III.

Gimnazija Split

SJEVERNA KOREJA

Učenici:
Katarina Bulat
Paulina Grčić Mentor:
Mia Marasović Kristina Hrga

Split, ožujak 2019.

Sažetak

2
Sadržaj
1. Sažetak...........................................................3
2. Uvod...............................................................4
3. Gospodarski razvoj.........................................5
4. Unutarnja politika............................................6
5. Vanjska politika...............................................7
6. Zaključak.........................................................8
7. Literatura.........................................................9

3
Uvod
U ovom radu prikazat će se rezultati istraživanja o političko-gospodarskom uređenju
Sjeverne Koreje. Posebna pozornost biti će obraćena na vanjsku i unurarnju politiku te
gospodarski razvoj države od osnutka do danas s posebnim naglaskom na trenutnu situaciju u
zemlji te napetim odnosima s pojedinim svjetskim velesilama.

Sjeverna Narodna Republika Koreja, opće poznata pod nazivom Sjeverna Koreja,
država je u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na
jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru
s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog
poluotoka.

Do 1948. godine bila je japanska kolonija, ali

nakon okupacije tog područja od strane vojnih snaga
SAD-a i SSSR-a oslobađa se japanske vlasti. Nakon
nauspjelih progovora o ujedinjenju odvajaju se do tada
dvije povezane države te se Sjeverna Koreja
proglašava samostalnom državom. Tada započinje
razdoblje neprestanih sukoba između dviju Koreja koje
traje i dan danas. Nedugo nakon toga Kim Il-sung,
poznat i kao „veliki vođa“, uvodi komunističku
diktaturu koja je do danas ostala jedan od simbola Sjeverne Koreje. Svoje političke sukobe
Sjeverna Koreja ubrzo započinje i sa svjetskim velesilama poput Ruske Federacije i
Sjedinjenih Američkih Država o kojima će biti više rečeno u idućim poglavljima. Također
ćemo posvetiti pažnju gospodarskom napretku Sjeverne Koreje proteklih nekoliko godina te
istražiti čimbenike koji ga sputavaju, poput proizvodnje nuklearnog oružja i navesti
potencijalna rješenja tih problema koji su jedna od glavnih pitanja današnjice.

Svrha ovog istraživanja je bolje upoznavanje sa režimima koji vladaju ovom državom
te njezin utjecaj na događanja u svijetu. S obzirom na udaljenost između Hrvatske i Sjeverne
Koreje istraživanje iz prve ruke nije bilo moguće,stoga smo se poslužili svim materijalima
dostupnim na internetu koji su nam omogućili da se što bolje upoznamo s ovom temom i
vama što bolje prenesemo na temelju prikupljenih podataka.

4
Problemska pitanja

5
Gospodarski razvoj
Sjeverna je Koreja najmističnija i najzatvorenija te jedna od najsiromašnijih zemalja
na svijetu: dohodak po glavi stanovnika, ovisno o procjenama jer službenih podataka nema,
kreće se između 1.000 i 1.800 dolara. BDP iznosi između 28 i 34 milijarde dolara i po tomu se
Sjeverna Koreja nalazi između 180. i 194. mjesta, dakle, na samom dnu svjetske rang liste
država po veličini BDP-a. Podaci o njezinu gospodarstvu često su nepouzdani ili zastarjeli i
rezultat procjena. Ipak, može se ustvrditi da je Sjeverna Koreja gospodarski slabo razvijena
zemlja. Gospodarstvo je centralno planirano, ali neefikasno i suočeno s mnogobrojnim
problemima (zastarjela tehnologija, niska produktivnost, nedostatak rezervnih dijelova, slabe
investicijske mogućnosti…).

Početkom 2000-ih Sjeverna Koreja jedna je od najsiromašnijih zemalja. Nastavlja

politiku zatvorenosti prema svijetu te je zadržala socijalističko, centralnoplansko
gospodarstvo (represivni režim koji potiče militarizaciju
društva ostao je najveće gospodarsko opterećenje). Uz
međunarodnu pomoć prevladana je kronična oskudica
hrane 1990-ih (glad je zahvatila oko 70% stanovništva).

U sastavu BDP-a najveći je udjel industrije

(46,9%), a zatim uslužnoga sektora (31,3%) i
poljoprivrede (21,8%). Glavninu poljoprivredne ponude
čine riža, kukuruz, krumpir, soja i čaj; uz ribolov znatan je
uzgoj svinja, goveda i peradi. Vojna proizvodnja vodeća je
u industriji, a slijede ju proizvodnja industrijske opreme,
kemikalija, tekstila, hrane te preradba ruda. Znatna su
ležišta ugljena, olova, cinka, magnezita, pirita, bakra, zlata, željezne rude i soli. Važni su
hidroenergetski potencijali; oko 53% električne energije dobiva se iz hidroelektrana, a 47% iz
termoelektrana (2012). Značajno prirodno bogatstvo čine i šume (2011. pokrivaju oko 46%
teritorija) no njihovo veliko iskorištavanje uzrokuje eroziju i uništavanje obradiva tla
(procjenjuje se da je 1990–2015. površina pod šumama smanjena za 40%).

