Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za kroatistiku

Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

Seminarski rad

Holonim ruka i njezini meronimi u hrvatskom i ukrajinskom jeziku

Kolegij: Frazeološka istraživanja

Nositelj kolegija: Dr. sc. Marija Turk

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Željka Macan

Studentice: Ksenia Karpovich, Žana Kirasić, Valentina Matešić

U Rijeci, 23. studenog 2016.

SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
2. FRAZEOLOGIJA KAO DISCIPLINA ............................................................................................... 2
3. SOMATSKI FRAZEMI ...................................................................................................................... 5
3.1. SEMANTIČKA ANALIZA SOMATSKIH FRAZEMA ............................................................ 6
3.1.1. STUPANJ DESEMANTIZACIJE......................................................................................... 6
3.1.2. MOTIVACIJA SOMATSKIH FRAZEMA .......................................................................... 6
3.1.3. PODRIJETLO FRAZEMA ................................................................................................... 7
3. 1.4. SIMBOLIKA SOMATIZAMA ........................................................................................... 8
3.2. STRUKTURNA ANALIZA SOMATSKIH FRAZEMA .......................................................... 10
3.2.1. FRAZEMI FONETSKE RIJEČI ........................................................................................ 10
3.2.2. FRAZEMI SVEZE RIJEČI ................................................................................................. 10
3.3. SINTAKTIČKA ANALIZA SOMATSKIH FRAZEMA .......................................................... 12
3.3.1. IMENIČNI FRAZEMI PREMA KATEGORIJSKOME ZNAČENJU ............................... 12
3.3.2. GLAGOLSKI FRAZEMI PREMA KATEGORIJSKOME ZNAČENJU .......................... 13
3.3.3. PRIDJEVNI FRAZEMI PREMA KATEGORIJSKOME ZNAČENJU ............................. 14
3.4. PARADIGMATIČNOST SOMATSKIH FRAZEMA ............................................................... 15
4. RJEČNIK FRAZEMA ...................................................................................................................... 17
5. KONTRASTIVNA ANALIZA HRVATSKIH I UKRAJINSKIH FRAZEMA IZ TABLICE ......... 26
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 30
7. LITERATURA .................................................................................................................................. 31
1. UVOD

Usporedno istraživanje je nesumnjivo važno ne samo za razvoj opće teorije

frazeologije, nego i za proučavanje zajedničkih i različitih obilježja jezika. Komparativna
frazeologija pokazuje nacionalni identitet određenog naroda, što omogućava identificirati
nacionalno-kulturnu specifičnost načina prikaza vanjskog svijeta i okruženja.

Mi smo odlučile napraviti kontrastivno istraživanje između hrvatskog i ukrajinskog

jezika. Za istraživanje smo uzele somatske frazeme. Somatski frazemi imaju važnu ulogu u
procesima nominacije, jer je somatski leksik jedan od najstarijih i univerzalnih tematskih
skupova bilo kojeg jezika. To je temelj transparentnosti funkcija dijelova ljudskog tijela, koja
doprinose lakom alegorijskom tumačenju.

Karakteristična značajka somatskih frazema je postojanje analoga u različitim jezicima

(koje su prikazane na kraju rada u rječniku). Razlog ovome je ne samo posuđivanje, nego i
opći zakoni koji dovode do pojave bliskih frazema. Tako da imamo dosta međujezičnih
hrvatsko-ukrajinskih ekvivalenata, što znači da jezična slika svijeta Hrvata i Ukrajinaca ima
neke sličnosti. Ali postoje i razlike, koje obilježavaju posebnosti narodne svijesti svakog od
ovih dvaju naroda.

Građa obrađena u istraživanju je prikupljena iz Hrvatskog frazeološkog rječnika

(Antica Menac, Željka Fink Arsovski), Frazeološkog rječnika ukrajinskog jezika u dvama
tomovima (Bilonoženko V.M.), Rječnika frazema ukrajinskog jezika (Vinnik V.O.). Ukupno
imamo 30 hrvatskih i 19 ukrajinskih frazema.

Cilj našeg rada – prije svega analiza (semantička, strukturna i sintaktička) hrvatskih
frazema sa somatizmom ruka i njezinim meronimima, nakon koje smo napravile mali
tematski hrvatsko-ukrajinski rječnik, gdje smo pridružile ukrajinske ekvivalente hrvatskim
frazemima (gdje to je bilo moguće).

Ovaj rječnik će biti koristan kao sastavni dio tematskog hrvatsko-ukrajinskog rječnika
te kao ilustracija za lingviste, koji se bave razlikama u jezičnoj slici svijeta slavenskih naroda.

1
2. FRAZEOLOGIJA KAO DISCIPLINA

Frazeologija je lingvistička, ali i kulturološki mnogoslojna disciplina koja ima dva

značenja. S jedne strane to je lingvistička disciplina, znanost o ustaljenim izrazima čvrste
strukture koji se mogu izučavati u okviru jednoga ili više jezika, odnosno samo na teoretskom
planu. S druge strane predstavlja ukupnost frazema raspoređenih prema različitim kriterijima,
npr. zoonimna frazeologija i somatska frazeologija prema komponentama određenog
semantičkog polja, internacionalna, nacionalna i posuđena frazeologija prema podrijetlu i
proširenost upotrebe itd. (Fink-Arsovski 2002:5)

Frazeologija je jedna od najmlađih disciplina koja se počela iz leksikologije izdvajati

1947. godine kada je Viktor Vladimirovič Vinogradov objavio djelo Osnovni tipovi
frazeoloških jedinica u ruskom jeziku. U Hrvatskoj se počela proučavati početkom
sedamdesetih godina 20. stoljeća. Razvoj frazeologije na našem području potaknula je Antica
Menac koja je s grupom suradnika postala dio Zagrebačke frazeološke škole. (Isto: 2002:6)

Osnovna je jedinica frazeologije frazem koji se sastoji od najmanje dviju sastavnica

koje karakterizira cjelovitost i čvrsta struktura. S jedne su strane sastavnice unutar frazema
semantički prazne da bi u sljedećoj etapi frazem kao cjelina dobio novo značenje što znači da
se je dogodila desemantizacija pojedinih ili svih sastavnica. (Isto: 2002:7)

Frazeološko značenje ne nastaje na temelju zbroja leksičkih značenja pojedinih

komponenata u sastavu frazema. Desemantizacija se može provoditi na dvjema razinama, a to
su potpuna desemantizacija koja podrazumijeva da su sve komponente u sastavu frazema
semantički preoblikovane i djelomična desemantizacija koja podrazumijeva da je dio
komponenata izgubio svoje prvotno leksičko značenje. (Isto: 2002:7)

Frazeme možemo analizirati s više aspekata, ali su osnovna tri, a to su semantički,

sintaktički i strukturni. Semantička analiza obuhvaća značenje, način formiranja,
motiviranost, porijeklo frazema i slično. Sintaktička analiza podrazumijeva uključivanje
frazema u rečenično ustrojstvo te određivanje njegove funkcije. Strukturna se analiza bavi
formalnom stranom, opsegom frazema, leksičkim sastavom, određivanjem sintaktički glavne
komponente. (Isto: 2002:8)

2
 Poredbe ili komparacije obogaćuju stil i povezuju ili suprotstavljaju pojmove iz dvaju
područja. Članovi poredbe moraju imati barem jedno zajedničko svojstvo, odnosno jedan
zajednički sem kako bi usporedba bila moguća i razumljiva. (Isto: 2002:10)

Poredbe kao figure imaju snažnu ekspresivnost i konotativno značenje te jako izraženu
slikovitost pa su one kao ustaljeni izrazi prešle u frazeološki fond u kojem se izdvajaju kao
jedan strukturni tip, kao poredbena frazeologija, odnosno ukupnost poredbenih frazema. (Isto:
2002:11)

SVEZE RIJEČI

Sveze riječi nastaju povezivanjem riječi jednih s drugima, dijele se na slobodne i

frazeološke. Imajući na umu temu seminarskoga rada nas će ponajprije zanimati frazeološke
sveze, a u njima dolazi do promijene ili gubitka značenja svih ili nekih sastavnica pa značenje
tih sveza ne proizlazi iz značenja pojedinih sastavnica. Frazeološke sveze riječi ne nastaju u
govornom procesu, već su govornicima otprije poznate. Bitno je naglasiti kako govornici ne
biraju sastavnice već cijelu, gotovu svezu riječi. (Menac: 2006:9)

