Seminarski rad

REGENERACIJA SKRETNICA, KOLOSIJEČNOG

PRIBORA I DRVENIH PRAGOVA

Asistent: Student:

Elma Đuzelić Medina Alešević 995

 Sadržaj
Strana

1. UVOD.....................................................................................................................................2
2. REGENERACIJA SKRETNICA...........................................................................................3
2.1. Općenito o skretnicama....................................................................................................3
2.2. Regeneracija.....................................................................................................................5
3. REGENERACIJA KOLOSJEČNOG PRIBORA...................................................................5
3.1. Kolosiječni pribor............................................................................................................5
3.2. Regeneracija.....................................................................................................................6
4.REGENERACIJA DRVENIH PRAGOVA.............................................................................7
4.1. Općenito o drvenim pragovima.......................................................................................7
4.2. Regeneracija.....................................................................................................................8
5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................10
LITERATURA 11

1. UVOD

2
Svrha ovoga rada jest ukazati na potrebu regeneracije kolosijeka. Cilj je na taj način značajno
doprinijeti produženju životnoga vijeka kolosiječne dionice, uz održavanje maksimalne brzine
u kontekstu sigurnosti prometa. Cilj održavanja je vraćanje pruge, tj. kolosijeka u početni
kvalitetan optimalan vijek trajanja. Analizom uvjeta u okruženju kao i potrebe održavanja
kvalitete željezničke pruge potrebno je identificirati ulazne parametre strategije održavanja,
kao i temeljne aktivnosti koje određuju kvalitetu održavanja. Nakon određenog vremena
korištenja željeznička pruga, tj. njezini konstruktivni elementi, tračnice, kolosiječni pribor,
kolosiječni pragovi i kolosiječni zastor, istroše se. Kada je istrošenost prešla granicu
dozvoljenog, potrebno je zamijeniti te konstruktivne elemente gornjeg ustroja željezničke
pruge.

3
2. REGENERACIJA SKRETNICA

2.1. Općenito o skretnicama

Skretnice su kolosječne konstrukcije koje omogućuju vezu kolosjeka, a time i prelaz vozila sa
jednog kolosjeka na drugi bez prekida vožnje.

Slika 1. Prosta skretnica

Slika 2. Tlocrt skretnice

Postoje razne vrste i tipovi skretnica, a mi ćemo analizirati prostu jednostruku lučnu skretnicu.
Tri osnovna dijela skretnice su :
- Mijenjalica ,
- Srednji dio i
- Srčište.
Željeznice II Medina Alešević- 995

Mijenjalica se sastoji iz dvije glavne šine, dva jezička, kliznih jastučića, spojne i potezne
motke, postavlnog uređaja i uređaja za osiguranje – zatvarača. Mijenjalica treba da omogući
prelaz šinskih vozila sa dovoljnom sigurnošću i to miran bez trzaja. Jezičci se moraju
pomijerati sigurno i bez upotrebe velike sile. Kod konstrukcije mijenjalice postoje četiri
načina izrade jezičaka i to onog uz pravu glavu šine, pošto je onaj uz savijenu glavu šine
uvijek prav. Oba jezička su prava. Prednost je jednostavna izrada da su jezičci isti i za lijevu i
za desnu stranu. Mana je udar pri vožnji u skretanju i usljed nagle promjene smjera.

Slika 3. Prav jezičak

Prema konstrukciji jezičak može biti :

- Zglobni – više se ne ugrađuje,
- Elastični jezičak – ima samo teoretsku obrtnu tačku, a savija se ili usljed elastičnosti cijelog
jezička ili oko oslabljenog dijela.
Razlikuje se izrada od običnih šina i šina sa podebljanim vratom. Šine specijalnih profila, a to
su profili obično niži od glave šine, široke nožice i podebljanog vrata.
Kod poluprečnika skretnica manjih od 200 m sa vođicom šina žlijeba Wv , se povećava za 6,0
mm (ukupno 47 mm), pa se i širina kolosjeka za istu širinu povećava. U području bez šine
vođice za ocjenu proširenja kolosjeka važi ravilo kao i za kolosjek. Širina žlijeba između
krilne šine i vrha srca Wv.

