Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Vrste Finansijskih Tržišta
Seminarski Vrste Finansijskih Tržišta
Profesor: studenti:
Budući da je finansijsko tržište organizovan prostor na kome se trguje novcem,kapitalom,
devizama, i to u gotovinskom i bezgotovinskom obliku, i gde se cena kapitala – kamata,
formira na osnovu ponude i tražnje, brojne su podele finansijskog tržišta, prema
raznoraznim parametrima i kriterijumima.
S obzirom na činjenicu da se radi o različitim mestima (bilo pravim, bilo virtuelnim
prostorima) susretanja ponude i tražnje finansijskih instrumenata, jasno je da postoji i
veliki broj finansijskih tržišta. Ona mogu biti klasifikovana na više načina:1
a) Tržište novca
b) Tržište kapitala
1
Frank Fabozzi, Franco Modigliani and Michael Ferri, Foundations of Financial Markets and Institutions, Prentice
Hall, 1997
2.1Tržište novca obuhvata deo definisanog tržišta na kome se trguje finansijskim
instrumentima čiji je rok dospeća kraći od godinu dana - pretežno žiralni novac i
kratkoročne hartije od vrednosti. Razvijeno tržište novca omogućava održavanje
likvidnosti svih učesnika (nesmetano izmirenje tekućih obaveza), formiranje cene
kratkoročnih finansijskih instrumenata, kao i nesmetano funkcionisanje transmisionog
mehanizma monetarne politike (preko vrlo aktivne uloge centralne banke na ovom
segmentu finansijskog tržišta).
Na ovom tržištu se obavljaju transakcije sa:
žiralnim novcem
uzimanje I davanje kratkoročnih kredita
eskontni poslovi
lombardni poslovi
poslovi sa kratkoročnim hartijama od vrednsoti
Tržište novca vrši monetarnu funkciju jer ono predstavlja instrumentalni okvir u kome se
uravnotežuje i koriguje potreba ekonomskih subjekata za novcem, i time održavaju svoju
likvidnost i solventnost.
• centralna banka
• depozitne finansijske institucije, banke
• posredničke i druge finansijske organizacije.
Osnovno zadatak tržišta novca je da omogući tražiocu sredstava da do njih dodje u što
kraćem roku.
Specifičnosti tržišta novca su: jasna i jednoobrazna pravila, jedinstven način poslovanja,
inernacionalnost – pridržavanje pravila koja su medjunarodno prihvaćena, tržištno, fer i
konkurentno ponašanje svih učesnika, visoka efikasnost, tačnost,preciznost i korektnost
obavljnju proptnih poslova, visoka finansijska disciplina, koja je posledica vrlo oštrih i
strogih sankcija za prekršioce pravila rada i ponašanja, korišćenje najsavremenije
informativne tehnologije, koja omogućava izuzetno visoku operativnu efikasnost ovog
segmenta finansijskog tržišta, racionalnost i ažurnost učesnika, koja se ogleda u velikoj
brzini pružana usluga i vrlo niskim cenama usluga.
Osnovne karakteristike tržišta novca su:
Većina vodećih tržišta novca u svetu ima dilerski način trgovanja, a centralnu ulogu ima
tzv.banka tržišta novca. Ona je berzanski posrednik koji poseduje informacije i
komunicira sa svim učesnicima. U našoj zemlji institucionalno tržište novca Beogradska
berza, ali postoji i tržište novca A.D. i Beogradski eskontni centar (BEC) koje su
registrovani ako berzanski posrednici iako obavljaju funkciju banke tržišta novca,
tj.predstavljaju najvažnije dilerske trgovine kratkoročnim finansijskiminstrumentima kod
nas
Transfer kapitala;
Razvojna funkcija;
Funkcija selekcije projekata;
Kontrolna funkcija;
Funkcija izvršavanja ugovorenih obaveza;
Smanjivanje rizika;
Zaštita vlasništva.
Funkcija selekcije projekata. Zbog velikog broja projekata, od kojih mnogi zahtevaju
značajna sredstva, nemoguće je realizovati sve potencijalne aktivnosti. Tržište kapitala,
preko cene kapitala utiče na izbor projekata koji obezbeđuju najvišu stopu prinosa na
uložena sredstva pri čemu se postiže značajnija efikasnost korišćenja kapitala.
a) Primarna tržišta
b) Sekundarna tržišta
a) Promptna tržišta
b) Terminska tržišta
2.8Tržište vlasničkih instrumenata je tržište gde kupac akcije ujedno postaje i vlasnik
dela preduzeća srazmerno broju kupljenih akcija. Dakle, akcija daje pravo vlasništva i
upravljanja kompanijom a samim tim i pravo na srazmerni deo dobiti. U osnovi ovih
hartija od vrednosti nalazi se vlasnički odnos, za razliku od dužničkog-poverilačkog
odnosa koji srećemo na tržištu dužničkih finansijskih instrumenata.2
a) Berzanska tržišta
b) Vanberzanska tržišta
2
vrstama robe (žitarice, metali, nafta, poljoprivredni prozvodi, električna energija i drugo).
