Mješovita srednja industrijska Škola Školska2017/2018.god.

u Zenici

MATURSKI RAD

Tema: PODGRAĐIVANJE JAMSKIH PROSTORIJA

Učenik: Mentor:

Vahid Mahmić IV2 Dipl.ing.rud. Raifa Smajić

Zenica, maj 2018

1
2
 1. Uvod

Podgrađivanje se vrši radi osiguranja jamskih prostorija, zaštite zaposlenog osoblja i prevencije
zarušavanja. U rudnicima uglja gdje su prateće naslage uglavnom slabo noseće,kao i u nekim
rudnicima metala i nemetala podgrađivanje ima važnu ulogu. Glavni uzrok zarušavanja
nepodgrađene ili nedovoljno podgrađene jamske prostorije je pojava podzemnog pritiska.
Zadatak podgrađivanja je da spriječi zarušavanje jamskih prostorija za vrijeme njihove izrade i
kasnije upotrebe.Pored toga podgrada ima ulogu da štiti zaposleno osoblje i opremu u jami.
Podgrađivanje jamskih prostorija izvodi se pomoću naročitih konstrukcija poznatih kao rudnička
podgrada.
Vrsta podgrade zavisi od:
- veličine podzemnog pritiska
- pravca djelovanja pritiska na jamsku prostoriju
- namjene jamske prostorije
- dužine upotrebe prostorije
- ekonomski faktori

3
 2. Jamski pritisak

Osnovni uzrok pojave jamskog pritiska je sila teze, tako da gornji slojevi stijena djeluju svojom
težinom na donje slojeve koji pružaju otpor ovom pritisku. Izradom jamskih prostorija nastaje
šupljina kojom se prekida povezanost stijena, zbog čega se poremeti stanje napete ravnoteže koja
je dotle postojala. Veličina pojave jamskog pritiska zavisi od fizičko-mehaničkih osobina stijena,
dubine na kojoj se nalaze jamske prostorije dimenzija jamske prostorije, blizine susjednih
jamskih prostorija, prisustva vode ili vlage u stijenskom masivu i drugi.
Uticaj fizičko-mehaničkih osobina stijena na pojavu jamskog pritiska je veliki. U čvrstoim
stijenama (granit,čvrst pješčar i sl.) jamske prostorije mogu dugo ostati nepodgrađene bez
primjetnih promjena. Dinamički pritisci izazvani blizinom ostalih jamskih protstorija i
prisustvom vlage mogu b iti izraženiji od statičkih pritisaka, koji su rezultati težine višeležećih
masiva. U određenim jamskim uslovima oko jamskih prostorija može doći do naglog popuštanja
stijenskih masa koje su bile preopterećene, zbog čega se javljaju podzemni (gorski) udari.

Tipovi zarušavanja hodnika:

a) krov u črvstom materijalu
b) krov i bokovi u slabijem materijalu

Bez obzira na dobijene rezultate kod teorijskih razmatranja veličine podzemnog pritiska,
zadatak jamskoh rudarskih stručnjaka je da i tokom praktičnog rada na odvaranju i eksploataciji
rudnika stalno prate i izučavaju fenomen jamskog pritiska za specifične uslove i na taj način vrše
korekcije teoretskih dobijenih rezultata i da se prilagođavaju ovak ostečenim saznanjima.

4
 3. ZADATAK PODGRAĐIVANJA I FAKTORI KOJI UTIČU NA IZBOR PODGRADE

Zadatak podgrađivanja je da spriječi zarušavanje jamskih prostorija za vrijeme njihove izrade i

kasnije upotrebe. Pored toga podgrada ima ulogu da zaštiti zaposleno osoblje i opremu u jami. U
rudnicima metala, nemetala i kamene soli, gdje se jamske prostorije rade u čvrstim i dobro
držećim stijenama, potrebe za podgrađivanjem su manje, tako da u pojedinim uslovima
podgrađivanje moze potpuno izostati. Nasuprot tome, u rudnicima uglja, gdje su prateće naslage
ugljenog sloja od glinenih laporaca, škriljaca, glinaca i pješčara kao i u rudnicima metala i
nemetala sa slabodržećim, slojevitim i mekšim stijenama, podgrađivanje jamskih prostorija ima
mnogo važniju ulogu.
Na izbor načina podgrađivanja utiču ekonomski uslovi pri čemu treba imati u vidu izbor takvog
načina podgrađivanja koji će zadovoljiti pomenute uticajne činioce, s tim da cijena izrade
prostorije bude najmanja. Na osnovu prethodno utvrđenih jamskih uslova vrši se izbor vrste
rudničke podgrade koja će se primjeniti.

