SEMANTIKA - 2.

DIO
BRANIMIR BELAJ: GRAMATIKA I ZNAČENJE u nekoliko natuknica

AUTONOMIJA SINTAKSE

 neosporan i glavni postulat generativne gramatike od njezinih početaka do danas; skup

gramatičkih (sintaktičkih odnosno formalnih) osobina čija se kombinatorna načela ne
oslanjaju ni na kakve izvanjezične čimbenike te se ne mogu izvesti iz bilo kakvih semantičkih
ili pragmatičkih kategorija

 uključuje tri tijesno povezane, ali načelno neovisne, teze:

1) tezu o arbitrarnosti sintakse

2) tezu o sustavnosti tih arbitrarnih elemenata i
3) tezu o neovisnosti tog sustava

 ‘slaba' autonomija odnosi se na činjenicu da se formalna struktura jezika ne može u

potpunosti predvidjeti iz semantičkih i pragmatičkih čimbenika te da jednom oblikovana
gramatika odrasloga pripadnika neke jezične zajednice, načelno nije više podložna
promjenama, a i nije ju moguće pretvoriti u nekakav semantički ili pragmatički kodni
algoritam

 jaka' autonomija pretpostavlja da sintaksa predstavlja zasebnu jezičnoopisnu razinu

odvojenu i od semantike i od pragmatike, a čiji opis zahtijeva skup nedjeljivih gramatičkih
primitiva strukturiranih po urođenim načelima i parametrima, neovisno o bilo kakvim
izvanjezičnim čimbenicima

FUNKCIONALNI PRISTUPI  TRADICIJSKI FUNKCIONALIZAM I KONSTRUKCIJSKE GRAMATIKE

KONSTRUCIJSKE GRAMATIKE

• Nastanak konstrukcijskih gramatika motiviran je proučavanjem idiomatskih konstrukcija, one

polaze od pretpostavke da se sintaktička i semantička svojstva gramatičkih konstrukcija mogu
predvidjeti iz općih pravila imanentnih sintaktičkoj i semantičkoj komponenti gramatike

• Težište analize mora biti prebačeno s pravila koja povezuju dijelove konstrukcije na
konstrukciju u cjelini

• Takav enciklopedijski pogled na značenje rezultira jednom od najvažnijih teza: Leksikon i

gramatika nisu različite i odvojene komponente nego tvore kontinuum, a njihovo
razdvajanje može biti samo arbitrarno

• Jedna od najvećih razlika između kognitivne gramatike i ostalih konstrukcijskih gramatike:

jezične jedinice su simboličke naravi tj. spoj značenja i forme
Razlike u shvaćanju simboličke naravi jezika u kognitivnoj gramatici i konstrukcijskim gramatikama
prema Langackeru

TRADICIJSKI FUNKCIONALIZAM

• Dijele neke temeljne karakteristike s konstrukcijskim gramatikama koje ih razlikuju od

generativnog modela

• Npr. Negacija derivacijskog pristupa gramatici i sintaktocentričnost pristupa, implicitno ili

eksplicitno prihvaćanje teorije prototipa te puno širi semantički pogled na tematske uloge

• Promatraju jezične strukture kao interakciju sintaktičkih, semantičkih i pragmatičkih

čimbenika, ali je bitna razlika u naravi interakcije

• Konstrukcijske gramatike smatraju vezu forme i značenja simboličkom i prema tome

imanentnom konstrukciji u cjelini, dok funkcionalne sintakse (tradicijski funkcionalizam) tu
vezu uspostavljaju preko pravila povezivanja koja povezuju odvojene komponente sintaktičku
i semantičku, ali i pragmatičku koja kod njih tvori zasebnu opisnu razinu

• Neke funkcionalne sintakse daju prioritet gramatici pa se i gramatičke relacije subjekta i

objekta zamjenjuju pragmatičkom kategorijom topica.

• Subjekt je primarna rečenična topica, a objekt sekundarna

NAJVAŽNIJE S PREDAVANJA
FORMALNI PRISTUPI

o Sintaksocentrični - formalni obrasci po kojima se jedinice nižeg reda kombiniraju u jedinice

višeg reda
o Formalni opisi isključuju semantiku i pragmatiku
o Svaki formalni opis pokušava osmisliti takav metodološki aparat pomoću kojega bi mogao
opisati jezičnu strukturu, a da u taj opis ne uključi ni jedan semantički ili pragmatički pojam
o Noam Chomsky (1957): Sintaktičke strukture
o Prebacivanje težišta s fonologije i morfologije na sintaksu
o Gramatički opis NE uključuje značenje i uporabu
o Gramatika je formalni uređaj koji nam omogućuje da čovjek generira ovjerene
rečenice  generativno-transformacijska gramatika
FUNKCIONALNI PRISTUPI

o Jezična struktura promatra se kroz prizmu značenja i uporabe

o Uključuje izvanjezična znanja za opis strukture
o Semantika i pragmatika temelj su jezičnoga opisa
o Pristupi se međusobno razlikuju, ali svi se slažu da je Chomsky u krivu
o Tradicijski funkcionalizam - odvaja semantiku od pragmatike tijekom opisa
o Suvremeni konstrukcijski pristupi - ne odvajaju semantiku od pragmatike, nema ni jednog
značenja bez uporabnog konteksta