Poznajemo i sveze riječi koje mogu funkcionirati i kao slobodne i kao frazeološke
sveze. Primjer takve sveze je desna ruka koju, ako promatramo kao slobodnu vezu, govornik
sastavlja u govornom procesu. U tom slučaju svaka od sastavnica zadržava svoje značenje i
kao takva se može koristiti u rečenicama kao što su: „Slomio je desnu ruku.“ ili „Boli ga
desna ruka.“. Ali ako tu istu svezu promatramo kao frazeološku svezu onda je u njoj došlo do
promijene značenja obiju sastavnica i ona ima značenje 'vjerni pomoćnik', npr.: „On je očeva
desna ruka.“ (Isto: 2006:10) Frazeološku svezu nazivamo frazemom i on je osnovna jedinica
frazeološkoga jezičnog sustava. (Isto: 2006:11)

STRUKTURA FRAZEMA

Struktura je frazema u pravilu veoma čvrsta jer oni uvijek dolaze u gotovom, unaprijed
određenom obliku, znači da ne nastaju svaki put iznova spontanim slaganjem sastavnica kao
što je to kod slobodnih sveza riječi. (Isto: 2006:11) Struktura frazema često je toliko čvrsta da
se pojedina sastavnica ne može zamijeniti čak ni sinonimom. Osim toga i sam poredak
sastavnica frazema je stabilan pa se ne može umjesto davati šakom i kapom neće reći kapom i
šakom davati. Međutim, postoje frazemi u kojima neke sastavnice ipak jesu zamjenjive
sinonimima, kao što je frazem dopasti tuđih ruku (šaka). (Isto: 2006:12)

3
 Treba u frazeološkim svezama uvidjeti i zamjene druge vrste, npr. gramatičke do kojih
dolazi kada u frazemu treba upotrijebiti drugu riječ zbog promijene gramatičkog značenja,
npr. dobiti / dobivati po prstima. Tu ubrajamo i promijene gramatičkih oblika kao što su
deklinacija i konjugacija, rod i druge, npr. moja (njegova) desna ruka. (Isto: 2006:13)

PODRIJETLO FRAZEMA

Kada se govori o podrijetlu frazema misli se na jezik u kojemu je frazem nastao pa

tako razlikujemo nacionalne i posuđene frazeme. Nacionalni su frazemi nastali u jeziku u
kojem se upotrebljavaju, a posuđeni su frazemi nastali u drugom jeziku i više ili manje su
prilagođeni jeziku koji ih je posudio. (Isto: 2006:16) Frazemi su nastajali na različite načine,
preuzimani iz različitih izvora, npr. iz književnih i drugih djela, prevođenjem iz drugih jezika,
iz narodne književnosti (pjesama i pripovijedaka), iz različitih znanosti ili područja ljudske
djelatnosti, iz žargona i slično. (Isto: 2006: 16-17)

OBLIK FRAZEMA

Frazem može biti fonetska riječ, skup riječi i rečenica. Fonetska je riječ sveza jedne
samostalne i naglašene riječi i nesamostalne i nenaglašene riječi. Skup riječi je najčešći oblik
u kojem se frazemi javljaju, a predstavlja svezu dviju ili više samostalnih riječi uz pomoćne
riječi ili bez njih. Oblikom frazemi mogu odgovarati rečenici i to su frazemi kojima je
rečenica osnovni strukturni oblik. Govoreći o obliku treba se osvrnuti i na leksički sastav
frazema u kojem se neki dijelovi mogu izostaviti, npr. biti <kao> prst i nokat, <kao> šaka
(šakom) u glavu. Međusobno zamjenjivi dijelovi mogu se temeljiti na sinonimiji kao što je
frazem dati/davati slobodne (odriješene) ruke.

STIL FRAZEMA

Frazeologija pojedinoga jezika može se promatrati s aspekta pripadnosti različitim

jezičnim stilovima pa razlikujemo stilski neutralnu frazeologiju, ona se upotrebljava u svim
jezičnim stilovima bez posebnih ekspresivno-emocionalnih nijansi. Razgovorni je stil
karakterističan za svakodnevno usmeno izražavanje, a njegova snižena varijanta je vulgarni
stil čija je krajnja varijanta grubo vulgarni stil kojemu u rječnicima obično nije bilo mjesta, a
u novije vrijeme ga se sve više susreće u književnosti, na sceni i TV ekranima. (Isto: 2006:19-
20)

4
3. SOMATSKI FRAZEMI

Somatski frazemi su frazemi koji na planu izraza sadržavaju barem jednu somatsku
sastavnicu (primarnu ili sekundarnu), koja se odnosi isključivo na ljudsko tijelo. (Kovačević
2012:20) Najmanji uvjet za određivanje pojedinoga frazema kao somatskoga bila je prisutnost
samo jednoga somatizma u frazemu (lupiti se/lupati se po čelu, dignuti/podignuti glavu,
izgubiti glavu, dobiti nogu), bez obzira na to je li somatizam primarna (držati glavu u pijesku,
nositi glavu u torbi, udariti/udarati šakom po stolu) ili sekundarna frazemska sastavnica
(dobiti metak u čelo, imati soli u glavi, visi mač nad glavom komu, biti trn u oku komu, dati
kruh u ruke komu, zabosti nož u srce komu). Stoga su i frazemi u kojima je somatska
sastavnica izborni dio, tj. ne ostvaruje se pri svakoj uporabi navedenoga frazema, ušli u obzir
(baciti/ bacati rukavicu <u lice> komu, bacati (podmetati) klipove <pod noge> komu, imati
dvije lijeve <ruke>). Takav je somatizam sekundarnoga karaktera. (Isto 2012:19)

Određen broj frazema za svoje sastavnice ima i dva somatizma čija je važnost jednaka pa su
unutar nezavisne sveze jednako postavljeni, tj. oba su primarna (<sama> kost i koža, glavom i
bradom, od krvi i mesa, biti kao prst i nokat), ili je jedan primaran, a drugi sekundaran (biti
bez dlake na jeziku, imati mozga u glavi, držati jezik za zubima, bilo je (bit će) krvi do
koljena, baciti obraz pod noge, ne vidjeti ni prst pred nosom, gurnuti prst u oko komu, <to
je> šaka u oko, od glave do pete, srce je sišlo u pete komu). Somatizam može biti sekundaran
zbog prirode sveze s prvim somatizmom ili jednostavno zbog svoje izbornosti (izvući (iznijeti
i sl.) živu glavu <na ramenu>, diže se kosa <na glavi> komu <od čega>). (Isto 2012:19)

Somatska sastavnica može biti i unutarnji i vanjski dio tijela. Pritom se u somatske frazeme ne
ubrajaju apstrakcije (duša, um) i tjelesne izlučevine (znoj, suza), kao ni geste koje nisu do
kraja prošle frazeologizacijski proces, tj. dobile samostalno značenje. (Isto 2012:20-21)

5
3.1. SEMANTIČKA ANALIZA SOMATSKIH FRAZEMA

3.1.1. STUPANJ DESEMANTIZACIJE

Desemantizacija frazema može biti potpuna, djelomična ili je uopće nema. Budući da
su za analizu uzeti somatski frazemi koji pripadaju užoj frazeologiji, desemantizacija je u
njima provedena, ili potpuno ili djelomično.

3.1.1.1. POTPUNA DESEMANTIZACIJA

Potpunu desemantizaciju imaju frazemi kojima su desemantizirane sve sastavnice, tj.
one više nemaju svoje primarno leksičko značenje. Pri određenju značenja tih frazema nije
upotrebljena niti jedna postojeća sastavnica frazema. Primjeri potpune desemantizacije su
frazemi: imati jake (dobre) laktove, progovoriti na lakat, biti <kao> prst i nokat <s kim>, dati
po prstima komu, imati duge prste, imati u malom prstu što, pogledati / gledati (progledati)
kroz prste komu, rame uz rame <s kim>, rame za plakanje, tapšati po ramenu koga, desna
ruka čija (komu), trljati ruke, <kao> šaka (šakom) u glavu, puna šaka brade, udariti / udarati
(lupiti / lupati) šakom po stolu (o stol), držati palce (fige), biti sretne ruke; ići na ruku komu,
čemu; pljunuti u šake (dlanove).

3.1.1.2. DJELOMIČNA DESEMANTIZACIJA

Djelomičnu desemantizaciju imaju oni frazemi u kojima neke sastavnice imaju
primarno leksičko značenje, a druge ga nemaju. Samo su neke sastavnice izgubile primarno
leksičko značenje. Vidi se po tome što se sastavnice koje nisu desemantizirane pojavljuju i u
opisu frazemskoga značenja, npr: dobiti / dobivati po prstima, živjeti od svojih deset prstiju,
biti čistih ruku ili imati čiste ruke, biti (naći se) pri ruci komu, boriti se (braniti se itd.) rukama
i nogama, dati/davati slobodne (odriješene) ruke , davati (dijeliti i sl.) <i> šakom i kapom,
dočekati / dočekivati (primiti / primati i sl.) raširenih ruku koga, što; biti u dobrim rukama,
Imati (držati) u šaci (šakama) koga.