5
 4. VRSTE PODGRADE

Razlikujemo sljedeće vrste rudničke podgrade i to:

1. Po načinu izgradnje:
- podupiruća podgrada
- viseća podgrada

2. Po vrsti materijala:
- drvena podgrada
- čelična podgrada
- betonska ili armirano betonska podgrada
- podgrada od opeke ili od betonskih blokova
- kombinovana podgrada

3. Po dižini upotrebe:
- privremena podgrada
- stalna podgrada

4. Po ponašanju prema jamskom pritisku:

- kruta(nepopustljiva) podgrada
- popustljiva podgrada

5. Po vrsti jamske prostorije:

- podgrada hodnika
- podgrada kosih prostorija
- podgrada okana

6. Po konstruktivnim odlikama podrada može biti:

- monolitna,
- zidana,
- montažna i
- okvirna
4.1. DRVENA PODGRADA
Drvena podgrada jamskih prostorija izrađuje se obično od oblog, rjeđe od rezanog rudničkog
drveta, odgovarajuće debljine i kvaliteta. Izbor vrste drveta zavisi od veličine jamskog pritiska,
potrebnog vremena trajanja jamske prostorije i prisustva vlage u jamskim prostorijama i jamskog
vazduhu. Kao rudničko drvo koriste se sljedeće vrste liščara: hrast, brijest, grab, jasen, bagren, a
od četinara koriste se bor i jela.
Kod izbora vrste drvene podgrade treba voditi računa da se u prostorije izlazne vazdušne struje
upotrijebi drvo koje je otporno na vlagu (hrast). U prostorijama ulazne vazdušne struje gdje je
prisustvo vlage u vazduhu manje, drvena podgrada ima nekoliko puta veći vijek trajanja. Kod
izbora vrste drveta značajnu ulogu igra i potrebno vrijeme trajanja podgrade.
Drvena okvirna podgrada hodnika najčešće se izrađuje kao trapezasta okvirna podgrada sa dva
ukoso postavljena stupca i vodoravnom krovnom gredom-sljemenjačom odozgo.Veza između
stupaca i krovne grede sljemenjače može biti na zub i iskružak.

6
 Drvena trapezna okvirna podgrada

4.2.ČELIČNA PODGRADA
Zavisno od namjene jamske prostorije i načina djelovanja pritisakau u jamskim prostorijama vrši
se i izbor oblika i čelične podgrade. Prednost čelične podgrade je u tome što može izdržati veći
podzemni pritisak nego drvena podgrada, trajanija je i može se više puta upotrijebiti i u slučaju
veće deformacije poslije ispravljanja. Zavisno od načina djelovanja pritiska, čelična podgrada
može biti izrađena kao nepopustljiva (kruta) i popustljiva. Čelična oidgrada se radi u
segmentima, čije se veze mogu biti krute i popustljive. Broj segmenata zavisi od oblika
podgrade, veličine poprečnog presjeka i načina djelovanja jamskog pritiska.
Podgrada se izrađuje od normalnog „ I “ profila sa vezom između stupca i grede pomoću zareza i
ugaonog komada za vezu, ili pomoću specijalnog spojnog komada.

7
.

4.3.BETONSKA I ARMIRANOBETONSKA PODGRADA

Betonska podgrada se primjenjuje u jamskim prostorijama koje se rade u sipkom materijalu sa
izraženim pritiscima i sa dugim vijekom trajanja. Najčešće se upotrebljava pri izradi okana, na
ušćima potkopa i niskopa i u uslovima rudnika uglja kada jamsku prostoriju treba izlozovati od
ostalih prostorija i okolnih stijena kako ne bi doslo do kratkih spojeva vazdužne struje i do
pojave požarnih procesa. Ova podgrada se primjenjuje i kod izrade komora velikih poprečnih
presjeka (navozišta, pumparnica itd.) kao i kod izrade prostorija koje treba izolovati od mogućih
prodora vode.
Ukoliko su pritisci u jami jako izraženi, primjenjuju se armiranobetonske podgrade.Debljina
betonske podgrade, zavisno od očekivanog pritiska, može se oijentaciono odrediti pomoću
empirijskih formula.
Prednosti betonske podgrade su: spriječava prodor sipkog materijala u prostoriju, izoluje
prostorije od okoline kada su u pitanju voda i požarni procesi, dugotrajna je i osjetno manjih
otpora vazdušnoj struji što može biti bitno kod efikasnosti provjetravanja jame.

