Kuzmanović Zbirka PDF

Branislav Kuzmanović
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE I
Zbirka zadataka i pitanja

Intelektualno je vlasništvo, poput svakog drugog vlasništva, neotuđivo, zakonom
zaštićeno i mora se poštivati. Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikavati niti
umnažati na bilo koji način, bez pismenog dopuštenja nakladnika.
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
UDK 62 1 .3(075.8)(076)
Osnove elektrotehnike I : zbirka zadataka i pitanja /

KUZMANOVIĆ, Branislav
Branislav Kuzmanović. - 1. izd. - Zagreb : ELEMENT,
2005.
ISBN 953-197-664"3
I. Elektrotehnika - Zbirka zadataka
4509290 1 1
ISBN 953-197-664-3
Branislav Kuzmanović
OSNOVE
ELEKTROTEHNIKE I
Zbirka zadataka i pitanja
1. izdanje
Zagreb, 2005.
@Prof. dr. se. Branislav Kuzmanović, 2005.
Urednica
Sandra Gračan, dipl. inž.
Lektorica
Nikolina Ljubanović, prof.
Crteži
Veronika Španić, prof.
Slog i prijelom
Ana Vrban, dipl. inž.
Dizajn ovitka
Julija Vojković
Nakladnik
ELEMENT, Zagreb, Menčetićeva 2
telefoni: 01/6008-700, 01/6008-701
faks: o1/6008-799
http://www.element.hr/
e-mail: element@element.hr
Tisak
Element, Zagreb
SADRžAJ
I. E LE KTROSTATIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1. Osnovni pojmovi o elektricitetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

1.1. Električni naboj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2. Coulombov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2.1. Statički naboj. Raspodjele statičkog naboja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2.2. Coulombov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3. Električno polje... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
3.1. Definicija električnog polja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1O
3.2. Električno polje točkastog naboja.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
3.3. Električne silnice. Tok vektora if . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3.4. Proračun elektrostatskog polja raspodijeljenog naboja . . . . . . . . . . 18
4. Gaussov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
4.1. Tvrdnja i dokaz Gaussovog zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
4.2. Primjene Gaussovog zakona.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
5. Električni potencijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
5.1. Rad sile električnog polja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
5.2. Definicija električnog potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
5.3. Potencijal raspodijeljenog naboja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
5.4. Ekvipotencijalne plohe. Gradijent potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
5.5. Potencijal karakterističnih modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
5.6. Energija električnog polja. Sila na plošni naboj.. . . . . . . . . . . . . . . 37
5.7. Poissonova i Laplaceova jednadžba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
6. Električni dipol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
6.1. Potencijal i polje električnog dipola . .. . .. . . . . .. . .. .. .. .. . . . . _ 40
7. Vodič u elektrostatskom polju . . . .... . . . . . . . .. :·-: . . .. . . : ...�.:. . \� 41 .
.
7.1. Naelektrizirani vodič . . . . ... .... ... . .. .. . . . . . . . . .. :· . . . . . ·:· 41 '• .
7.2. Vodič u elektrostatskom polju. Elektrostatska indukcija . . . . . . . . . 41

7.3. Električno polje i sile na površini vodiča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
7.4. Raspodjela naboja na površini vodiča . . . .. . .. . . .... . ... . . <·;. 45
7.5. Metodazrcaljenja . ... . . . . .......... .. ... ... . .... . ;·:; . .•. '46. .
8. Dielektrici u elektrostatskom polju . . . . . . . . . . . . . . . . ..... .. .. ... 48

8.1. Polarizacija dielektrika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... .. .. ... 48
8.2. Vektor električne polarizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... .. .. ... 48
8.3. Vezani i pomaknuti naboj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... .. .. ... 49
8.4. Poopćeni Gaussov zakon. Vektor pomaka . . . . . . . . ..... .. .. ... 49
8.5. Određivanje permitivnosti dielektrika . . . . . . . . . . . ..... .. .. ... 51
8.6. Karakteristična svojstva dielektrika i izolatora. . . . . ..... .. .. ... 51
8.7. Silocijevi .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... .. .. ... 53
8.8. Električno polje na granici dvaju dielektrika . ................. 53
9. Električni kapacitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. ....... 55
9.1. Veza između naboja i potencijala vodiča. Definicija
kapaciteta usamljenog tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .... . 55
9.2. Kapacitet između dvaju izoliranih tijela. Kondenzator . . . .. .... . 55
9.3. Kapacitet kao element strujnog kruga . . . . . . . . . . . . . . . . .. .... . 57
9.4. Proračun kapaciteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .. .... . 62
9.5. Parcijani i pogonski kapacitet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .... . 62
9.6. Energija naelektriziranog kapaciteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .... . 69
9.7. Sila na naelektrizirano tijelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .... . 69
II. STRUJNI KRUG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

10. Gibanje naboja u vodiču . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . .. . . . . . 77
10.1. Električna struja i strujni krug .. . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . .. . . . . . 77
10.2. Jakost i smjer struje . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . .. . . . . . 78
.
10.3. Gustoća struje . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . .. . . . . . 78
1 1. Električni otpor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 80
1 1.1. Ohmov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 80
1 1.2. Otpor vodljive homogene žice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
1 1.3. Ohmov zakon u elementarnom obliku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
11.4. Otpor uzemljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 83
1 1.5. Zavisnost otpora o temperaturi... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
11.6. Jouleov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 85
11. 7. Otpornik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
1 1.8. Otpor kao element strujnog kruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
11.9. Izvori električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
1 1.10. Jednostavni strujni krug . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 88
12. Složeni strujni krugovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .. . . . . .. . . . 92
12.1. Shema složenog strujnog kruga i njene karakteristike .. . . . . .. . . . 92
12.2. Prvi Kirchhoffov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . 92
12.3. Drugi Kirchhoffov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . 93
12.4. Primjena Kirchhoffovih zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . 94
13. Osnovna električna mjerenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
III. E LE KTROMAGNE TIZAM . . . . . . . . .... . . .. . . . . . . . . . . . . . 105

14. Magnetsko polje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
14.1. Magnetsko polje i njegove manifestacije . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . 107
14.2. Sile između dvaju naboja u gibanju. Magnetska indukcija .. . . . . . 107
14.3. Biot-Savartov zakon. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . 108
14.4. Ampereov kružni zakon ili zakon protjecanja . . . . . . . . . . .. . . . . . 114
14.5. Zakon o konzervaciji magnetskog polja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 17
15. Sile u magnetskom polju .. .. . ...... . ..... ... . ....... ... . . . 121 .
15.1. Sila na naboj u gibanju u magnetskom polju . . ..... . . . . . . .. ... 121

15.2. Sila na vodič protjecan strujom u magnetskom polju ... . . . . . ... . 122
15.3. Magnetska sila između dva ravna paralelna i duga
strujna vodiča. Definicija jedinice amper ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
15.4. Moment magnetskih sila .. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
16. Rad magnetskih sila .. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
17. Magnetska svojstva materijalna .. ..... ..... .. . ... . . .... . .... 131
17.1. Ampereove elementarne struje. Dijamagnetski i
paramagnetski materijali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
17.2. Vektor gustoće magnetiziranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
17.3. Poopćeni Ampereov kružni zakon. Vektor jakosti
magnetskog polja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 131
17.4. Određivanje magnetskih svojstava materijala .. . . . . . . . . . . . . . . . . 131
17.5. Feromagnetski materijali ... .. . .. . . . . .. ..... .. . . . . . .. .... 133
.
17.6. Uvjeti na granici dvaju magnetskih materijala . . . . . . . . . . . . . . . . . 134

18. Magnetski krug . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
18.1. Jednostavni magnetski krug. Magnetski otpor . . . . . . . . . . . . . . . .. 136
18.2. Osnovni zakoni magnetskih krugova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
18.3. Proračun jednostavnog magnetskog kruga s istosmjernom MMS . . 137
18.4. Proračun složenog magnetskog kruga . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 140
18.5. Permanentni materijali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
19. Elektromagnetska indukcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
19.1. Elektromagnetska indukcija u metalnom štapu koji se giba
u vremenski konstantnom magnetskom polju . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
19.2. Gibanje metalne krute konture u nehomogenom vremenski
konstantnom magnetskom polju .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
19.3. Faraday-Lenzov zakon ... . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . 150
19.4. Poopćenje Faraday-Lenzovovog zakona.
Maxwellove jednadžbe . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
19.5. Princip generiranja sinusne i istosmjerne EMS ..... . . . . . . . . . . . 156
19.6. V rtložne struje . .. . . . . .. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . ... 159
19.7. Samoindukcija . . . . . . . . . . . . . .... . . . . . .... ............ 159
. . .
19.8. Međusobna indukcija .. ......... ... .. .... . ... .. ... . . . . . .. 161

20. Energija i sile u magnetskom polju .. .. . ..... . . .. .. . . . . . .... . 164 .
20.1. Energija induktivnog svitka u strujnom krugu ................ . 164

20.2. Raspodjela energije u magnetskom polju . . . .... . . . . . . . . . . . . . . 165
20.3. Gubitci u željezu zbog histereze . . . .. ... ... ... .. ..... .. .... 167
.
20.4. Energija induktivno vezanih svitaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168

20.5. Računanje sila u magnetskom polju pomoću promjene energije . . . 169
Rezultati rješenja zadataka . . . . . . . . . . . . .... . . . ..... . . . . . . . . . . .. 171
PREDGOVOR
Ova zbirka zadataka i pitanja je sastavni dio udžbenika B. Kuzmano

vic: Osnove elektrotehnike I i namijenjena je studentima elektrotehnike na
visokim školama i fakultetima. Zbirka je nastala nakon dugogodišnjeg rada
sa studentima, a prilagođena je današnjem trendu kontinuirane nastave. U
spomenutom su udžbeniku izrađeni ogledni primjeri, koji ilustriraju teorets
ka izlaganja i time omogućuju bolje razumijevanje teorije. Pitanja i zadaci
u ovoj knjizi razvrstani su po temama prema osnovnom udžbeniku. Za usp
ješno rješavanje zadataka student treba proraditi odgovarajuću teoriju. Zbog
toga preporučujem studentima da prije izrade zadataka odgovore na pita
nja,uz pomoć osnovnog udžbenika. Neki zadaci su slični i služe da student
može brže shvatiti osnovne teoretske postavke iz dotične teme.
Na kraju su dani rezultati, rješenja zadataka. Teško je očekivati da ti svi
rezultati budu točni, jer greške su moguće kod prepisivanja, a isto tako kod
računanja zbog nedovoljne pažnje.
Bilo bi mi drago da me čitatelj koji nađe takva rješenja o njima obavijesti
putem izdavača.
U ovoj knjizi nema priloga ni popisa literature jer je sve to dano u
osnovnom udžbeniku.
Zagreb, rujan 2005. g.

