KODEKS

DOBRE
POLJOPRIVREDNE
PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH
ĐUBRIVA

Podržano od strane projekta Program razvoja tržišne

poljoprivrede (FARMA)
PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUĆENA OD STRANE
AMERIČKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) I
ŠVEDSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (SIDA)
PUTEM PROJEKTA FARMA (PROGRAM RAZVOJA TRŽIŠNE
POLJOPRIVREDE)

KODEKS DOBRE
POLJOPRIVREDNE PRAKSE U
PRIMJENI MINERALNIH
ĐUBRIVA

Autori:
Dr. sc. Midhat Glavić
Dr. sc. Stane Klemenčič

Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta autora i ne

moraju da odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni
razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske,
ili Švedske međunarodne agencije za razvoj.

Novembar, 2012. god.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■2
SADRŽAJ:

1. UVOD..................................................................................................................... 5
2. ODRŽAVANJE I UPOTREBA RASIPAČA MINERALNIH ĐUBRIVA ......................10
3. PODEŠAVANJE RASIPAČA MINERALNOG ĐUBRIVA ........................................13
4. ODREĐIVANJE PROTOKA I KOREKCIJA RASIPANJA MINERALNOG ĐUBRIVA
..................................................................................................................................15
5. RASIPANJE MINERALNIH ĐUBRIVA ...................................................................19
6. FAKTORI KOJI UTJEČU NA KVALITET RASIPANJA MINERALNIH ĐUBRIVA ....21
7. ODRŽAVANJE RASIPAČA MINERALNOG ĐUBRIVA ..........................................22
8. PLAN ĐUBRENJA .................................................................................................22
9. ĐUBRENJE FOSFOROM (P) I KALIJEM (K) .........................................................23
10. ĐUBRENJE AZOTOM (N) U PLODOREDU ........................................................24
11. KAKO IZRAĐUJEMO PLAN ĐUBRENJA ............................................................24
12. SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA UPOTREBE MINERALNIH ĐUBRIVA U PLANU
ĐUBRENJA ...............................................................................................................26
13. SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA UPOTREBE ŽIVOTINJSKIH ĐUBRIVA U PLANU
ĐUBRENJA ...............................................................................................................26
14. PRIMJER PLANA ĐUBRENJA ............................................................................27
15. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I VODE USLJED ZAGAĐENJA
FOSFOROM (P) I KALIJEM (K).................................................................................28
16. GOSPODARENJE FOSFOROM (P) ....................................................................30
17. GOSPODARENJE KALIJEM (K) .........................................................................32
18. EVIDENCIJA PRIMJENE MINERALNIH I ORGANSKIH ĐUBRIVA .....................36
19. EVIDENCIJA INVENTARA – MINERALNIH ĐUBRIVA ........................................36
20. EVIDENCIJA SERVISIRANJA, ODRŽAVANJA I KALIBRACIJA MEHANIZACIJE
..................................................................................................................................37
21. LITERATURA ......................................................................................................38

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■3
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■4
1. UVOD
Mineralna đubriva su hemijska jedinjenja ili materije koje sadrže
biljna hraniva i koja su proizvedena industrijskim postupkom.
Mineralna đubriva dodajemo u zemljište ili biljkama da bi smo
poboljšali rast i razvoj biljaka, kvalitet i količinu prinosa, i poboljšali
plodnost zemljišta.

Intenzivno gospodarenje i visoki prinosi iznose iz zemljišta velike

količine hraniva, koja su u kultiviranim zemljištima različito
zastupljena, ali nikada u dovoljnim količinama za trajno iskorištavanje
bez nadoknađivanja – đubrenja (gnojidbe).

Prosječni, a još više maksimalno mogući, prinosi ne mogu se

ostvariti bez redovnog unošenja biljnih hraniva u zemljište u obliku
đubriva (fertilizatora), a ta se radna operacija u agrotehničkom
smislu naziva đubrenje (gnojidba ili fertilizacija).

Zemljišta se međusobno jako razlikuju po mineralnim i organskim

rezervama hraniva, količini njihovih fiziološki aktivnih oblika,
sposobnosti adsorpcije i izmjene jona, te svojim fizičkim, hemijskim,
biološkim i hidrološkim osobinama.

Mineralna đubriva doziraju se prema kriterijima, koji uvažavaju:

 uvjete zemljišta,
 klime,
 sistema obrade zemljišta,
 organsko đubrenje,
 sistem biljne proizvodnje (naročito udio
leguminoza),
 biološke osobine vrste (fiziološke potrebe i genetski
potencijal),
 visinu ulaganja u uzgoj biljaka općenito,
 nivo mogućih prinosa,
 cijenu mineralnih đubriva, i dakako
 cijenu poljoprivrednih proizvoda.
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■5
Primjena maksimalnih količina hraniva i đubriva može se promatrati
s tri gledišta:

 ekobiološki, koji obuhvata fiziološki i pedološki pristup

 agronomski
 ekonomski pristup

Za praktično određivanje količina mineralnih đubriva nisu odlučujuće

samo biljno - fiziološke ili pedološke granične vrijednosti, već su
mjerodavni agronomski i ekonomski kriteriji. Pri tome je najvažniji
pokazatelj tzv. "korisni učinak“.

Korisni učinak = vrijednost viška prinosa ÷ vrijednost povećanja

prinosa

Dok je korisni učinak pozitivan, rentabilna su i ulaganja u veće

količine đubriva.

Da bismo odredili potrebnu dozu đubriva potrebno je poznavati

raspoloživu količinu hraniva u zemljištu i potrebe biljaka za
elementima ishrane. Podjela zemljišta u grupe na osnovu
opskrbljenosti hranivima ima praktičan značaj za utvrđivanje potrebe
đubrenja, što je prikazano tablično.