4.4.PODGRADA OD OPEKE ILI BETONSKIH BLOKOVA

Podgrađivanje opekom
Kao materijal za podgrađivanje jamskih prostorija cigla se rijetko koristi i to za podgrađivanje u
stabilnoj sredini, u prostorijama koje će imati duži vijek upotrebe. Najčešće se koristi za
podgrađivanje glavnih jamskih prostorija, komora za pumpe i lokomotive, navozišta i okna. Kao
vezivo pri podgrađivanju jamskih prostorija ciglom koristi se cementni malter koji se priprema
od pijeska, vode i cementa u odgovarajućem omjeru. Podgrada od cigle izrađuje se uglavnom
zasvođenog ili kružnog poprečnog presjeka.

Podgrađivanje betonskim blokovima

Podgrada od betonskih blokova može biti niskozasvođenog ili pri većem bočnom pritisku,
potkovičastog poprečnog presjeka. Betonski blokovi se izrađuju u obliku paralelopipeda, za

8
vertikalne strane podgrade i zastupljenih klinova za svog i krive bokove. Podgrada od betonskih
blokova ima veliku prednost zato što se može brzo izraditi i što može odmah nakon zidanja
primiti podzemni pritisak. Betonski blokovi se zidaju u cementnom malteru, omjera 1:3. Pri
zidanju blokova koristi se oplata od čeličnog lima potkovičastog oblika i prenosna drvena
platforma, sa koje se vrši zidanje blokova u krovu prostorije.

4.5.VISEĆA PODGRADA

Viseća podgrada se upotrebljava u prostorijama koje su izrađene u slojevitim stijenama i ima

zadatak da, povezivanjem slabih tankih slojeva poveća njihovu otpornost na pritisak i poveže ih
sa bolje nosećim slojevima. Ova podgrada se sastoji od sidra (ankera) koje se postavlja u
bušotinu dovoljne dužine da zađe u stabilnu zonu iznad svoda zarušavanja.
Po konstrukciji razlikujemo više vrsta sidra:
a) čelična sidra
b) sidra sa ucementiranjem ili uljepljivanjem
c) drvena sidra.
Osnovni dijelovi sidra su šipka odgovarajućeg prečnika i dužine, glava za uglavljivanje na
gornjem kraju šipke i noseće ploče sa navrtkom za pritezanje na donjem kraju šipke.

9
 4.6.PROBOJNA PODGRADA

Ovaj postupak se primjenjuje u slučaju kad se bokovi hodnika mogu privremeno ostvariti bez
podgrade. Rad se sastoji u tome da se drveni okvir postavi neposredno pred čelo radilište, pa se u
prostor između sljemenjače i krova pobija zašiljeno kolje ili uske debele daske od tvrdog drveta
da bi se spriječilo propadanje materijala iz krovine.

Uporedo sa probijanjem vrši se otkopavanje i otprema materijala, da bi se mogao postaviti

naredni drveni okvir na malom odstojanju od prvoga i postupak se ponavlja.

Kolje je prečnika od 5 do 7 cm, dugačko 1,5 do 2 m, a daske 10 do 15cm širine i iste dužine.
Ugao pobijanja je utoliko veći ukoliko je pritisak iz krovine jači. Razmak među krovnim
gredama je prosječno 0,5 do1m

Probijanje hodnika pri nestabilnoj krovini, 1-podgradni okvir,

2-proštac (kolje), 3-nepotpuni međuokvir, 4-pomoćna krovna greda.

10
 5. PODGRAĐIVANJE JAMSKIH PROSTORIJA

Podgrađivanje se vrši radi osiguranja jamskih prostorija, zaštite zaposlenog osoblja i