ELEKTROSTATIKA
1.1. ELEKTRIČNI NABOJ 3
1.
Osnovni pojmovi o elektricitetu
1 . 1 . Električni naboj
I 1 . 1 . Pitanja I
1. U čemu se manifestira naelektriziranost tijela?
2. Koliko vrsta električnog naboja postoji?
3. O čemu ovisi stupanj naelektriziranosti tijela?
4. Kakve su sile između istoimenih, a kakve između raznoimenih naboja?
5. Što je kvant elektriciteta i koliko iznosi?
6. Gdje je smješten pozitivni, a gdje negativni elementarni naboj?
7. Koja je i kakva je jedinica za količinu naboja?
8. Što je točkasti naboj?
9. Koji je nužan uvjet za neutralnost tijela?
10. Može li se elementarni naboj uništiti ili prepoloviti?
11. Kako glasi zakon o očuvanju električnog naboja?
12. Koji je sloj u atomu bitan za električna svojstva neke tvari?
13. Objasnite osnovne energetske pojave u atomu!
14. O čemu ovise električna svojstva materijala?
15. Kako se materijali dijele u pogledu električnih svojstava?
16. Pomoću čega se izražava svaka fizikalna veličina i kako?
17. Što su osnovne, a što izvedene mjerne jedinice?
18. Objasnite sve osnovne mjerne jedinice!
4 1. OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU
I 1 .1 . Zadaci I
1. Koliko elektrona ima u naboju Q = -24 mC i kolika je masa tih elektrona?
2. Koliko slobodnih elektrona ima u cm3 srebra? Koliki je ukupni volumen svih
atoma u m3 ?
Atomska masa srebra MAg = 1 07 .88 g/ mol , a specifična gustoća srebra
p = 10.5 g/ cm3 .
3. Koliki je ukupni naboj svih protona koji se nalaze u 1 m3 srebra?
2. 1 . STATIČKI NABOJ. RASPODJELE STATIČKOG NABOJA 5
2.
Coulombov zakon
2 . 1 . Statički naboj. Raspodjele statičkog naboja
j 2.1 . Pitanja I
1. Kada je atom električki neutralan?
2. Moraju li sve molekule biti električki neutralne?
3. Kako se mogu naelektrizirati vodiči, a kako izolatori?
4. Što je statički naboj ?
5. Kako se može raspodijeliti višak naboja?
6. Obj asnite linijsku, površinsku i prostornu gustoću naboja!
7. Što se smatra diskretnom, a što kontinuiranom raspodjelom naboja?
8. Kako se može izračunati ukupan naboj ako je poznata njegova gustoća?
J 2.1. Zadaci I
1. Stakleni štap duljine l = 0.5 m jednoliko je naelektriziran linijskom gustoćom
A = 4 10-10�.
· Koliki je ukupni naboj na štapu?
m
2. Koliki je ukupni naboj na kugli polumjera a =
. .
po povrsm1 kontmmranom
V• • V• kom gustocom
povrsms
'
1 cm
cr =
µC?
koja je naelektrizirana
o.4 -
m
2 .
1 cm koja je naelektrizirana
-;
3. Koliki je ukupan naboj na kugli polumjera a =
po cij elom volumenu prostornom gustoćom p = 4 10-6 ? ·
m
6 2. COULOMBOV ZAKON
4. Ravan štap duljine l = 0.5 m naelektriziranje promjenjivom linijskom gusto-

com tzrazenom funkClJOm
, • V
.. , (X ) = O. 4 l
/\.
nC Od pocetka prema kraJU
x ID V .
stapa. V
Odredite ukupni naboj na štapu!

5. Kugla polumjera a = 1 naelektrizirana je prostornom gustoćom koja linearno
raste od središta prema površini po funkciji p (x) = 4 a'.: µm;. Koliki je ukupan
naboj te kugle?
2.2. Coulombov zakon
j 2.2. Pitanja J
1. Objasnite Coulombov zakon!
2. Što je apsolutna dielektrična permitivnost, a što relativna dielektrična permi-
tivnost?
3. Kada se neki naboj može prikazati modelom točkastog naboja?
4. Kako se preciznije može iskazati Coulombov zakon?
5. Koliki je najmanji broj točkastih naboja potreban da bi se mogli odrediti njihovi
iznosi?
6. Objasnite princip superpozicije!
7. Kako se određuje rezultirajuća sila više naboja na pokusni naboj Qo ?
I 2.2. Zadaci I
1. Između dvaju naboja međusobno udalj enih za d1 = 20 cm djeluje sila
F 1 N. Kolika će biti sila između tih naboja ako se udaljenost smanji
=
na d1 = 21
di
2. Kolika je sila po iznosu i smjeru na naboj Qo = 3 nC na slici 2.1 ako je

zadano: Qi = 5 nC , Q1 = 5 nC, r10 = 60 cm , r20 =SO cm , E r = 1?
Ql Q2 Q3 Q4
Qo Ql
�-----�-----�-----4
<h
I I I I
I I I
I I I
,..- ----- - -- ,-- - -- - -,
I I I
I I I I I
I I I I
I I I I
d2 d3 :
I I
: di :
I I I
I I I I I
I
: r!O : r20 '
Sl. 2. 1. Sl. 2.2.

2.2. COULOMBOV ZAKON 7
3. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q1 u zadatku 2!

4. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q2 u zadatku 2!
5. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q3 (sl. 2. 2)! Zadano je: Qi = - 5µC ,
Q2= - 2µC , Q3 = 4µC , Q4 = 1µC , di= d2 = d3 = 40 cm.
6. Kolika je sila na naboj Q4 u zadatku 5, slika 2.2?

7. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q3 u shemi na slici 2. 3! Zadano
je: Qi = 3 nC , Q2 = - l nC , Q3 = 2 nC , Q4 = 4 nC , Qs = 5 nC ,
Q6 = - 3 nC , r12 = r23 = r34 = 20 cm , r3s = 30 cm , r36 = 40 cm , s„ = 1 .
Q3
t-----
I : 1
1Q3 iQi I
_i: I
I
_ ___
I
_.
I I
I I b
--i I
r12 rz3
I
��-'�
I
I r36 I
I I
I I Q2
I QI
,.__.----- + -----.-,
I
I
I I I
I I I
� ------ :
I I I
I I I
1 a 1 a
Sl. 2.3. Sl. 2.4.
8. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q3 na slici 2. 4. Zadano je: Q1= Q2 =

5µC , Q3 = 1µC , a= 20 cm , b= 50 cm.
9. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q3 na slici 2. 4 akoje naboj Q1 = -Q2 =

5µC; Q3= lµC , a= 20 cm , b= 50 cm.
10. Prema Bohrovom modelu atom vodika sastoji se od protona i elektrona ko
ji kruži oko protona po kružnici polumjera a = 0 . 53 1 0 -10 m. Odredite
·
električnu silu između protona i elektrona, vrijeme jednog obilaska elektrona

i kružnu frekvenciju.
11. Dvije jednake kuglice mase m = 1 0 g obješene su o svileni konac duljine
I= 1 20 cm . Ako kuglice nose jednake količine naboja Q, razmaknu se zbog
C oulombove sile na razmak d = l O cm (sl. 2. 5). Koliki je naboj Q?
8 2. COULOMBOV ZAKON
Ql
t x=?
m
d=10 cm
I
Sl. 2.5. Sl. 2. 6.
12. Naboj Q3 = 3 10-6 C može se slobodno gibati po spojnici između dvaju

·
naboja Q1 = 1 10-6 C i Q2 = 2 10-6 C prema slici 2.6. Odredite točku u

· ·
kojoj djeluje najmanja sila na naboj Q3 i iznos te sile!

13. Kolika je rezultirajuća sila na naboj ( -Q) na slici 2.7? Zadano je: Q =
10-8c, a = lOcm.
a
+Q -2Q
F
' /
Qo
' /
' / P
' /
' /
/\P
<:!
/ '
/ '
/ '
'
/
' 45° 45°
-Q +2Q
a Ql Qz
Sl. 2. 7. Sl. 2.8.
14. Koliki je iznos i smjer sile na naboj Qo = 2 nC koji se unese u točku P na

slici 2.7ako je zadano Q= lOnC i a = lOcm?
15. Kakav treba biti omjer količina i predznak naboja Q1 i Q2 da bi smjer sile na
naboj Q0 u točki P bio kao što je prikazano na slici 2.8?
16. Odredite silu i njezin smjer na naboj Qo = 5µC (sl. 2.9) ako se taj naboj
nalazi:
a) u točki T1(0,0)m;
b) u točki T2 (O, 2) m;
c) u točki T3(0, -1.5) m;
d) u točki T4(2, O) m;
e)u točki T5(-2 ,0)m.
Zadano je: Q1= Q1= 9µC, a = l m, Er = 1 .
2.2. C OUL OMBOV ZAKON 9
Q3
I
1'
I
/ I
/ I
/
I
I
a a /
:I rz3=40cm
1
ri3=50cm 1
1
I
/ I
I
/ I
/
I
I
/
1
1
....----------.-.
Q1 r12 = 30 cm Q2
Sl. 2.9. Sl. 2. 10.
17. U kojem bi položaju koji se nalazi na osi y sila na naboj Qo bila maksimalna
(sl. 2.9) ?
18. Odredite silu i njezinsmjer na naboj Q3 na slici 2. 10! Zadano je: Qi = 5µC,
Q2 = 5µC i Q3 = 5µC' E„ = 1
19. Dvije usamljene srebrne kuglice mase 1 g s fiksnim razmakom između središ
ta d = 1 Ocm, naelektrizirane su istom količinom pozitivnog naboja pri čemu
djeluju odbojne sile F = 5 m N. Odredite:
a) koliki je ukupni broj atoma u pojedinoj kuglici;
b) koliki je postotak atoma otpustio po jedan elektron pri naelektrizaciji.
20. Između naboja Q1 = Q i Q2 = -Q na razmaku d djeluje privlačna sila
F = 0 . 5 N. Kolika je ukupna sila na naboj Q3 = Q koji je smješten u sredinu
razmaka između naboja Qi i Q2?
10 3 . ELEKTRIČNO POLJE
3.
Električno polje
3.1 . Definicija električn og polja
I 3.1. Pitanja I
1. Kakva je priroda međusobnog djelovanja dvaju naelektriziranih tijela?
2. Što je elektrostatičko polje i kako se definira? Što je vektor električnog polja,
a što jakost električnog polja?
3. Objasnite jedinicu za jakost električnog polja!
4. Je li električno polje samo matematički ili ujedno i fizikalni pojam?
5. Je li uz električno polje vezana energija?
6. Koja je jedinica za električno polje?
\ 3 . 1 . Zadaci I
1. U neko električno polje unese se pokusni naboj Qo = 3 pC u neku točku, pri
čemu nije došlo do promjene položaja ostalih naboja koji stvaraju to električ
no polje. Ako je sila na uneseni pokusni naboj jednaka F = 9 nN, kolika je
jakost električnog polja u toj točki?
3.2. Električno polje točkastog naboja
I 3.2. Pitanja I
1. Kako se određuje jakost električnog polja točkastog naboja?
2. Kako se mijenja jakost električnog polja točkastog naboja s udaljenošću? Je
li polje definirano u točki r = O i zašto?
3 .2. ELEKTRIČNO POLJE TOČKASTOG NABOJA 11
3. Kakav je smjer električnog polja i o čemu ovisi?

4. Što je konstantno, a što se mijenja kod električnog polja na površini zamišljene
kugle polumjera r u čijem je središtu smješten točkasti naboj?
5. Kako se vektor električnog polja u prostoru može rastaviti na komponente?
6. Ako je poznat vektor električnog polja u nekoj točki, kako se može izračunati
sila na pokusni naboj Qo ?
I 3.2. Zadaci �
1. Koja količina točkastog naboja na udaljenosti d = 50 cm daje jakost polja
..:i_
E=2 ?
cm
2. Odredite jakost i smjer električnog polja u sljedećim točkama na slici 3.1 :
a) T1 (0,0); b) T2(2,0) ; c) T3(0,2); d) T4(-2 ,0) ; e) T5(0,-2) .
Zadano je: Q1 = Q2 = 9 nC, a = 1 m, Er = 1 .
II I\\\
T
Q
II I \\\
II I \\
\
\
Q1
:
/�
L� : � J�/ '�'.
__
a/2
__
I
:
_ ___
a/2
,-
!
Q
Sl. 3.1. Sl. 3.2.
3. Odredite jakost i smjer polja u točki T1 , T2 , T3 , T4 i Ts u prethodnom

zadatku ako je Q1 = -Q2 = 9 nC.
4. Odredite iznos i smjer električnog polja u točki T na slici 3.2. Zadano je:
Q = 3 nC, a = 1 O cm, E„ = 1 .
Q = 9 µC, a= 50 cm, Er = 1 .
12 3. ELEKTRIČNO POLJE
T -
b
2Q Q Q -2Q
X
Q: :Q X
'--- �
-q- �� -i-- � �
�-a� � a a a a
Sl. 3.3. Sl. 3.4.
6. Odredite iznos i smjer električnog polja u točki T na slici 3 .4. Zadano je:
Q = 5µC , a= 50 cm , b= 2a , Er = 1 .
T -
b
-2 Q -Q -Q 2Q
Sl. 3.5.
Q = 1 0 nC , a = 1 m , b = 2a , Er= 1 .
8. Odredite iznos i smjer električnog polja na vrhu pravilne četverostrane pira
mide (točka T na slici 3.6). Zadano je: a = 20 cm , Q1 = Q1 = Q3 =Q4 =
4 nC , v = a · J3 i Er= 1 .
9. Odredite iznos i smjer električnog polja u točki T u 8 . zadatku ako je:
Q1=Q3= 4 nC; Q1 =Q4= -8 nC .
10. Dva naboja Q1= 1 1 0 -6 C i Q2 = 3 1 o-6 C razmaknuta su na udaljenosti
· ·
d = l O cm (slika 3.7). U kojoj točki na spojnici naboja vlada polje nula?

