NASLJEDNO PRAVO

SADRŽAJ
PRVI DIO
• Pojam, izvori i osnovna načela NP
• Pretpostavke za nasljeđivanje
- Smrt ostavioca
- Postojanje ostavine
- Postojanje nasljednika i sposobnost za nasljeđivanje
- Pravni osnov pozivanja na nasljeđe

DRUGI DIO
• Zakonsko nasljeđivanje i nužni dio
- Pojam i načela
- Zakonski nasljedni redovi
- Posebna pravila za neke nasljednike
- Nužni nasljednici
- Nužni nasljedni dio
- Isključenje nužnih nasljednika iz nasljeđa i lišenje nužnog dijela u korist potomka
TREĆI DIO
• Testamentarno nasljeđivanje
- Testament kao pravni posao i osnov pozivanja na nasljeđe
- Registar testamenata
- Čuvanje testamenta
 SADRŽAJ
ČETVRTI DIO
• Ugovorno nasljeđivanje
- Ugovor o nasljeđivanju
- Pojam i karakteristike
- Prestanak ugovora o nasljeđivanju
- Evidencije ugovora u registar testamenata i drugih
nasljednih poslova
PETI DIO
• Nasljednička izjava
• Ugovor o odricanju od naslijeđa koje nije otvoreno
• Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života
• Ugovor o doživotnom izdržavanju
 SADRŽAJ
ŠESTI DIO
• Pojam, predmet i osnovna načela ostavinskog postupka
• Pokretanje ostavinskog postupka
• Djelokrug i položaj notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku
• Dostava u ostavinskom postupku
• Nadležnost u ostavinskom postupku
• Prethodne radnje
• Ostavinska rasprava
• Odluke u ostavinskom postupku
• Pravni lijekovi u ostavinskom postupku
• Dejstvo pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju i legatu
• Nasljednopravni zahtjevi poslije pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju i
legatu
• Postupak kada je za raspravljanje ostavine nadležan inostrani organ
 Pojam nasljednog prava
Nasljedno pravo je dio građanskog prava kojim se
uređuju pravni odnosi koji se gase smrću fizičkih
osoba, čiji su oni nosioci.
Nasljedno pravo u objektivnom i subjektivnom
smislu
• Nasljedno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih
pravila kojima se uređuje nasljeđivanje fizičkih osoba
poslije smrti njihova dosadašnjeg nositelja.
• Nasljedno pravo u subjektivnom smislu je ovlaštenje
određene fizičke ili pravne osobe za sticanje
određenih prava iz ostavine.
O nasljeđivanju se može govoriti tek onda kada dođe do
prestanka pravnog subjektiviteta određenog fizičkog lica.
 Izvori nasljednog prava u FBiH
OSNOVNI IZVOR:
• Zakon o nasljeđivanju FBiH (Sl.novine FBiH br.80/14)stupio na snagu 09.01.2015.
DOPUNSKI IZVORI:
• Zakon o vanparničnom postupku (Sl.novine FBiH br.2/98, 39/04, 73/05)
• Zakon o parničnom postupku("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05 i
19/06, i 98/15)
• Zakon o upravnom postupku (Sl.novine FBiH br.2/98)
• Zakon o obligacionim odnosima(“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 i
57/89), (“Službeni list RBiH”, br. 2/92, 13/93 i 13/94 i (“Službeni glasnik RS”, br.