spriječavanja zarušavanja. U rudnicima metala i nemetala sa dobro nosećim pratećim stijenama
podgrađivanje je svedeno na manju mjeru ili se potpuno izostavlja. Ovo se u znatnoj mjeri
odnosi na rudnike kamene i kalijeve soli. U rudnicima uglja, gdje su prateće naslage uglavnom
slabo noseće kao i u nekim rudnicima metala i nemetala, podgrađivanje ima važnu ulogu.U
veoma čvrstim i stabilnim stijenam obično je dovoljno prostoriji dati statički najpovoljniji oblik,
pa da deo stijenske mase koja okružuje prostoriju na sebe primi opterećenje i sačuva konturu od
neželjene deformacije i razaranja. Međutim, u slabim i nestabilnim stijenama, kao i čvrstim
stijenama izložbenim velikim unutrašnjim naprezanjima, ovo nije moguće, te se u cilju
spriječavanja ili smanjenja deformacije konture i onemogućavanja pojave zarušavanja, u
podzemnu prostoriju ugrađuje posebna inžinjerska kontrukcija poznata pod naziom podgrada.
Podgrada se izrađuje od različitih konstruktivnih materijala (drvo,čelik,beton,armirani
beton,betonski i kameni blokovi, opeka i dr. Materijali) sa zadatkom da onemogući deformaciju
konture prostorije, kako bi oblik i veličina poprečnog presjeka podzemne prostorije bili sačuvani.
Radovi vezani za poslove osiguranja podzemne prostorije u cilju spriječavanja neželjene
deformacije konture i obrušavanja materijala, kao i izradu podgrade, nazivaju se podgrađivanje..
5.1.PODGRAĐIVANJE HORIZONTALNIH PROSTORIJA

Način podgrađivanja u hodniku zavisi od fizičko-mehaničkih osobina materijala u kojem se radi

hodnik. U tvrdom materijalu podgrada može djelimično ili potpuno izostati, dok je u umjereno
tvrdom, a naročito mehkom i raspucalom materijalu, primjena podgrade neophodna. Zavisno od
vrste materijala i očekivanog pritiska, kao i od namjene prostorije, vrši se izbor vrsta podgrade.
Podgrada hodnika može biti od drveta, čelika, betona, armiranog betona i mješovitog materijala.
Drvena podgrada
Razlikujemo više konstrukcije drvene podgrade, na primjer trapezasta okvirna, četvrtasta
okvirna, pojačana trapezasta okvirna itd. Najviše se upotrebljava trapezasta okvirna podgrada, sa
dva ukoso (8-10°) postavljena stupca i krovnom gredom.

Čelična okvirna podgrada

Čelična okvirna podgrada hodnika može biti trapezasta, lučna i kružna. Proizvodi se u svim
oblicima i dimenzijama. Može biti popustljiva i nepopustljiva (''kruta''). Koja će se vrsta
podgrade primjeniti zavisi od načina djelovanja pritiska u hodniku i namjeni hodnika

11
Trapezasta čelična je neopustljiva i rjeđe se koristi. Upotrebljava se na mjestima gdje je porebno
zadržati trapezni oblik prostorije i gdje je u krovini sipak ili veoma tvrd materijal, pa bi izrada
zasvođenog dijela lučne podgrade bila otežana.
Lučna čelična podgrada najčešće se izrađuje od '' I '' ili '' U '' profila. Veza između segmenata
(lukova) podgrade može biti kruta ili popustljiva. Veza kod I- profila je obično kruta, a kod U-
profila je popustljiva, jer se ovdje primjenjuje klizna veza. Kod klizne veze mora se voditi računa
da površine veza između lukova naliježu jedna na drugu i da su dovoljno pritegnute, jer u
protivnom veza neće ostvariti potrebno trenje i podgrada će brzo popustiti kod najmanjeg
pritiska.
Betonska podgrada
Betonska podgrada, armiranobetonska podgrada i zidna podgrada od betonskih blokova, izrađuju
se kao zasvođena. Zavisno od sirine hodnika i visine svoda razlikujemo:
-polukružni svod, čija je visina jednaka polovini širine h odnika
-niski složeni svod, čija je visina manja od polovine širine hodnika i gdje s u bokovi hodnika
vertikalni
-potovičasti oblik sa suprotnim svodom u slučaju pritiska iz poda
5.2.Podgrađivanje vertikalnih prostorija

Zavisno od fizičkih osobina stijenskog materijala, u kojem se izrađuje okno, namjene i vijeka
trajanja okna, vrši se izbor podgrade. Podgrada okna može biti betonska, zidana od betonskih
blokova ili od opeke, čelična, drvena i viseća.

Betonska podgrada

Kod izrade betonske podgrade prvo se izrađuje privremena čelična podgrada koja se kasnije
skida, a na njeno mjesto se ugrađuje stalna betonska podgrada.

Zidna podgrada od betonskih blokova ili opeke

Princip izrade ove podgrade je isti kao i kod betonske podgrade, s tim da se umjesto betona
ugrađuju betonski blokovi ili opeka.