Tabela 1. Opskrbljenost zemljišta hranivima i zadatak đubrenja

OPSKRBLJENOST ZADATAK ĐUBRENJA
DOBRA - očuvanje sadržaja hraniva na istom nivou
- đubri se količinom odnesenih elemenata
SREDNJA - podizanje nivoa opskrbljenosti hranivima
- đubri se nešto većim količinama od odnošenja
prinosom
LOŠA - podizanje efektivne plodnosti zemljišta
- đubri se povećanim količinama hraniva zbog
osiguranja visokog prinosa i obogaćivanja
zemljišta hranivima koja su u nedostatku

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■6
Ekonomski principi nalažu da se doza đubriva povećava sve dok je
rast prinosa rentabilan (slika 1.). Dakle, racionalna proizvodnja hrane
podrazumijeva količinu đubriva koja odgovara potrebama biljke,
stanju usjeva, plodnosti zemljišta i istovremeno vodi računa o
klimatskim prilikama i mogućem prinosu.

Slika 1. Reakcija biljaka na vanjske faktore (kardinalne točke)

Pitanje đubrenja siromašnih zemljišta visokim dozama (na zalihu ili

meliorativnim), s ciljem postizanja visokih prinosa, mora se rješavati
za svaki element posebno, jer im je ponašanje u zemljištu i efikasnost
vrlo različita.
Mineralna đubriva u pogledu sadržaja mineralnih hraniva dijelimo na:
 jednostavna, i
 kompleksna (složena).

Jednostavna (jednokomponentna) mineralna đubriva sadrže jedno od

primarnih hraniva: azot (N), fosfor (P) i kalij (K).

Kompleksna (složena) mineralna đubriva sadrže najmanje dva

primarna hraniva.

Jednokomponentna i kompleksna đubriva mogu pored primarnih

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■7
hraniva sadržavati i sekundarna hraniva i mikroelemente.

Sekundarna hraniva su: kalcija (Ca), magnezij (Mg), natrij (Na),

sumpor (S).

Mikroelementi su: bor (B), bakar (Cu), cink (Zn), kobalt (Co),
mangan (Mn), molibden (Mo), željezo (Fe).

Podjela đubriva prema porijeklu:

a) Mineralna (umjetna, laički često korišten naziv NPK đubriva)

b) Organska (stajski gnoj, ali i ostala đubriva organskog porijekla)
c) Organo-mineralna (kombinacija mineralnih i organskih đubriva)
d) Bakterijska

Podjela prema namjeni:

a) Osnovna đubriva – koja se koriste prilikom pripreme zemljišta za

sadnju/sjetvu ili prilikom meliorativnog đubrenja
b) Startna đubriva – unose se neposredno prije ili za vrijeme
sjetve/sadnje
c) Đubriva za prihranu – koriste se tijekom vegetacije

Podjela prema agregatnom stanju:

a) Kruta – praškasta, granulirana i mikrogranulirana

b) Tekuća
c) Plinovita (rijetko se koriste, samo uz upotrebu posebne opreme)

Biljna hraniva u mineralnim đubrivima mogu biti u:

 obliku elemenata (P, N, K, Mg itd.), ili
 obliku oksida (K2O, P2O5, MgO, itd.) ili drugih jedinjenja.

Uglavnom se sadržaj hranivih materija u đubrivu izražava u obliku

oksida, te kod savjeta, preporuka i analiza uvijek koristimo hraniva u
obliku oksida.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■8
Tabela 2. Faktor za preračunavanje elementarnog oblika hraniva u okside
i obratno
Element/jedinjenje Faktor ← Biljno
→ Faktor hranivo/jedinjenje
P 2,294 0,436 P2O5
K 1,205 0,830 K2O
Ca 2,497 0,400 CaCO3
Ca 1,400 0,715 CaO
Ca 1,85 0,540 Ca(OH)2
CaO 1,783 0,561 CaCO3
CaO 1,321 0,757 Ca(OH)2
Ca(OH)2 1,351 0,740 CaCO3
Mg 1,658 0,603 MgO

Mineralna đubriva su u slobodnoj trgovini. Mineralna đubriva mogu

se staviti na tržište ako ispunjavaju slijedeće uvjete:

 ispunjavaju propisane uvjete minimalnog kvaliteta,

 kada su označena na propisan način,
 ako pri pravilnoj upotrebi ne ugrožavaju okoliš, plodnost
zemljišta te zdravlje ljudi i životinja.

Slika 2. Oznaka EC FERTILIZER garantuje kvalitet đubriva i slobodnu

prodaju u svim zemljama EU

Mineralna đubriva sa oznakom EC FERTILIZER ili “đubrivo Europske

unije“ su ona đubriva koja zadovoljavaju stroge propisane uvjete o
kvalitetu i trgovini unutar zemalja Europske unije.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■9
Kvalitet mineralnih đubriva zavisi od:
 sadržaja i količine hraniva,
 sadržaju štetnih materija,
 veličine zrna,
 fizičkih osobina,
 sadržaja vlage.

Svi gore navedni faktori kvaliteta su sadržani u Pravilniku o kvalitetu

mineralnih đubriva EU.

Mineralno đubrivo koje se stavlja na tržište mora biti propraćeno

slijedećim informacijama:

 naziv firme, sjedište proizvođača i uvoznika,

 trgovački naziv mineralnog đubriva,
 referentnu oznaku EC FERTILIZER ako ispunjava uvjete za
tu oznaku,
 ukoliko ne ispunjava uvjete EC FERTILIZER broj dozvole za
promet,
 oznaku vrste mineralnog đubriva (jednostavna,
kompleksno)
 oznaka vrste i količine hranivih materija,
 oznaka drugih materija sadržanih u mineralnom đubrivu,
 oznaka neto težine ili volumena,
 podaci o skladištenju, korištenju u upravljanju mineralnim
đubrivom.