Slika 4. Širina žlijeba

Wks,min = 44 mm
Wks,max = 49 mm

5
Željeznice II Medina Alešević- 995

2.2. Regeneracija

Radionica za regeneraciju skretnica je obično u sastavu radionice za regeneraciju šina. U njoj

se dopremaju stare skretnice, demontiraju i razvrstavaju svi dijelova koji se mogu osposobiti
za ponovnu ugradnju u kolosijeku. Oni dijelovi koje nije moguće regenerisati šalju se u
željezaru kao staro gvožđe. Regenerracija se postiže reprofilisanjem i navarivanjem oštećenih
dijelova ( jezičci, vrhovi srca, šine vodice ).
Regenerisani dijelovi se deponuju i od njih se montiraju skretnice. Regenerisane skretnice se
ne ugrađuju u glavne prolazne kolosijeke glavnih pruga. U kolosijecima gdje se ugrade
tretiraju se kao i nove, tako da ne postoji ograničenje osovinskih pritisaka i brzina pri vožnji u
pravac ili odvojak.

3. REGENERACIJA KOLOSJEČNOG PRIBORA

3.1. Kolosiječni pribor

Zadaci pribora su:

1. Određivanje projektovane širine kolosjeka:
Pričvrsni kolosječni pribor treba trajno da obezbjedi širinu kolosjeka. Na šine djeluju
poprečne horizontalne sile i one teže da povećaju širinu kolosjeka. Pričvrsni kolosječni pribor
treba zajedno sa šinama da se odupre ovakvim dejstvima i elastičnim deformacijama.

2. Visinska i horizontalna regulacija šina:

Lokalno odstupanje kolosjeka po visini otklanja se visinskom regulacijom šina pomoću
umetaka različitih debljina ( između šina i podložne pločice ), inače bi trebalo izdizati ili
spuštati cio kolosječni roštilj. Tokom eksploatacije kolosjek mijenja svoju širinu, pa
horizontalno pomijeranje šina treba ostvariti finom regulacijom pričvrsnog kolosječnog
pribora, pošto jednom pričvršćen kolosječni pribor ne može da se pomjera.

3. Spriječavanje pomijeranja šina po pragovima:

Ugrađeni kolosječni pribor treba da se odupre silama koje izazivaju podizna pomjeranja kako
bi se eliminisala njihova negativna dejstva. Ukoliko se sprječavanje podiznih pomjeranja ne
riješi sa pričvrsnim kolosječnim priborom, tada se moraju ugraditi specijalne sprave za
sprečavanje podužnih pomijeranja.

4. Prostorna elastičnost pričvršćenja šina za pragove:

Potrebna je radi smanjenja udarnih i drugih dinamičkih dejstava vozila i labavljenje veza u
kolosjeku. Radi njihovih smanjenja treba nagibljene mase vozila i šina, elastičnim
pričvršćivačima odvojiti od ne nagibljenih masa gornjeg stroja. Konstruktivne odlike koje
treba da posjeduje dobar pričvrsni pribor su: minimalni broj djelova je značajan zbog brze i
lake manipulacije,manje grešaka pri montaži i mala težina, jednostavnost oblika, jednostavna
i jeftina izrada, brzo ugrađivanje i lako održavanje. Kotve svojim tjelom obezbjeđuju vezu
pričvršćenja sa pragom, a glavom pritiskuju na stezaljke. Stezaljke su tako pritisnute uz prag a
same pritežu nožicu šine. Tirfoni su krute kotve kružnog poprečnog presjeka sa narezanim
lozicama. Sila čupanja je 1,5-2 puta veća nego kod eksera. Tirfoni se uvrću ili odvrću
posebnim ključevima u prethodno izbušenu rupu prečnika manjeg od prečnika tijela tirfona.