Čelična podgrada

Kod plićih okana, gdje nisu izraženi pritisci, može se primjeniti čelična podgrada. Podgrađivanje
ovom podgradom je isto kao i podgrađivanje privremenom podgradom kod primjene stalne
betonske podgrade. U ovom slučaju ova podgrada ima karakter stalne podgrade

Drvena podgrada

Drvena podgrada okna primjenjuje se kod okna četvrtastog poprečnog presjeka i sastoji se od
zatvorenih okvira tzv. Vijenaca. Ova podgrada se primjenjuje kod plićih okana gdje nisu izraženi
pritisci gdje je okno kraćeg vijega upotrebe.

12
Viseća podgrada

Oprema i postupak postavljanja ove podgrade je kao u horizontalnim prostoijama. U novije

vrijeme sve više primjenjuje sidrenje u kombinaciji sa nabačenim betonom. Ova podgrada se
primjenjuje u dobrodržećoj stijenskoj masi gdje podgrada ima funkciju izolacione obloke i gdje
nije izložena podzemnom pritisku. Bokovi okna se podgrađuju sidrima sa čeličnom mrežom na
koju se, brizganjem nabacuje beton.
5.3.Podgrađivanje kosih prostorija

Podgrada kosih prostoija zauzima u pogledu konstrukcije prelaz između podgrade horizontalnih i
vertikalnih prostorija. Može biti od drveta, betona ili mješovita.

Drvena podgrada

Drvena podgrada kosih prostorija sa blagim padom (ispod 40°) obuhvata trapezaste okvire sa
vezom na zub, a i pri nešto jačem padu (do 40-50°) četvrtaste okvire. Radi veće stabilnosti okviri
dobijaju raspinjače u gornjem dijelu naspram krovnih greda, s obzirom da su stupci normalno
učvršćeni u ležistima u podu prostorije. U slučaju jačeg pada (preko 50°) drvena podgrada kosih
prostorija izrađuje se od gusto ili rijetko postavljenih vijenaca, ili kao obješena podgrada, u
slučaju slabijeg raspucanog materijala, pri niskopnoj izradi prostorije.

Betonska i mješovita podgrada

Betonska podgrada upotrebljava se u kosim prostorijama samo ako su namjenjene dugoj
upotrebi. Pri nagibu ogna od 30-45°konstrukcija je slična zasvođenoj betonskoj podgradi
hodnika, pri čemu se takvim oknima daje potkovičast profil. U slučaju slabo držeće sredine
potrebno je izraditi podgradu sa protivnim svodom, a pri nagibu preko 60°usvaja se kružni
poprečni presjek.
Mješovita podgrada kosih okana primjenjuje se pri padu 25-30°. Takva podgrada se sastoji od
blokova izrađenih od opeke ili betona i ravnog krova izrađenog od nosača dvostrukog T- profila
sa izbetoniranim međuprostorima.

Mješovita podgrada kose prostorije

13
 5.4.PODGRAĐIVANJE KRIŽIŠTA

U rudnicima boksita Hrvatske i Bosne i Hercegovine do sada se za podupiruću podgradu koristilo drvo i
čelik, ili kombinacija drva i čelika. Takav način podgrađivanja je skup zbog relativno velikog utroška
podgradnog materijala i angažiranja radne snage na ugradnji, kao i na održavanju.
Križište je dio smjernog hodnika dužine 6,5 m što odgovara širini skretnog otkopnog hodnika 4,5
m i zaštitnog stuba 2m te dijelova otkopnih hodnika od bokova do smijernog hodnika dužine
2,25 m. Strop navedenih prostorija podgrađuje se jelovim gredama na razmaku 0,5 m.

Podgrađivanja križišta podupirućom podgradom

U praksi se potvrdilo da opisani način podgrađivanja potpuno zadovoljava na dionici gdje

smjerni hodnik potpuno zadovoljava na dionici gdje smjerni hodnik prolazi kroz zaštitni stub i na
dijelu otkopnog hodnika širine 3,5 m. Na drvenim i na Valent stupcima nisu uočene deformacije.
Međutim, dosta česte deformacije uočavane su prvenstveno na dužoj i na kraćoj podvlaci, kao i
na gredama dužim od 3,5 m koje se oslanjaju na podvlake.
Podgrada na ovom dijelu križišta urušila se u pet slučajeva, pri čemu je došlo do urušenja stropa
s granicama urušenja konkavnog oblika. Visina urušenja za pojedine slučajeve iznosila je od 1,4
do 2m.