3.1.2. MOTIVACIJA SOMATSKIH FRAZEMA

Somatski su frazemi motivirani ponašanjem i osobinama čovjeka, njegovim gestama i
mimikom te funkcijom koju imaju pojedini ljudski organi. Kad pojedini dio tijela ima više
funkcija i njegova je frazeološka prisutnost veća i razgranata. Frazeološka motivacija može
biti konkretna, asocijativna i apsurdna.

6
3.1.2.1. KONKRETNI MOTIVI
Vrlo su prepoznatljivi i stalni, a na temelju slike koja se nalazi u semantičkome talogu
lako se može iščitati frazemsko značenje. Takvi su motivi vidljivi u somatskim frazemima
koji su motivirani ljudskim gestama (trljati ruke) i mimikom te funkcijama dijelova ljudskoga
tijela (imati duge prste, pogledati / gledati (progledati) kroz prste, rame uz rame, tapšati po
ramenu koga, biti čistih ruku ili imati čiste ruke, desna ruka čija (komu), trljati ruke, <kao>
šaka (šakom) u glavu, pljunuti u šake (dlanove), udariti / udarati (lupiti / lupati) šakom po
stolu (o stol),…

3.1.2.2. ASOCIJATIVNI MOTIVI

Mogu se iščitati iz onih somatskih frazema u kojima je određena čovjekova osobina
oslikana kroz poznato životinjsko ponašanje ili odnos čovjeka prema životinjama.
Asocijativni motivi vidljiviji su u somatskim frazemima vezanim uz noge, glavu, obraz, a u
našim frazemima kao asocijativne motive mogli bismo navesti frazem boriti se (braniti se
itd.) rukama i nogama.

3.1.3. PODRIJETLO FRAZEMA

Prema podrijetlu, frazemi sa somatskom sastavnicom mogu se podijeliti na biblijske
frazeme, antičke frazeme, slavenske frazeme, hrvatske nacionalne frazeme i internacionalne
frazeme.

3.1.3.1. BIBLIJSKI FRAZEMI

Preuzeti su iz Biblije ili su motivirani biblijskim prispodobama. S obzirom na hrvatsku
pripadnost kršćanskome kulturnome krugu, biblijski frazemi zastupljeni su i među somatskim
frazemima, npr. frazem oprati/prati ruke <od čega> motiviran je biblijskom pričom o
Ponciju Pilatu.

3.1.3.2. SLAVENSKI FRAZEMI

Nastali su na temelju priča iz slavenske mitologije i prisutni su samo u slavenskim
jezicima. Jedan od frazema koji pripada slavenskim frazemima je i puna šaka brade.

3.1.3.3. NACIONALNI FRAZEMI

Motivirani su kulturnim, povijesnim i jezičnim specifičnostima određenog naroda i
često sadržavaju onomastičke sastavnice i povijesne događaje koje upućuju na njihovu
pripadnost vremenu, prostoru i naciji. Kod somatskih frazema teško je govoriti o njihovoj

7
isključivoj pripadnosti određenoj jezičnoj zajednici ili njihovu preuzimanju ili kalkiranju. Ako
je do kalkiranja došlo, važno je da jezici pripadaju istoj kulturološkoj sferi koja čini
preuzimanje mogućim.

3.1.3.4. INTERNACIONALNI FRAZEMI

Motivirani su nekim povijesnim događajem, osobom ili pojmom koji je nadrastao
nacionalne granice unutar kojih je nastao i postao prepoznatljiv pa zatim i prihvaćen kao dio
frazeoloških sustava mnogih jezika. Velik broj somatskih frazema podudaran je u mnogim
jezicima pa ih možemo smatrati internacionalnim frazemima.

3. 1.4. SIMBOLIKA SOMATIZAMA

3.1.4.1. RUKA, ŠAKA

Unutar promatranog korpusa ruka je jedan od najplodnijih somatskih sastavnica.
Pojavljuje se čak u 80 frazema. Ruke mogu biti opisane kao čovjekov nužni alat.
Upotrebljavaju se u svim vrstama djelatnost uključujući pisanje, držanje stvari, manipulaciju
stvarima, itd. Ruke igraju bitnu ulogu u ljudskoj komunikaciji; ljudi se rukuju pri čestitanju,
pozdravljanju, opraštanju ili potvrđivanju dogovora, njima se maše kad se želi privući
pozornost. Ruke zbog toga imaju važno mjesto u frazeologiji, vrlo su plodna sastavnica
frazema jer se ljudi oslanjaju na slike o rukama koje su zasnovane na svakodnevnom iskustvu
o njihovoj uporabi, funkciji, položaju i obliku. Ruke s popratnim pridjevnim odrednicama
mogu simbolizirati darežljivost (biti široke ruke), gostoljubivost (dočekati/dočekivati
(primiti/primati i sl.) raširenih ruku koga, što) i stabilnost/sigurnost (biti u dobrim rukama,
biti u lošim rukama) te pružanje pomoći (dati (pružiti) ruku komu).
Desna i lijeva ruka razvijaju svaka svoju simboliku: desna – racionalno, svjesno i logično, kao
i agresivno i nervozno, a lijeva – suprotno od desnoga, slabost, raspad i smrt. U kršćanskoj je
tradiciji desna ruka simbol blagoslova, a lijeva ruka simbol prokletstva.
U korpusu somatskih frazema prisutna je i slika slobodnih ruku kao i slika vezanih ruku koje
simboliziraju slobodu ili njezin nedostatak (dati/davati slobodne (odriješene) ruke komu,
imati slobodne (odriješene) ruke, imati vezane (sputane) ruke, ruke su vezane komu.

8
3.1.4.2. PRST, MALI PRST, PALAC
U korpusu je prisutno 28 frazema sa somatskom sastavnicom prst i jedan sa
somatskom sastavnicom palac. Sastavnica prst se u korpusu odnosi samo na prste ruku.
Pojedini prsti razvijaju simboliku. Kažiprst je simbol suda, odluke, ravnoteže, šutnje i
vladanja samim sobom. Srednjak simbolizira potvrđivanje ličnosti. Prstenjak ima seksualnu
simboliku, a mali prst ima ezoteričnu simboliku (tajne želje, okultne moći, proricanje).
Somatska sastavnica palac nalazi se samo u frazemu držati palce (palčeve) <komu> u kojemu
je palac simbol sreće.

9
3.2. STRUKTURNA ANALIZA SOMATSKIH FRAZEMA
Strukturna analiza frazema kojega korpusa može se temeljiti na proučavanju njihova
leksičkoga sastava (vrste riječi koje sudjeluju u stvaranju frazeološke jedinice), sintaktički
dominantne frazeološke sastavnice i opsega frazema. Strukturni aspekt frazema može se, ali i
ne mora, poklopiti s kategorijalnim značenjem. Pri određivanju opsega frazema, u hrvatskoj je
frazeologiji od njezinih začetaka prisutna podjela na frazeme fonetske riječi, frazeme skupove
riječi i frazeme rečenice.

3.2.1. FRAZEMI FONETSKE RIJEČI

Frazemi s opsegom fonetske riječi pretpostavljaju svezu jedne punoznačnice s jednom
ili više nepunoznačnica (enklitikom i proklitikom) koje zajedno čine naglasnu cjelinu.
Prihvaćanje frazema s opsegom fonetske riječi još uvijek ne rješava dvojbu: pripadaju li oni
frazeologiji u užemu ili širemu smislu te koliko je u njima napredovao stupanj
desemantizacije. U našem rječniku nema imeničnih frazema sa strukturom fonetske riječi.

3.2.2. FRAZEMI SVEZE RIJEČI

Sveza riječi općenito je najbrojnija skupina frazema, pa je i samim time najčešće
zastupljena i u korpusu somatskih frazema. Čini ju sveza dviju ili više punoznačnih riječi,
koje mogu biti popraćene nepunoznačnim riječima. Pod formalnim se ustrojstvom
razumijevaju gramatičke, osobito sintaktičke sveze među najmanje dvjema sastavnicama
sintagme. S obzirom na glavnu sastavnicu u zavisnim svezama frazeme dijelimo na:
glagolske, imenične, pridjevne i priložne, kao i veoma rijetke brojevne i zamjenične.