Nacrtajte E(x) ako je x = O kod naboja Q1 , a x se mijenja od -oo do +oo .
11. Odredite mjesto u kojem je električno polje u 1 0. zadatku jednako nuli ako je
Q1= lµC , Q1 = -3µC .
3 .2. ELEKTRIČNO POLJE TOČKASTOG NABOJA 13
+Q -2Q
I '-.
-------
/�
I
I '- / I
', I
/
I /
I '- / I
a I )\P I
I / I
I // I
'
I/ ', I
'-
-Q___a____ +2Q
Sl. 3. 8.
12. Kolika je jakost polja E po smjeru i iznosu u središtu kvadrata na slici 3.8?
Q= 1 10-8 C, a = 5 cm.
·
13. U točki T1 (2, - 1, 5) smješten je naboj Q1 = 2nC, a u točki T2(- 1, 3,2)

naboj Q2 = 9 nC. Odredite vektor električnog polja u točki:
a) A(S,8,10) i
b) B(- 3, 7, -2) .
14. Između naboja Q1 i Q2 smještenih u točke A i B u vakuumu vlada privlačna
sila F= 9 N, slika 3.9.
a) Odredite jakost električnog polja u točki A ako se iz nje odstrani naboj Q1 .
b) Koliko je električno polje po iznosu i smjeru na polovici udaljenosti između
naboja?
Zadano je: Q1 = -5µC i Q1 = lOµC.
Q Q
�----------;t
I '-,
I, /I
/ I
I /
I
I / I
, /
I ',2,,
'-
/
1 r----�----yI �:i
I // ', I
E_I / IE.
2 I // I 2
'-
I/ " I
',
k----------�
a �Q
Q
Sl. 3. 10.
15. Koliko je električno polje u točkama 1, 2 i 3 na slici 3. 1 O ako su četiri naboja

razmještena na vrhovima kvadrata u vakuumu? Zadano je: a = 10 cm i
Q = l nC.
16. Na silnici točkastog naboja nalaze se točke A, B i C, raspoređene tako da je
udaljenost 2AB= BC. Ako je u točki A polje EA = 3600 V/m, a u točki C
Ec= 400V/m, koliko je polje u točki B?
17. Kako se mijenja jakost električnog polja na pravcu između dvaju točkastih
naboja na slici 3.11 ( E(x)=? )?
Sl. 3.11. Sl. 3.1 2.
18. Dva usamljena naboja Q1 i Q2 privlače se silom F kao na slici 3.12. Odredite
iznos i smjer električnog polja ( E1 ) naboja Q1 na mjestu naboja Q2 i polja
( E2 ) naboja Q2 na mjestu naboja Q1 . Zadano je: F= 1 N, Q1 = 2µC,
Q2= -5µC.
19. Na pravcu koji prolazi kroz dva točkasta naboja Q1 i Q2 odredite točke u
kojima je jakost polja jednaka nuli, slika 3.13. Zadano je: Q1 = -4nC,
Q2 = 1 nC i d = 1 0 cm.
I
I
I a
QI Q2
I
Q2i
I
-- � -------------- � -- QI
:.+-
' I
I I
I I ____ _,
�------
'
- I
:
I I I
: d :
I
a
I
a
I
I
: I
Sl. 3.13. Sl. 3. 14.
20. Odredite iznos i predznak naboja Q2 tako da jakost polja u točki T 3. 1 4 iznosi
Er= 10 10 6V/m. Zadano je: Qi = Q3= 4·10-6 C, a= 4cm.
·
21. Odredite električno polje u točki T na slici 3.15 po iznosu i smjeru. Zadano:
b = 2a= lOOcm, Q = SnC.
T <>-----
1
I
I
I
I
I b
I
I
I
�Q -Q �Q
I
I Q
�-----�-----
I I
�
I
----�-----·
I I
\ a l a \ a : a \
Sl. 3.15.
22. Odredite vektor sile na naboj Q3 na slici 3.16. Zadano je: a = l Ocm,
1 1
Q1 = --Q2 = 3Q3 = --Q4 = 4nC.
2 4
3.3. ELEKTRIČNE SILNICE. TOK VEKTORA J! 15
A,„
/
Q4 Q
i3 11\
a
--- ------------
2
/i\ a
I I I \
I I \
I
I \ ,
I I I \ /
Q3 I'------
I I .::.- 'n
I I \�
a _(I__
a
1 I I \
2
I I I \
I I I \
1
I I \
I \
I '
Q, f- -
BI
a
I
L-------------l
- - - -; - - - - - -Yb2
Ql
I I
- ·-
I
Q2
a a
/
I I I
I 2 I 2
Sl. 3. 16. Sl. 3. 1 7.
23. Odredite vektor električnog polja u točkama A i B na slici 3. 17. Zadano je:
a=20 cm, Q1=Q2=2 nC, Q4 = -Q3 = l nC.
3.3. Električn e silnice. Tok vektora E

I 3.3. Pitanja I
1. Kako se pomoću vektorske funkcije može opisati električno polje u prostoru?
2. Što su silnice električnog polja i kako se definiraju i obilježavaju?
3. Kakvog je karaktera elektrostatsko polje?
4. Smiju li se silnice sjeći?
5. Nacrtajte silnice električnog polja točkastog naboja: a) pozitivnog;
b) negativnog.
6. Kako se mijenja gustoća silnica točkastog naboja s udaljenosti?
7. U kakvom su odnosu gustoća silnica i jakost električnog polja?
8. Što je homogeno električno polje?
9. Definirajte tok električnog polja: a) homogenog; b) nehomogenog.
10. Kada je električni tok pozitivan, a kada negativan?
11. Što su silocijevi?
16 3 . ELEKTRIČNO POLJE
I 3.3. Zadaci l
1. Koliki je tok homogenog električnog polja E = 3000f + 2000f(V /m) kroz
složenu površinu S1 na slici 3. 18?
z(m) z(m)
S1
0.2 0.2
- o S2
/n1
- o
n;r--;
0.4 y (m) y(m)
0.3
x(m) x(m)
Sl. 3.18. Sl. 3.19.
2. Koliki je tok homogenog električnog polja E = 3000f+ 2000f kroz površinu

S2 na slici 3.19?
3. Kolike su horizontalne komponente električnog polja E čiji su tokovi kroz
složenu konturu koja obrubljuje površine S1 i S2 jednaki <1>1 = 360Asm i
<1>2 = 240Asm (slika 3.20)?
z(m)
jJ
1 dŠ=n°ds
0.2 Y(m) V
Q 60 60
0.4
x(m)
Sl. 3.20. Sl. 3.21.
4. Koliki je tok električnog polja točkastog naboja Q kroz površinu kugle polu
mjera a u čijem središtu je naboj Q (slika 3.21)?
3 .3 . ELEKTRIČNE SILNICE. TOK VEKTORA E 17
5. Koliki je tok vektora homogenog električnog polja i= 3i' + 5j + IOk V /m

koji prolazi kroz plohu T1 T2T3 na slici 3.22?
6. Koliki je tok vektora homogenog električnog polja i= 3i' + 5j + lOk koji
prolazi kroz osminu kugle na slici 3 .23, a = 2 m ?
T2(0,2,0)
y
X /X
Sl. 3.22. Sl. 3.23.
7. Kuglica mase m = O.2 g visi na svilenoj niti u homogenom električnom polju

(sl. 3.24). Ako se kuglica naelektrizira nabojem Q = 6 · 10-9 C, ona se
otkloni za kut a = 30°. Kolika je jakost električnog polja?
/
I
Q =9·10-9C
I
P
-
(Q= )
E
I
I
I m
I
m (;
Sl. 3.24.
8. Ako se kuglici iz prethodnog zadatka naboj udvostruči, koliki će biti kut

otklona kuglice?
3.4. Proračun elektrostatskog polja raspodijeljenog n aboja
I 3.4. Pitanja I
1. Na što se svodi računanje električnog polja raspodijeljenog naboja?
2. U čemu se sastoji pristup diskretne raspodjele za:

a) linijski; b) plošni i c) prostorni naboj?
3. U čemu se sastoji pristup kontinuirane raspodjele za:

a) linijski; b) plošni i c) prostorni naboj?
3.4. Zadaci I
1. Tanak štap duljine 1 nosi naboj Q jednoliko raspoređen duž štapa. Odredite
jakost polja u točki T(x,y) prema slici 3.25. Kolika je jakost polja u točki na
osi y?
2. Odredite jakost i smjer polja u točki T koja se nalazi u blizini vrlo dugog
štapa, prema slici 3.26, ako je on nabijen konstantnim linijskim nabojem A. .
4.T
I
I
/
I
/ I
I
<:i
A.=konst.
I
+ + ++
112 o 112
X
_!__-i:::G+=:::i'
:t; ::±:E
+ il3+'3'+3:+
f;\ A.
Sl. 3.25. Sl. 3.26.
3. Tanak prsten polumjera a nosi naboj Q tako da je na jednoj polovici prstena

dio naboja Q1 jednoliko raspoređen, a preostali naboj Q2 = Q- Q1 jednoliko
je raspoređen po drugoj polovici prstena. Odredite jakost polja u nekoj točki
na osi prstena.
3 .4. PRORAČUN ELEKTROSTATSKOG POLJA RASPODIJELJENOG NABOJA 19
+ I
I
I
I
+
I
lp
+
Sl. 3.27.
4. Tanak stakleni štap savijen je u polukrug polumjera a. Na gornjoj polovici po

lukruga jednoliko je raspoređen naboj +Q, a na donjoj naboj -Q. Odredite
jakost polja u središtu polukruga (sl. 3.27).
5. Kolika je jakost električnog polja u točki T :

a) linearno naelektriziranog štapa (sl. 3.28a) i
b) u sredini kružnice koja je izvedena od gornjeg štapa (sl. 3.28b )?
T A. +
r
+
+
/T
+
A,+ + + + + + + + + + +
rn rn
+
+
+
+
+
+
a) b)
Sl. 3.28.
6. Izračunajte jakost električnog polja na osi ispred kružnog vijenca naelektrizi

ranog gustoćom a (sl. 3.29).
7. Izračunajte jakost električnog polja u točki T na osi okrugle ploče koja je

naelektrizirana konstantnom gustoćom a (sl. 3.30).
20 3. ELEKT RIČNO POLJE
cr = konst
T
T X
os
X y
Sl. 3. 29. Sl. 3.30.
8. Odredite jakost električnog polja u središtu S tanke polukugle polumjera a,

po površini naelektrizirane konstantnom gustoćom a (sl. 3 3 1) . .
Sl. 3.31.
4.2. PRIMJENE GAUSSOVOG ZAKONA 21
4.
Gaussov zakon
4. 1 . Tvrdnja i dokaz Gaussovog zakona
I 4.1 . Pitanja I
1. Objasnite Gaussov zakon.
2. Primjenom Gaussovog zakona odredite električno polje naelektriziranog prav
ca.
3. Primjenom Gaussovog zakona odredite električno polje naelektrizirane ravni
ne.
4. Primjenom Gaussovog zakona odredite električno polje naelektrizirane šuplje
kugle.
4.2. Primjene Gaussovog zakona
J 4.1 . i 4.2. Zadaci I