14
 Veliko križište:

1 – stupci; 2 – greda; 3 – podvlaci; 4 – rasponi; 5 - klin

15
 6. Propisi koji se odnose na podgrađivanje jamskih prostorija

Izvod iz Pravilnika za podzemnu eksploataciju uglja

Sve rudarske prostorije moraju biti podgrađene i održavane u ispravnom stanju. Ako je okolna stijena
čvrsta, a slobodni prostor ne izaziva obrušavanje krova i bokova rudarske prostorije, horizontalne i kose
rudarske prostorije mogu biti podgrađene i nepodgrađene. Rastojanje drvene ili metalne podgrade od
čela radilišta ne smije biti veća od 3m.
Šupljina između podgrade i krovine ili bokova rudarske prostorije zapunjavaju se. Za podgrađivanje
horizontalnih i kosih prostorija, ako to uslovi dozvoljavaju mogu se koristiti i sidra, samostalno ili u
kombinaciji sa drugom podgradom.
Podgrada horizontalnih i kosih prostorija mora da ispunjava sljedeće uslove:
- da obezbijedi radni prostor na čelu radilišta;
- da konstrukciono bude što jednostavniji;
- da zauzme što manji prostor u prostoriji;
- da ima manje aerodinamičke otpore;
- da ima konstruisane karakteristike nosivosti;
- da se lahko može demontirati;
- da se za nju mogu lahko pričvrstiti kablovi, ventilacione cijevi, cijevi za vodu, vodovi hidraulika i
cijevi za komprimirani vazduh i za popunjavanje otkopnog prostora, a da pri tom ne popuste
spojni elementi i zglobovi.
Pri izradi horizontalnih i kosih prostorija miniranjem, ako su stijene slabe i srednje čvrste, do postavljanja
stalne podgrade, nepodgrađeni dio se podgrađuje privremenom prenosnom ili pokretnom podgradom.
Pri izvođenju miniranja, postojeća podgrada osigurava se na odgovarajući način.
Okna se u stijenskom materijalu sa pojačanim jamskim pritiskom podgrađuju se opekom ili betonskim
blokovima.

16
 7. Zaključak

Osnovni uzrok pojave jamskog pritiska je sila teze, tako da gornji slojevi stijena djeluju svojom
težinom na donje slojeve koji pružaju otpor ovom pritisku. Izradom jamskih prostorija nastaje
šupljina kojom se prekida povezanost stijena, zbog čega se poremeti stanje napete ravnoteže koja
je dotle postojala. U čvrstoim stijenama (granit,čvrst pješčar i sl.) jamske prostorije mogu dugo
ostati nepodgrađene bez primjetnih promjena. Zadatak podgrađivanja je da spriječi zarušavanje
jamskih prostorija za vrijeme njihove izrade i kasnije upotrebe. Pored toga podgrada ima ulogu
da zaštiti zaposleno osoblje i opremu u jami. U rudnicima metala, nemetala i kamene soli, gdje
se jamske prostorije rade u čvrstim i dobro držećim stijenama, potrebe za podgrađivanjem su
manje, tako da u pojedinim uslovima podgrađivanje moze potpuno izostati. Nasuprot tome, u
rudnicima uglja, gdje su prateće naslage ugljenog sloja od glinenih laporaca, škriljaca, glinaca i
pješčara kao i u rudnicima metala i nemetala sa slabodržećim, slojevitim i mekšim stijenama,
podgrađivanje jamskih prostorija ima mnogo važniju ulogu. Također, važno je napomenuti da je
podgrađivanje mjera zaštite, te da je veoma važno voditi računa o izboru podgrade i na osnovu
toga izabrato adelvatnu podgradu, da bi radnici imali sigurne uslove za rad.

17
 8. Literatura

Literatura koja je korištena za izradu maturskog rada na temu „ Podgrađivanje jamskih

prostorija“ se nalazi:
1) Rudarstvo i rudarski radovi u jami – Veselin Dražić, Mulaga Fazlić
2) internet

18
Zapažanje mentora :
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
__________________________________________________________

Ocjena maturskog rada : _____________________ (__)

Pitanja za usmenu odbranu i prezentaciju maturskog rada :

1. ______________________________________________________
2. ______________________________________________________
3. ______________________________________________________
Ocjena usmene odbrane i prezentacije maturskog
rada : ________________ (__)

KONAČNA OCJENA MATURSKOG RADA : ____________(__)

Komisija :
1. _________________________
2. _________________________
3. _________________________
MENTOR :
_______________

19