Preddiplomski stručni studij „Poslovna ekonomija i financije“

Kolegij: Ekonomika troškova

Autor teme: mr.sc. Augustin Zbiljski, v. pred.
___________________________________________________________________________

Struktura teme III: Neoklasični koncepti troškova

I. Računovodstveni pristup neoklasičnim konceptima troškova

I.1. Od klasičnih koncepata troškova prema neoklasičnim konceptima troškova

I.1.1. Troškovi u masi

I.1.2. Troškovi po jedinici proizvoda

I.2. Grafičko predstavljanje neoklasičnih koncepata troškova

II. Inženjerski pristup neoklasičnim konceptima troškova: Gutenbergova

proizvodna funkcija

II.1. Od klasičnih koncepata troškova prema neoklasičnim konceptima troškova

II.1.1. Troškovi u masi

II.1.2. Troškovi po jedinici proizvoda

II.2. Grafičko predstavljanje neoklasičnih koncepata troškova: pristup Gutenbergove

proizvodne funkcije

Ključni pojmovi: neoklasični koncepti troškova, kategorije neoklasičnih koncepata troškova,

računovodstveni pristup neoklasičnim konceptima troškova, inženjerski pristup neoklasičnim
konceptima troškova

_________________________________________________________________________1

Veleučilište s pravom javnosti

BALTAZAR ZAPREŠIĆ
Zaprešić, ožujak 2019.
Preddiplomski stručni studij „Poslovna ekonomija i financije“
Kolegij: Ekonomika troškova
Autor teme: mr.sc. Augustin Zbiljski, v. pred.
___________________________________________________________________________

I. Računovodstveni pristup neoklasičnim konceptima troškova

Klasični koncepti troškova nas nedvojbeno upućuju na iznimno bogatu strukturu troškova
koja postoji unutar ekonomske organizacije. S takvom strukturom troškova, međutim,
donositelj odluka ima velike poteškoće u donošenju ekonomski racionalnih odluka i to
poglavito u kontekstu povećanja interne učinkovitosti ekonomske organizacije. Otuda je
potrebno navedenu bogatu strukturu troškova pojednostavniti i prezentirati u obliku koji
omogućuje donošenje ekonomski racionalne odluke.

S tom su se svrhom javili neoklasični koncepti troškova. Kao što je to poznato neoklasični
koncepti troškova promatraju sve troškove u odnosu na proizvedenu količinu finalnih
proizvoda. Otuda se sve prirodne vrste troškova mogu podijeliti na dvije velike skupine
troškova i to: (1) fiksni troškovi koji ne ovise o proizvedenoj količini finalnog proizvoda i (2)
varijabilni troškovi koji, pak, ovise o proizvedenoj količini finalnog proizvoda. Započnimo
prvo s računovodstvenim pristupom neoklasičnim konceptima troškova.

I.1. Od klasičnih koncepata troškova prema neoklasičnim konceptima troškova

Kada smo razmatrali klasične koncepte troškova s računovodstvenog stajališta tada smo
naglasili kako oni promatraju pojedine prirodne vrste troškova koji su nastali u odnosu na
ukupnu proizvedenu količinu u određenom koja je proizvedena. Drugim riječima,
računovodstveni je pristup troškovima, de facto, povijesni pristup jer analizira povijesne
troškove koji su nastali u odnosu na ukupnu proizvedenu količinu finalnog proizvoda koja je
proizvedena.

I.1.1. Troškovi u masi

Nastavljajući se na ilustrativni primjer jednostavnog pogona kojeg smo analizirali kod

klasičnih koncepata troškova, jasno možemo utvrditi ukupne fiksne troškove, s jedne, i
ukupne varijabilne troškove, s druge strane. Pažljivom analizom pojedinih tablica iz
predmetnog ilustrativnog primjera nedvojbeno možemo zaključiti kako ukupni troškovi radne
snage i ukupni troškovi sredstava za rad predstavljaju ukupne fiksne troškove, dok ukupni
troškovi intermedijarnih proizvoda predstavljaju ukupne varijabilne troškove.

