Škola: III.

gimnazija Osijek

Nastavni predmet: Hrvatski jezik

Razred: 2.c

Mentor: prof. Davor Tanocki

Studentica: Iva Fofić

Školska godina: 2018./2019.

Nadnevak: 29. travnja 2019.

Pisana priprava za izvođenje nastavne jedinice iz predmeta Hrvatski jezik

 NASTAVNA CJELINA: Romantizam

 NASTAVNA JEDINICA: Alphonse de Lamartine

 TIP NASTAVNOG SATA: sat interpretacije

PEDAGOŠKI, DIDAKTIČKI I METODIČKI PODACI O NASTAVNOJ

JEDINICI
Ciljevi nastavne jedinice: Potaknuti učenike da samostalno prepoznaju dominantne
teme i motive književnog razdoblja romantizma, da ih povezuju međusobno i s vlastitim
životom, podižući ih na razinu iznad same interpretacije djela, u područje mišljenja
filozofske antropologije.
OČEKIVANI ISHODI UČENJA ili ODGOJNO-OBRAZOVNI ZADACI
kognitivni psihomotorički afektivni
Učenici će moći prepoznati, Učenici će moći objasniti Učenici će moći identificirati
povezati i iskazati neke teme povezanost lirskog subjekta svoje trenutne osjećaje i
i motive romantizma na s motivima koji ga misli s Lamartineovim i
primjeru Lamartineove zaokupljaju, a zatim pratiti i vrjednovati ih s obzirom na
lirske pjesme i misli. uočiti općenito bliskost sadašnjost.
čovjeka i prirode.

ELEMENTI NASTAVNOG PROCESA

 Metodički Sredstva i
Metode Oblici rada Korelacija
sustavi pomagala
unutarpredmetna
čitanka, radni
monolog, frontalni, (jezično
interpretativno- listić, bilježnica,
razgovor, individualni, u izražavanje),
analitički olovka, živa
pisanje, čitanje paru međupredmetna
riječ nastavnice
(filozofija)

Popis priloga
Prilog 1. Radni listić
Literatura za učenike
Bekić-Vejzović, Majda, Farkaš, Lidija, Košutić-Brozović, Nevenka i dr. 2014. Čitanka 2, Školska
knjiga, Zagreb.

Literatura za nastavnike
Rosandić, Dragutin. 2005. Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb.
Solar, Milivoj. 2003. Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb.
 RAZRADA NASTAVNOG SATA
FAZE NASTAVNOG
SATA I
PRIPADAJUĆI OPIS DJELATNOSTI NA SATU
METODIČKI
PODACI

DOŽIVLJAJNO-
Na početku sata nastavnica zadaje učenicima da svaki red
SPOZNAJNA
MOTIVACIJA sjedenja osmisli i napiše neku lijepu i motivirajuću misao u
bilježnicu – jedan red o prirodi, drugi o ljubavi i treći religioznu ili
Trajanje: 6 minuta
 metoda pisanja refleksivnu misao. Napominje kako svatko piše sam te da za
 metoda razgovora zadatak imaju dvije minute. Nakon toga slijedi čitanje i

 frontalni rad komentiranje nekoliko učeničkih uradaka.

 individualni rad

Nastavnica govori kako su upravo razgovarali o nekim

NAJAVA TEKSTA I
NJEGOVA temama koje su zanimale i francuskog romantičarskog pjesnika
LOKALIZACIJA Alphonsea de Lamartinea i upućuje učenike na 243. stranicu u
Trajanje: 10 minuta čitanci gdje se nalazi njegov tekst. Na ploči ispisuje pjesnikovo
 monološka ime. Ukazuje im na tri Lamartineove misli koje se nalaze ispisane
metoda
 metoda čitanja na margini čitanke te ih čita naglas i nakon svake pruža priliku
 metoda razgovora učenicima da usmeno komentiraju kako bi sami protumačili

 frontalni rad pojedinu misao. Nakon kratkog razgovora najavljuje čitanje

pjesme Jezero, dijeli im radne listiće na kojima se nalaze zadaci za
interpretaciju teksta i govori kako ta pjesma dolazi iz
Lamartineove napoznatije zbirke Meditacije. Govori im da imaju
deset minuta za čitanje pjesme i rješavanje prvog zadatka na
radnom listiću. Zadatak mogu rješavati u paru.