Finansijske berze predstavljaju organizovana mesta na kojima se trguje finansijskim
instrumentima. Postoji više vrsta ovih berzi u zavisnosti od preovladjujućeg finansijskog
instrumenta kojim se na njima trguje. Tako postoje tržište novca i tržište kapitala u
zavisnosti od toga da li se na njima trguje kratkoročnim ili dugoročnim finansijskim
instrumentima, valutne (devizne) berze, berze finansijskih derivata. Na mešovitim
berzama trguje se kako robom tako i hartijama od vrednsoti.
a) Lokalna tržišta
b) Nacionalna tržišta
c) Medjunarodna tržišta
a) Aukciona tržišta
b) Posrednička tržišta
c) Preko šaltera
2.14Aukciona finansijska tržišta su ona koja posluju po principima aukcije, odnosno
kupac postaje onaj subjekat koji ponudi najveću cenu.
2.16Poseban oblik finansijskog tržišta organizuje se preko šaltera, što predstavlja vid
vanberzanskog prometa u kome se transakcije obavljaju putem uparivanja ponude i
tražnje preko informacione i kompjuterske tehnologije. Zainteresovani kupci i prodavci
podnose svoje naloge na šalterima banaka ili ovlašćenih agenata.
a) Organizovana(institucionalizovana) tržišta
b) Slobodna (neinstitucionalizovana) tržišta
a) Devizno tržište
b) Hipotekarno tržište
Devizno tržište na specifičan način prožima i novčano tržište i tržište kapitala, zbog čega
se ono i tretira kao sastavni deo i jednog i drugog. Međutim, ono ima dovoljno
specifičnosti da ga treba tretirati kao posebno finansijsko tržište.
Na hipotekarnom tržištu se trguje hipotekarnim kreditima i hartijama od vrednosti na
bazi hipoteke. Ovi poslovi su postali privlačni jer se kao njihovo osiguranje javlja
hipoteka na realna nepokretna dobra – zemljište, zgrade i druge nepokretnosti.
3. Zaključak
Svako tržište, kako globalno tako i segmentirano izražava odnose dva ključna
ekonomskaagregata: ponude i tražnje. Relacija odnosa ova dva agregata utice na nivo
cena koje seformiraju saglasno izraženom odnosu ponude i tražnje. Šire posmatrano,
finansijska tržišta predstavljaju zbir svih finansijskih transakcija i ne moraju predstavljati
neke specifičnenedostupne forme trgovanja finansijskim instrumentima. Ispravnije je čak
reći da je svako naneki način uključen na finansijska tržišta kao aktivni učesnik. Za
razliku od ovog šireggledanja, uži koncept finansijskog tržišta polazi od organizovanog
tržišta kao načina trgovanjafinansijskim instrumentima.Finansijsko tržište, može se reći,
predstavlja organizovani sistem za promet finansijskihinstrumenata. Finansijske
transakcije, sa druge strane, mogu se definisati kao transakcije posredstvom kojih dolazi
do prometa finansijskih instrumenata.Hartije od vrednosti na tržištu novca su
najlikvidnije hartije od vrednosti sa rokom dospeća do jedne godine sa niskim ili
nikakvim rizikom. One se smatraju najbližim supstitutom novca I često se koriste kao
mesto za kratkoročno investiranje trenutno raspoloživih sredstava. Postoje:kratkoročne
državne obveznice, depozitni cerifikati, bankarski akcepti, komercijalni zapisi,federalni
fondovi i ugovori o rekupovini.Hartije od vrednosti na tržištu kapitala imaju rok dospeća
duži od godinu dana. U njih seubrajaju kako dugovni tako i vlasnički instrumenti, dakle
sve vrste dugoročnih obveznica I akcija. Postoje: srednjoročne i dugoročne državne
obveznice, obveznice lokalnih državnih organa, korporativne obveznice, hipotekarne
založnice, obicne akcije, preferncijalne akcije,zamenjive ili konvertibilne hartije od
vrednosti.Derivati su, zapravo, likvidni ugovori čija vrednost direktno zavisi od vrednosti
aktive koja jenjihov predmet. Postoje: opcije, varanti, fjučersi.Finansijska preduzeca, tj.
finansijske institucije, bave se pružanjem finansijskih usluga. Najznačajnija vrsta
finansijskih institucija su finansijski posrednici. Pored njih, u finansijskeinstitucije
ubrajamo i brokersko- dilerske kuće, investicione banke i konsalting i
menadžmentagencije iz oblasti finansija.
4. Literatura