1. Unutar zamišljene kugle S1 nalazi se naboj Q1 , a između kugli S1 i S2 naboj
Q2 (sl. 4.1). Odredite omjer tokova električnog polja kroz kuglu površine S1
i kuglu površine S2 .
2. Kakav bi bio omjer tokova u prethodnom zadatku da je umjesto kugle S2
zamišljena elipsa koja obuhvaća oba naboja?
22 4. GAUSSOV ZAKON
3. Po beskonačno dugom kružnom cilindru polumjera a raspoređen je jednoliko

naboj gustoće p=konst.
Odredite jakost polja za r?;: O (sl. 4.2).
Sl. 4. 1. Sl. 4.2.
4. Naboj Q smješten je u ishodište. Odredite tok električnog polja kroz osminu

kugle (sl. 4.3).
5. Odredite jakost polja unutar i izvan kugle polumjera a koja je jednoliko nae
lektrizirana po cijelom volumenu gustoćom p=konst.(sl. 4.4).
z
Sl. 4. 3. Sl. 4.4.
6. U kuglinoj ljusci polumjera a1 i az jednoliko je raspoređen naboj prostornom

gustoćom p =konst. Odredite jakost polja E(r) za bilo koji r (sl. 4.5).
Sl. 4.5.
4.2. PRIMJENE GAUSSOVOG ZAKONA 23
7. Odredite jakost i smjer električnog polja u točki T na slici 4,6. Zadano je:
). = 3µC/m, d = O. Sm .
Sl. 4.6.
8. Odredite jakost i smjer električnog polja u točki T1 (O, O) i T2 (O, h) . Zadana

je: ). = SµC/m, d = 0 .3m, h = 0.4m (slika 4.7).
9. Odredite iznos i smjer električnog polja koje stvaraju 3 naelektrizirane para
lelne ravnine na slici 4.8.
---
s0 l
+cr -2cr
s0
____
s0
+ cr
J
\ s0
___ _
80
---
lEo
-2cr +3cr
____
s0
- cr
J
\ 80
____
o X o X
Sl. 4.9.
10. Odredite iznos i smjer električnog polja koje stvaraju 3 naelektrizirane para
lelne ravnine na slici 4.9.
11. Odredite električno polje oko četiri naelektrizirane ravne paralelne ploče prema
slici 4.10 .
cr cr -cr -cr -cr +2cr -cr
o Xz X o Xl
Sl. 4. 10. Sl. 4.11.
12. Odredite iznos električnog polja i nacrtajte smjer u točkama T1 , T2, T3 i T4

između naelektriziranih paralelnih ravnina, slika 4. 11. Zadana je: a , er = 1.
24 4. GAUSSOV ZAKON
13. Odredite električno polje u točkama Ti , T2 , T3 i T4 triju tankih naelektrizi

ranih ravnih ploča prema slici 4.12. Zadano je: a, Er = 1.
-3 cr
2cr cr
------ --------
0 XI Xz
Sl. 4.12. Sl. 4.13.
14. Iznad ravne plohe naelektrizirane plošnom gustoćom a = 5µC/m - lebdi ba
2
krena kuglica naelektrizirana nabojem Q = 5µC . Koliki je polumjer kuglice
ako je specifična gustoća bakra p = 8.9 g/cm3 ?
15. Odredite jakost električnog polja oko triju po površini jednoliko naelektrizira
nih koncentričnih kugli prema slici 4. 13, E„= 1 . Svi naboji su pozitivni.
16. Odredite električno polje u točkama Ti , T2 i T3 između koncentričnih vrlo
tankih šupljih naelektriziranih kugli, slika 4. 14. Zadano je: Q1 = Q2 =
Q = 2 pC, Q3 = -2Q, ai = lem, a2 = 3 cm, a3 = 6 cm, ri = 2 cm,
r2 = 4 cm , r3 = 1 O cm .
Q3
T-3
Sl. 4. 1 4.
17. Odredite jakost i smjer električnog polja u točki T , slika 4.15. Zadano je:
ll = 3µC /m, d = SO cm.
5.1. RAD SILE ELEKTR1ČNOG POLJA 25
5.
Električni potencijal.
5. 1 . Rad sile električnog polja
I 5.1 . Pitanja I
1. Što je potrebno za postojanje sile?
2. Kakvu energiju posjeduje sustav dvaju električnih naboja?
3. O čemu ovisi energija dvaju naboja?
4. Kakav je rad potreban da se dva pozitivna naboja približe na razmak r?
5 . U što prelazi rad električnih sila na gibajuće tijelo mase mo koja sadrži naboj
Qo?
6. Kako glasi matematički izraz za rad sile električnog polja na naboj Qo?
7. Čemu je jednak rad sila dvaju točkastih naboja na putu od točke A do točke
B?
8. Ovisi li rad sila dvaju točkastih naboja o putu?
9. Kakvo je elektrostatsko polje i zašto?
10. Na račun čega je sistem dvaju naboja izvršio rad?
1 1. Kakva je veličina rad?
12. Što znači kada je rad električnog polja na naboj Qo pozitivan, a što kada je
negativan?
13. Čemu je jednak rad kada se dva električna istoimena naboja iz beskonačne
udaljenosti približe na razmak r?
14. Tko je izvršio rad u 13. pitanju i čemu je on jednak?
15. Koji je smjer električnog polja u odnosu na gibajući elektron čija se brzina
smanjuje?
26 5. ELEKTRIČNI POTENCIJAL
I 5. 1 . Zadaci I
1. Dva točkasta istoimena naboja na razmaku d = 1 m privlače se silom
F = l N.
a) Koliki je rad potreban da se naboji beskonačno udalje?
b) Kolika je udalj enost između naboja ako je potencijalna energij a sustava
W = 8 J?
2. Koliki je rad izvršen ako se razmak r1 = 0.2 m između dvaju naboja

Q1 = 3 nC i Q2 = 5 nC poveća na r2 = 2r1 ? Tko je izvršio rad?
3. Ako se razmak između dvaju naboja iz zadatka 1. smanji na iznos r3 = �,

koliki j e izvršeni rad i tko ga j e izvršio?
4. Ako se razmak r1 = 2 m između dvaju naboja Qi = 5 nC i Q1 = - 8 nC

poveća na r2 = 3r1 koliki je izvršeni rad i tko ga je izvršio?
�
,
5. Ako se razmak iz 2. zadatka smanji na iznos r3 = , koliki je izvršeni rad i

tko ga je izvršio?
6. Ako između dvaju naboja na razmaku d = 0.2 m vlada sila F= 1 N , kolika

je energija sustava tih dvaju naboja?
7. Naboj Q = - 5 µ C ima potencijalnu energiju u točki A WPA = - 2 m J . Ako

se naboj Q premj esti u točku B, tada j e potencij alna energija WPB == - 4 m J .
Koliki je izvršeni rad i tko ga j e izvršio?
8. Dvije jednake kuglice, svaka naboja Q = 2 · 1 0 - 9 C, i polumj era r = 1 cm

razmaknute su na udaljenost d = 0.5 m . Koliki treba izvršiti rad da bi se one,
dotaknule?
5.2. Definicija električnog potencijala
J 5.2. Pitanja I
1. Može li se električno polje osim vektorskom veličinom opisati i skalarnom
veličinom? Kako se zove ta skalarna veličina?
2. Kako se definira električni potencijal?
3. Kako se može izabrati referentna točka i što ona predstavlja?
4. Napišite matematički izraz za računanje električnog potencij ala.

5.2. DEFINICIJA ELEKTRIČNOG POTENCIJALA 27
5. Definirajte razliku potencijala između dviju točaka.

6. Kako se može napisati rad električnog polja pomoću potencijala?
7. Izvedite izraz za potencijal točkastog naboja kada je: a) Ref = R i
b) Ref = oo .
8. Kako se računa potencijal više točkastih naboja?
9. Koja je jedinica za mjerenje potencijala i napona?
10. Napišite i objasnite zakon o cirkulaciji vektora E.
I 5.2. Zadaci I
1. Koliki su potencijali u točkama A i B i napon UAB na slici 5 . 1 ako je
Q i = Q1 = 2 nC i a = 30 cm , b = 40 cm ?
IB
I
I
b
I
I d
IA
.t. j
X X
Q1 Q2
·
a a
Q, A B �
Sl. 5. 1. Sl. 5.2.
2. Odredite razliku potencijala <fJA - <fJB za raspored naboja prema slici 5.2.
3. Koliki su potencijali u točkama A i B i napon UAs na slici 5.2 ako je
Q i = - Q2 = 2 nC , x = d = 5 cm ?
4. Odredite potencijal u težištu jednakostraničnog trokuta na slici 5.3. Zadano
je: a = 40 cm , Q = 2 nC .
Q
;f\
I I \
I I \
I I \
I I \
I I \
C! I 'b B
I ',
, I T,... ,,./' \
a! \ a
I ,...'9", \
I I ', \
', \
,... ,...
I ,... ,... I
I ' \
Q 1c. -:.... - - - -'-�-Q
I ,...
_
A
- - - -b- -
a
Sl. 5.3.
5. Odredite potencij ale u točkama A, B, C u 4. zadatku na slici 5.3.

6. Koliki je rad potreban da se naboj Qo = 1 µC prebaci iz točke A u točku C

u 4. zadatku, slika 5 .3? Tko je izvršio taj rad?
7. Odredite napon UAB na slici 5.4. Zadana je: Q = 5 nC , a = 0.5 m .
8. Koliki je rad potreban da se naboj Q3 iz točke A prebaci u točku B na sli
ci 5.5? Zadano je: Q1 = Q2 = 5 µC , Q3 = -2 µC , a = 0.4 m . Tko je
izvršio rad?
Q3
A ;f\
I I \
-
Q .,,. - - -a,- - - 71 Q
I I \
I I \
I
!B
I \
I / I
I
"- "-
I
I /
/
I
a I
I
: \
\ a
a l 1 a
'-
I \
' ,v / I
I
I \
I
/ A "-
/"-. I I \
I I I
/
I \
/
"- I
I ', I I I \
I / BI
Jt- Q l t- -
I \
- - - - -·-
Q
____ _ __
Q
- - - - _\ Q2
a a
„ -
Sl. 5.4. Sl. 5.5.
9. Ako u prethodnom zadatku stavimo da je Q3 = 2 µC , koliki je izvršeni rad i

tko ga je izvršio?
10. U točki T1 (2, - 1 , 5) smješten je naboj Q1 = 2 nC , a u točki T2 ( - l , 3, 2)
naboj Q2 = 9 nC . Odredite potencijal u točki:
a) A (5, 8, 1 0) ;
b) B( - 3 , 7 , -2) i
c) napon UAB .
1 1. Koliki je izvršen rad kada naboj Q = -2 nC prelazi iz točke A u kojoj je
potencijal <PA = - 10 V u točku B potencijala <p8 = 40 V? Tko je obavio taj
rad?
12. Na površini kugle polumjera a1 = 1 O cm raspoređeno je jednoliko n = 1 0000
točkastog naboja Q = 2 pC , a fr = 1 . Odredite jakost električnog polja i
potencijal u sredini kugle.
13. Ako se odstrani jednoliko 9 000 točkastog naboja iz prethodnog zadatka, za
koliko se promijeni polje i potencijal u centru kugle?
14. Naboj Q = -5 mC nalazi se u točki T , gdje ima potencijalnu energiju
W = 2.5 J . Odredite koliki je potencijal u točki T .
r- - r------1
A Q B
1 a • \. 2a I
Sl. 5.6. Sl. 5. 7.
5.2. DEFINICIJA ELEKTRIČNOG POTENCIJALA 29
15. Odredite napon UAB na slici 5.6.