2. ODRŽAVANJE I UPOTREBA
RASIPAČA MINERALNIH ĐUBRIVA
Održavanje i korištenje rasipača je osnovni preduvjet za ekonomski i
ekološki prihvatljiv način upotrebe mineralnih đubriva. Ako đubrimo
premalo, smanjujemo prinos usjeva; ako đubrimo previše,
smanjujemo korištenje biljnih hraniva iz đubriva. Ukoliko je upotreba
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 10
mineralnih đubriva velika, time povećavamo rizik zagađenja voda i
zemljišta. Predviđena količina mineralnih đubriva po planu đubrenja
treba biti primjenjena jednakomjerno i bez grešaka u njihovoj
primjeni (rasturanju po njivi).

Vrste rasipača mineralnih đubriva

Obzirom na vrstu mehanizma za distribuciju (razdjelni mehanizam)

razlikujemo slijedeće rasipače mineralnog đubriva:

o rasipači sa jednom kružnom pločom,

o rasipači sa dvije kružne ploče,
o rasipači sa njihajućom cijevi.
U radu sa ovim rasipačima mineralnog đubriva vrlo je značajna radna
širina u cilju ravnomjernog rasturanja đubriva i dobro organizovanje
prohoda, da bi se izbjegla prekomjerna upotreba đubriva.

Slika 3. Rasipač mineralnog đubriva

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 11
 Slika 4. Lopatice na kružnoj ploči rasipača

Za rasipače mineralnog đubriva sa jednom kružnom pločom

karakteristična je asimetrična distribucija đubriva. Na desnu stranu
uvijek pada više đubriva nego na lijevu. Rasturanje đubriva ovim
rasipačima je neujednačeno.

Slika 5. Rasipač sa dvije kružne ploče

Za razliku od rasipača sa jednom kružnom pločom, rasipači sa dvije

kružne ploče bacaju istu količinu đubriva na obje strane. Ovi rasipači
imaju dodatnu opremu koja omogućava podešavanje rada u širinu.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 12
 Slika 6. Rasipač sa njihajućom cijevi

Za ove rasipače karakteristična je cijev koja oscilira lijevo-desno.

Rasturanje đubriva ovim rasipačima je dosta simetrično. Nedostatak
ovih rasipača je manja radna širina i vibracije koje nastaju zbog
njihanja cijevi. Sa ovim rasipačima može se aplicirati i praškasto
đubrivo.

3. PODEŠAVANJE RASIPAČA
MINERALNOG ĐUBRIVA
Proizvođači rasipača mineralnih đubriva daju uvijek relevantne
informacije i uputstvo za korištenje kako bi se postigla željena doza
mineralnog đubriva po jedinici površine. Osnovne informacije su:

o prilagođavanje mehanizma za rasturanje odgovarajućoj dozi

đubriva,
o radna širina,
o radna brzina,
o brzina priključka na traktor (kardana).
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 13
Proizvođači rasipača mineralnih đubriva takođe imaju različite tabele
i kalkulatore za rasturanje đubriva po količini i vrsti mineralnih
đubriva. Međutim, sve upute mogu poslužiti kao polazna osnova za
pravilnu upotrebu đubriva, jer i drugi faktori utiču na pravilnu
upotrebu mineralnih đubriva. Ukoliko smo skladištili đubriva na
neodgovarajući način sigurno se izgubio dio hraniva, ili je došlo do
povećanja sadržaja vlage u đubrivu i dr. Za precizno doziranje
mineralnih đubriva uvijek je poželjno uraditi kontrolu rasipanja
đubriva po njivi, jer nemaju sva mineralna đubriva ista fizikalna
svojstva.

Tabela 3. Primjer karakteristika rasipača mineralnog đubriva

Model

L Kg m o/min Kg
300 300 350 6 – 18 540 54
400 400 450 6 – 18 540 58
500 500 550 6 – 18 540 59

Slika 7. Distribucijska tabela treba biti na svakom rasipaču mineralnih

đubriva
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 14
4. ODREĐIVANJE PROTOKA I
KOREKCIJA RASIPANJA
MINERALNOG ĐUBRIVA
Najjednostavniji način određivanja protoka mineralnog đubriva je
slijedeći:
 traktorom vozimo brzinom od 8 do 12 km/h i odredimo
vrijeme potrebno za rasipanje po jedinici površine,
 u mjestu sakupimo količinu đubriva koja je rasuta u jedinici
vremena (znamo za koje vrijeme će se uraditi određena
površina)
 mineralno đubrivo se skuplja u odgovarajuću posudu (slika
6)

Na ovaj način utvđujemo da li je tačno određena doza rasuta po

površini.

Slika 8. Priključak za određivanje protoka đubriva

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 15
 Slika 9. Možemo improvizovati, korištenje pokrivača kao sakupljača
mineralnog đubriva

Način određivanja protoka kod rasipača sa njihajućom cijevi je

slijedeći:

 skinemo njihajuću cijev,

 uključimo pogon i skupljamo đubrivo u kantu ili neku drugu
posudu.

Na taj način određujemo koliko se đubriva raspe u minuti. Kada

znamo za koliko vremena možemo da uradimo jedinicu površine, na
osnovu utvrđenog protoka u minutu, provjeravamo da li je protok u
redu. Ovo isto možemo uraditi kod rasipača sa kružnom pločom.

Drugi način utvrđivanja protoka đubriva je tako što u rasipač

naspemo određenu količinu đubriva i izmjerimo radnu površinu.
Nakon što se potroši svo đubrivo, odredimo koja je površina na
koju je rasuta količina đubriva.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 16
 Slika 10. Utvrđivanje protoka mineralnog đubriva i ravnomjernosti
distribucije po njivi sa odgovarajućom opremom

Slika 11. Utvrđivanje protoka mineralnog đubriva i ravnomjernosti

distribucije po njivi sa odgovarajućom opremom

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 17
 20
18
16
MASA ĐUBRIVA (g)
14
12
10
8
6
4
2
0
6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 6

ŠIRINA (m)

Grafikon 1. Rasipanje đubriva sa rasipačem sa jednom kružnom pločom.