6
Željeznice II Medina Alešević- 995

Slika 5. Tirfon

3.2. Regeneracija

Kao regeneracija šina i regeneracija tirfona je veoma ekonomična, jer je cijena regenerisanog
tirfona oko 25% od cijene novog.
Prilikom glavnih opravki pruga demontažom kolosijeka dobijeni tirfoni šalju se u ove
radionice gdje se izvrši klasifikacija na slijedeće grupe:

 Tirfoni koji se mogu odmah upotrijebiti za pruke I reda,

 Tirfoni koji se mogu odmah upotrijebiti za pruge II reda sporedne pruge,
 Tirfoni koji se mogu regenerisati,
 Tirfoni koje nije moguće regenerisati.

Tirfoni svrstani u prve grupe se poslije potapanja u istrošeno staro ulje, šalju za ugrađivanje u
odgovarajuće pruge, a oni svrtani u zadnju grupu šalju se u željezaru na potapanje.

Tirfoni koje je moguće obnoviti izlažu se slijedećem postupku:

 Zagrijavanje na temperaturi od 1100 ºC,
 Presovanjem kojim se oblikuje nova glava i vrat tirfona,
 Narezivanje lozica kao kod novih tirfona,
 Zaštita od korozije.

Tako dobijeni obnovljeni tirfoni dijele se na:

 Ukoliko ima isti oblik i dimenzije kao nov, ugrađuju se u glavne pruge,
 Ukoliko si mu dimenzije smanjene, ugrađuje see u pruge nižeg reda ( sporedne,
stanične, industrijske ).

Zbog sve manje potrebe za vezicama, uslijed zavarvanja šina u duge trakove, njihova
regeneracija je napuštena. Pričvrsni pribor regeneriše se obično navarivanjem istrošenih
dijelova, ako je isplativo. Podložne pločice se ne regenerišu jer se tokom upotrebe malo troše.

7
Željeznice II Medina Alešević- 995

4.REGENERACIJA DRVENIH PRAGOVA

4.1. Općenito o drvenim pragovima

Najveći broj pragova je od drveta zbog svojih dobrih osobina:
- elastične osobine
- brza ugradnja
- jednostavno oblikovanje
- lako podbijanje zastora.
Drvo za izradu pragova može biti bukovo, hrastovo i četinari. Bukovi pragovi bez
impregnacije traju od 1-3 g. a na suncu lako i brzo ispucaju.Ukoliko se zaštite mogu da traju i
do 40 g. Hrastovi pragovi duže traju, neimpregrirani i do 10 g., malo se koriste zato što su
skupi. Od četinara koristi se borovo drvo.
Određuju se tako da zadovolje sljedeće uslove:
- donja ležišna površina treba da je dovoljno velika kako bi pritisak praga na zastor bio u
dovoljnim granicama ,
- visina praga treba da obezbijedi neophodnu vatrootpornost ,
- oblik poprečnog presjeka treba da je što povoljniji radi iskorištenja drveta pri struganju.

Slika 6. Oblici drvenih pragova

Prag se statički razmatra kao greda opterečena sa gornje strane sa dvije vertikalne sile, dok sa
donje strane djeluje relativno ravnomjerno linijsko opterečenje. Dužina praga se bira tako da
poslije podbijanja praga jedan središnji dio praga ostaje nepodbijen tako da prag ostane
neoslonjen.

8
Željeznice II Medina Alešević- 995

4.2. Regeneracija

Kao i ostali kolosiječni materijal, pri glavnim opravkama iz kolosijeka izvađeni drveni
pragovi mogu se regenerisati i time im se produžiti vijek trajanja bar još 5 do 10 godina.
Pragovi iz kolosijeka se mogu razvrstati na:
-pragove stare 5 do 10 godina, koji se bez regeneracije ugrađuju u glavne pruge, odnosno
one iz kojih su i izvađeni,
-pragove koji se mogu osposobiti za ponovnu ugradnju u kolosijek,
-pragovi koji su toliko mehanički oštećeni i truli da se ne mogu osposobiti za kolosijek, te
služi kao gorivo, u građevinarstvu i slično.
Pragovi druge grupe šalju se u radionicu za regeneraciju, gdje se opet razvrstavaju u tri
kategorije, i to prema vrsti pruge u koju će poslije biti ugrađena na one:

o Za ugrađivanje u pruge II reda,

o Za ugrađivanje u sporedne pruge i
o Za ugrađivanje u stanične kolosijeke.