3.2.2.1. GLAGOL + IMENICA U AKUZATIVU

Primjeri frazema iz rječnika koji sadrže glagol + imenicu u akuzativu su: držati palce
(fige) <komu> i trljati ruke.

Unutar ovoga sastava možemo razlikovati nekoliko mogućnosti: glagol je samo

nesvršen (imati jake (dobre) laktove, držati palce (fige) <komu>, dati po prstima komu, imati
duge prste, imati u malom prstu što, živjeti od svojih deset prstiju, tapšati po ramenu koga,
biti čistih ruku ili imati čiste ruke, biti (naći se) pri ruci komu, biti sretne ruke <u čemu>, biti
u dobrim rukama, boriti se (braniti se itd.) rukama i nogama, ići na ruku komu, čemu, imati
dvije lijeve ruke, trljati ruke, davati (dijeliti i sl.) <i> šakom i kapom, pljunuti u šake
(dlanove), imati (držati) u šaci (šakama) koga) ili samo svršen (progovoriti na lakat, dati po
prstima komu, pljunuti u šake (dlanove)), i svršen i nesvršen (pogledati / gledati (progledati)

10
kroz prste komu, dobiti / dobivati po prstima, dati/davati slobodne (odriješene) ruke komu,
dočekati / dočekivati (primiti / primati i sl.) raširenih ruku koga, što, udariti / udarati (lupiti /
lupati) šakom po stolu (o stol)).

Glagolska sastavnica u pojedinim frazemima može biti leksički zamjenjiva (pogledati /

gledati (progledati) kroz prste komu, biti (naći se) pri ruci komu, boriti se (braniti se itd.)
rukama i nogama, dočekati / dočekivati (primiti / primati i sl.) raširenih ruku koga, što, davati
(dijeliti i sl.) <i> šakom i kapom, udariti / udarati (lupiti / lupati) šakom po stolu (o stol). U
frazemima davati (dijeliti i sl.) <i> šakom i kapom, <kao> šaka (šakom) u glavu veznici i i
kao mogu biti izborni. U frazemima držati palce (fige) <komu>, dati/davati slobodne
(odriješene) ruke, pljunuti u šake (dlanove)< priložna sastavnica može biti izborna.

3.2.2.2. GLAGOL <+VEZNIK> + IMENICA + VEZNIK + IMENICA

U frazemu boriti se (braniti se itd.) rukama i nogama glagolska sastavnica ima
leksičku zamjenu. U frazemu davati (dijeliti i sl.) <i> šakom i kapom imenične sastavnice su
u instrumentalu jednine i međusobno su povezane nezavisnim veznikom i. Prvi je veznik
izborni, a glagol se može leksički zamijeniti.

3.2.2.3. GLAGOL + PRIJEDLOG + IMENICA

Imati (držati) u šaci (šakama) koga primjer je prijedložno-imeničkog oblika u
akuzativu. Za lokativ možemo navesti primjer frazema dobiti / dobivati po prstima.

3.2.2.4. GLAGOL + PRIDJEV + IMENICA

Imenična sastavnica uvijek je somatizam koji je s pridjevom u odnosu sročnosti i
uglavnom su u akuzativu jednine i množine (dati/davati slobodne (odriješene) ruke komu i
imati duge prste). Primjeri u kojima su imenična sastavnica i pridjev u genitivu su: dočekati /
dočekivati (primiti / primati i sl.) raširenih ruku koga, što i biti sretne ruke <u čemu>.

3.2.2.5. GLAGOL + POREDBENA ČESTICA + IMENICA + IMENICA

U primjeru biti <kao> prst i nokat <s kim> dva su somatizma u nezavisnoj svezi,
povezana nezavisnim veznikom i. Imenične sastavnice su u nominativu jednine.

3.2.2.6. IMENICA + PRIJEDLOG + IMENICA

U primjerima rame uz rame <s kim> i rame za plakanje glavna imenična sastavnica
upravlja oblikom zavisne imenične sastavnice. Imenična sastavnica može biti samo jedan
somatizam (rame za plakanje) ili su obje somatizmi (rame uz rame <s kim>).

11
3.3. SINTAKTIČKA ANALIZA SOMATSKIH FRAZEMA
Sintaktička analiza somatskih frazema prikazuje funkcije koje oni imaju pri
uključivanju u diskurs. U određivanju funkcije veliku ulogu imaju kategorijsko i frazemsko
značenje. Određeni strukturni tipovi po svojem su sastavu predodređeni za pojedine
sintaktičke funkcije pa su tako strukturno glagolski frazemi glagolskoga kategorijalnoga
značenja i svi će u rečenici imati predikatnu funkciju. Stoga u korpusu somatskih frazema
nalazimo imenične, glagolske, pridjevne, priložne i zamjenične frazeme.

3.3.1. IMENIČNI FRAZEMI PREMA KATEGORIJSKOME ZNAČENJU

Imenični frazemi sa strukturom sveze riječi imaju kao glavnu sastavnicu imenicu pa je
njihovo kategorijsko značenje imenično. U rečenici oni mogu imati sintaktičku funkciju
subjekta, objekta, apozicije te imenskoga dijela predikata.

Subjekt:

I vi ste, znači bili… - progutao sam riječ „gangster“i ubacio: - desna ruka Ala Caponea.

Svakom sa zrnom mozga u glavi i komadićem srca u prsima ova žučna svađa legla je kao
šaka u glavu.

Objekt:

Svijet je pun onih koji traže rame za plakanje. Takvi ti dođu na šank i istovare ti na grbaču
cijeli svoj život (kao da ja nemam problema.)

Imenski predikat:

Ja ću sada umrijeti baš kao i ti! (…) rame uz rame s tobom – razumiješ!

Apozicija:

Moje pisanje je skoro pa automatsko. Kad idem pisati tekst – ako imam prvu i zadnju
rečenicu, puna šaka brade, znači da ću biti gotova za dva sata.

12
3.3.2. GLAGOLSKI FRAZEMI PREMA KATEGORIJSKOME
ZNAČENJU
Svi glagolski somatski frazemi prema kategorijskome značenju uvrštavaju se u
rečenicu u sintaktičkoj funkciji predikata:

…a nakon jednog mandata, postali su ugledni poduzetnici ili utjecajni političari, ovisi o tome
koliko su imali jake laktove i tvrdu kožu na obrazima…

Kad je netko desetljećima političar od glave do pete, o političkim će procesima progovoriti na

lakat ako drukčije ne može.

Sjedio je dvadesetak minuta s Helenom, doznao što su joj liječnici rekli o sutrašnjoj operaciji,
a potom je otišao natrag u karantenu. „Držim ti fige“ rekla je Helena s vrata, a Prgin je
radije izbjegao odgovor.

Kad je primio novac, stane mi zahvaljivati najbiranijim riječima i oprosti se od mene onom
istom velikom gestom kojom mi je i prišao, pozivajući me da ga što prije posjetim, jer jedva
čeka da me predstavi svim onim grofovima i barunima s kojima je kao prst i nokat.

Najbolje je sve koji su se usudili postaviti dodatna potpitanja proglasiti neznalicama, dati im
po prstima što su se u svom neznanju usudili pitati…

Pa da ste i najpametniji, najbolji i najkompetentniji na svijetu, neće vas uvijek svi tapšati po
ramenu i pjevati vam hvalospjeve.

I u najvećem siromaštvu bio je uvijek čistih ruku i nitko nije posumnjao u njegovo poštenje.

Kit se morao boriti rukama i nogama za svojih pet minuta mira i tišine.

Ali tu se očito želi ići na ruku Austriji – reče barun.

Vjera je sva ova stoljeća najjače ljudsko oruđe i oružje i oni koji kontroliraju vjeru, drže u
šakama narod.

Treba već jednom stati na kraj neredu u našoj firmi. Ne može se tu više mile-lale, treba
udariti šakom po stolu!

13
3.3.3. PRIDJEVNI FRAZEMI PREMA KATEGORIJSKOME
ZNAČENJU
Pridjevni frazemi sa strukturom sveze riječi kao glavnu sastavnicu imaju pridjev, a
njihovo je kategorijsko značenje pridjevno. Oni u rečenici mogu imati sintaktičku funkciju
atributa i dijela predikata.

…a nakon jednog mandata, postali su ugledni poduzetnici ili utjecajni političari, ovisi o tom e
koliko su imali jake laktove i tvrdu kožu na obrazima…

I hotelski gosti imaju duge prste.

Imajući povijest u malom prstu, tražila sam da mi navede samo jedan primjer osvajačkog ili
istrebljivačkog rata, koji su Hrvati vodili u svojoj dotadašnjoj povijesti.