Iz grafikona se vidi da je veće rasipanje na desnu stranu

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 18
5. RASIPANJE MINERALNIH
ĐUBRIVA
Rasipanje mineralnih đubriva na parceli može se izvesti na slijedeće
načine:

o jednosmjerno kružno kretanje po parceli

o rasipanje u smjeru naprijed – nazad (gore – dole)

Za rasipače sa kružnom pločom preporučuje se kružno kretanje da

bi se izbjegla asimetričnost rasipanja (više u desnu stranu).

Slika 12. Rasipanje mineralnih đubriva po parceli kretanjem naprijed –

nazad i kružno kretanje

Rasipanje mineralnih đubriva po parceli mora biti ravnomjerno, čak i

po rubovima parcele. Za rasipanje mineralnih đubriva po rubovima
parcela proizvođači rasipača nude različita rješenja. To su uglavnom
različiti sistemi zaštite ili odbojne ploče, koje se namještaju na
protoku đubriva. Takođe, uz rub parcele može se đubriti posebnim
aplikatorom ili dodatnim usmjeravajućim elementom koji mijenja
standardnu sliku rasipanja đubriva.

Pravilno rasipanje đubriva uz rub parcele može se takođe rješiti i

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 19
bez dodatnih elemenata, tako da rasipač nagnemo kontra ruba
parcele i tako smanjimo širinu rasipanja.

Slika 13. Rasipanje đubriva uz rub parcele, jedan dio đubriva se rasipa na
susjednu parcelu.

Slika 14. Rasipanje đubriva uz rub parcele, prikaz rasipača koji

omogućava jednostrano rasipanje

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 20
6. FAKTORI KOJI UTJEČU NA
KVALITET RASIPANJA
MINERALNIH ĐUBRIVA
Vlažnost mineralnih đubriva

Vlažni granulat mineralnih đubriva ima slabiji slobodni protok,

povećava se nasipni ugao, smanjuje se protok kroz mehanizam za
rasipanje i tako se smanjuje doza đubriva. Zbog povećane vlažnosti,
đubriva se zgrudvaju i tako mogu začepiti mehanizam za rasipanje.
Uloga mehanizma za miješanje u rasipaču ima veliku ulogu kod
primjene vlažnih đubriva.
Brzina vožnje

Za rasipače sa gravitacionim dozirnim mehanizmom brzina vožnje

ima veliku ulogu u pravilnoj primjeni određene doze đubriva. Za to
važi pravilo da brzinu moramo prilagoditi određenoj dozi đubriva.

Za rasipače sa volumetrijskim dozirnim mehanizmom brzina nije

toliko važna.

Visina i nagib rasipača

Sa većom visinom rasipača od zemlje povećava se širina radnog

zahvata. Po pravilu rasipač treba uvijek biti horizontalno.

Vjetar

Vjetar koji puše postrance ima utjecaj na rasipanje đubriva. Iz tog

razloga sitnije granulisana đubriva i đubriva u prahu ne treba
primjenjivati kada je vjetrovito. Općenito, mineralna đubriva ne
treba primjenjivati kada je vjetar 8 km/h (2,2 m/s), tj. kada se može
primjetiti njihanje lišća na drveću.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 21
7. ODRŽAVANJE RASIPAČA
MINERALNOG ĐUBRIVA
Izvan rada, odnosno sezone, rasipači mineralnih đubriva trebaju biti
čisti, podmazani, i uskladišteni na mjestu gdje nisu izloženi vlazi,
toploti i sunčevoj svjetlosti. Nakon upotrebe rasipače treba dobro
oprati i posušiti. Voda kojom smo oprali rasipač trebala bi se skupiti
u posebne kante te koristiti za zalijevanje. Rasipač treba biti suh i po
potrebi premazan sa odgovarajućim mastima.

Svaki kvar na rasipaču utječe na kvalitet rasipanja đubriva i na

primjenu odgovarajuće doze. Za veće popravke angažovati servis.
Posebno treba biti oprezn ako varimo na rasipaču, u tom slučaju
rasipač mora biti čist jer neka đubriva mogu izazvati eksploziju (ona
koja sadrže nitrat).

8. PLAN ĐUBRENJA
Plan đubrenja jest plan korištenja organskih i mineralnih đubriva. Pri
izradi plana đubrenja treba voditi brigu o zahtjevima biljke, sadržaju
hraniva u zemljištu i u đubrivima.

Plan đubrenja sastavlja se za cjelokupni plodored, zato što:

 su hraniva iz stajskoga đubriva usjevima na raspolaganju više

godina,
 nekim usjevima u plodoredu stajsko đubrivo ne odgovara,
 izborom mineralnih đubriva svake je godine teško potpuno
uskladiti đubrenje i potrebe usjeva za hranivima.

Plan đubrenja treba sadržavati:

 rezultate analize zemljišta,

 planirani plodored,
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 22
  račun potrebnih hraniva za očekivani prinos,
 vremenski i količinski plan korištenja stajskog i mineralnoga
đubriva,
 račun godišnjeg unosa hraniva iz đubriva u zemljište,
 konačnu bilancu hraniva u plodoredu.

Kvalitetna proizvodnja pojedinog usjeva agrotehnički će biti

zadovoljavajuća ako se, između ostalog, poštuje i plan đubrenja koji
se može ostvariti uz primjereni Plan gospodarenja đubrivima koji
sadrži:
 plan proizvodnje stajskog đubriva,
 raspored dostupnih parcela za primjenu stajskoga đubriva,
 usklađivanje spremanja stajskoga đubriva s rasporedom
dostupnih parcela,
 potrebne veličine skladišta za đubrivo,
 vođenje evidencije o korištenju đubriva.