17/93 i 3/96)
• Zakon o stvarnim pravima (Sl.novine FBiH br.66/13)
• Zakon o notarima (Sl.novine FBiH br.80/14)
• Porodični zakon FBiH (Sl.novine FBiH br.35/05,41/05)
• Zakon o autorskim i srodim pravima (Sl.glasnik BiH br.63/10)
• Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim
odnosima (Sl.list SFRJ br.43/82)
 Izvori nasljednog prava u RS
OSNOVNI IZVOR:
• Zakon o nasljeđivanju RS (Sl.glasnik RS br.1/09)
DOPUNSKI IZVORI:
• Zakon o vanparničnom postupku (Sl.glasnik RS br.36/09)
• Zakon o parničnom postupku ("Sl.glasnik RS" br.58/03, 85/03,
74/05)
• Zakon o opštem upravnom postupku (Sl.glasnik RS br.13/02)
• Zakon o advokaturi (“Sl.glasnik RS”,br.30/07 )
• Zakon o notarima (Sl.glasnik RS br. 86/2004, 2/05, 74/05, 76/05,
91/06, 37/07,50/10)
• Porodični zakon RS (Sl.glasnik RS br. 54/02)
• Zakon o građevinskom zemljištu (Sl.glasnik RS br.86/13)
• Zakon o zemljišnjim knjigama (Sl.glasnik RS br.74/02,67/03, 46/04,
109/05, 119/08)
• Zakon o stvarnim pravima (Sl.glasnik RS br.124/08, 58/09, 95/11)
 Načela nasljednog prava
• Načelo univerzalnosti i ravnopravnosti u nasljeđivanju (pravila zakonskog nasljeđivanja su ista za
sve bez obzira na subjektivna svojstva i osobine ostavitelja ili nasljednika (npr. domaći državljani i
stranci, bračni i vanbračni partneri). Nekad su ograničenja postojala prema načelu specijalnosti kad
se nasljeđivalo poljoprivredno ili šumsko zemljište te autorska prava.
• Načelo ograničenosti ili neograničenosti osnova pozivanja na nasljeđe (da li su u nekom pravnom
poretku dopušteni ili ograničeni svi mogući osnovi pozivanja na nasljeđe – u FBiH važi princip
neograničenosti mogućih osnova pozivanja na nasljeđe: po zakonu, testamentu i ugovor o
nasljeđivanju).
• Načelo kumulacije osnova pozivanja na nasljeđe (osnovi za nasljeđivanje zakon, testament i ugovor
o nasljeđivanju se mogu kumulirati, ali samo u pogledu različitih dijelova ostavine, npr. kuće, stana,
vikendice itd.).
• Načelo ograničenosti slobode raspolaganja pravnim poslom za slučaj smrti i načelo formalizma
(ostavitelj može testamentom ili ugovorom o nasljeđivanju raspolagati svojom imovinom samo u
granicama i na način predviđen zakonom npr. ostavitelj ne može raspolagati nužnim dijelom,
testament može sastaviti samo osoba lično koja je poslovno sposobna sa određenim navršenim
godinama života itd.) Formalizam znači da se raspolaganje imovinom pravnim poslovima za slučaj
smrti može izvršiti samo u formi propisaoj zakonom (forma je uvjet njihove punovažnoasti).
• Načelo obavezne univerzalne sukcesije (univerzalna sukcesija podrazumijeva prava nasljednika iz
aktivne ostavine te odgovornost nasljednika za ostaviočeve dugove do visine nasljeđene imovine).
Singularna sukcesija nastaje na osnovu testamenta ili ugovora o nasljeđivanju i ne može nastati na
osnovu zakona, gdje legatar može odgovarati za dugove ostavioca ako se to traži do visine
vrijednosti legata.
 Najvažnije novine Zakona o
nasljeđivanju FBiH
• Novi Zakon objedinjuje materijalni i procesni dio (materijalno nasljedno pravo i
ostavinski postupak bili su regulisani u dva različita zakona);
• Proširen je krug zakonskih nasljednika (četiri zakonska nasljedna reda i ostali preci);
• Izvršeno je izjednačavanje prava bračnih i vanbračnih partnera po pravu
nasljeđivanja u odnosu na Porodični zakon FBiH te potpuno usvojenje sa
srodstvom po krvi.