I u najvećem siromaštvu bio je uvijek čistih ruku i nitko nije posumnjao u njegovo poštenje.

Karauliću, ti si sretne ruke, vuci prvi.

Gospon, samo vi sjedite i odmarajte živce. U dobrim ste rukama.

Ne znam što bi on uradio da mu je bilo dati slobodne ruke.

14
3.4. PARADIGMATIČNOST SOMATSKIH FRAZEMA
Paradigmatičnost somatskih frazema podrazumijeva mijenjanje frazema u kontekstu.
Bez obzira na stupanj paradigmatičnosti nekog frazema njegovo značenje ostaje isto. Željka
Fink-Arsovski navodi tri vrste paradigmatičnosti.

Prva je nulta paradigmatičnost, a ona podrazumijeva kako nije moguća nikakva

promjena oblika frazema i on funkcionira u okamenjenom obliku. Takvi su svi frazemi sa
strukturom fonetske riječi, imenični frazemi sa strukturom sveze riječi koji su okamenjeni u
nekom obliku (padežu), jedan brojevni frazem sa strukturom sveze riječi i manji broj
frazemskih rečenica.

Imenični frazemi sa strukturom sveze riječi:

Svijet je pun onih koji traže rame za plakanje. Takvi ti dođu na šank i istovare ti na grbaču
cijeli svoj život (kao da ja nemam problema.)

S druge strane, Šešelj im je dao nešto što do sada nisu imali: makar kakvo-takvo rame za
plakanje. Imali su se za što uhvatiti, ili su to bar zakratko vjerovali.

Ja ću sada umrijeti baš kao i ti! (…) Rame uz rame s tobom – razumiješ!

Brojevni frazemi sa strukturom sveze riječi:

Nama su osnivači oni isti ljudi koji su 90-ih osnivali IDS. To su ljudi iz Istre koji su bili
župani, zastupnici, ministri i ambasadori, ali prije svega ljudi koji Istru nose u srcu i žive od
svojih deset prstiju.

Druga je djelomična paradigmatičnost koja je uvjetovana morfološkim ili semantičkim

čimbenicima. Djelomičnu paradigmatičnost pokazuju svi glagolski frazemi sa strukturom
sveze riječi, imenični frazemi koji imaju strukturu imenica + imenica, imenica + prijedlog +
imenica i imenični poredbeni frazemi, svi pridjevni frazemi sa strukturom sveze riječi, jedan
brojevni frazem sa strukturom sveze riječi, jedini zamjenički frazem korpusa te većina
frazema rečenične strukture.

Glagolski frazemi sa strukturom sveze riječi:

…a nakon jednog mandata, postali su ugledni poduzetnici ili utjecajni političari, ovisi o tom e
koliko su imali jake laktove i tvrdu kožu na obrazima…

15
Kad je netko desetljećima političar od glave do pete, o političkim će procesima progovoriti na
lakat ako drukčije ne može.

Najbolje je sve koji su se usudili postaviti dodatna potpitanja proglasiti neznalicama, dati im
po prstima što su se u svom neznanju usudili pitati…

Pa da ste i najpametniji, najbolji i najkompetentniji na svijetu, neće vas uvijek svi tapšati po
ramenu i pjevati vam hvalospjeve.

Imenični frazemi sa strukturom sveze riječi:

Svijet je pun onih koji traže rame za plakanje. Takvi ti dođu na šank i istovare ti na grbaču
cijeli svoj život (kao da ja nemam problema.)

S druge strane, Šešelj im je dao nešto što do sada nisu imali: makar kakvo-takvo rame za
plakanje. Imali su se za što uhvatiti, ili su to bar zakratko vjerovali.

Ja ću sada umrijeti baš kao i ti! (…) Rame uz rame s tobom – razumiješ!

Pridjevni frazemi sa strukturom sveze riječi:

Gospon, samo vi sjedite i odmarajte živce. U dobrim ste rukama.

Ne znam što bi on uradio da mu je bilo dati slobodne ruke.

Treća je potpuna paradigmatičnost koja podrazumijeva mogućnost neograničenoga

mijenjanja frazema u skladu s gramatičkim osobinama njegovih sastavnica. Potpunu
paradigmatičnost u somatskom korpusu imaju imenične sveze riječi osnovne strukture pridjev
+ imenica čiji je kanonski oblik u nominativu. U našem rječniku frazema nema takvih
primjera za potpunu paradigmatičnost.

16
4. RJEČNIK FRAZEMA

LAKAT
HRVATSKI JEZIK UKRAJINSKI JEZIK
imati jake (dobre) laktove -
silom ostvarivati ciljeve, bezobzirno se
probijati kroz život
…a nakon jednog mandata, postali su ugledni
poduzetnici ili utjecajni političari, ovisi o tom
e koliko su imali JAKE LAKTOVE i tvrdu
kožu na obrazima… (Hrvatski frazeološki
rječnik)
progovoriti na lakat -
biti brbljav (brzoplet), ne moći ne izreći što,
ne znati čuvati tajnu
Kad je netko desetljećima političar od glave
do pete, o političkim će procesima
PROGOVORITI NA LAKAT ako drukčije ne
može. (Hrvatski frazeološki rječnik)

PALAC
HRVATSKI JEZIK UKRAJINSKI JEZIK
držati palce (fige) <komu> -
željeti sreću (uspjeh) komu, podupirati čija
nastojanja; željeti da se što ostvari
Sjedio je dvadesetak minuta s Helenom,
doznao što su joj liječnici rekli o sutrašnjoj
operaciji, a potom je otišao natrag u
karantenu. „DRŽIM TI FIGE“ rekla je
Helena s vrata, a Prgin je radije izbjegao
odgovor. (Hrvatski frazeološki rječnik)

17
 PRST
HRVATSKI JEZIK UKRAJINSKI JEZIK
biti <kao> prst i nokat <s kim> як (мов, ніби і т. ін.) палець (перст).
biti nerazdruživ s kim, biti uvijek zajedno, biti 1. sa riječima usamljen, sam i t.d. - bez
u prijateljstvu (vrlo bliskoj vezi) <s kim> obitelji, bez rodbine, bez prijatelja.
Kad je primio novac, stane mi zahvaljivati — Встаєш уранці — самотою, обідаєш —
najbiranijim riječima i oprosti se od mene так само; лягаєш спати — знов. Сам раз у
onom istom velikom gestom kojom mi je i раз, ЯК ПАЛЕЦЬ (В. Винниченко)
prišao, pozivajući me da ga što prije 2. rijetko. koristi se kako bi unaprijedili neke
posjetim, jer jedva čeka da me predstavi svim negativne osobine, kvalitetu i t.d.
onim grofovima i barunima s kojima JE KAO Голий, ЯК ПАЛЕЦЬ (М. Номис)
PRST I NOKAT. (Hrvatski frazeološki
rječnik)
dati po prstima komu (давати / дати по руках кому
ukoriti koga, izgrditi koga, iskritizirati koga, odlučno zaustaviti bilo kakve akcije (obično
kazniti koga, postupiti strogo s kim loše), siliti da ih napuste, ometati, spriječiti
Najbolje je sve koji su se usudili postaviti provedbu bilo čega.)
dodatna potpitanja proglasiti neznalicama, Нам треба бути дуже пильними, треба
DATI IM PO PRSTIMA što su se u svom ДАТИ ПО РУКАХ тим, хто веде шкідливу
neznanju usudili pitati… (Hrvatski роботу на мовному фронті (О. Корнійчук)
frazeološki rječnik)
dobiti / dobivati po prstima -
biti <oštro> ukoren (iskritiziran), dobiti /
dobivati ukor
Ako bi se tko počeo šmucati oko tebe, samo
mi to reci! DOBIT ĆE PO PRSTIMA!
(Hrvatski frazeološki rječnik)
imati duge prste (мати довгі руки
biti sklon krađi, krasti biti sklon krađi, krasti)
I hotelski gosti IMAJU DUGE PRSTE. МАВ ДОВГІ РУКИ, а тому й попав на лаву
(Hrvatski frazeološki rječnik) підсудних (З газети).
imati u malom prstu što як свої (своїх) п’ять пальців