Od nastanka države promovirana je doktrina samodovoljnosti, što je rezultiralo

svojevrsnom izolacijom, a trgovinske veze održavane su samo s Kinom, SSSR-om

6
i komunističkim zemljama Istočne Europe. Raspadom komunizma u Europi propadaju
trgovinske veze, a izolacija Sjeverne Koreje sve više jača. Time prestaje uvoz mnogobrojnih
važnih proizvoda što rezultira jačanjem crnog tržišta s puno višim cijenama. Kao posljedica
tih događaja gospodarstvo Južne Koreje jača dok Sjeverna Koreja značajno zaostaje sve do
posljednjih nekoliko godina.

Jedan od glavnih razloga slabog gospodarskog razvoja njihova je prilično zatvorena

politika kojom onemogućuju suradnju s drugim državama. Najbolji primjer za to je njihovo
odbijanje uvoza stranih strojeva kojim bi mogli iskopati rudna bogatstva u vrijednosti od
nekoliko milijardi dolara i tako postati vodeća svjetska sila u izvozu ruda. Uz to, korejska je
vlada na čelu s Kim Jong-unom protjerala sve strane rudarske tvrtke iz zemlje te zabranila
svaku vrstu privatne proizvodnje i osnivanje privatnih kompanija što je dodatno usporilo
napredak.

Podatci o gospodarskom napretku Sjeverne Koreje iz 2016. govore o značajnom

napretku, najvećem u posljednjih 20 godina. Bruto domaći proizvod (BDP) Sjeverne Koreje u
2016. je porastao za 3,9 posto u odnosu na godinu ranije, kada su gospodarstvu naštetile suša i
niske cijene sirovina. Takav
ubrzani gospodarski rast
Sjeverne Koreje može se
djelomice pripisati i aktivnom
programu nuklearnog i
balističkog istraživanja (zbog
kojeg se od 2006. godine nalazi
pod sankcijama UN-a ), budući
da je proizvodnja komponenti
uključena u rast BDP-a. Tako je iste godine započelo testiranje brojnih balističkih projektila te
najava mogućeg lansiranja interkontinentalne balističke rakete koja bi mogla dosegnuti SAD.
Nakon prijetnji i probnih lansiranja dotadašnje sankcije od strane UN-a dodatno su
postrožene. Prema izjavama vlasti Južne Koreje sa početka 2017. godine, Sjeverna Koreja
posjeduje dovoljnu količinu plutonija za izradu 10 nuklearnih bombi čime postaje sve veća
prijetnja općoj sigurnosti.

Upravo zbog proizvodnje nuklearnog oružja Koreja dolazi u česte sukobe sa

svjetskim silama poput SAD-a i Rusije koji žele spriječiti njezin nuklearni napredak koji bi

7
mogao ugroziti sigurnost cijeloga svijeta. Upravo iz tog razloga predsjednik SAD-a, Donald
Trump, ove je godine svojem kolegi Kim Jong-unu ponudio sporazum kojim bi Koreji bile
olakšane sankcije koje trenutno sputavaju njezin gospodarski razvoj u zamjenu za prestanak
proizvodnje nuklearnog oružja. Jedan od glavnih zagovornika ovog sporazuma je susjedna
Južna Koreja kojoj je denuklearizacija njezine sjeverne susjede jedan od glavnih prioriteta.

Unutarnja politika
Često možemo čuti da je Sjeverna Koreja jedna od nekoliko preostalih komunističkih
zemalja, ali to nije ispravno. Naime, 2009. godine, riječ komunizam izbačena je iz
sjevernokorejskog Ustava te su iz javnog života uklonjene i sve referencije na komunizam,
tako da je prosječnom Korejcu nedostupna komunistička literatura, uključujući klasike
komunizma poput "Kapitala" Karla Marxa. Jedan od razloga za praktičkim zabranjivanjem
komunizma je i komunistička ideja internacionalizma koja je u suprotnosti s korejskim
nacionalizmom, koji promovira Juche. Još jedna razlika je i odnos prema proletarijatu  koji u
izvornom komunizmu ima revolucionarnu ulogu, dok je u Jucheu ta uloga dodijeljena vojsci.