• Ostavinske postupke u cilju povećanja efikasnosti pravosuđa vode notari kao
povjerenici sudova;
• Novi zakon vodi računa o garanciji prava vlasništva i slobodi raspolaganja
testamentarnim i ugovornim putem uvođenjem ugovora o nasljeđivanju koji ima
prednost nad nasljeđivanjem na osnovi testamenta i zakona.
• Kod ugovora o doživotnom izdržavanju novina je utoliko što je ranije prijenos
vlasništva vršen nakon smrti primatelja izdržavanja, a sad je ostavljena mogućnost
izbora, tako da se prijenos vlasništva može vršiti za života ili poslije smrti primatelja
izdržavanja/vlasnika nekretnine.
• Uveden je registar testamenata i drugih nasljednopravnih propisa koji vodi
Notarska komora FBiH
 Vremensko važenje normi
nasljednog prava
• Zabrana retroaktivne primjene zakona
IZUZETAK: Ako je to dopušetno ustavom ili zakonom.
Prava stranaka u vezi sa nasljeđivanjem cijene se po zakonu koji se
primjenjivao u momentu smrti ostavioca. Tada nije važno koji je zakon
na snazi u vrijeme vođenja ostavinskog postupka.
Na ostale ugovore i pravne poslove nasljednog prava, primjenjuje se
zakon koji je važio u momentu njihovog sačinjavanja.
Shodno tome, ako je ostavinski postupak počeo prije početka primjene
novog zakona, a sud nije preduzeo niti jednu procesnu radnju,
primjenjivat će se procesne odredbe novog Zakona o nasljeđivanju.
Ukoliko je ipak postupak započet procesnim radnjama i nije doneseno
prvostepeno rješenje, primjenjivat će se odredbe Zakona o
vanparničnom postupku FBiH.
 Uvjeti za nastanak nasljednopravnog
odnosa (pretpostavke za nasljeđivanje)
Pored prestanka pravnog subjektiviteta fizičkog
lica, da bi došlo do nasljeđivanja potrebno je
postojanje još nekih pretpostavki:
• Smrt ostavitelja (fizička smrt osobe i
proglašenje nestale osobe za umrlo);
• Postojanje ostavine;
• Postojanje nasljednika i sposobnost za
nasljeđivanje;
• Pravni osnov pozivanja na nasljeđe.
 Smrt ostavitelja
Ostavitelj je fizička osoba koja se nasljeđuje.
Pod pojmom smrt ostavioca podrazumijeva se kako
njegova fizička smrt tako i proglašenje nestalog
lica (ostavioca) za umrlog.
O ovoj pretpostavci sud odnosno notar vodi računa
po službenoj dužnosti u toku ostavinskog postupka.
Momentom smrti fizičke osobe otvara se njeno
nasljedstvo.
Činjenica smrti ostavioca dokazuje se izvodom iz
matične knjige umrlih, koja predstavlja javnu
ispravu.
 ..........
Momenat smrti je naročito važan iz više razloga:
• Smrt ostavitelja je uslov za pokretanje ostavinskog postupka koji
pokreće sud po službenoj dužnosti čim sazna za smrt ostavitelja.
• Momentom smrti dolazi do prelaska ostavine na nasljednike;
• Od momenta smrti ostavioca, nasljednici se mogu odreći
nasljedstva (uz izuzetke: sporazum o odricanju od nasljedstva koje
nije otvoreno između potomka i pretka u sistemima koji ga
dozvoljavaju);
• Za momenat smrti vezano je utvrđivanje stanja i sastava ostavine;
• Prema momentu smrti ostavitelja utvrđuje se krug nasljednika i
veličina njihovog nasljednog dijela, nasljednici mogu biti samo
osobe koje su žive u trenutku smrti ostavitelja (izuzetak
nasciturusa);
• Prema momentu smrti ostavitelja utvrđuje se nedostojnost za
nasljeđivanje;
 ...........
Momenat smrti, ne samo dan, već i čas i minut naročito je
značajno utvrditi za slučaj da više osoba izgube život u
istom događaju, koje bi po neko osnovu mogle nasljediti –
teorija komorijenata (poplava, zemljotres, eksplozija itd).