Tablica 1.1. Izračun neoklasičnih troškova u masi na računovodstvenoj podlozi

QX FT VT UT
0 20.640 0 20.640
128 20.640 15.360 36.000

Jednostavnim zbrajanjem ukupnih troškova radne snage i ukupnih troškova sredstava za rad
definirali smo ukupne fiksne troškove. Otuda su troškovi intermedijarnih proizvoda, de facto,
ukupni varijabilni troškovi. Jednostavnim zbrajanjem ukupnih fiksnih troškova i ukupnih
varijabilnih troškova definirali smo ukupne troškove na razini jednostavnog pogona u jednoj
smjeni.
_________________________________________________________________________2

Veleučilište s pravom javnosti

BALTAZAR ZAPREŠIĆ
Zaprešić, ožujak 2019.
Preddiplomski stručni studij „Poslovna ekonomija i financije“
Kolegij: Ekonomika troškova
Autor teme: mr.sc. Augustin Zbiljski, v. pred.
___________________________________________________________________________

I.1.2. Troškovi po jedinici proizvoda

Kada se gore navedene pojedine kategorije neoklasičnih koncepata troškova podijele s

proizvedenom količinom finalnog proizvoda tada ćemo definirati prosječne fiksne troškove,
prosječne varijabilne troškove i prosječne ukupne troškove. U tu svrhu pogledajmo sljedeću
tablicu!

Tablica 1.2. Izračun neoklasičnih troškova po jedinici proizvoda na računovodstvenoj

podlozi
QX ft vt ut gt
0 - 0 - -
128 161,25 120 281,25 120

Posebno je zanimljivo komentirati posljednju kolonu gornje tablice u kojoj su definirani

granični troškovi. Kako je to vidljivo oni u u intervalu proizvodnje između 0 jedinica
proizvoda X i 128 jedinica proizvoda X jednaki prosječnim varijabilnim troškovima, a iznose
120 kuna. Navedena jednakost graničnih troškova i prosječnih varijabilnih troškova
predstavlja temeljnu karakteristiku procjenjivanja troškova pri različitim količinama
proizvodnje na računovodstvenoj podlozi.

I.2. Grafičko predstavljanje neoklasičnih koncepata troškova

Prethodno navedena temeljna karakteristika procjenjivanja troškova na računovodstvenoj

podlozi najbolje se može vidjeti ako utvrđene kategorije neoklasičnih koncepata troškova
prikažemo u dijagramskoj tehnici. U tu ćemo svrhu prikazati samo troškove u masi, odnosno
ukupne fiksne troškove, ukupne varijabilne troškove i ukupne troškove. Pogledajmo sljedeći
grafikon!

FT, VT, UT

40.000 UT

30.000

20.000
FT
VT
10.000

0 QX
20 40 60 80 100 120 140 160

Grafikon 1.1. Neoklasični koncepti troškova na računovodstvenoj podlozi

_________________________________________________________________________3

Veleučilište s pravom javnosti

BALTAZAR ZAPREŠIĆ
Zaprešić, ožujak 2019.
Preddiplomski stručni studij „Poslovna ekonomija i financije“
Kolegij: Ekonomika troškova
Autor teme: mr.sc. Augustin Zbiljski, v. pred.
___________________________________________________________________________

Kako je to vidljivo ukupni fiksni troškovi se ne mijenjaju u odnosu na promjenu proizvedene

količine finalnog proizvoda X. Ukupni varijabilni troškovi su proporcionalnog karaktera što
se jasno vidi iz gornjeg grafikona gdje su oni prikazani kao pravac povučen iz ishodišta
koordinatnog sustava prema sjevero-istoku. Vertikalnim zbrajanjem pravca ukupnih fiksnih
troškova s pravcem ukupnih varijabilnih troškova definirati ćemo pravac ukupnih troškova
kako je to gore prikazano.