16. a) Koliki treba biti polaritet i odnos naboja Q1/Q2 da bi električno polje u
točki T bilo jednako nuli? (Slika 5.7.) b) Koliki je potencijal u točki T ?
17. Dva točkasta naboja na udaljenosti d i = 1 0 cm privlače s e silom F1 = 1 N .
Odredite:
a) potreban rad da se jedan naboj odvede u beskonačnost;
b) kolika je sila F2 između njih na razmaku dz = 1 5 cm ;
c) koliki je razmak među nabojima ( d3 =?) ako je potencijalna energija
W3 = -0.8 J .
18. Četiri naboja smještena su u vrhove kvadrata stranice Odredite potencijal a.
u točki sjecišta dij agonala ako je: Qi = 2 µC , Qz = 5 µC , Q3 = -3 µ C ,
Q4 = 2 µC , a = 250 cm .
19. Odredite potencijal u točki T na slici 5.8. Zadano je: a = 20 cm , Q = 3 nC .
T
...... ...... \
...... .... ...... ....
.-'\
\
\
...... ...... ....
\
\
_!� ----------��
Q r-"_...... -Q
l a :
Sl. 5.8.
20. U homogenom električnom polju E = 1 000 V/m na svilenom koncu visi

nenaelektrizirana kuglica mase m = O. I g. (sl. 5 .9). Ako se kuglica nae
lektrizira, ona se pomakne iz položaja ( 1 ) u položaj ( 2). Odredite predznak i
iznos naboja na kuglici.
/ /
I I
I I
I I
I
Q= ?
I
Q =?
I
---1
I
�E
---
I I
(2)
I
f
I
(2)
I
(1) (;- --------
I
:
----- lcm=h (1)
I
(;---- - -- --- �_7 __ h= O.Scm
: a =2cm :
:
q>l
I
: �
Sl. 5.9. Sl. 5. 1 0.
21. Neutralna kuglica mase m = 0.5 kg visi na svilenom koncu u električnom

polju (sl.01 - 129).Zatim se kuglica naelektrizira, uslijed čega se pomakne u
položaj (2) i podigne za h = 0.5 cm . Odredite iznos i predznaknabojakuglice
ako je potencijal u točki ( l ) <p1 = 1 00 V, a u točki (2) <pz = 125 V.
5.3. Potencijal raspodijeljenog n aboja
I 5.3. Pitanja I
1. Na čemu se zasniva računanj e potencijala raspodijeljenog naboja?
2. Napišite izraze za računanje potencijala na: a) konačnoj liniji; b) konačnoj

plohi i c) konačnom prostoru.
j 5.3. Zadaci I
1. Izračunajte potencijal u središtu prstena koji je naelektriziran konstantnom
linijskom gustoćom ). na slici 5. 1 1 .
2. Odredite potencijal u središtu polukružnice koja je naelektrizirana linijskom

gustoćom ). na slici 5.12.
+ + +
+
f..=konst.
+ +
+ a +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
Sl. 5. 1 1 .
3. Odredite potencijal u središtu kružnog vijenca koji je naelektriziran konstant

nom plošnom gustoćom a (slika 5.13), Er = 1.
T
os
Sl. 5.13. Sl. 5.14.

5 .4. EKVIPOTENCUALNE PLOHE. GRADUENT POTENCIJALA 31
4. Odredite potencijal u točki T na osi ispred naelektriziranog okruglog diska

(slika 5 . 1 4), Er = 1 .
5. Odredite potencijal u središtu šuplje polukugle koja je po plohi naelektrizirana
konstantnom plošnom gustoćom a (slika 5. 1 5) , Er = 1.
\� \,
s
Sl. 5. 15.
6. Kojom brzinom treba ubaciti elektron u centru naelektriziranog prstena u smje

ru osi prstena da bi on prešao put s = 2a ? Zadano je: Q = 1 O nC , ukupan
naboj naelektriziranog prstena i a = 1 cm , polumjer prstena.
5.4. Ekvipotencijalne plohe. Gradijent potencijala
I 5.4. Pitanja I
1. Što je ekvipotencijalna ploha?
2. Kako silnice električnog polja probadaju ekvipotencijalne plohe?

Dokažite.
3. Kako se mijenja potencijal u smjeru električnog polja?
4. Kako se gornja tvrdnja može matematički napisati?

5. Što je gradij ent potencijala?
6. Kako se računaju komponente električnog polja pomoću potencijala?
7. Kako se mij enja potencijal u odnosu na smjer gibanja usporavajućeg pozitiv

nog naboja u električnom polju?
I 5.4. Zadaci I
1. Na udaljenosti a1 = 0.4 m od točkastog naboja Q potencijal je <p1 = 800 V ,
a na udaljenosti a2 = 0 . 8 m iznosi <p2 = -600 V . Odredite:
a) iznos i predznak naboja Q;
b) udaljenost u kojoj je potencijal nula;
c) potencijal na udaljenosti a3 = 0.6 m .
2. Pomoću izračunatog potencijala odredite jakost električnog polja u 4. zadatku,
točka 5.3.
3. Tko je, i u kojem iznosu izvršio rad (sl. 5.16) pri transportu elektrona kroz
homogeno električno polje iz:
a) točke A u točku C ;
b) točke B u točku C ;
c) točke D u točku E ;
d) točke B u točku D ;
e) točke A u točku E ?
4. Duž osi x potencijal se mij enja prema slici 5.17. Odredite jakost i smjer
električnog polja E .
-40 V -20 V O V 20 V 40 V 60 V 15
10
-5
-10
Sl. 5. 16. Sl. 5. 1 7.
5. Ako se elektron iz ishodišta počne gibati duž osi x brzinom vo = 1 m/ s ,

slika 5 . 1 7, odredite gdje će biti najveća brzina elektrona i kolika ona iznosi.
6. Izračunajte potencijal <p(x) ako se električno polje mijenja kao na slici 5 . 1 8,
cp (O) = O .
E E
a a
X X
-Em ------ - Em
Sl. 5. 18. Sl. 5. 19.

5.4. EKVIPOTENCIJALNE PLOHE. GRADIJENT POTENCIJALA 33
7. Odredite potencijal <p (x) ako se električno polje mijenja kao na slici 5 . 1 9,
<p (O) = O .
8. Odredite potencijal <p (x) ako se električno polje mij enja kao na slici 5.20,
<p (O) = O .
E E
a 2a -a a
X X
-Em ------
- Em
Sl. 5.20. Sl. 5.21.
9. Odredite potencijal <p (x) ako se električno polje mij enja kao na slici 5 .2 1 ,
 ( V )
10
5 x (cm)
4
I
I
- 10
Sl. 5.22.
11. Poznata je raspodjela potencijala duž osi x (slika 5.23 ) . Odredite u kojem
dij elu vlada najveće električno polje, koliko je to polje po iznosu i smjeru;
<p (O) = O .
<p ( V )
20
10
x (cm)
- 10
- 20
Sl. 5.23.
5.5. Potencijal karakterističnih modela
j 5.5. Pitanja J
1. Objasnite kako se mij enja potencijal naelektrizirane šuplje kugle.
2. Što su ekvipotencijalne plohe unutar, a što izvan šuplje naelektrizirane kugle?
3. Objasnite potencijal naelektriziranog pravca.
4. Što su ekvipotencij alne plohe oko naelektriziranog pravca i koliki je napon

između dviju ploha?
5. Objasnite kako se mij enja potencijal između dviju naelektriziranih ravnina.
6. Što su ekvipotencij alne plohe naelektriziranih paralelnih ravnina i kako se
računa napon između dviju ekvipotencijalnih ploha?
I 5.5. Zadaci J
1. Odredite napon između dviju ekvipotencijalnih ploha na udaljenosti r1 =
0.2 m i r1 = 0.4 m od linijskog naboja A = 5 1 0 -9 C/m .
·
2. Ako su poznati potencijali dviju ekvipotencijalnih ploha <p1300 V i polu

=
mjer r1 = 2 cm te <p2 = -500 V i polumjer r2 = 6 cm oko linij skog naboja
}., , odredite polumjer u kojima je potencijal:
a) <p3 = O ;
b) <p4 = lOO V .
3 . Između dviju cilindričnih ekvipotencijalnih ploha polumjera a1 = 2 mm i
a1 = I O mm vlada napon U12 = <fJ1 - <p2 = 350 V . Ako se elektron iz
vanjske plohe ( a2 ) uputi prema unutarnjoj elektrodi s početnom energijom
50 eV , kojom brzinom v2 on udara u unutarnju plohu? Na kojoj udaljenosti
od osi on postiže 50% brzine v2 ?
4. Naelektrizirana šupljakuglapolumjera a = 2 cm ima ukupni naboj Q = 5 nC .
Odredite :
a) potencijal usamljene naelektrizirane kugle;
b) razliku potencijala između ekvipotencijalnih ploha ai = 3 cm i a2 = 5 cm .
5. Odredite funkciju potencijala usamljene naelektrizirane kugle u zraku s p =
konst. i Er = I.
6. Odredite električni potencijal trij u koncentričnih naelektriziranih šupljih kugli
u zadatku 1 5., točke 4.1 i 4.2.
5.5. POTENCIJAL KARAKTERISTIČNIH MODELA 35
7. Koliki bi trebao biti naboj Q1 u prethodnom zadatku da bi potencijal unutarnje

kugle bio nula? Zadano je: a1 = 1 cm , a2 = 2 cm , a3 = 3 cm , Q2 = 3 nC ,
Q3 = 2 nC .
8. Jakost polja između dvij u suprotno naelektriziranih paralelnih ploča, svaka
2
površine 1 000 cm , iznosi E = 103 V/m, a razmak između ploča d = 1 mm
u vakuumu. Koliki je
a) naboj na svakoj ploči;
b) napon između ploča?
9. Odredite funkciju potencijala između dviju suprotno naelektriziranih ploča

čije je električno polje prikazano na slici 5 .24, ako je:
a) pozitivna ploča na referentnom potencijalu <p (O) = O ;
b) srednja ekvipotencijalna ploha na referentnom potencijalu <p( d/2) = O .
E r-------,
0 d X
Sl. 5.24.
10. Elektron ulazi u neko elektrostatsko polje brzinom v0 = 107 cm/s i tu brzinu
ima u točki A . Ako mu se brzina u točki B utrostručila, koliki je napon UAB ?
31
eo = - l .6 · 10-1 9 As , me = 9. 1 1 · 1 0- kg .
1 1. Između dviju naelektriziranih ploča na razmaku d vlada napon U . Proton s

pozitivne ploče kreće brzinom v1 = O i udara u negativnu ploču brzinom vz .
a) Kolika je brzina v2 i odgovarajuća kinetička energija?
b) Na kojoj udaljenosti od pozitivne točke proton postiže 50'/o brzine vz ?
12. Između točaka ( 1 ) i (2) iznad dvaju vrlo dugih paralelnih i suprotnih linijskih
naboja prema slici 5.25 vlada napon U12 = 200 V . Odredite gustoću linij skog
naboja ako je Er = 1 .
y &o
A B
lm I
I
I
I
I
X
2m I
I
2m
(1) d (2)
y- - - - - - - - 7
di ld
21 12
1 d I
+ ').., � - - - - - - - � -'}..
Sl. 5.25. Sl. 5.26.
13. U pravokutnom koordinatnom sustavu zadani su položaji jednog linijskog na

boja }., = 7 10-8 C/m, koji je okomit na ravninu
· xy i dviju točaka, A i B
prema slici 5 .26. Odredite napon UAB .
+ I 1 i;
+ �
+
I
+ I I
+ I I
+ I
+ 2 cm
I
1
I
+ I
I
+
I
+ + I
Ti
+ +
1., +l em I l em I
+ I I
+ I I
+
I I
+ + I I
+ I I
+ + I I
Sl. 5.27.
14. Kinetička energija elektrona pri prelasku iz točke T1 u točku T2 poveća se za

5 eV (slika 5. 27). Odredite linijske gustoće linijskog naboja pravca.
15. Odredite iznos i smjer električnog polja te potencijal u točkama T0, T1 i T2
dviju koncentričnih šupljih kugli ( sl 5. 2 8). Zadano je: 2Q1 = -Q2 = 6 nC ,
ar = 2 cm , a1 = 4cm , r1 = 3 cm, rz = 8cm.
Q2
Sl. 5.28.
5.6. ENERGIJA ELEKTRIČNOG POLJA. SILA NA PLOŠNI NABOJ 37
5.6. Energija električn og polja. Sila na plošni naboj
I 5.6. Pitanja I
1. Za koliko se poveća energija sustava ako se sustavu od dvaju točkastih naboja
dovede treći točkasti naboj?
2. Kolika je energija sustava trij u naboja?
3. Kako se energija sustava točkastih naboja može izraziti pomoću potencijala?
4. Kako se računa energija sustava kontinuirano neraspoređenih naboja?
5. Kolika je energija naelektrizirane šuplje kugle?
6. Posjeduje li električno polje energiju i čime se to može obrazložiti?
7. Koja se relacija upotrebljava za gustoću energije električnog polja?