18
odlično (izvrsno) znati što, temeljito sa riječima znati, izučiti і sl. - vrlo dobro,
poznavati neko gradivo (predmet) savršeno.
IMAJUĆI povijest U MALOM PRSTU, tražila Знаю я вже їх [селян], ЯК СВОЇХ П'ЯТЬ
sam da mi navede samo jedan primjer ПАЛЬЦІВ (В. Винниченко)
osvajačkog ili istrebljivačkog rata, koji su
Hrvati vodili u svojoj dotadašnjoj povijesti.
(Hrvatski frazeološki rječnik)
pogledati / gledati (progledati) kroz prste дивитися крізь пальці
komu 1. na što namjerno ignorirati bilo što loše;
oprostiti / opraštati tuđe propuste, namjerno namjerno ignorirati nešto neovlašteno u bilo
predvidjeti/ predviđati tuđe greške, ponijeti se čijim aktivnostima, akcijama.
/ponašati se popustljivo Підплачував [Мендель] лісничих і лісних,
Nosite samo doktorima koji vam daju щоб ГЛЯДІЛИ КРІЗЬ ПАЛЬЦІ на те,
bolovanje i šefovima koji vam na poslu яке .. дерево він вивозить (І. Франко).
GLEDAJU KROZ PRSTE. (Hrvatski 2. na kogo/što ignorirati bilo koga/bilo što,
frazeološki rječnik) zanemariti nekoga/nešto.
Водні ресурси республіки обмежені. Не
можна КРІЗЬ ПАЛЬЦІ ДИВИТИСЯ на
кубічні кілометри ґрунтових вод малих
річок (З газети).
živjeti od svojih deset prstiju (жити на свою руку
živjeti od svoga rada biti neovisan o nekome, samostalno
Nama su osnivači oni isti ljudi koji su 90-ih zarađivati)
osnivali IDS. To su ljudi iz Istre koji su bili - Дай ми грошей, я собі потрафлю сам
župani, zastupnici, ministri i ambasadori, ali ЖИТИ НА СВОЮ РУКУ, - сказав Готліб,
prije svega ljudi koji Istru nose u srcu i ŽIVE незважаючи на її чуття (І.Франко).
OD SVOJIH DESET PRSTIJU. (Hrvatski
frazeološki rječnik)

RAME
HRVATSKI JEZIK UKRAJINSKI JEZIK
rame uz rame <s kim> плече в плече (до плеча, з плечем)
jedan uz drugoga, jedno uz drugo, zajedno, 1. blizu, jedan uz drugoga.

19
zajednički, složno Всі збились укупу, ходили одно біля одного,
Ja ću sada umrijeti baš kao i ti! (…) RAME ПЛЕЧЕ З ПЛЕЧЕМ, а проте кожний
UZ RAME s tobom – razumiješ! (Hrvatski вишукував товариша по своєму пір’ю
frazeološki rječnik) (Панас Мирний).
2. zajedno, jednoglasno, u neposrednom
zajedništvu.
За правду [доведеться] твердо стати
Хлоп в хлопа і ПЛЕЧЕ В ПЛЕЧЕ
(І. Франко).
3. (samo плече в плече) isti (uglavnom neke
pozitivne osobine, atribute i tako dalje.)
Зібралися хлопці: лице у лице, ПЛЕЧЕ В
ПЛЕЧЕ, дужі, відважні та гарні
(Дніпрова Чайка)
rame za plakanje підставляти / підставити плече комy
1. tješitelj/tješiteljica, osoba uvijek spremna pomoći nekome, podrži nekoga.
da čuje čije teškoće, osoba spremna da koga В найскрутніших ситуаціях мені
tješi (bodri) неодмінно хтось простягував руку
Svijet je pun onih koji traže RAME ZA допомоги, ПІДСТАВЛЯВ ПЛЕЧЕ
PLAKANJE. Takvi ti dođu na šank i istovare (І. Головченко і О. Мусієнко).
ti na grbaču cijeli svoj život (kao da ja
nemam problema.)
2. utjeha
S druge strane, Šešelj im je dao nešto što do
sada nisu imali: makar kakvo-takvo RAME
ZA PLAKANJE. Imali su se za što uhvatiti, ili
su to bar zakratko vjerovali. (Hrvatski
frazeološki rječnik)

-
tapšati po ramenu koga
pokroviteljski (s visine) odobravati komu
Pa da ste i najpametniji, najbolji i

20
najkompetentniji na svijetu, NEĆE vas uvijek
svi TAPŠATI PO RAMENU i pjevati vam
hvalospjeve. (Hrvatski frazeološki rječnik)

RUKA
HRVATSKI JEZIK UKRAJINSKI JEZIK
biti čistih ruku ili imati čiste ruke -
biti pošten (čestit, ispravan), pošteno raditi
(postupati)
I u najvećem siromaštvu BIO JE UVIJEK
ČISTIH RUKU i nitko nije posumnjao u
njegovo poštenje. (Hrvatski frazeološki
rječnik)
biti (naći se) pri ruci komu бути (мати) під рукою / руками кого /
1. biti na usluzi komu, biti spreman pomoći що
komu, biti od pomoći komu biti oko nekoga, u neposrednoj blizini, u
Inocentije će od danas spavati u tvojoj sobi nazočnosti.
da ti BUDE stalno PRI RUCI. (Hrvatski Гумор хай буде смішним, сатира хай буде
frazeološki rječnik) гострою, але людяність, душевність,
2. biti blizu koga, biti (naći se) u blizini, biti доброта і співчуття теж мають БУТИ
dostupan ПІД РУКОЮ, напохваті (З газети)
Rat je rat, svak se služi sredstvima koja su
PRI RUCI… (Hrvatski frazeološki rječnik)

biti sretne ruke <u čemu> -

imati sreće (uspjeha) <u čemu>, uspijevati
<u čemu>
Karauliću, ti SI SRETNE RUKE, vuci prvi.
(Hrvatski frazeološki rječnik)
biti u dobrim rukama y / в надійних руках
biti siguran uz koga, imati čiju potporu, imati sigurno, gdje nema opasnosti; kod čovjeka
dobro vodstvo koji neće te iznevjeriti.
Gospon, samo vi sjedite i odmarajte živce. U — Листівки, говорите, В НАДІЙНИХ

21
DOBRIM STE RUKAMA. (Hrvatski РУКАХ ? — В надійних (М. Стельмах).
frazeološki rječnik) 2. U okruženju koje pozitivno utječe na
nekoga / na nešto, u povoljnim uvjetima.
— Міг би хлопець зовсім пропасти,
збаламутитись, а зараз він У НАДІЙНИХ
РУКАХ,— запевнив Тритузний.— Тут [у
спецшколі] до нього увага, тут за ним
догляд і вдень і вночі (О. Гончар).
boriti se (braniti se itd.) rukama i nogama руками й ногами (й зубами)
boriti se (braniti se itd.) svim sredstvima, sa riječima boriti se , braniti se i sl. - svim
nastojati na sve moguće načine, jako se truditi sredstvima, uporno.
Kit se morao BORITI RUKAMA I NOGAMA Та тепер кожен за землю РУКАМИ Й
za svojih pet minuta mira i tišine. (Hrvatski НОГАМИ, Й ЗУБАМИ держиться!
frazeološki rječnik) (Б. Грінченко).

dati/davati slobodne (odriješene) ruke

komu розв'язувати/розв'язати руки кому
omogućiti/omogućivati komu da radi izuzeti bilo koga iz bilo kakvih ograničenja,
slobodno (neovisno od drugih), dati/davati dati priliku nekome da slobodno djeluje,
komu slobodu djelovanja živjeti na vlastitu.
Ne znam što bi on uradio da mu je bilo DATI Тоді ти одразу відчуєш себе вільніше,
SLOBODNE RUKE. (Hrvatski frazeološki РОЗВ'ЯЖЕШ СОБІ РУКИ для маневру
rječnik) (О. Гончар)
desna ruka čija (komu) права рука чия
<glavni> pomoćnik čiji (komu), oslonac čiji nečiji najbliži suradnik, saveznik.
(komu), potpora čija (komu) Княгиню Ольгу здивувало, що ця визначна
I vi ste, znači bili… - progutao sam riječ особа імперії..— ПРАВА РУКА
„gangster“i ubacio: - DESNA RUKA Ala імператора, перший його боярин і
Caponea. (Hrvatski frazeološki rječnik) воєвода, розмовляє з нею руською мовою
так, ніби він довго жив на Русі
(С. Скляренко).