9. ĐUBRENJE FOSFOROM (P) I

KALIJEM (K)
Đubrenje fosforom i kalijem je teško prilagođavati potrebama
biljaka. Treba se voditi načelom da doze fosfora i kalija trebaju biti
uvijek nešto veće od potreba biljaka. Višak koji ostane biljke lako
mogu iskoristiti naredne godine. Ali uvijek treba nastojati đubrenje
fosforom i kalijem prilagoditi potrebama biljaka u plodoredu. Ovo je
prvenstveno zbog toga da bi se izbjeglo ispiranje fosfora u podzemne
i tekuće vode, a kod travnjaka mogući su problemi sa plodnošću
muznih krava zbog prekomjernog nivoa kalija u stočnoj hrani.

Ukoliko analiza zemljišta pokaže da je zemljište siromašno sa

fosforom i kalijem, onda treba prvih nekoliko godina plodoreda
povećati doze fosfora i kalija. U ovom slučaju doze P i K su veće od
potreba biljaka, jer trebamo što prije nadoknaditi nedostatak tih
hraniva u zemljištu. U kasnijim godinama kada se postigne ravnoteža
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 23
hraniva u zemljištu, doze treba prilagoditi potrebama biljaka.

10. ĐUBRENJE AZOTOM (N) U

PLODOREDU
Bilanca azota u zemljištu ovisi o mnogim faktorima kao što su:

 razgradnja organskih materija i humusa u zemljištu,

 unos azota u zemljište sa padavinama,
 gubitak azota u zrak,
 ispiranje azota kroz profil zemljišta.

Iz ovih razloga stvarno potrebnu količinu azota biljkama je teško

odrediti. Osim toga dinamika azota u zemljištu ovisi i o situacijama
koje teško možemo predvidjeti (vremenske prilike, fizikalna svojstva
zemljišta). Dakle pri planiranju đubrenja sa azotom i davanju
preporuka, stvarne doze đubriva moramo prilagoditi:

 iskustvenim normama (vizualno stanje usjeva)

 mjerenje sadržaja azota brzom analizom zemljišta ili biljaka, i
 vremenskim prilikama.

11. KAKO IZRAĐUJEMO PLAN

ĐUBRENJA
Plan đubrenja nema neki propisan formular, ali mora uključivati sve
gore navedene informacije. Plan đubrenja može uraditi samo onaj ko
je osposobljen za to (agronom) ili sam poljoprivrednik, ako
posjeduje relevantno znanje.

U prvoj fazi izrade plana đubrenja moramo znati plodored. Na

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 24
temelju plodoreda procjenjujemo koliko će se hraniva iznijeti iz
zemljišta sa prinosom. Na osnovu prinosa i analize zemljišta,
određujemo količinu hraniva sa kojima je potrebno đubriti
(određivanje potrebne doze hraniva). Potrebnu količinu hraniva prvo
pokrivamo sa životinjskim đubrivima, a ostatak sa mineralnim
đubrivima, i u ovom slučaju moramo poštivati određene propise.

PLODORED IZNOŠENJE HRANIVA

PRINOSOM

POTREBNA
KOLIČINA HRANIVA

REZULTAT HEMIJSKE
ANALIZE ZEMLJIŠTA

Zakonska
ograničenja

MINERALNA
ĐUBRIVA ŽIVOTINJSKA
ĐUBRIVA

Shema 1. Pojednostavljena šema izrade plana đubrenja

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 25
12. SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA
UPOTREBE MINERALNIH
ĐUBRIVA U PLANU ĐUBRENJA
Đubrenje mineralnim đubrivima moramo planirati u skladu sa
njhovim sastavom i potrebama plana đubrenja. Prilikom odabira
kompleksnih (složenih) mineralnih đubriva važan je omjer hranivih
materija u đubrivu. Budući da je ovaj omjer često u usprotnosti sa
potrebama biljaka u određenoj godini, teško je uskladiti potrebne
doze. Potrebe za P i K usklađujemo na nivou cijelog plodoreda, tako
da samo moramo voditi računa da doze P i K nisu prevelike, već da
budu bar približne stvarnim potrebama.

U planiranju đubrenja sa azotom (N) uvijek vodimo računa da azot

dodajemo kada ga biljka treba. U planu đubrenja uvijek se
predpostavlja da se sav azot (N) iz mineralnih đubriva iskoristi u
godini upotrebe.

13. SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA

UPOTREBE ŽIVOTINJSKIH
ĐUBRIVA U PLANU ĐUBRENJA
Upotreba životinjskog đubriva u plodoredu treba biti pravilno
razvrstana. Moramo voditi računa da nekim biljkama stajnjak ne
odgovora u prvoj godini upotrebe stajnjaka, te stajnjak moramo
uvijek primjeniti pod prethodnu kulturu, ili stajnjak primjenimo pod
narednu kulturu u plodoredu.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 26
 14. PRIMJER PLANA ĐUBRENJA
U primjeru je predstavljen plan za četvorogodišnji plodored. Plan
đubrenja je zasnovan na analizi zemljišta koja je urađena prije
planiranja plodoreda. U planu je bilanaca fosfora (P) i kalija (K).
Izručanata bilanca P i K na kraju pokazuje da smo blizu procjenjenim
potrebama. Zemljište je bogato kalijem i dobro je izračunata bilanca.
Zemljište je siromašno fosorom, te je obogaćeno sa većom
količinom fosfora (40 Kg/Ha više od onog što je iznešeno
prinosom). Analizu zemljišta potrebno je uraditi svake četiri godine.