8. Kako se računa energija električnog polja?
9. Kolika je sila po jedinici naelektrizirane površine?
I 5.6. Zadaci I
1. Kolika je električna energija sustava triju naboja koji se nalazi na vrhovima
jednakostraničnog trokuta (sl. 5 .29)? Zadano je: Qi = 4 µC , Q2 = -3 µ C ,
Q3 = 5 µC , a = 2 m .
Q3 Q4 _! Q3
;\
_ - _ _ - _
t ,
I \ I I Q3
I \ I •
I \
I
I
\a aI a
I
aI I
I
I \ I
1 b
I \ I I
I \ I I
I
I \ I
J,.... _ _ _ _ _ _ _ _.
I I
Q1 L - - - - - - - - � Q2 -
a Ql a Q2 Q 1 - - -; - - .Ja.l Q2
Sl. 5.29. Sl. 5.30. Sl. 5.31.
2. Koliki je rad potreban da se naboji iz prethodnog zadatka smjeste u trokut čije

su stranice če\fl puta manje? Tko je izvršio taj rad?
3. Kolika je energija sustava četirij u naboja smještenih u vrhove kvadrata na
sl. 5 .30? Zadano je: Q1 = S nC , Q2 = 3 nC , QJ = -4nC , Q4 = 7 nC ,
a = 40 cm .
4. Koliki je rad potreban ako bi se stranice kvadrata u prethodnom zadatku dvaput

povećale uz nepromijenjene naboje? Tko je obavio taj rad?
5. Za koliko se promijeni energija sustava triju naboja ako naboji Q1 i Qz za
mijene mjesta (sl. 5.31)? Zadanoje: Q1 = 3 nC, Qz = -5 nC, Q3 = 8nC,
a = 2b = 40 cm .
6. Kolika je energija naelektrizirane šuplje kugle? Zadano je: polumjer a =
20 cm, Q = 6 nC.
7. Koliki je rad potreban da se polumjer elastične kugle iz prethodnog zadatka
smanji na polovicu? Tko j e obavio taj rad?
8. Izračunajte silu između dviju suprotno naelektriziranih ploča. Zadana je:
Q = 8nC, S = 100 cm2 , d = 1cm .
9. Kolika je energija sustava u prethodnom zadatku?
10. Kolika je električna energija naelektrizirane kugle polumjera a ako je pros

torna gustoća naboja konstantna ( p = konst. ), a Er = 1?
11. Kako se mijenja gustoća električne energije oko naelektriziranog pravca lini
j ske gustoće .A. ?
12. Za koliko će se promijeniti energije četiriju točkastih naboja Q smještenih u
vrhovima kvadrata stranica a ako se stranice kvadrata povećaju tri puta?
13. U točkama jednakostraničnog trokuta a = 9 cm smještena su tri naboja,
Q1 = Q3 = 5 µC i Qz = -5 µC, a Er = 1. Odredite iznos sile na naboj Q3
(sl. 5.32) . Kolika je energija sustava?
Q3
/\
.
I \
I \
I \
I \
I \
I \ a
I \
a
I \
I \
I \
I \
I \
'- - - - - - - - - - - - - -\.
QI a Q2
Sl. 5.32.
14. Između naboja Q1 i Q2 na razmaku r = 1 m vlada sila F = 2 N . Odredite:

a) energiju sistema dvaju naboja;
b) silu i energiju ako se razmak smanji na polovicu.
5.7. POISSONOVA I LAPLACEOVA JEDNADŽBA 39
5. 7. Poissonova i Laplaceova jednadžba
I 5.7. Zadaci I
1. Prostor između dviju paralelnih beskonačnih ploča na razmaku d = 2 cm is
punjen je nabojem tako da se jakost električnog polja između ploča mij enja
po zakonu
E(x) = - 1 05x + 2 103 V/m.·
Odredite:
a) potencijal desne ploče ako je lijeva ploča na potencijalu nula;
b) gustoću naboja uz desnu ploču;
c) prostornu gustoću naboja između ploča.
cp(O)=O ep (d ) =?
o x=d =2 cm X
Sl. 5.33.
2. Ako se električno polje iz prethodnog zadatka mijenja po zakonu

2
E(x) = -4 107x + 12 · 1 05x + 2 1 03 V/m,
· ·
odredite:
a) potencijal desne ploče;
b) prostornu gustoću naboja između ploča.
40 6. ELEKTRIČNI DIPOL
6.
Električni di pol
6.1 . Potencijal polje električnog dipola
6. 1 . Pitanja I
1. Što je električni dipol?
2. Što je električni dipolni moment?
3. Kako se računa sila na dipol u vanj skom polju?

4. Koliki je moment sile na dipol?
5. Kolika je energija dipola u vanj skom električnom polju?
I 6.1 . Zadaci I
1. Električni dipol sastoji se od dviju kuglica jednakih masa, m = 0. 1 g , razmaka
l = 2 cm , koje nose naboje Q = ±5 nC . Izračunajte:
a) minimalnu i maksimalnu potencijalnu energiju dipola;
b) ovisnost kutne brzine rotacije dipola ako je obodna brzina dipola u položaju
maksimalne potencij alne energije v1 = 3 cm/s .
7.2. VODIČ U ELEKTROSTATSKOM POLJU. ELEKTROSTATSKA INDUKCIJA 41
7.
Vodič u elektrostatskom polju
7.1 . N aelektrizirani vodič
j 7.1 . Pitanja I
1. Što posjeduju vodiči u odnosu na izolatore?
2. Postoji li u nenaelektriziranom vodiču u elektrostatskom stanju polje? Kakvo?
3. Postoj i li u naelektriziranom stanju u vodiču električno polje?
4. Postoji li tangencijalno polje na površinu naelektriziranog vodiča?

5. Kako je raspoređen naboj na naelektriziranom vodiču?
6. Koji se naboji u vodiču mogu gibati?
7. Kako stoji vektor električnog polja u odnosu na površinu vodiča?
8. O čemu ovisi smjer električnog polja na površini vodiča?
9. Što predstavlj a površina naelektriziranog vodiča?

10. Postoji li razlika potencijala između točaka u vodiču?
11. Djeluje li sila na naboj na površini vodiča i u kojem smjeru?
7.2. Vodič u elektrostatskom polju. Elektrostatska indukcija
I 7.2. Pitanja I·
1. Kako nastaje inducirani naboj na vodiču?
2. Što je elektrostatska indukcija?

42 7. VODIČ U ELEKTROSTATSKOM POLJU
3. Kakav je raspored induciranog naboja kod punog, a kakav kod šupljeg vodiča?
4. Što je Faradayev kavez?
I 7 .2. Zadaci I
1. U središtu šuplje, usamljene i neutralne metalne kugle nalazi se naboj Q
(sl. 7 . 1 ) . Odredite raspored polja i potencijala u cijelom prostoru.
2. Koliki je potencijal i polje u točki T na udaljenosti d od površine kugle u
prethodnom zadatku( sl. 7 . 1 )?
T d T
L----�r- ------o
-o
Sl. 7. 1. Sl. 7.2.
3. Koliki je potencijal kugle u 1. zadatku?

4. Koliko je polje i potencijal u točki T u slučaju da naboj Q nije u središtu
usamljene neutralne kugle (sl. 7.2)?
5. Koliki je potencijal i polje na površini kugle u prethodnom zadatku (sl. 7.2)
ako je kugla uzemljena?
6. Tri koncentrične metalne kugle nabijene su nabojima Q1 , Q1 i Q3 (sl. 7.3 ) .
Napišite izraze za jakosti polja i potencijala na unutarnjim i vanjskim površi
nama kugli.
Sl. 7.3.
� 7.2. VOI;>IČ U ELEKTROSTATSKOM POLJU. ELEKTROSTATSKA INDUKCIJA 43
� ��
7.
f Puna metalna kugla polumjera a1 nabijena je nabojem Q1 , a šuplja metalna
kugla polumjera a2 i a3 nabijena je nabojem Q2 (sl. 7.4) . Odredite jakost
�
električnog polja i potencijal u točkama A , B , C i D .
f
f +
+ +
Sl. 7.4. Sl. 7.5.
8. Odredite naboj Q1 unutarnje kugle na slici 7.5, tako da je njezin potencijal

jednak nuli( <p(a 1 ) = O ). Zadano je: Q2 = 5 nC , a 1 = 2 cm , a2 = 4 cm ,
a3 = 4.5 cm .
Sl. 7. 7.
9. U metalnoj kuglinoj ljusci koncentrično se nalazi metalna kugla, prema sli

ci 7 .6. Odredite naboj Q1 tako da se metalna kugla nalazi na istom potencijalu
kao i točka A . Zadano je: a 1 = 1 cm , a2 = 3 .5 cm , a3 = 4 cm , rA = 8 cm ,
Q2 = 1 nC i fr = 1 .
10. Unutarnj i cilindar uzemljenog koaksij alnog kabela (sl. 7. 7) naelektriziran je

linijskim nabojem gustoće /t = 8 nC/m .
Odredite: a) polje i b) potencijal na površini unutarnjeg cilindra ako je
a 1 = 1 cm , a2 = 2 cm , a3 = 2.2 cm i C:r = 1 .
11. Dvije paralelne ravnine ravnomj erno su nabijene nabojem plošne gustoće
a = 1 0 nA/rn2 različitih predznaka. Između njih se nalaze Maxwellove
dvoploče površine S = 5 cm2 , a njihova normala stoji pod kutom od 30° u
odnosu na normalu ravnine. Odredite iznos influenciranog naboja na dvoplo
čama.
12. Četiri tanke metalne paralelne ploče na međusobnom su razmaku d (sl. 7 . 8 ) .

Vanj ske ploče spojene su vodičem i uzemljene, a n a unutarnjim pločama po
stoj i naboj Qo suprotnih polariteta. Skicirajte raspodjelu potencijala između
ploča i odredite napon.
(1) (2) +Q -Q
+ Qo - Oo
A B
A B
: d/4 : : d/10
I
I I ,
I
I I I
I d : d I d I
I
I d
Sl. 7. 8. Sl. 7.9.
13. Između dviju tankih metalnih paralelnih i suprotno naelektriziranih ploča na

razmaku d ubačena je metalna ploča debljine d/ 10 (sl. 7.9). Za koliki se
postotak u tom slučaju promijeni napon UAB ? Ako se ista dodatna ploča stavi
na sredinu, koliko se tada promijenio napon?
7.3. Električn o polje sile na površini vodiča
7.3. Pitanja I
1. O čemu zavisi j akost električnog polj a na površini naelektriziranog vodiča?
2. Kolika je sila na elementarnu površinu naelektriziranog vodiča?