Učenici samostalno čitaju pjesmu i rješavaju zadatak, a zatim

ČITANJE TEKSTA I
slijedi provjeravanje njihovih odgovora. Nastavnica ih potiče da se
INTERPRETACIJA
sami javljaju i da najprije rasprave o trima glavnim temama
Trajanje: 20 minuta
pjesme, a potom o njihovim međusobnim vezama. Nakon
 metoda čitanja razgovora o prvom zadatku, zadaje im rješavanje drugog zadatka
  metoda pisanja na radnom listiću i govori da imaju dvije minute za individualni
 metoda razgovora rad. Po isteku zadanog vremena slijedi razgovor s učenicima na
 monološka
metoda temelju zadatka o njihovim dojmovima o lirskom subjektu. Nakon
što učenici iznesu svoja različita mišljenja o osobinama lirskog
 rad u paru
 frontalni rad subjekta, nastavnica zaključuje kako se sve one mogu općenito
 individualni rad pripisati romantičarskom umjetniku te je zato Alphonse de
Lamartine jedan od tipičnih predstavnika razdoblja.

Nastavnica upućuje učenike na treći zadatak na radnom

SINTEZA listiću, u sklopu kojeg trebaju još jednom proći kroz pjesmu te
ispisati motive koji prikazuju prirodu i motive koji prikazuju
Trajanje: 9 minuta
 monološka čovjeka i njegova stanja. Govori im da imaju dvije minute za
metoda zadatak. Zatim slijedi prozivanje učenika koji žele pročitati svoje
 metoda čitanja
odgovore. Nastavnica im postavlja pitanje mogu li zaključiti kakvi
 metoda pisanja
 metoda razgovora su motivi o prirodi, a kakvi o čovjeku? Po čemu se razlikuju?
(Očekivani odgovor: Motive prirode pjesnik prikazuje kao stalne,
 frontalni rad
 individualni čvrste, nešto što će ostati i kada čovjeka više ne bude, dok su
rad
čovjekova stanja nematerijalna, neuhvatljiva i prolazna, ne ostaju
nigdje zapisana.)
Nastavnica govori kako će ovaj sat završiti tako što će svaki
učenik u svoju bilježnicu napisati kratko mišljenje zašto su
pjesnici, i općenito umjetnici tako skloni povezivanju čovjeka i
prirode te im napominje neka taj sastav ima do pet rečenica, a na
raspolaganju imaju tri minute. Zatim slijedi čitanje jednog ili više
učeničkih uradaka, ovisno o tome koliko vremena ostane do
završetka sata.
 Prilog 1. Radni listić

Alphonse de Lamartine
Jezero

1. a) Pročitajte u čitanci na 243. stranici pjesmu Alphonsea de Lamartinea Jezero.

Prepoznajte koje su tri glavne teme pjesme te ih zapišite u kvadrate oko slike, a zatim dodajte
za primjer i stihove koji potkrjepljuju navedenu temu.
b) Kada napišete tri glavne teme i potkrjepljujuće stihove, obratite pažnju na međuodnos tih
tema. U razgovorne oblačiće napišite vaše mišljenje o tome kako su u pjesmi povezane dvije
susjedne teme ovog tematskog trokuta.
 LIRSKI SUBJEKT

2. S obzirom na teme koje okupiraju

pjesnika, u siluetu desno napišite
kakvim biste okarakterizirali lirski
subjekt – kako se izražava, koliko je
osjećajan, što ga veseli, a što ne, kakvo
mu je raspoloženje, što želi, čemu se
nada, i sve zaokružite vlastitim dojmom o
njemu.

3. Prođite još jednom kroz pjesnički tekst i pronađite sve motive koji prikazuju prirodu i sve
motive koji se odnose na čovjeka, njegova raspoloženja, radnje i osjećaje.

MOTIVI PRIRODE MOTIVI ČOVJEKOVIH STANJA

__________________
____________________________
__________________
____________________________
__________________
____________________________
__________________
____________________________
__________________
Očekivani odgovori na radnom listiću

Lirski subjekt je tužan,

melankoličan i u nevjerici što vrijeme tako brzo sa
svojim prolaskom mora odnijeti sve što je bilo lijepo.
Kada je bio zaljubljen, bio je sretan, a sada mu je
preostaje samo prisjećanje i oživljavanje uspomena. Zato
se divi prirodi i poštuje je, ona ima moć podsjetiti
čovjeka na vrijedne trenutke pa se nada da ih može i
zapamtiti, i prenositi dalje uz pomoć svojih pojava. U
izražavanju tih misli on je rječit, patetičan, izravno se
obraća prirodi i izražava joj svoje raspoloženje nemoći.
MOTIVI PRIRODE
obale, noć, jezero, val,
žal, stijena, kamen,
vjetar, pjena, voda, spilje,
šuma, borovi, lahor, list,
zvijezda, trska, zrak,
sol...
MOTIVI ČOVJEKOVIH STANJA
riječ, vrijeme, nesretni, patnja,
sretni, vječnost, ljubav,
prolaznici, čas, zanos,
uspomene...