Primjer plana đubrenja na temelju četvorogodišnjeg

plodoreda na osnovu analize zemljišta (Plan za P i K)

Datum Reakcija zemljišta pH P2O5 K 2O

analize KCl Ca acetat
mg/100g mg/100g
18.09.2010 6,0 6,6 4,5 20,5

Iznošenje Hraniva u
Prinos hraniva Đubrenje đubrivu
Godina Kultura t/Ha prinosom kg/Ha
P2O5 K 2O Organsko Količina Mineralno Količina P2O5 K 2O
t/Ha kg/Ha
2011. Kukuruz 50 110 240 Stajsko 20 58 100
- silaža
2012. Pšenica 6 50 40 NPK 700 105 210
0:15:30
2013. Krompir 40 36 232 Stajsko 30 87 150
NPK 500 100 150
7:20:30
2014. Kukuruz 50 110 240 Stajsko 20 58 100
- silaža NPK 200 60 60
0:30:30

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 27
 P2O5 K2O P2O5 K 2O
Ukupno iznošenje hraniva 306 752 Ukupna količina hraniva u đubrivu 468 770
prinosom
Prosječno godišnje iznošenje 77 188 Prosječna količina hraniva 118 193
hraniva (kg/Ha/god.)
(kg/Ha/god.)
Potrebna količina hraniva 117 188 Razlika između đubrenja i +1 +5
(usklađena sa analizom zemljišta) iznošenja prinosom

15. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA I VODE USLJED
ZAGAĐENJA FOSFOROM (P) I
KALIJEM (K)
Fosfor (P) i kalij (K) su uz azot (N) najvažniji makroelementi koji su
potrebni za rast i razvoj biljaka.

Adekvatna upotreba P i K iz životinjskih đubriva na svakom

poljoprivrednom gazdinstvu je dobrodošla, u skladu sa potrebama
biljaka. Ako je sadržaj P i K u životinjskim đubrivima preveliki, onda
nekontrolisana upotreba može dovesti do zagađenja poljoprivrednih
zemljišta i okoliša.

Najvažniji faktor za spriječavanje onečišćenja poljoprivrednog

zemljišta, voda i okoliša fosforom i kalijem je pravilno upravljanje
fosforom i kalijem na nivou farme.

Velike količine fosfora i kalija na poljoprivredno gazdinstvo dolaze

nabavkom mineralnih đubriva (NPK), voluminozne krme i
mineralno-vitaminskih dodataka. Većinu fosfora i kalija koju životinje
konzumiraju, izlučuju putem fecesa i urina. Poseban problem su
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 28
svinjogojske i peradarske farme, koje uglavnom kupuju hranu a imaju
malo zemljišta na raspolaganju na koje bi izvozili životinjsko đubrivo.

Do zagađenja zemljišta i voda sa fosforom i kalijem može lako doći,

ukoliko su jame za stajnjak vodo-nepropusne, ako se izliva gnojnica
iz takvih jama, te zagađuje zemljište i vodotokove.

Oticanjem gnojnice iz takvih jama najviše su gubi kalij. Takođe do

zagađenja može doći i na pašnjacima, u blizini pojilišta i u zasjenjenim
područjima gdje se stoka zadržava.
Primjenom većih količina gnojnice i gnojovke dolazi do ispiranja
fosfora i kalija u podzemne vode. Do ispiranja takođe dolazi na
strmim i lakim pjeskovitim zemljištima, posebno nakon jačih kiša.

Povećan sadržaj fosfora (P) (> 0,05 mg/l) u površinskim vodama,

posebno u jezerima, ubrzava rast algi, koje koriste dostupan
kiseonik i time uzrokuju odumiranje biljaka i životinja u vodi.

Povećanjem sadržaja fosfora i kalija u zemljištu povećava se njihov

sadržaj u krmi. Konkretno, za kalij (K) je poznato da povećanim
sadržajem u krmi negativno utiče na zdravlje životinja, posebno ima
uticaj na plodnost kod muznih krava. Iz tog razloga sadržaju kalija u
krmi treba posvetiti posebnu pažnju. Najveći problem je povećanje
sadržaja kalija u krmi kod zasušenih krava, 3 do 4 sedmice prije
telenja (neprimjerena katjonska-anjonska razlika), koja može lako
uzrokovati postporođajnu griznicu i druge zdravstvene probleme.

Mjere za spriječavanje zagađenja fosorom i kalijem su: analiza

zemljišta, analiza krme, i analiza životinjskog đubriva.

S obzirom na opterećenje poljoprivrednog zemljišta uslovnim grlima,

treba ispoštovati najveći dozvoljeni nivo unosa opasnih materija i
đubriva u zemljište, koji propisuje maksimalan godišnji unos P2O5 od
120 kg/Ha i K2O od 300 kg/Ha.

Pravila i preporuke koje se bave izgradnjom staje, silosa i skladišta u

smislu stajnjaka u vezi sa azotom (N) su odgovarajuća u smislu P i K.
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 29
Osim analize zemljišta, potrebno je uraditi i analizu krme na fosfor i
kalij. Količina ovih elementa u krmi pokazuje nam i dostupnost ovih
hraniva biljkama.
Đubrenje fosforom i kalijem treba da bude u skladu sa planom
đubrenja.

16. GOSPODARENJE FOSFOROM

(P)
Na količinu, sastav, i strukturu izlučevina životinja znatno utječe
ishrana. Poboljšano iskorištavanje hranivih materija iz stočne hrane,
ne samo da vodi do efikasnije stočarske proizvodnje, nego i utječe
na smanjenje onečišćenja okoliša. Pravilnim balansiranjem obroka
smanjujemo količinu fosfora u životinjskim đubrivima. Iskorištenje
fosfora u velikoj mjeri zavisi od probavljivosti hrane u probavnom
traktu životinja i njegovoj apsorpciji u probavnom traktu. Također,
iskorištenost fosfora u velikoj mjeri zavisi i od optimalnog odnosa sa
drugim hranivim materijama i životinjskih potreba.