7A. RASPODJELA NABOJA NA POVRŠINI VODIČA 45
7.4. Raspodjela naboja na površini vodiča
I 7.4. Pitanja I
1. Kako j e naboj raspodijeljen po naelektriziranoj metalnoj kugli?
2. Ako se dvije metalne kugle različitih polumjera nalaze na istom potencijalu,

kako se odnose njihove plošne gustoće naboja?
· ' 3. Gdje je najveća jakost električnog polja?
4. Što je korona?
5. Kako se skida elektrostatski naboj s plastičnih traka?
6. Zašto je gromobran šiljast?
7. Smij u li uređaji visokog napona imati šiljke?
'.I 7.4. Zadaci I

!
1. Dvije metalne kugle polumjera a1 = 1 cm i a1 = 3 cm međusobno su na

velikoj udaljenosti i naelektrizirane nabojima Q10 = 4 nC i Q20 = 6 nC , a
zatim se spoje vrlo tankom metalnom žicom. Odredite:
a) gustoću naboja na svakoj kugli;
b) jakost polja na površini svake kugle;
c) potencijal svake kugle.
2. Ispred naelektrizirane metalne kugle polumjera a = 1 cm i naboj a Q = 1 O nC
nalazi se usidren elektron na udaljenosti d = 3 cm od površine kugle. Ako
se elektron oslobodi, kojom će brzinom udariti u površinu kugle ako su sve
ostale sile zanemarive, a okolni prostor je vakuum?
3. Dvije jednake električki nabijene metalne kuglice nalaze se u prostoru na

udaljenosti d= 1 m i odbijaju se silom F1 = 0.9 N . Kada se kuglice na tre
nutak dodirnu i ponovo vrate u isti položaj , odbijaju se silom F2 = 1 . 125 N .
Odredite naboje kuglica prij e i poslije dodira.
4. Koliko je električno polje i potencijal u točkama A , B i C oko usamljene

naelektrizirane, šuplje metalne kugle (Slika 7. 1 0)? Zadano je: Q = 1 nC ,
a1
ai = 20 cm , a1 = 2 1 cm , aA = 2·
+
+
c
+
Sl. 7.10.
5. Odredite jakost električnog polja i potencijal u točki T prema slici 7 . 1 1 . Za

dano je: Q = 1 nC, a1 = 2 cm , a2 = 2.5 cm, d = 7.5 cm , E„ = 1.
-------- � 1
--------
T
Sl. 7. 11.
7.5. Metoda zrcaljenja
I 75 . . Pitanja I
1. Obj asnite princip metode zrcaljenja električnog naboja ispred vodljive ravnine.
2. Kako se zrcali električni dipol izi;iad vodljive ravnine?
3. Kako se zrcali naboj ispred pravokutne vodljive ravnine?
7.5. METODA ZRCALJENJA 47
I 7.5. Zadaci I
1. Odredite smjer i jakost polja te potencijal u točki T1 na slici 7 . 12. Zadano je:
Q = 2 nC , h1 = l .2 m , h2 = 0.5 m , a = 1 m .
-------- ·Q
I
I
I
Ti t-
: h2
/
Sl. 7. 12.
2. Odredite smjer, iznos polja i potencijal u točki T2 na slici 7. 12 ako je a = h1 .
�
f-----------:A.
�o
I
h . -1 A
I
d
h
h/2 :
: B
�
vodič : a :
Sl. 7. 13. Sl. 7. 14.
3. Odredite silu na naboj Q2 na slici 7. 1 3 . Zadano je: Q1 = -Q2 = Q = 2 nC ,

d = 50 cm , h = 2 m .
4. Kolika j e energija sustava naboja na slici 7. 1 3 ?
5. Odredite jakost polja i potencijal u točkama A i B (slika 7 . 14). Zadano je:
A. = l O nC/m , h = 2m, a = 1 m.
48 8. DIELEKTRICI U ELEKTROSTATSKOM POLJU
8.
Dielektrici u elektrostatskom polju
8. 1 . Polarizacija dielektrika
\ 8.1 . Pitanja I
1. Kolika je brojnost slobodnih elektrona kod dielektrika?
2. Kako nastaj e inducirani dipol?
3. Koliki je dipolni moment induciranog dipola?
4. Što su izotropni, a što anizotropni dipolni momenti?

5. Što su polarne molekule?
6. Što je električna polarizacija?
8.2. Vektor električne polarizacije
\ 8.2. Pitanja I
1. Što je vektor električne polarizacije?
2. Kako se definira vektor električne polarizacije?
3. Koliki je vektor električne polarizacije kod nepolariziranih molekula?
4. Kakva je zavisnost vektora polarizacije o polju kod većine dielektrika?

5. Što j e električna susceptibilnost?
6. Kakva su svoj stva homogenog dielektrika i koja relacij a za njih vrij edi?
7. Kakvi su odnosi vektora P i ff kod izotropnih, a kakvi kod anizotropnih
dielektrika?
8.4. POOPĆENI GAUSSOV ZAKON. VEKTOR POMAKA 49
8.3. Vezani i pomaknuti naboj
I 8.3. Pitanja I
1. Što je vezani naboj?
2. Čemu je jednaka količina pomaknutog naboja?
3. Kako se može izraziti intenzitet polarizacije pomoću pomaknutog naboja?
4. Kako se pomaknuti naboj može izraziti pomoću vektora polarizacije i površi-
ne?
5. Kako se računa pomaknuti naboj u nehomogenom električnom polju?
6. Kako se računa pomaknuti naboj kroz zatvorenu površinu?
7. Čemu je jednak višak naboja u zatvorenoj površini?
8 .4. Poopćeni Gaussov zakon . Vektor pomaka
I 8.4. Pitanja I
1. Objasnite poopćeni Gaussov zakon.
2. Što je vektor pomaka? Koja je jedinica za vektor D ?
3 . Kakva je zavisnost vektora pomaka o električnom polju kod:
a) linearnih; b) nelinearnih dielektrika?
4. Što je relativna permitivnost?
5. Zašto je jakost polja u dielektriku manja nego u vakumu uz isti raspored
naboja?
6. Što su linije toka?
I 8.4. Zadaci I
1. Odredite vektor pomaka, električno polje i potencijal naelektriziranog pravca
okruženog homogenim dielektrikom Sr .
2. Odredite vektor pomaka, električno polje i potencijal naelektrizirane metalne
kugle okružene dielektrikom Sr .
3. Odredite vektor pomaka, električno polje i potencijal naelektrizirane ravnine
u dielektriku Sr .
4. Odredite vektor pomaka, električno polje i potencijal između dviju paralelnih,

suprotno naelektriziranih ravnina među kojima je dielektrik Er .
5. Odredite vektor polarizacije u zadacima 1, 2 i 3.
6. Odredite polarizirani naboj koji nastaje između dviju suprotno naelektriziranih

metalnih ploča (sl. 8 . 1 ) . Zadano je: Q= 8 nC , S= 200 cm2 , l == 0.5 cm ,
Er = 4.
u
�--<>
Sl. 8. 1.
7. Koliki je polarizirani naboj u prethodnom zadatku ako je zadano: U= 50 V ,

l = O . 5 cm , S = 400 cm2 Er = 4 ?
,
8. Pločasti kondenzator ispunjen dielektrikom Er = 8 ' s razmakom ploče
d= 5 mm priključen je na napon U = 1 00 V. Odredite plošnu gustoću
polariziranog naboja.
Sl. 8.2. Sl. 8.3.
9. Ako se na površini dielek:trika pločastog kondenzatora naelektriziranog nabo

jem Q pojavi polarizirani naboj iznosa Qp = 0.6Q , odredite Er tog dielekt
rika.
10. Ako naelektrizirani pločasti kondenzator naboja Q= 20 nC stvori na površini

dielektrika polarizirani naboj Qp = 1 5 nC , odredite relativnu permitivnost
dielektrika E„ .( )
8.5. ODREĐIVANJE PERMITIVNOSTI. . . 8.6. KARAKTERISTIČNA SVOJSTVA. • . 51
11. Koliki je polarizirani naboj na unutarnjoj površini dielektrika koji razdvaja dvi
je koncentrične metalne naelektrizirane kugle (sl. 8.2 )? Zadanoje: Q = 5 nC ,
a1 = l em , a2 = 2 cm , a3 = 2. l cm , Er = 5 .
12. Odredite polarizirani naboj na vanjskoj površini dielektrika koji razdvaja dvije
koncentrične metalne naelektrizirane kugle iz prethodnog zadatka.
13. Odredite polarizirani naboj u dielektriku j ednoslojnog kuglastog kondenzatora
koji je priključen na napon U = 200 V (slika 8.3). Zadano je: a1 = 5 mm ,
Er
a2 = l O mm , a3 = 10.5 mm i = 4 .
14. Koliki je polarizirani naboj na vanjskoj površini dielektrika koji se nalazi iz
među dvaju koaksijalnih metalnih naelektriziranih cilindara (sl. 8.4) . Zadano
je: A = 8 nC/m , a1 = 1 cm , a2 = 2 cm , a3 = 2.2 cm , Er = 5 .
Sl. 8.4. Sl. 8.5.
15. Odredite polarizirani naboj na unutarnjoj površini dielektrika iz prethodnog

zadatka (sl. 8.4) ako je umjesto A, zadan napon U12 = 1 00 V .
1 6. Odredite gustoću polariziranog naboja na površinama dielektrika (na a 1 i a2 )
cilindričnog kondenzatora koji je priključen na napon U = 220 V , slika 8.5.
Zadano je: a1 = 2 mm , a2 = 8 mm , a3 = 8.5 mm i = 5 .Er
8.5. Određivanje permitivnosti dielektrika.

8.6. Karakteristična svojstva dielektrika i izolatora
I 8.5. i 8.6. Pitanja I

1. Kako se određuje permitivmost dielektrika?
2 . Opišite svojstva linearnih dielektrika.
3. Opišite svojstva nelinearnih dielektrika.
4. Što su feroelektrici?
5. Što je zaostala polarizacija i gdje se javlja?

6. Što su elektreti?
7. Što su izolatori i koja su njihova svojstva?
8. Zašto je za izolatore važna vremenska konstanta relaksacije?
9. Što je električna čvrstoća dielektrika?
10. Zašto nastaje električna korona?
11. Objasnite piezoelektrični efekt?
12. Gdje se primjenjuje piezoelektrični efekt?
I 8.5. i 8.6. Zadaci �

1. Dvije rnetalne paralelne ploče na razrnaku d = 0.5 crn priključene su na napon
U = 120 V . Odredite plošne gustoće naboja u slučaju da se između ploča
nalazi:
a) vakuum i
b) dielektrik dielektričnosti Er = 2.5 .
2. Ako probojna čvrstoća dielektrika iz prethodnog zadatka iznosi Epr = 1 00 kV/crn ,
koliki je probojni napon?
3. Dva tanka metalna koaksijalna cilindra polumjera a 1 = 0.25 cm i a2 = 3 cm
izolirani sujedan od drugoguljern čijaje probojna čvrstoća Epr = 140 kV/crn .
Kod kojeg će napona doći do proboja? Koliki su pritom gradijenti potencijala
na a 1 i a2 polumjerima?
4. Koliki polumjer mora imati unutarnja elektroda sistema dvaju tankih metalnih
cilindara da bi se mogao izdržati što veći napon, ako je polumjer vanj ske
elektrode a2 = 3 .2 crn , a električna čvrstoća dielektrika Epr = 1 60 kV/ crn?
Koliki je taj napon?
5. Između dviju koncentričnih metalnih kugli (sl. 8.6) nalazi se dielektrik čija je
dopuštena dielektrična čvrstoća Ed == 30 kV/crn . Kolikije polumjer a1 da bi
se mogao priključiti maksimalni dopušteni napon ako je a2 = 10 cm ? Koliki
je taj napon? Je li za to bitna debljina d šuplje kugle?
Sl. 8.6.
8.7. SILOCIJEVI. 8.8. ELEKTRIČNO POLJE NA GRANICI . . . 53
6. Zadanje koaksijalni kabel kao na slici 8.7, te veličine U= 1 20 V, a1 = 4 mm ,

a2 = 48 mm , Er = 2 .24 . Odredite udalj enost d od površine unutarnje elekt
rode do ekvipotencijalne plohe koja se nalazi na potencij alu od 90 V .
+
- u
Sl. 8. 7.
7. Kolikim se maksimalnim nabojem Q može naelektrizirati metalna usamljena

kugla polumj era a = 2 cm u zraku u kojem je probojna čvrstoća 30 kV/cm ?
8.7. Silocijevi.
8.8. Električno polje na granici dvaju dielektrika

1. Što se prikazuj e pomoću linija vektora pomaka i zavise li one o dielektričnosti?
2. Što je električna silocijev i koja su njezina svojstva?
3. Objasnite 1 . granični uvjet na granici dvaju dielektrika.
4. Objasnite 2 . granični uvjet na granici dvaju dielektrika.