Zakon o nasljeđivanju FBiH u čl. 157 je propisao da onaj
ko tvrdi da je smrt jedne osobe nastupila prije smrti druge
osobe u istom događaju, na njemu je teret dokazivanja.
Notar će tada vratiti spis sudu na parnični postupak.
Ako se ne dokaže suprotno, smatrat će se da niti jedna od
njih nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva, što za
posljedicu ima otvaranje posebnih ostavinskih postupaka
iza svih njih (oni su u ulozi ostavitelja).
 Postojanje ostavine
Ostavina je predmet nasljeđivanja.
Pojam ostavine se najčešće određuje kao skup imovinskih
prava koje je ostavilac imao u času smrti.
Dugovi ostavioca se smatraju teretom ostavine (pasiva) i za
njih nasljednici odgovaraju do visine vrijednosti nasljeđene
imovine.
Ostavina, kao pravni pojam, ne može se vezati za fizičko lice
sve dok je ono živo.
Tek kada fizičko lice umre ili bolje rečeno kada prestane
njegov pravni subjektivitet, tada se uspostavlja njegova
zaostavština, koja prelazi na njegove nasljednike.
Ukoliko ne postoji ostavina, obustavlja se ostavinski postupak
donošenjem rješenja o ne provođenju ostavinske rasprave.
 ............
U ostavinu po odluci suda ne ulazi:
• Potomci i usvojenici ostavioca koji su živjeli s njim
u zajednici i pomagali pri privređivanju imaju
pravo zahtijevati da im se iz zaostavštine izdvoji
njihov dio koji odgovara doprinosu u povećanju
vrijednosti ostaviočeve imovine.
• Nadživjelom bračnom partneru i potomcima koji
su živjeli sa ostaviocem u zajednici pripadaju
predmeti manje vrijednosti koji služe za
zadovoljavanje svakodnevnih potreba
(pokućstvo, namještaj, posteljina itd.).
 ............
U ostavinu po sili zakona ne ulazi :
• Imovina ustupljena valjanim ugovorom o
ustupanju i raspodjeli imovine za života,
• Imovina koja je predmet valjanog ugovora o
doživotnom izdržavanju,
• Prava koja ne mogu biti predmetom nasljeđivanja
jer su vežani za ličnost i gase se smrću ostavioca
npr. lične služnosti – plodouživanje, pravo
upotrebe i pravo stanovanja, pravo preče
kupovine, pravo na izdržavanje, disciplinske
prekršajne i krivične kazne.
 ............
Odluku o izdvajanju predmeta iz ostavine donosi
ostavinski sud odnosno notar kao njegov
povjerenik, na zahtjev osoba koje su ovlaštene
to tražiti, uz sagalasnost svih stranaka u
postupku.
Ako ne postoji saglasnost upućuju se na parnicu
zbog spora o činjenicama od kojih zavisi sastav
imovine.
 ........
Imovinska prava umrle fizičke osobe podobna za nasljeđivanje, koja
su mu pripadala u momentu smrti, čine:
• Stvarna prava (pravo vlasništva, založno pravo, pravo građenja,
posjed)
• Obligaciona prava (prava iz raznih ugovora, naknada štete ako je
utvrđena pravosnažnom presudom ili poravnanjem)
• Neosnovano bogaćenje
• Autorska prava (nekad prema starom ZNO je postojalo ograničenje
njihovog nasljeđivanja samo na bračnog partnera, djecu i roditelje
ostavioca)
• Pravo industrijske svojine
• Pravo na davanje nasljedničke izjave kada nasljednik koji je doživio
smrt ostavitelja umre prije davanja nasljedničke izjave (nasljedna
transmisija).
 ..........