Prema nekim istraživanjima, u poslednjim desetljećima u hrani za

krave daje se i do 25% više P od potreba životinja. U poslednjih
nekoliko godina, situacija u Europi i Americi se malo poboljšala, tako
da stvarna količina P u obroku premašuje za 15 do 20%
preporučene količine za fosforom. Prvenstveni razlog za ovo su
rezultati ranijih istraživanja kojima je utvrđeno da veći sadržaj
fosfora poboljšava plodnost krava.

Istraživanja pokazuju da je najveća potreba za fosforom kod krava

kada su krave u vrhuncu laktacije. Kravama sa velikom mliječnošću
potrebno je 3,6 do 4 g fosfora po kilogramu suhe materije obroka.
Krave koje se intenzivno hrane krmom sa travnjaka uglavnom imaju
zadovoljene potrebe za fosorom. Dodavanje fosfora se preporučuje
kod ishrane krava većim količinama kukuruzne silaže.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 30
 U pogledu zaštite zemljišta i voda od onečišćenja sa fosforom,
preporučuje se uzeti u obzir preporuke njemačkih stručnjaka u
ishrani krava fosforom.

Tabela 4. Potrebe krava u fosforu (P) zavisno od mlječnosti

Mliječnost kg/dan
10 15 20 25 30 35 40 45 50
Suhe materije 12,5 14,5 16 18 20 21,5 23 24,5 26
kg/dan
Potrebe P g/dan 32 42 51 61 71 81 90 99 109
Potrebe P g/kg suhe 2,6 2,9 3,3 3,5 3,6 3,8 4,0 4,1 4,2
materije

Pri umjerenoj proizvodnji mlijeka, krave sa mlijekom izlučuju 30%

fosfora a ostalo, je sadržano u fecesu i urinu. Veći sadržaj fosfora u
krmi povećava sadržaj fosfora u izlučevinama, a time i povećava
sadržaj vodotopivog fosfora u stajnjaku koji se lako ispire.

P u fecesu i
P u krmi P u mlijeku urinu 13 kg
18 kg 5 kg

Slika 15. Godišnja bilanca fosfora (P), krava koja proizvodi 5.000 kg
mlijeka godišnje

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 31
17. GOSPODARENJE KALIJEM (K)
Osnovna strategija gospodarenja kalijem (K) na gazdinstvu jeste
pronalaženje ravnoteže između optimalnog prinosa krme, koji u
velikoj mjeri zavisi od đubrenja sa kalijem, i optimalnog sadržaja
kalija u krmi. Prevelik sadržaj K u krmi utječe na metabolizam
životinja. Najveće potrebe za K imaju krave muzare, koje u obroku
treba da imaju 10 g/kg suhe materije obroka, a u ljetnim mjesecima,
usljed povećanog znojenja, i do 15 g/kg suhe materije obroka.

Minimalne potreba za kalijem su kod zasušenih krava, 3 do 4

sedmice prije telenja, kada je dovoljno 6,5 g/kg suhe materije
obroka. Kod svinja potreba za kalijem je mnogo niža i iznosi 2 do 3
g/kg suhe materije obroka.

U krmi je obično dovoljno kalija, te ga ne treba dodavati u obroku.

Na intenzivnim poljoprivrednim gazdinstvima veći je problem višak
kalija.

Sadržaj kalija u krmi zavisi od slijedećih faktora:

o đubrenja sa kalijem i azotom;

o vrste krmnog bilja i florističkog sastava travnjaka;
o starosti krme pri košnji.

Sadržaj kalija u voluminoznoj hrani (osim kukuruzne silaže) je veći za

3 do 5 puta nego u žitaricama. Žitarice sadrže oko 5 g, uljni trop 10
do 20 g. Repa i melasa sadrže veliku količinu kalija. Veliki sadržaj
kalija imaju mahunarke (lucerka, te crvena i bijela djetelina)- 35 do
45 g. Kukuruzna silaža sadrži oko 13 g.

Općenito ukoliko je sadržaj kalija u zemljištu veliki preporučuje se

analiza krmiva na kalij.

Životinje izlučuju kalij pretežno sa urinom, tako da je 95% K iz

životinjskih đubriva u vodotopivom obliku. Sadržaj kalija je mnogo

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 32
veći u koncentrovanim hranivim nego u voluminoznim. Tako da
povećana ishrana sa koncentratima povećava sadržaj kalija u đubrivu.

K u fecesu i
K u krmi K u mlijeku urinu 93 kg
100 kg 7 kg

Slika 16. Godišnja bilanca kalija (K), krava koja proizvodi 5.000 kg
mlijeka godišnje

Tabela 5. Iznošenje hraniva prinosom i pripadajućim žetvenim ostacima

(Prosječni podaci više autora)
Prinos od 1t/ha iznese kg
KULTURA N P2O5 K2O CaO
Pšenica 26 13 22 5
Raž 24 12 26 6
Ječam 22 14 23 8
Zob 28 12 29 6
Kukuruz (zrno) 26 11 25 6
Šećerna repa 4 2 6 2
Duhan 55 16 82 45
Suncokret 53 30 153 102
Uljana repica 51 28 51 52

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 33
 Prinos od 1t/ha iznese kg
KULTURA N P2O5 K2O CaO
Krompir 5 2 8 3
Grah 66 15 35 18
Grašak 60 15 35 30
Soja 70 15 28 28
Lupina 67 17 36 16
Grahorica (zrno) 62 15 30 25
Stočni grašak 58 15 35 22
Lucerka (sijeno) 28 7 18 29
Crvena djetelina (sijeno) 22 5 18 20
Livadne trave (sijeno) 16 6 20 12
Stočna repa 2 1 5 2
Sudanska trava 3 1 3 2
Paprika 14 2 14 3
Paradajz 3 1 4 4
Salata 2 1 5 1
Špinat 4 2 4 1
Kupus 3 1 4 5
Mrkva 3 1 4 3
Krastavac 2 1 3 1
Dinja 2 3 2 2
Tikvice 2 2 2 -
Kelj 10 3 11 6
Crni luk 3 1 3 1

