sa 6$ na 3$ pomiče NM u N'M' i premješta ravnotežu u B'. To znači da
povećanjem (smanjenjem) dohotka, kupac može kupiti veću (manju) količinu proizvoda, ali još
uvijek u onom omjeru koji se nalazi na krivoj indiferencije.

15
“Ekonomija”; Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, petnaesto izdanje, str. 91

Page 13
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Slika 5. Efekat promjene cijene na ravnotežu16

Povećanje cijene hrane uvjetuje da se budžetski pravac vrti na tački N, rotirajući s NM na NM''.
Nova ravnoteža je u tački B'', s manje hrane i više ili manje odjeće.

Zaključak

16
“Ekonomija”; Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, petnaesto izdanje, str. 91

Page 14
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

Kao što smo prikazali u radu, ponašanje potrošača predstavlja jako bitno oblas u ekonomiji,
čijem proučavanju se posvjećuje dosta pažnje. Vidjeli smo načine kako se prikazuju neke
osnovne komponente u ekonomiji neophodne za procjenu i definisanje ponašanja potrošača. Te
komponente su krivulja indiferencije, budžetski pravac, efekat supstitucije te efekat promjene
dohotka i promjene cijene na ravnotežu.

Jako je bitno razumjeti način na koji funkcioniše geometrijsko predstavljanje ravnoteže

potrošača, kako bi se ta saznanja naravno mogla koristiti u praksi u svrhu lakšeg razumijevanja
ponašanja potrošača.

Nadamo se da smo u priloženim grafikonima i objašnjenjima uspjeli ovu temu malo više približiti
i detaljnije pojasniti.

Literatura

Page 15
 Geometrijska analiza potrosš ačš eve ravnotezš e

 „Ekonomija“, Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, petnaesto izdanje

 „Osnovi ekonomije“, Safet Kurtović, drugo izdanje, Sarajevo 2011.
 „Uvod u ekonomiju“, Esad Vilogorac, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
 „Ekonomija“, vodič pri učenju, Gary W. Yohe, četrnaesto izdanje
 „Osnove ekonomije“, Svetislav Polovina, Đuro Š. Medić, Drugo izdanje, Zagreb 2002.
 „Osnove ekonomije“, Fikret Čaušević, Prvi dio, Sarajevo 2012.
 http://oliver.efpu.hr/~mskare/predavanja/poglavlje5/poglavlje5.htm
 http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove/P%2003%202010-2011%20%28A%29.pdf
 http://www.mate-bg.com/administration/_upload/documents/samjuelson_sadrzaj.pdf
 http://web.efzg.hr/dok/ETE/FRANICEVIC//P4_Potro%C5%A1a%C4%8D_ravnote%C5%BEa_vi
%C5%A1ak.pdf
 http://www.slideshare.net/feoronico/consumer-choice-14147371

Page 16