ACER PLATANOIDES (Aceracea): Javor mliječ, listopadno stablo do 20m visine, listovi su

na peteljkama sa 5-7 režnjeva koji su oštro i rijetko nazubljeni. Iz prekinutih peteljki i lisne
nervature kaplje bijeli mliječni sok. Cvate u IV.mj.prije listanja. Cvijetovi su žuto-
zeleni,skupljeni u cvat, plod je krilati pucavac (kalavac) koji se raspada u 2 perutke. Čest je u
drvoredima

ACER JAPONICUM 'Aconitifolium' (Aceraceae): japanski javor, manje stablo, u domovini

doseže visinu od 5m, ima okruglaste listove sa 7-11 režnjeva, plitkih, crveno obojeni u jesen
dok se kultivar odlikuje duboko urezanim listovima, soliter

POTENTILA FRUTICOSA (Rosaceae):petoprsta, listopadni, do 1m visok grm, listovi

sastavljeni od 5-7 listića, tamnozeleni, na naličju gusto dlakavi, cvate V-IX mj. Traži dublje i
svježe zemljište, dobro drenirano i mjesta s puno svjeta, sadi se u grupama, za bordure,
pokrivač tla, veliki br kultivara

1
QUERCUS ROBUR 'Fastigiata' (Fagaceae): hrast lužnjak, čista vrsta, listopdano stablo 30-
50m visine, široke krošnje, jako razvijenog korijenovog sustava s centralnim korijenom, plod
žir visi iz kupole ½ do 2/3 dužine, visi na 2-6cm dugoj peteljci. Traži duboka, plodna,
pretežno vlažna zemljišta, teže uspijeva na suhom i plitkom zemljištu. Ima valjkasti habitus,
grane usmjerene prema vrhu, sadi se kao soliter, za drvorede gdje je ograničen prostor.

FAGUS SYLVATICA 'ATROPUNICEA' (Fagaceae): kultivar europske bukve s brončano-

purpurnom bojom lista, obična bukva je listopadno stablo oko 40m visine, pepeljastosive
kore. Listovi cijelog ili malo valovitog ruba, na licu sjajni. Plod bukvica kožasto odrvenjela u
zrelom stanju (IX-X.mj.). Najbolje uspijeva na dubokim, bogatim tlim, soliter

TILIA TOMENTOSA (Tiliaceae): srebrna lipa, listopdano stablo do 25m visine, srcoliki
listovi, zašiljeni, s lica tamno zeleni s naličja bijeli, dlakavi, cvate VI-VII mj. Dobro podnosi
gradske uvjete, dobro podnosi sušu, otporna na štetnike, vrlo dekorativna za široke aleje,
drvorede, solitere

2
MAHONIA AQUIFOLIUM (Berberidaceae): mahonija, do 1,5m visoki zimzeleni grm, listovi
sastavljeni od 5-9 listića, na rubu bodljikavo nazubljeni, u jesen poprimaju crvenkastu boju,
cvate IV-Vmj., cvjetovi žuti često crveno nahukani, formiraju grozdaste cvatove, plod je
plavo-crna boba, puna crvenog soka, ostaje na granama do zime, služi kao hrana za ptice.
Pogodna za uzgoj na otovrenim, polusjenovitim i sjenovitim staništima. Otporna na dim,
prašinu i otrovne plinove, koristi se u grupama za pokrivanje nagnutih terena te općenito kao
pokrivač tla

CARPINUS BETULUS 'Columnaris' (Betulaceae) Kultivar graba, čista vrsta, obični grab je
listopadno stablo do 30m visine, razgranate krošnje, kora glatka svjetlo-siva, korijenov sistem
dobro razvijen, prilagoĎava se terenu, zavisno od dubine i kvalitete zemljišta, listovi
nazubljeni, istaknute nervature. Plodovi vise u do 15cm dugim plodnim skupinama, plod je
jednosjemena orašica djelomično prekrivena trolapim plodnim priperkom. 'Columnaris' je
kultivar izduženo jajolikog oblika krošnje.

3
AESCULUS CARNEA (Hippocastanaceae): crveni divlji kesten, križanac izmeĎu
A.hippocastanum i A. Pavia, listopadno stablo do 25m visine, kompaktne, širokoovalne,
guste krošnje. Listovi su prstasto dijeljeni, većinom sastavljeni od 5 listića koji su s obje
strane zašiljeni, a u sredini najširi. Listovi su kožasti, tamnozeleni. Cvjetovi formiraju
uspravne metlice, plodovi okrugli, slabo čekinjavi; cvate V-VI mj. Traži bogata i svježa
zemljišta i dobro podnosi uvjete gradskog klimata. Sadi se kao soliter, u grupama i
drvoredima.