II. Inženjerski pristup neoklasičnim konceptima troškova: Gutenbergova

proizvodna funkcija

Kada smo razmatrali klasične koncepte troškova s inženjerskog stajališta tada smo naglasili
kako oni promatraju pojedine prirodne vrste troškova koji su nastali u odnosu na različite
proizvedene količine finalnog proizvoda X. Pri tome, proizvodnja će različitih količina ovisiti
o različitim intenzitetima rada jednostavnog pogona koji se, pak, mogu kretati u intervalu
između optimalnog i maksimalnog intenziteta rada. Drugim riječima, inženjerski je pristup
troškovima, de facto, utemeljen na proizvodnoj funkciji .

II.1. Od klasičnih koncepata troškova prema neoklasičnim konceptima troškova

Nastavljajući se na ilustrativni primjer jednostavnog pogona kojeg smo analizirali kod

klasičnih koncepata troškova, jasno možemo utvrditi ukupne fiksne troškove, s jedne, i
ukupne varijabilne troškove, s druge strane. Pažljivom analizom pojedinih tablica iz
predmetnog ilustrativnog primjera nedvojbeno možemo zaključiti kako ukupni troškovi radne
snage i ukupni troškovi sredstava za rad predstavljaju ukupne fiksne troškove, dok ukupni
troškovi intermedijarnih proizvoda predstavljaju ukupne varijabilne troškove.

Tablica 2.1. Izračun neoklasičnih troškova u masi na inženjerskoj podlozi

QX FT VT UT
0 20.640 0 20.640
128 20.640 15.360 36.000
144 20.640 21.600 42.240

Kada se pojedine kategorije neoklasičnih koncepata troškova u masi podijele s proizvedenom

količinom finalnog proizvoda X tada ćemo definirati prosječne fiksne troškove, prosječne
varijabilne troškove i prosječne ukupne troškove. U tu svrhu pogledajmo sljedeću tablicu!

Tablica 2.2. Izračun neoklasičnih troškova po jedinici proizvoda na inženjerskoj podlozi

QX ft vt ut gt
0 - 0 - -
128 161,25 120 281,25 120
144 143,33 150 293,33 390

_________________________________________________________________________4

Veleučilište s pravom javnosti

BALTAZAR ZAPREŠIĆ
Zaprešić, ožujak 2019.
Preddiplomski stručni studij „Poslovna ekonomija i financije“
Kolegij: Ekonomika troškova
Autor teme: mr.sc. Augustin Zbiljski, v. pred.
___________________________________________________________________________

Kako je to vidljivo granični su troškovi jednaki prosječnim varijabilnim troškovima kada se

jednostavni pogon radi optimalnim intenzitetom rada. Međutim, kod maksimalnog intenziteta
rada jednostavnog pogona granični su troškovi veći od prosječnih varijabilnih troškova.

II.2. Grafičko predstavljanje neoklasičnih koncepata troškova

Neoklasične koncepte troškova na podlozi Gutenbergove proizvodne funkcije ćemo prikazati

u masi, odnosno prikazati ćemo ukupne fiksne troškove, ukupne varijabilne troškove i ukupne
troškove. Pogledajmo sljedeći grafikon!

FT, VT, UT UT

40.000
VT
30.000

20.000
FT

10.000

0 QX
20 40 60 80 100 120 140 160

Grafikon 2.1. Neoklasični koncepti troškova na inženjerskoj podlozi

U intervalu proizvodnje od 0 jedinica do 128 jedinica proizvoda X ukupni varijabilni troškovi

se ponašaju proporcionalno. Proporcionalnost ukupnih varijabilnih troškova proizlazi iz
činjenice da jednostavni pogon radi optimalnim intenzitetom rada. Međutim, kada se
intenzitet rada poveća na maksimalni tada ukupni varijabilni troškovi prelaze u zonu
progresije, a to se zbiva između 128 jedinica i 144 jedinice proizvoda X. Otuda ne iznenađuje
zaključak da unutar navedenog intervala proizvodnje ukupni prosječni troškovi dolaze na svoj
minimum.

_________________________________________________________________________5

Veleučilište s pravom javnosti

BALTAZAR ZAPREŠIĆ
Zaprešić, ožujak 2019.