SUBJEKT

 formalni pristup

o S je vanjski argument glagola jer je pridružen na razini cijelog VP čvora

o O je NP koja je u VP izravno pridružena glagolu pa je unutarnji argument

Ivan (S - vanjski argument) piše (VP) zadaću (O - unutarnji argument).

 funkcionalni pristup

SEMANTIČKE/TEMATSKE ULOGE

o Agens - živi ili voljni vršitelj radnje

o Pacijens - sudionik glagolske radnje, trpi radnju, doživio promjenu
o Instrument - uloga posrednika, povezan s vršiteljem
o Doživljavač - Marinu je strah./Ivan voli Anu.

razbiti - Ivan je čekićem razbio staklo.

Energijski lanac -> agens --- instrument --- pacijens

LJESTVICA EMPATIJE

Ego/govornik --- sugovornik --- drugi ljudi --- životinje --- fizički predmeti ---- apstraktni el.

Dijete je napadnuto od psa. vs Pas je napadnut od djeteta.

U ponoć ćemo (mi) biti napadnuti od neprijatelja. vs Neprijatelj će u ponoć biti napadnut od nas.
GENERATIVNA SEMANTIKA (profesorova preza u jednom odgovoru)
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih pokazalo se da je takav) pogled (da interpretativna
semantička sastavnica gramatike vezana isključivo za dubinske strukture preuzak te da postoji znatan
broj slučajeva u kojima semantička interpretacija mora biti povezana i s površinskim strukturama
(npr. intonacija, negacija…). Katz-Postalova hipoteza morala je biti revidirana. Jedna struja
generativnih gramatičara na čelu s Chomskim odbacila je Katz-Postalovu hipotezu, dopustivši i utjecaj
površinske strukture na semantičku interpretaciju i zadržavši sintaktički motiviranu dubinsku
strukturu, što znači da su semantička interpretatitvna pravila i dalje djelovala tek po završetku
sintaktičkoga proizvodnoga procesa. Zato se zove interpretativna, zbog zadržavanja čisto
interpretativne uloge semantičke sastavnice. Druga struja načelno je zadržala Katz-Postalovu
hipotezu, ali je pojam dubinske strukture poistovijetila sa semantičkom interpretacijom, zastupajući
semantički motiviranu dubinsku strukturu. Na taj način po prvi je put u lingvistici došla u pitanje
autonomnost sintakse jer je generativna uloga pripisana značenju, a upravo zbog tako definirane
uloge značenja, ta je struja poznata pod nazivom generativna semantika.

KONCEPTI KRETANJA I PADEŽNO KODIRANJE: kognitivni temelji komplementacije glagola za

označavanje emocija u hrvatskome jeziku (druga preza njegova)

Glagoli za označavanje emocija:

G - bojati se, plašiti se, stidjeti se, sramiti se; od+G - zazirati od

D - radovati se, veseliti se, zavidjeti, diviti se

A - mrziti, voljeti, prezirati, obožavati, na+A - ljutiti se, naljutiti se, srditi se, bjesnjeti

I - ponositi se, dičiti se, oduševljavati se, s+I - suosjećati, za+I - tugovati, žaliti, žalovati, čeznuti, patiti,
ludjeti, nad+I - sažaliti se

 sustavnost konceptualizacije emocija -> sustavnost komplementacije glagola za

izražavanje emocija; konceptualnosemantička motiviranost gramatičkih odnosa

PITANJA:

1. Funkcionalni pristupi gramatičkom opisu (gore je odgovoreno)

2. Teze o autonomiji sintakse (to je iz Belaja, stavila sam pod prvu natuknicu)

3. Generativna semantika (prepričana ukratko cijela njegova preza u odgovoru gore)

4. Slaba autonomija sintakse (isto gore)

5. Između kojih sintaktičkih i logičkih odnosa su semantičari uspostavili čvrstu analogiju ? Ovo
majke mi ne kontam, a kao i prošli puta kada sam stavila pitanja znam da ima pametnih duša koje će
ovo pogledati i znati odgovor, ali nadam se da će ovoga puta i s nama podijeliti to „znanje“. 