ići na ruku komu, čemu іти / піти на руку кому

22
postupati u čiju korist, činiti komu uslugu, biti koristan, pomoći nekome u nečemu.
htjeti biti koristan komu Що ж, колгосп і тут мені ПІШОВ НА
Ali tu se očito želi IĆI NA RUKU Austriji – РУКУ (П. Козланюк).
reče barun. (Hrvatski frazeološki rječnik)
imati dvije lijeve ruke -
nespretno obavljati posao, biti nespretan
(nevješt) u radu /koji se obavlja rukama/
Kad netko IMA DVIJE LIJEVE RUKE kao ti,
ne mora se čuditi lošim rezultatima svoga
rada. (Hrvatski frazeološki rječnik)
trljati ruke потерти / потирати руки
biti zadovoljan, ne skrivati svoje zadovoljstvo trljajući dlan o dlan, izraziti zadovoljstvo,
…kako je imao bitnu podršku ostalih ortaka, uzbuđenje, i tako dalje.
koji su zadovoljno TRLJALI RUKE primajući — От, бачите! — Грушевський навіть
sve veći profit, nije mu ni padalo na pamet da ПОТЕР РУКИ від
udovolji Veroni…(Hrvatski frazeološki задоволення (Ю.Смолич)
rječnik)
dočekati / dočekivati (primiti / primati i sl.) з руками й [з] ногами
raširenih ruku koga, što sa riječima uzeti, primati i sl. - voljno, rado, s
dočekati/dočekivati (primiti / primati i sl.) velikom željom, zadovoljstvom.
koga, što srdačno (rado, prijateljski) А в Ходаках з університетською освітою
Tisuće mladih ljudi, često dobro obrazovanih, він не пропаде, і просто вчителювати
odlaze iz Portugala i Španjolske. Europa ih можна, З РУКАМИ Й НОГАМИ заберуть,
ne treba, a Afrika i Južna Amerika PRIMAJU бо на селах не так багато педагогів з
ih RAŠIRENIH RUKU. (Hrvatski frazeološki університетськими дипломами
rječnik) (К. Басенко).

ŠAKA
HRVATSKI JEZIK UKRAJINSKI JEZIK
davati (dijeliti i sl.) <i> šakom i kapom -

23
davati drugima mnogo (obilno, rasipno), ne
škrtariti
Podršku jurišnicima počele su, i to obilno,
ŠAKOM I KAPOM, DAVATI i banke.
(Hrvatski frazeološki rječnik)
imati (držati) u šaci (šakama) koga держати (тримати) в кулаку (в кулаці)
držati u svojoj vlasti koga, držati u ovisnosti кого / що
koga držati nekoga ili nešto u potpunoj ovisnosti,
Vjera je sva ova stoljeća najjače ljudsko lišiti slobode djelovanja, osvojiti.
oruđe i oružje i oni koji kontroliraju vjeru, Вони [бензинові магнати] ДЕРЖАТЬ У
DRŽE U ŠAKAMA narod. (Hrvatski своєму КУЛАКУ всю державу (З газети)
frazeološki rječnik)
<kao> šaka (šakom) u glavu -
neugodno, iznenađujuće
Svakom sa zrnom mozga u glavi i komadićem
srca u prsima ova žučna svađa legla je kao
ŠAKA U GLAVU. (Hrvatski frazeološki
rječnik)
pljunuti u šake (dlanove) збиратися (складатися) / зібратися
pripremiti se za težak rad, biti spreman za (скластися) в [один] кулак
početak rada napregnuti se, koncentrirati sve snage, volje i
Nije li vrijeme da se zasuču rukavi, PLJUNE izdržljivost, učiniti velik napor da se što
U ŠAKE i nešto konkretno poduzme? ostvari.
(Hrvatski frazeološki rječnik) Іноді Чернишеві здавалося, що ворогові
зараз видно все, до зірки на його пілотці ..
А переборовши химеру, зачувши поблизу
знайоме сопіння, знову ЗБИРАВСЯ весь У
напружений КУЛАК і повз далі
(О. Гончар)
puna šaka brade -
baš dobro, odlično, izvrsno, super, ne može
bolje
Moje pisanje je skoro pa automatsko. Kad

24
idem pisati tekst – ako imam prvu i zadnju
rečenicu, PUNA ŠAKA BRADE, znači da ću
biti gotova za dva sata. (Hrvatski frazeološki
rječnik)
udariti / udarati (lupiti / lupati) šakom po бити себе [кулаком] в груди
stolu (o stol) snažno uvjeriti nekoga u nešto, ubjedljivo
odlično se suprotstaviti / suprotstavljati, oštro nešto dokazivati.
prekinuti, prekidati nešto što se ne odobrava; Давид .. поволеньки пнувся в керівники, був
izraziti / izražavati protest (nezadovoljstvo) добре письменний, частенько БИВ СЕБЕ В
Treba već jednom stati na kraj neredu u našoj ГРУДИ й присягався (С. Добровольський
firmi. Ne može se tu više mile-lale, treba
UDARITI ŠAKOM PO STOLU! (Hrvatski
frazeološki rječnik)

25
5. KONTRASTIVNA ANALIZA HRVATSKIH I UKRAJINSKIH
FRAZEMA IZ TABLICE
Frazemi sa riječju „lakat“

Odabrale smo dva hrvatskih frazema sa somatskom komponentom „lakat“ - imati jake
(dobre) laktove i progovoriti na lakat. U ukrajinskome jeziku nismo pronašle ekvivalente ni s
riječju „lakat“ ni s drugim somatizmom.

Frazemi sa riječju „palac“

U hrvatskom frazeološkom rječniku postoji samo jedan frazem sa sintagmom „palac“ -

držati palce (fige). Nije pronađen ukrajinski ekvivalent, isto kao i s prethodnom meronimom.

Frazemi sa riječju „prst“

U radu je prikazano 7 hrvatskih frazema sa riječju „prst“. Hrvatskome frazemu biti <kao>
prst i nokat <s kim> za formalnim aspektom djelomično odgovara ukrajinski як (мов, ніби і
т. ін.) палець (перст) (djelomično – jer u ukrajinskoj varijanti nije obavezna upotreba
glagola „biti“ i on ne sadrži somatsku riječ „nokat“), ali oni imaju suprotno značenje :
hrvatski – biti zajedno s nekim, ukrajinski – biti usamljen. Pretpostavljamo da takvu razliku u
značenjima izaziva odsutnost/prisutnost imenice „nokat“, koja označava dio prsta koji se
neposredno nalazi na njemu (na prstu), i njega je vrlo teško odvojiti od prsta. Zbog toga se
pojavljuje semantika neodvojivosti u hrvatskoj varijanti, a u ukrajinskome ne. Ovaj par
predstavlja frazemsku antonimiju, koja se temelji na leksičkoj antonimiji jedne od sastavnica
– imenice „nokat“ i njezinoj prisutnosti ili odsutnosti.

Hrvatski frazem dati po prstima komu nema ukrajinskog ekvivalenta s istim

somatizmom, ali Ukrajinci koriste frazem давати / дати по руках кому u kojem je prisutan
somatizam „ruka“. Što se tiče značenja, ona su ekvivalentna i znače: ‘zaustaviti bilo kakve
akcije, ukoriti koga, spriječiti provedbu bilo čega’.

Frazem dobiti / dobivati po prstima usko je vezan uz prethodni frazem. Postoji samo u
hrvatskome jeziku kao njegova posljedica iz perspektive onoga na koga je bila usmjerena
radnja. Hrvatski frazem imati duge prste ima ukrajinski ekvivalent sa somatizmom „ruka“ -
мати довгі руки koji ima isto značenje ‘biti sklon krađi, krasti’.

26
 Frazem imati u malom prstu što ima ukrajinski potpuni ekvivalent як свої (своїх)
п’ять пальців koji ima isti somatizam, ali formalno oni nisu slični. Temeljito poznavanje
nečega u Hrvata izaziva asocijaciju sa malim prstom, kad u Ukrajinaca - sa svih pet prstiju na
ruci.

Hrvatskome frazemu pogledati / gledati (progledati) kroz prste komu odgovara

formalno i značenjski prvo značenje ukrajinskog frazema дивитися / глядіти крізь пальці
‘namjerno ignorirati bilo što loše, namjerno oprostiti / opraštati tuđe greške’. Drugo značenje
ukrajinskog frazema ‘ignorirati bilo koga/bilo što, zanemariti nekoga/nešto’ ima negativnu
konotaciju zanemarivanja.

Živjeti od svojih deset prstiju – hrvatski frazem kojemu po značenju (‘živjeti od svoga
rada, samostalno zarađivati’) odgovara ukrajinski ekvivalent жити на свою руку sa
somatizmom „ruka“. U ovom slučaju opet vidimo različitosti Hrvata i Ukrajinaca u
percipiranju svijeta i obilježavanju neke radnje putem korištenja različitih meronima i
holomima ruke.

