Zadaća:

1. Nabroji vrste morfema po položaju?

2. Objasni s primjerima sufiksalnu tvorbu imenica sa najmanje pet sufiksa?
3. Objasni s primjerima prefiksalnu i sufiksalnu tvorbu pridjeva sa najmanje pet prefiksa i pet
sufiksa?
4. Objasni s primjerima prefiksalnu i sufiksalnu tvorbu glagola sa najmanje pet prefiksa i pet
sufiksa?

1. Vrste morfema po položaju: prefiksi, sufiksi i interfiksi

2. Sufiksi su nosioci značenja koji čine značenjske skupine: - etnici (sufiksi: ak, ac, anin, ica,
inja, ka, kinja, lija, njak) npr. (Bosanac, Bošnjak, Evropljanin, Bosanka, Romkinja...), -
mjesne imenice (sufiksi: ak, ana, ara, hana, ik, inja, ište, nica, onica) npr. (mravinjak,
sećerana, kuhinja, šljivik, praonica...), - mislene imenice (sufiksi: ilo, ina, ište, oća, ost, otinja,
stvo, tvo, ština) npr. (ludilo, brzina, prijateljstvo, ljepota, budalaština...), - uvećanice (sufiksi:
čina, erina, eskara, ešina, etina, ina, ura, urda, urina, uskara, ušina, uština) npr. (kućerina,
torbetina, kosurina, baruština, junačina...) - umanjenice (sufiksi: ak, ance, ašce, ca, ce, čić,
čica, eljak, ence, ešce, ica, ičak, ić, uljak) npr. (cvijetak, jezerce, društvance, balkončić,
grančica, cvijetić, brežuljak...) - zbirne imenice (sufiksi: ad, je, stvo, tvo) npr. (jarad, klasje,
radništvo, svećenstvo...) - opće imenice (sufiks: ba) npr. (selidba, molba...)

3. Sufiksalna tvorba pridjeva je dodavanje različitih sufiksa na različite riječi po značenjskim

skupinama. - Opisni pridjevi sa općim opisnim značenjem (sufiksi: an, alan, en, evan, nat)
npr. (suvišan, fizikalan, leden, duševan, lisnat...) - Pridjevi koji znače sličnost (sufiks: ast) npr.
(loptast, narandžast, kockast, budalast...) - Pridjevi koji znače opskrbljenost (sufiksi: av, at,
evit, ovit, ak) npr. (bodljikav, krilat, žuljevit, slikovit, pitak..) - Pridjevske umanjenice
(sufiksi: ašan, čast) npr. (slabašan, plavičast...) - Vremenski i mjesni pridjevi (sufiks: ašnji)
npr, jučerašnji, večerašnji, sutrašnji...) - Prisvojni pridjevi (sufiksi: ski, čki, ćki, ov, ev) npr.
(tuzlanski, bihaćki...) Prefiksalna tvorba pridjeva: Značenjske skupine: - Negacija/suprotnost
(prefiksi: a, dis, i, bez, in, ne) npr. (asocijalan, dishormoničan, beznačajan, indirektan,
nesretan, neveseo...) - Samo prividno prisutno svojstvo (prefiksi: nazovi, madri, para) npr.
(madrivještački, paranormalan...) - Nepotpuno svojstvo (prefiks: polu) npr. (poluvidljiv,
polupismen...) - Pridjevske umanjenice (prefiksi: na, po, pri, pro) npr. (nagluh, natruho,
priglup, prohladan...) - Pridjevske uvećanice (prefiksi: hiper, nad, vele) npr. (hiperaktivan,
nadljudski, velečasni...) - Količina: monofazni - Pripadnost: proislamski, prozapadni...

4. Sufiksalna tvorba glagola - Tvorba glagola od imenica (sufiksi: a, i, ova, eva, iva) npr.
(cvijetati, ribariti, bolovati, carevati, telefonirati, raširivati...) - Tvorba glagola od pridjeva
(sufiksi: a, i, je) npr. (mehak, crveniti, vidjeti...) - Tvorba glagola (sufiksi: na, ava, ova, iva)
npr. (viknuti, ograničavati, obećavati, kupovati, odlučivati...) Prefiksalna tvorba glagola -
Najčešći prefiksi za tvorbu glagola (do, iz, na, od, za, pod, u, pre, nad, o, po) npr. (nacrtati,
zalijepiti, odlijepiti,zapisati, opisati, prepisati, popričati...)

Tarik Čolić IX-2