Ako neka od stranaka osporava tačnost
zemljišnoknjižnog izvatka kojim se dokazuje
vlasništvo nad nepokretnom imovinom ostavitelja,
to neće dovesti do prestanka ostavinskog postupka,
već će sud ili notar kao njegov povjerenik donijeti
rješenje o nasljeđivanju na osnovu pretpostavke
tačnosti izvoda iz matične knjige kao javne isprave,
a stranku uputiti na parnicu.
Teret dokazivanja ako je u pitanju oštećena javna
isprava (poplavljena, izgorena ili bez pečata itd.) je
na stranci koja se na nju poziva.
Postojanje nasljednika i sposobnost za
nasljeđivanje
Nasljednik može biti samo ono lice koje je živo u trenutku
otvaranja nasljeđa. To isto važi i za legatara.
IZUZETAK: Od pravila da nasljednik mora biti živ u
trenutku smrti ostavioca postoji izuzetak (NASCITURUS):
Dijete začeto u trenutku otvaranja nasljedstva smatra se
kao rođeno, ako se rodi živo.
Kao nasljednik može se pojaviti i pravna osoba (može
nasljediti samo po osnovu testamenta).
U slučaju spora da li je nasljednik ili legatar nadživio
ostavitelja, istina se utvrđuje iznošenjem dokaza.
 ..........
Dakle, moraju se kumulativno ispuniti ovi uslovi:
• da je dijete začeto do trenutka ostaviočeve smrti i
• da se rodi živo.
Ova pravila se odnose i na zakonsko i testamentarno
nasljeđivanje.
• Kod zakonskog nasljeđivanja pravilo o nasciturusu
primjenjuje se na sve zakonske nasljednike.
• Kod testamentarnog nasljeđivanja pravilo o nasciturusu
se odnosi samo na začetak koje nosi određeno žensko
lice. Dodano pravilo je da je začetak začet u trenutku
pravljenja testamenta.
 ...........
Postavlja se pitanje koji je moment stjecanja prava
svojine kod nasljeđivanja začetka? Da li je to
momanat smrti ostavioca ili momenat rođenja
djeteta?
• To je moment ostaviočeve smrti. Ako se očekuje
rođenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljeđe,
ostavinski sud će o tome obavijestiti organ
starateljstva. Ako organ starateljstva drugačije ne
odredi, o pravima još nerođenog djeteta starat će
se jedan od njegovih roditelja.
 .........
Na osnovu ovoga, ostavinski sud će nasciturusa proglasiti, i prije
njegovog rođenja od momenta smrti ostavioca, za nasljednika
određenog dijela zaostavštine.
Ovo proglašenje za nasljednika je uslovljeno:
• Dijete se mora roditi živo,
• Da se rodi najkasnije 300 dana nakon smrti ostavioca, odnosno 300
dana od dana sačinjavanja testamenta.
Isti izuzetak se odnosi i na nastajanje (zametak) pravnog lica
(primjenom analogije sa fizičkim licima da pravna osoba u momentu
smrti ostavioca nije još stekla status pravne osobe, ali je postupak u
toku pod uslovom da postavne pravna osoba).
Sposobnost za nasljeđivanje ima svako lice (fizičko i pravno) koje ima
pravnu sposobnost. Pravne osobe mogu nasljediti samo po osnovu
testamenta (izuzetak kada je država posljednji zakonski nasljednik
ostavine).
 .............
Nesposobnost za nasljeđivanje - relikt prošlost
jer savremena zakonodavstva odbacuju opću
nesposobnost za nasljeđivanje.
U teoriji postoji samo tzv. relativna
nesposobnost nasljeđivanja u smislu postojanja
reciprociteta među državama (pretpostavljeni
reciprocitet uz mogućnost suprotnog
dokazivanja).
 Nedostojnost za nasljeđivanje
Međutim, nekim licima može biti oduzeta sposobnost za
nasljeđivanje, ali samo prema određenom ostaviocu
(relativna nesposobnost za nasljeđivanja), iz razloga što je
taj nasljednik poduzimao takve radnje kojim se ogriješio o
ostavioca (najčešće protivpravne radnje).