Postupak prema šemi se sastoji iz slijedećih operacija:

1 - pranje pragova mlazom vode pod pritiskom
2 - čišćenje rupa za tirfone i njihovo bušenje do zdravog drveta
3 - utezanje pragova pod presom i okivanje čeličnim trakama tako da se izgube
prsline na krajevima
4 - začepljivanje starih rupa za tirfone drvenih čepova, koji se prethodno mogu
umočiti u ljepilo.
5 - rendisanje naležne površine za podložne pločice
6 - bušenje novih rupa za tirfone
7 - terisanje, prskanje vrelim terom rendisanih mjesta ili cijelih pragova

Slika 6. Postupak regeneracije

9
Željeznice II Medina Alešević- 995

Za obavljanje operacije 5 i 6 može služiti savremena mašina za rendisanje i bušenje, koja je

potpuno automatizovana sa zapošljavanjem samo jednog čovjeka i koja obradi 250 do 350
pragova od najtrvđeg drveta na sat. Takva mašina firme Geismar ima brzinu dovoza pragova
2 do 7,5 m/min sa rendisanjem površina širine do 400mm, horizontalne ili u nagibu 1/20 i
1/40, i bušenjem osamm rupa po pragu. Obrađuje pragove dužine 1800 do 3000 mm, širine
180 do 300 mm i visine 110 do 180 mm.

U okviru ove radionice može bit ii pogon za izradu drvenih čepova, koji sem primjene u
samoj radionici, služe i za sanaciju rupa za tirfone u kolosijeku prilikom popravke širine
kolosijeka. Kapacitet jedne dobro opremljene i organizovane radionice za regeneraciju
drvenih pragova može da bude 500 do 1000 pragova i 5000 drvenih čepova po smjeni ( 8 sati
rada ) i može se dimenzionisati po potrebi.
Moguća je regeneracija čeličnih pragova odsijecanjem korodiranih dijelova i zavarivanjem
novih, kao i navarivanjem oštećenih dijelova. Regeneracija betonskih pragova nnije moguća.
Jedino se radi njihova sanacija na terenu, zamjenom plastičnih čepova zbog savijanja kotviu
krivini uslijed bočnih sila kod neposrednih vrste pričvršćenja, kao i vađenjem polomljenih
kotvi.

10
Željeznice II Medina Alešević- 995

5. ZAKLJUČAK
Sve pruge ne mogu se jednako održavati. Ovdje se mogu postaviti prioriteti s obzirom na
važnost i namjenu pruge, koji su opet povezani s geografskim položajem koji uglavnom
određuje brzinu kojom će se prometovati na određenom željezničkom pravcu ili njegovom
dijelu. Dugi vijek trajanja ne može se postići samo visokom kvalitetom konstrukcije, on
također ovisi o adekvatnim zadacima održavanja. Prema tome, praćenje izgradnje,
kontinuirani pregledi i mjerenja i održavanje moraju biti sustavni.

11
Željeznice II Medina Alešević- 995

LITERATURA
Pravilnik o održavanju gornjeg ustroja pruge, 1989., Sl. glasnik ZJŽ br. 8/89, 2/90, 8-9/90,
Sl. vjesnik HŽ
Lakušić, S., Ahac, M. (2008) Osnove održavanja kolosijeka, Zagreb, Dani prometnica
Ivanović Klemen, Z. (2011) Obnova prometne infrastrukture iz sredstava EU fondova,
Zagreb, Dani prometnica
Jovanović, S. (2013) Upravljanje održavanjem željezničke infrastrukture bazirano na
mjerenju i analizi stanja, Zagreb, Dani prometnica

12