Službena politička ideologija Sjeverne Koreje naziva se Juche čija načela nalažu da je
samo korejski narod vladar Koreje te da je potrebna snažna vojska za zaštitu Sjeverne Koreje.
Politika "vojske na prvom mjestu" kasnije je usavršena politikom Songuna koji izdiže
Korejsku narodnu armiju do razine državne funkcije. Narodna armija tako zauzima prvo
mjesto u sjevernokorejskom društvu te ima prioritet u vladinoj politici. Osim što dominira
unutarnjom, Songun vodi i vanjsku politiku Sjeverne Koreje. Takva politika dovela je do toga
da Sjeverna Koreja postane četvrta zemlja svijeta po broju vojnika (čak 1 200 000) te vodeća
sila u proizvodnji balističkih projektila. Uz to, prva je na svijetu po visini sredstava koja
odvaja za vojsku: čak 25 posto državnog budžeta, dok druge države ulažu 2 ili 3 posto.
Američki vojni stručnjaci izračunali su da je Sjeverna Koreja uložila 1,3 milijarde dolara u
razvoj svoje balističke dalekometne rakete. S obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji
nameće se pitanje odakle im toliki novac. Gotovo sav novac potreban za financiranje vojske i
vojnih projekata država dobija izvozom sirovina u države poput Indije, Kine, Južne Koreje,
Rusije i dr. U izvješću UN-a iz 2013. ključne uloge u zabranjenoj prodaji, nabavi,
financiranju i logistici imaju diplomatske misije i trgovinski predstavnici Sjeverne Koreje.

8
Kao posljedica tolikih ulaganja u vojsku pati stanovništvo koje u većini slučajeva nema ni za
osnovne ljudske potrebe.

Zbog svojeg vrlo zatvrenog

političkog sustava Sjeverna Koreja
predstavlja misterij svakome tko želi
znati nešto detaljnije o događanjima
unutar njezinih granica. Jedna od
nekoliko stvari u kojima je Koreja
iznimno dobra jest čuvanje svojih
državnih tajni čime je 2006. i 2009. šokirala svijet izvođenjem više eksperimentanih vojno-
nuklearnih eksplozija te prezentiranjem nuklearnih postrojenja tijekom 2010. godine.
Uspješnost skrivnja informacija najbolje se uočava u slučaju biografije vladara Kim Jong-ila
poznatog pod nazivom „Dragi vođa“. Naime, službeni podatci o njegovu rođenju nisu bili
jednaki u Sovjetskoj Rusiji i Sjevernoj Koreji. Uz to, činjenice o životu i školovanju njegova
nasljednika, Kim Jong-una također su vrlo nepouzdane i danas.

S ciljem što duljeg ostanka na vlasti, Kim Jong-un provodi politiku suzbijanja tri
najveće prijetnje koje prema njegovu mišljenju mogu izrazito ugroziti njegov položaj. Prva od
njih je povezana s vanjskom politikom, točnije napadom SAD-a na Koreju u slučaju većih
sukoba. Kim se boji da bi SAD tada postupio jednako kao i u slučaju Iraka. Iz tog razloga
svakodnevno radi na unaprjeđenju nuklearnih postrojbi. Druga prijetnja nalazi se unutar
države, odnosno predstavljaju ga njegovi politički suradnici u koje nema gotovo nikakvo
povjerenje. Iz straha da se njegovi stariji kolege ne priklone nekoj drugoj političkoj opciji nije
mu strano njihovo likvidiranje pa je tako pogubljen njegov tetak, otrovan brat te je pogubljeno
više vojnih časnika. Nakon ubojstva njegova brata, Kim Jong-sula, Kim Jong-un postaje
jedini član obitelji Kim s političkom moći.Kao posljedica takvog načina u borbi za vlast
mnogu diplomati sve više napuštaju Sjevernu Koreju te odlaze u susjednu Južnu Koreju ili
čak Europu. Jedan od njih je i Thoe Yong-ho koji je 2016. godine napustio Sjevernu Koreju i
najavio odlazak još nekoliko kolega. Posljednja, ali ne manje važna prijetnja također je dio
unutarnje politike te dolazi kao posljedica u velikim razlikama u napretku između dvije
Koreje što bi moglo izazvati burne reakcije stanovnika zbog čega vlast pokušava inicirati
ekonomski napredak po uzoru na Kinu. Takva politika iznimno je rizična te može dovesti do
značajnih posljedica, ali za sada nije došlo do većih poteškoća. U porcesu ekonomske reforme
sve se više odbacuje ekonomija socijalističkog stila te se prednost daje napretku tržišne

9
ekonomije i privatnog poduzetništva. Tako su posljednjih godina raspuštene farme u
vlasništvu države, a prednost je dana obiteljskim farmama koje su vremenom postale glavne
poljoprivredne proizvodne jedinice. Rezlutat te reforme značajno je povećanje proizvodnje
hrane čime se poboljšavaju životni uvjeti stanovnika.

Vanjska politika

10