Frazemi sa riječju „rame“

Hrvatski frazem rame uz rame <s kim> ima svoj ukrajinski ekvivalent s različitim
prijedlozima плече в плече (до плеча, з плечем), samo hrvatski rječnik ne izdvaja značenja
‘jedan uz drugoga’ i ‘zajedno, zajednički, složno’, kako to je napravljeno u ukrajinskome. Čak
i ukrajinski frazem плече в плече ima još jedno značenje: ‘isti (uglavnom neke pozitivne
osobine, atribute i tako dalje)’.

Frazem rame za plakanje u takvom obliku postoji u hrvatskome jeziku i ima dva
značenja: ‘tješitelj / tješiteljica, osoba uvijek spremna da čuje čije teškoće, osoba spremna da
koga tješi (bodri) ’ i ‘utjeha’, a u ukrajinskome jeziku postoji frazem koji se koristi u sličnim
životnim situacijama - підставляти / підставити плече комy i znači ‘pomoći nekome,
podrži nekoga’. Nismo pronašle ukrajinski ekvivalent hrvatskome tapšati po ramenu koga.

Frazemi sa riječju „ruka“

Frazemi biti čistih ruku ili imati čiste ruke sa značenjem ‘biti pošten (čestit, ispravan),
pošteno raditi (postupati)’ postoje samo u hrvatskome jeziku.

Hrvatski frazem biti (naći se) pri ruci komu ima ukrajinski analog бути (мати) під
рукою / руками кого / що samo u jednom značenju ‘biti blizu koga, biti (naći se) u blizini,

27
biti dostupan’. U drugom - ‘biti na usluzi komu, biti spreman pomoći komu, biti od pomoći
komu’ – nema ukrajinskog analoga.

Biti sretne ruke <u čemu> - hrvatski frazem koji nema ukrajinskog analoga.

Frazemu biti u dobrim rukama sa značenjem ‘biti siguran uz koga, imati čiju potporu,
imati dobro vodstvo’ odgovara ukrajinskom y / в надійних руках, koji je u rječniku zapisan
bez glagola, ali se načešće koristi uz glagole ‘biti’, ‘nalaziti se’ i sl.

Isto je tako (bez glagola) napisan u rječniku ukrajinski ekvivalent hrvatskome boriti se
(braniti se itd.) rukama i nogama - руками й ногами (й зубами), ali u objašnjenju ima
popis glagola s kojima se koristi. Zanimljivo je da u ukrajinskome jeziku varijanta ima riječ
„zubi“, što nije obavezna sastavnica frazema, ali se koristi da bi pojačali stupanj intenzivnosti
radnje.

Isti su po značenju ‘dati/davati komu slobodu djelovanja, izuzeti bilo koga iz bilo
kakvih ograničenja’, ali različiti su po formalnom izražavanju frazemi dati/davati slobodne
(odriješene) ruke komu - розв'язувати/розв'язати руки кому, jer se strukturno hrvatska
varijanta sastoji od glagola, pridjeva i imenice, a u ukrajinskom samo od glagola i imenice.

Ukrajinski frazem права рука чия ima isto značenje kao što i hrvatski desna ruka čija
(komu), jer je ovaj frazem internacionalni po podrijetlu.

Hrvatski frazem ići na ruku komu, čemu ima isto značenje kao i ukrajinski іти /
піти на руку кому - ‘postupati u čiju korist, biti koristan’, ali ukrajinski ima varijante u
vidskim parnjacima glagola ‘ići’.

Imati dvije lijeve ruke – hrvatski internacionalni frazem kojemu nema ekvivalenta u
ukrajinskome jeziku.

Hrvatski frazem trljati ruke ima isto značenje kao i ukrajinski потерти / потирати
руки - ‘trljajući dlan o dlan, izraziti zadovoljstvo, ali ukrajinski ima varijante u vidskim
parnjacima glagola ‘trljati’.

Dočekati / dočekivati (primiti / primati i sl.) raširenih ruku koga, što – hrvatski
frazem koji znači ‘dočekati/dočekivati (primiti / primati i sl.) koga, što srdačno (rado,
prijateljski)’ i poseban time, da se koristi samo u slučaju dočeka gostiju. U ukrajinskome
jeziku postoji više svestranih varijanata з руками й [з] ногами koje se koriste uz glagole

28
‘uzeti’, ‘primati’ i znači ‘voljno, rado, s velikom željom, zadovoljstvom’. Ovaj frazem je
moguće upotrijebiti u kontekstu dočeka gostiju, ali i u drugim kontekstima.

Frazemi sa riječju „šaka“

Davati (dijeliti i sl.) <i> šakom i kapom – hrvatski frazem kojemu nismo pronašle
ekvivalent sa holonimom ‘ruka’ i njezinim meronimima u ukrajinskome.

Frazem imati (držati) u šaci (šakama) koga ima potpuni ukrajinski ekvivalent
держати (тримати) в кулаку (в кулаці) кого / що koji ima značenje ‘držati u svojoj
vlasti koga, držati u ovisnosti koga’.

Hrvatski frazem <kao> šaka (šakom) u glavu nema ekvivalenata u ukrajinskome

jeziku.

Frazem pljunuti u šake (dlanove) ima značenje ‘pripremiti se za težak rad, biti
spreman za početak rada’. U ukrajinskome jeziku smo našle frazem збиратися
(складатися) / зібратися (скластися) в [один] кулак, koji ima slično značenje -
‘napregnuti se, koncentrirati sve snage, volje i izdržljivost, učiniti velik napor da se što
ostvari’, ali s akcentom ne nespremnosti za rad, nego na tim snagama, koje čovjek mora
potrošiti da bi započeti težak rad.

Hrvatski frazem puna šaka brade nema ekvivalenta u ukrajinskome, pretpostavljamo

zbog nacionalnih obilježja i običaja Ukrajinaca (tradicija brijati se).

Frazem udariti / udarati (lupiti / lupati) šakom po stolu (o stol) sa značenjem ‘odlično
se suprotstaviti / suprotstavljati, oštro prekinuti, prekidati nešto što se ne odobrava; izraziti /
izražavati protest (nezadovoljstvo)’ ima sličan ukrajinski ekvivalent бити себе [кулаком] в
груди koji se razlikuje od hrvatskog time što hrvatski ima u sebi semu suprotstavljana, a
ukrajinski – semu uvjerljivosti i ima značenje ‘snažno uvjeriti nekoga u nešto, uvjerljivo nešto
dokazivati’

29
6. ZAKLJUČAK

Naše istraživanje je fokusirano na frazemima hrvatskog i ukrajinskog jezika sa

somatskim elementom, holonimom ruka i njezinim meronimima. Rad je podijeljen na uvodni
dio, teorijski (frazeologija kao disciplina, somatski frazemi), praktički dio, koji uključuje
semantičku, strukturnu i sintaktičku analizu odabranih hrvatskih frazema, rječnika frazema te
njihove kontrastivne analize i zaključka.

Općenito, problem međujezične ekvivalencije jedan je od glavnih problema kojima se

bavi teorija i praksa prevođenja. Ako se uspoređuju frazemi dvaju jezika, prevoditelj uvijek
mora uzeti u obzir takve stvari kao stupanj ekvivalencije, jer nije uvijek moguće naći
apsolutno identičan frazem u drugom jeziku.

U frazeologiji ovo pitanje postaje posebno bitnim, jer frazemi su komplicirane

jedinice koji karakterizira cjelovitost i čvrsta struktura i koji pripadaju određenim govornim
stilovima. Oni često imaju poseban nacionalni karakter i pri prevođenju se uspoređuju ne
samo dva jezika, već i dvije kulture. Unatoč općeslavenskom podrijetlu hrvatskog i
ukrajinskog jezika, razvoj je svakog od njih tekao u potpuno drugačijim uvjetima, što je
dovelo do različite percepcije svijeta. To je ono što smo pokušali dokazati, kad smo provodile
usporedbu somatskih frazema ovih jezika.

30
7. LITERATURA
1. Bilonoženko V.M., Frazeološki riječnik ukrajinskog jezika u dvama tomovima, Naukova
dumka, Kijev, 1993.

2. Fink-Arsovski, Željka, Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, FF press, Zagreb,

2002.

3. Kovačević, Barbara, Hrvatski frazemi od glave do pete, Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, Zagreb, 2012.

4. Menac, Antica, Fink Arsovski Željka, Venturin Radomir, Hrvatski frazeološki rječnik,
Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2014.

5. Menac, Antica, Hrvatska frazeologija, Knjigra, Zagreb, 2006.

6. Vinnik V.O., Riječnik frazema ukrajinskog jezika, Naukova dumka, Kijev, 2003.

31