Razlozi iz kojih nasljednik postaje nedostojan za
nasljeđivanje određenog ostavioca izričito su navedeni u
ZN u članu 158.
Mogu se svrstati u nekoliko grupa:
1. Ako je s umišljajem lišio ili je pokušao da liši života
ostavioca,
 .............
2. Ako je nasljednik prinudom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom
naveo ostavioca da sačini ili opozove testament ili ugovor o
nasljeđivanju ili neku njihovu odredbu, ili ga je spriječio da to učini,
3. Ako je uništio ili sakrio ostaviočev testament ili ugovor o
nasljeđivanju u namjeri da spriječi ostvarenje posljednje volje
ostavioca, kao i onaj koji je falsifikovao ostaviočev testament ili ugovor
o nasljeđivanju ,
4. Ako se ogriješio o zakonsku obavezu uzdržavanja prema ostavitelju,
ili mu nije ukazao nužnu pomoć koju mu je mogao pružiti bez
opasnosti po vlastiti život ili ga je ostavio u prilikama opasnim za život i
zdravlje,
5. Ako je krivičnim djelom sa umišljajem doveo ostavitelja u stanje
stalne nesposobnosti za sačinjavanje testamenta ili ugovora o
nasljeđivanju ili je krivičnim djelom sa umišljajem stekao povoljniji
nasljednopravni položaj.
 ...............
Nasljednik na kojeg se odnosi bilo koji od navedenih razloga nedostojan je da
naslijedi, kako na osnovu zakona, testamentata tako i na osnovu ugovora o
nasljeđivanju, kao i da dobije išta na osnovu testamenta ili ugovora.

Pravne posljedice nedostojnosti

S nedostojnim nasljednikom postupa se kao da je umro prije ostavitelja.
U slučaju zakonskog nasljeđivanja njega predstavljaju njegovi živi potomci. U
slučaju temstamenta, dio koji bi trebao pripasti nedostojnom nasljedniku
nasljeđuje osoba koju je testator odredio kao supstitut (ako ga nije odredio
nasljedit će ostaviočevi zakonski nasljednici). U slučaju ugovora o
nasljeđivanju, ne postoji mogućnost oodređivanja supstituta, već dio koji je
trebao naslijediti nedostojni nasljednik nasljeđuju njegovi zakonski
nasljednici, a krajnji je država.
 ..............
Svi razlozi nedostojnosti (osim onih koji se tiču testamenta)
moraju postojati u trenutku smrti ostavioca, da bi imali svoje
pravno dejstvo.
ZN daje mogućnost ostaviocu da nasljedniku oprosti sve ili
samo određene razloge nedostojnosti, u formi propisanoj za
punovažnost testamenta odnosno ugovora o nasljeđivanju.
Sud o razlozima nedostojnosti vodi računa po službenoj
dužnosti. Izuzeta: Kada se radi o razlogu nedostojnosti, težem
ogriješenju o obavezu izdržavanja i neukazivanja nužne
pomoći ostaviocu koju je mogao pružiti bez opasnosti po
vlastiti život ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su
opasne za život i zdravlje, tada se nedostojnost utvrđuje samo
na prijedlog zainteresovanog lica, ne prema službenoj
dužnosti.
 Prijem i odricanje od nasljeđa
Stjecanje nasljednog prava

Kada umre jedno fizičko lice njegovu zaostavštinu stiče

jedan ili više pravnih subjekata. Koja će to lica biti zavisi
od toga koji sistem nasljednog prava usvaja pravni sistem
konkretnog društva.
Pravna teorija i zakonodavstvo poznaju 3 sistema
stjecanja nasljednog prava:
• Po sili zakona
• Voljom stranaka
• Kombinacija prva dva sistema
 .........
Kod nas je usvojen kombinovani sistem što znači da
zaostavština umrlog lica prelazi po sili zakona na
njegove nasljednike u trenutku ostaviočeve smrti.