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 34
 Tabela 6. Kriteriji za interpretaciju dobivenih rezultata pedohemijske
analize tla:
Kiselost tla na osnovi Potreba za humoznost tla na
pH u 1M KCl-u kalcifikacijom na osnovi % humusa
osnovu Y1 hidrolitskog
acidit.
< jako kisela < nepotrebna < vrlo slabo
4,50 4,00 1,00% humozna
4,51 - kisela 4,00 - nije nužna 1,00 - slabo
5,50 8,00 3,00% humozna
5,51 - slabo kisela < neophodna 3,00 - dosta
6,50 8,00 5,00% humozna
6,51 - neutralna > jako
7,20 5,50% humozna
> alkalna tla
7,21

Tabela 7. Skupine tla na osnovu opskrbljenosti s P2O5 i K2O (u mg/100

g tla - AL-metoda)
Skupina mg/100g tla Opskrbljenost
1. < 5,0 vrlo slabo opskrbljena
2. 5,1 - 10,0 slabo opskrbljena niska opskrbljenost
3. 10,1 - 15,0 umjereno opskrbljena
4. 15,1 - 20,0 dobro opskrbljena srednja opskrbljenost
5. 20,1 - 25,0 bogato opskrbljena
6. > 25,1 vrlo bogato opskrbljena dobra opskrbljenost

Tabela 8. Đubrenje azotom

% humusa pH u 1M KCl Vratiti u % žetvom
iznesene količine N
<2 4-5 80 - 90
5-8 80
2-4 4-5 80
5-8 70
>4 4-5 60 - 70
5-8 50 - 60

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 35
 18. EVIDENCIJA PRIMJENE
MINERALNIH I ORGANSKIH
ĐUBRIVA
Br Parcela Površina Datum PROPISANI TRETMAN
Tip Trgovačko Koncentracija Količina Metod Propisao Primjenio
primjene ime primjene

Napomena: Upotrebu organskih đubriva treba nadopuniti analizom organskog

đubriva.

19. EVIDENCIJA INVENTARA –

MINERALNIH ĐUBRIVA
Br. PROIZVOD IZLAZ
Datum Proizvod Dobavljač Pakovanje Količina Datum Pakovanje Količina Stanje Primio
ulaza izlaza

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 36
 20. EVIDENCIJA SERVISIRANJA,
ODRŽAVANJA I KALIBRACIJA
MEHANIZACIJE
Br. Oprema Tip Broj ZAHVAT
Aktivnost Datum Promjenjen dio Izvršio

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 37
21. LITERATURA
1. Poljoprivreda i ruralni razvoj Srbije u tranzicionom periodu,
monografija, DAES, Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2006.
2. Svetovalni kodeks dobre kmetijske prakse, Kmetijski inštitut Slovenije,
2006.
3. „Rural Development under the CAP: Significance, likely impacts and
modeling issues“, Dr Janet Dwyer, Reader in Rural Studies, University
of Gloucestershire, UKJRC workshop, Italy, September 2005.
4. „SAPARD – Special pre-accession assistance for agriculture and rural
development“, European Commission, Agriculture directorate -
general.
5. „The SAPARD instrument of the eve pre-accession“, Alan Wilkinson,
conference on Common Agricultural Policy – opportunities and
perspectives, Sofia, Bulgaria, March 2004.
6. „Agriculture in the European Union“, Information 2004, European
Union, Directorate-General for Agriculture and Rural Development.
7. „Rural Development Next Generation: better, broader, simpler“,
IP/04/920, Brussels, July 2004.
8. „Enlargement and agriculture“, European Commission, Directorate-
General for Agriculture.
9. „Rural Development measures“, Jean-Michel Courades, Sofia,
Bulgaria, March 2004.
10. „Rural Development Situation and Challenges in EU-25“, John M
Bryden, EU Rural Development Conference, Salzburg 2003.
11. COMMISSION REGULATION (EC) No 2603/1999.
12. www.globalgap.org
13. www.og-corping.hr
14. Roth, G., Undersander, D. et.al.: Corn silage production, management
and feeding, Crop Science Society of America, 1995.
15. Kalivoda, M., (1990.): Krmiva, Školska knjiga, Zagreb
16. „Rural Development in the European Union“, Statistical and
economical information, Report 2006, European Commission
Directorate-General for Agriculture and Rural Development.
17. Council Regulation (EC) No 1257/1999.
18. Načela Dobre Poljoprivredne Prakse, Grupa Autora, Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hravatske, Zagreb, 2009.
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 38
 19. „Smanjenje zagadjenja kroz promene poljoprivrednih propisa i
demonstracije u pilot projektu“, Dunavski regionalni projekat,
UNDP/GEF, 2004.
20. Komljenović, I.:Opšte ratarstvo, Poljoprivredni fakultet Banja Luka.
21. Tehničke upute za gospodarenje organskim gnojivima u državama
središnjeg i donjeg sliva rijeke Dunav, Mark, R., 2004.
22. Vukadinovič, V., Lončarić, Z.: Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, 1997.
23. Vukadinović, V. i Bertić, B. : Praktikum iz agrokemije i ishrane bilja.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, skripta (praktikum). 1988.
24. Vukadinović, V.: Ekofiziologija, Skripta, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, 1999.

KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 39
KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
U PRIMJENI MINERALNIH ĐUBRIVA ■ 40