AESCULUS HIPPOCASTANUM (Hippocastanaceae) divlji kesten, listopadno stablo do 30m

visine, okruglaste, kompaktne krošnje. Listovi su sastavljeni od 3-7-9 listića od kojih je srednji
najveći a donja dva su najmanja, smješteni na zajedničkoj dugoj peteljci. Cvjetovi u
uspravnim, piramidalnim bijelim cvatovima (metlicama) pri dnu ženski, u sredini hermafroditni
a na vrhu muški. Cvate V-VI mj., plod je okrugli tobolac s vanjske strane s bodljikama s 1-3
sjemenke, sjemenke su gorke, neugodnog okusa, rado ga jedu životnije. Dobro podnosi
sušu, hladnoću i sjenu. Koristi se za drvorede, solitere, grupe. Napada ga kestenov moljac
miner (Cameraria ohridella)

4
POPULUS NIGRA 'Italica' (Salicaceae) Jablan, listopadno stablo 25-30m visine, listovi
rombični ili trouglasti, s lica sjajni, s naličja mat, duga lisna peteljka. Stabla samo s muškim
cvjetovima, odlikuje se uskim uspravnim habitusom, prileglim i prema gore usmjerenim
granama. Jak korijenov sistem, površinski s nekoliko dubokih žila. Heliofilna i higrofilna vrsta.
Koristi se za drvorede, grupe, vlažne terene (drvoredi uz vodene površine), česta vrsta na
poplavnim, aluvijalnim terenima uz rijeke. Češće se sadi od čiste vrste, P.nigra, crne topole

CORYLUS COLURNA (Corylaceae): divolijeska, medvjeĎa lijeska, listopadno, do 30m

visoko stablo, sa širokozaobljenom gustom krošnjom, kora debela tamnosiva, plutasta,
uzdužno ispucala, u starosti se ljuskasto ljušti. Snažan korijenov sistem, dobro veže teren te
se koristi za vjetrozaštitne pojaseve. Listovi su okruglasti, tamnozeleni s lica, s naličja uz
nerve dlakavi. Plodovi su oraščići (lješnjaci) koji dolaze u skupinama 3-8, sitniji od ploda
obične lijeske ali s krupnijim ovojem s dugim kovrčastim nastavcima. Podnosi veće
zasjenjivanje od obične lijeske, ima jaku izdanačku snagu: doživi starost preko 200god.
Koristi se za drvorede, grupe, solitere, poljozaštitne i vjetrozaštitne pojaseve

5
PINUS MUGO (Pinaceae): klekovina, krivulj, planinski bor. U ovisnosti o okolinskim
uvjetima, habitus vrste jako varira: javlja se kao nizak polegnut grm ali može narasti i do 10m
visine. Najčešće dolazi u obliku polegnutog grma čije nepravilno deblo leži na tlu, s granama
sabljasto savijenim prema gore. Korijenov sistem čine brojni bočni korijeni s radijusom i do
10m. Iglice su tamnozelene, dvije u rukavcu, češeri su sjedeći, heliofilna vrsta, prilagoĎena
na ekstreme surovog planinskog klimata na gornjoj granici šume. Doživi veliku starost. Čuva
zemljište od erozije, od bujica i snježnih lavina. Na svom prirodnom staništu vladaju oskudni
životni uvjeti: kratki period vegetacije, dugo zadržavanje snijega, jaki vjetrovi. Koristi se za
sadnju u grupama, na nagnutim terenima, za kamenjare.

BUXUS SEMPERVIRENS (Buxaceae): šimšir, zelenika. Zimzeleni , gusto razgranati grm ili
manje stablo koje može narasti i 15m visoko. Listovi su kožasti, sjajni, goli, tamnozeleni.
Cvjetovi zelenkastožuti, cvate II-IVmj. Plod je tobolac, otporan je na gradske uvjete.
Spororastuća je vrsta, doživi starost i preko 400god. Podnosi sjenu, direktno sunce, mraz,
sušu. Uzgajan je još u antičko doba Rimu-orezivan. Dugovječna vrsta, podnosi orezivanje.
Koristi se za oblikovane žive ograde, bordure, pojedinačne sadnje, grupe, na grobljima, za
topijari. B.s.cv. Suffruticosa-patuljasti oblik max 1m visine,sterilan