Međutim, nasljednik se može odreći nasljeđa
izjavom kod suda ili notara kao njegovog povjerenika
do završetka rasprave zaostavštine, kojom se dioba
zabranjuje ili ograničava.
Odricanje od nasljeđa
Odricanje od nasljeđa je izjava volje nasljednika,
koju on daje nakon smrti ostavioca, s ciljem da ne
naslijedi dio ili cijelu zaostavštinu tog ostavioca.
 .............
Odricanje od nasljeđa nasljednik može izvršiti samo
nasljedničkom izjavom.
Ona mora biti izričita, jednostavna, strogo formalna
i neopoziva izjava volje nasljednika koju on u
određenom roku daje sudu ili notaru u cilju ne
prihvatanja zaostavštine svog ostavioca.
Da bi ova izjava proizvela pravno dejstvo treba da
ispunjava određene pretpostavke:
• U pogledu sadržaja-odricanje od nasljeđa (moguć
dozvoljen i određen sadržaj),
• Ne smiju postojati mane volje,
 ...........
• Nasljednička izjava se mora dati u određenoj
formi.
Nasljednička izjava o odricanju od nasljeđa se ne
može opozvati (razlozi: pravna sigurnost). Od ovog
pravila postoji IZUZETAK u slučaju naknadno
pronađene imovine.
Pravo na davanje nasljedničke izjave je vremenski
ograničeno - do završetka ostavinske rasprave.
Izjava o odricanju djeluje retroaktivno - smatraće se
da to lice nikad i nije postalo nasljednik.
 ............
Posljedice odricanja od nasljeđa zavise od toga da li
se radi o zakonskom ili testamentalnom nasljedniku.
Ako se radi o tastamentalnom nasljedniku njegov
dio zaostavštine će pripasti zakonskim nasljednicima
ako iz testamenta ne proizilazi drugačije
(određivanje nasljedniku zamjenika).
Ako se radi o zakonskom nasljeđivanju posljedice će
zavisiti od sadržaja odricanja. Odricanje bez
ograničenja važi i za potomke onog koji se odriče od
nasljedstva.
 ..................
Zakonski nasljednik koji se odrekao samo u svoje
ime (odricanje od nasljeđa sa ograničenjem),
smatra se da nikad nije ni bio nasljednik. Za njega
važi fikcija da je umro prije ostavitelja. Dio
ostavštine koji bi njemu pripao nasljedit će njegovi
potomci po pravu predstavljanja.
Ukoliko bi nasljednik umro prije davanja izjave o
odricanju ili prihvatu nasljedstva, a bez njegove
krivice, pravo davanja takve izjave prelazi na
njegove nasljednike.
 Pravni osnov za nasljeđivanje

Ugovor o nasljeđivanju (ima prednost pred zakonom i

testamentom)
Testament (ostavilac izjavom volje sam određuje
nasljednike) i
Zakon (zakonodavac određuje nasljednike pomoću
određenih činjenica koje mora steći određeno lice).
Za dva oblika voljnog nasljeđivanja na osnovu pravnih
poslova za slučaj smrti (govor o nasljeđivanju i
testament) je zajedničko da se ipak na ovaj način ne može
otkloniti primjena zakonski normi o nužnom nasljeđivanju
(povreda nužnog dijela osim u slučaju isključenja iz
nasljedstva ili lišenja nužnog dijela u korist potomka).
 ............
Ostatak imovine koji nije nužni dio naziva se
raspoloživio dio kojim ostavitelj može
raspolagati.
Kada se radi o različitim djelovima ostavine,
moguća je kombinacija pravnih osnova za
nasljeđivanje: stan pripada bračnom partneru
po osnovu ugovora o nasljeđivanju, vikendica
sinu po osnovu testamenta, novčana štednja
oboma po osnovu zakona na jednake dijelove.
 ................

HVALA NA PAŽNJI!