5. Napišite zakon o lomu vektora DiE na granici dvaju dielektrika.
6. Objasnite odnos električnog polj a E i gustoće toka D kod dvoslojnog dielek

trika između naelektriziranih ploča ako su ploče poredane:
a) u seriju; b) paralelno.
I 8.8. Zadaci I
1. Električno polje j akosti E1 = 10 kV /cm u dielektrik er1 = 4 upada pod
kutem a1 = 30° na granicu s dielektrikom er2 = 1 .5 . Odredite kut izlaska
a2 i jakost polja E2 .
2. Koliki su vektori pomaka i vektori polarizacije u oba dielektrika iz prethodnog

zadatka?
3. Vektor električnog polja E1 = 1 00 V/ cm iz di elektrika Er1 = 1 .2 upada
pod kutem a 1 = 30° na granicu s dielektrikom Er2 = 2.5 , a zatim ulazi u
dielektrik Er3 = 5 (sl. 8.8). Odredite kutove a1 i a3 .
Sl. 8.8.
4. Odredite jakosti polja E2 i E3 u prethodnom zadatku.

5. Odredite vektor polarizacije u svim trima dielektricima u 3. zadatku.
6. Odredite predznak naboja polarizacije na ·granicama dielektrika u 3 . zad.
7. Odredite odnos električnog polja E i vektora pomaka D u dielektricima na
slici 8.9. Zadano je: E„1 = 3 E„2 •
/%
� + o-
-<>
+ U o-
�---o - - � - U-- -'
a) b)
Sl. 8.9.
8. . Na granici dvaju dielektrika E„1 = 3 i E„2 = 4 poznata je tangencijalna kom

ponenta E11 = 200 V /m i upadni kut a 1 = 30° . Odredite električno polje
E2 i vektor pomaka D2 .
9. Na granici dvaju dielektrika e„1 = 2 i e„2 = S poznata je normalna kompo
nenta D2n = 50 C/m2 i upadni kut a1 = 45° . Odredite električno polje E1
i D1 .
9.2. KAPACITET IZMEĐU DVAJU IZOLIRANIH TIJELA. KONDENZATOR 55
9.
Električni kapacitet
9.1 . Veza između naboja i potencijala vodiča. Definicija kapaciteta

usamljenog tijela
j 9.1 . Pitanja I
1. Jesu li naboj naelektriziranog usamljenog tijela i njegov potencijal proporcio
nalni?
2. Kako se definira električni kapacitet usamljenog tijela?
3. Koja je jedinica za električni kapacitet?
I 9.1 . Zadaci I
1. Odredite polumjer metalne usamljene kugle koja ima kapacitet
C = 0.7 nF , Er = 1 .
2. Ako je potencijal kugle iz prethodnog zadatka jednak <fJk = 1000 V , koliki je

na njoj naboj?
9.2. Kapacitet između dvaju izoliran ih tijela. Kon denzator
j 9.2. Pitanja I
1. Kako je definiran kapacitet između dvaju izoliranih vodljivih tijela?
2. Izvedite izraz za kapacitet dviju metalnih paralelnih ploča.
3. Što je električni kondenzator?
56 9. ELEKTRIČNI KAPACITET
I 9.2. Zadaci J
1. Dvije paralelne metalne ploče na razmaku d = 1 cm i površine S = 200 cm2
ispunjene su dielektrikom Er 2.5 . Odredite kapacitet između ploča.
=
2. Pločasti kondenzator ima dielektrik permitivnosti Er = 5 i električnu čvrstoću

Ed =1 00 kV/cm . Ako kapacitet treba iznositi C = 0.8 nF , a maksimalni
dopušteni napon U = 200 kV , odredite dimenzije kondenzatora.
3. Koliki je dopušteni napon ako se ukloni dielektrik iz prethodnog zadatka, u
zraku je tada Ed = 25 kV/cm? Koliki je kapacitet tog kondenzatora?
4. Tvrda guma ima dielektričnu konstantu Er = 2.8 i dielektričnu čvrstoću
18 1 06 V/m . Ako se ova guma upotrijebi kao dielektrično sredstvo za ploča
·
sti kondenzator, koliku minimalnu površinu smiju imati ploče kondenzatora

da bi kapacitet bio 7 1 0-2 µF , a pogonski napon 4 kV ?
·
5. Izračunajte kapacitet pločastog kondenzatora (sl. 9 . 1 a) ako se relativna permi

tivnost mijenja prema slici 9 . 1 b. Zadano je: S = 100 cm2 , d = 1 cm .
d
a) a)
C.r ( x ) s, (x )
7
7 I
I
I
2
I
2
I
I
- - - - - - - -- - �
I
I
o o d/2 d X
d X
b) b)
Sl. 9. 1. Sl. 9.2.
6. Izračunajte kapacitet pločastog kondenzatora kod kojeg se dielektričnost iz

među ploča mij enja po zakonitosti prema slici 9.2 . Zadano je: S = 1 O cm2 i
d = 1 cm .
9.3. KAPAClTET KAO ELEMENT STRUJNOG KRUGA 57
9.3. Kapacitet kao element strujnog kruga
j 9.3. Pitanja I
1. Defmirajte kapacitet kao element strujnog kruga.
2. Kako kapaciteti mogu biti spojeni?
3. Izvedite izraz za paralelni spoj kapaciteta.
4. Kako se odnose naboji na p aralelnim kapacitetima?
5. Izvedite izraz za serij ski spoj kapaciteta.
6. Izvedite izraz za napon na i -tom kapacitetu serij skog spoj a n kapaciteta.
7. Koja su dva slučaj a karakteristična za mješoviti spoj?
8. Koji su osnovni zakoni kapacitivnih mreža?
I 9.3. Zadaci l
1. Serijski spoj kapaciteta C1 i C2 priključen je na napon U = 160 V, pri čemu
je iz izvora izašao naboj Q = 3 mC. Ako je C1 : C2 = 3 : 5 , odredite napone
na svakom kapacitetu i iznos svakog kapaciteta.
2. Kapaciteti C1= 2 µF , C2 = 5 µF i C3 = 10 µF spoj eni su serij ski i priklju

čeni na napon U = 240 V . Koliki je napon na svakom kapacitetu?
3. Koliki je ukupni kapacitet spoja i naboj na svakom kapacitetu u prethodnom

zadatku?
4. Kapaciteti C1 , C2 i C3 spojeni su serijski i priključeni na napon U = 600 V .

Koliki j e potreban kapacitet C3 da bi se na kapacitetu C 1 postigao napon
Uc1 200 V , ako je zadano C1 = 5 µC i C2 = I O µ C ?
=
5 . Kondenzatori C 1 = 2 µ F , C2 = 5 µ F i C3 = 10 µ F imaj u dopušteni napon

Ud = 600 V . Na koji se maksimalni napon smije priključiti serij ski spoj tih
triju kondenzatora?
6. Kapacitet C1 = 50 µ F u nekom spoju treba dodavanjem jednog kapaciteta C2

smanj iti na ukupni kapacitet C = I O µF . Kako treba spojiti C2 i koliki j e
njegov iznos?
7. Kondenzatori C1 = 5 µF i C2 = µF spojeni su serijski i priključeni na na

pon 600V Ako se kondenzatoru C 1 paralelno doda kondenzator C3 = 15 µ F ,
dolazi do proboja kondenzatora C2 Koliki je napon proboja kondenzatora

.
C2 ?
8. Kondenzator C1 = 5 µF nabij en je na napon U10 = 400 V , a kondenzator

C2 = 20 µF na napon U20 = 50 V . Odredite napon na paralelnom spoju tih
kondenzatora u slučaju da su im spojeni polariteti: a) istoimeni; b) raznoimeni.
9. Na kondenzatoru C1 vlada napon U10 = lOO V . Ako se tom kondenzatoru
paralelno spoji kondenzator C2 = 3 µF , zajednički napon iznosi U = 40 V .
Koliki je kapacitet Ci ?
10. Odredite ekvivalentni kapacitet kombinacije na slici 9.3. Zadano je: C1
1 O µF, C2 = 5 µF i C3 = 4 µF .
Sl. 9.3. Sl. 9.4.
11. Odredite ekvivalentni kapacitet kombinacij e na slici 9.4:

a) kadaje prekidač P otvoren i
b) kadaje prekidač P zatvoren.
Zadano je: C1 = 1 µF, C2 = 2 µF, C3 3 µF i C4 = 4 µF .
=
12. Ako nekom kondenzatoru C 1 koji je nabijen na napon U 100 V paralel

no priključimo kondenzator C2 = 1 .5 µF , napon na kondenzatorima iznosi
=
U1 = 40 V . Koliki je kapacitet kondenzatora C1 ?
13. Ako raspolažemo s više kondenzatora kapaciteta C2 = 2 µF koji podnose

napon 200 V bez proboja, kakva kombinacij a daje ekvivalentni kapacitet:
a) 0.4 µF i
b) l .2 µF ,
koja može izdržati napon 1000 V ?
14. Zadan je serijski spoj dvaju jednakih kapaciteta, C1 C2 C , od kojih je
C1 prethodno nabijen na napon 2U, a C2 nenabijen. Koliki će biti naponi na
== =
Ci i C2 nakon priključenja na izvor napona U (sl. 9.5)?

9.3. KAPACITET KAO ELEMENT STRUJNOG KRUGA 59
u,r�I c
, 2U
u t c,
I
�� l
c,
C2 C4
r c;T
Sl. 9.5.
r T Sl. 9. 6.
T
15. Koliki će biti konačni napon na C1 i C2 iz prethodnog zadatka ako je C1
nabijen na napon 2U s obratnim polaritetom?
16. Neutralni kondenzatori na slici 9.6 priključeni su na izvor napona U = 200 V .
Ako je pritom napon UAB = +1 lO V , C1 = 1 5 nF i C2 = C3 = 5 nF ,
odredite kapacitet C4 .
17. Prij e zatvaranja prekidača kondenzator C1 nabijen je na napon U0 = 100 V
polariteta prema slici 9.7. Nakon zatvaranja prekidača kondenzatori se na
biju tako da je na svim trima jednak napon. Pritom naboj na C1 iznosi
Qi = 45 m As, a energij a na C2 je 9 puta veća nego na kondenzatoru C3 .
Odredite iznose kapaciteta C1 , C2 i C3 .
C2 Cs
+
u
Sl. 9. 7. Sl. 9.8.
1 8. Spoj kondenzatora prema slici 9.8 priključenje na izvor napona U = 220 V ,

pri čemu se na kapacitetu C3 javlja naboj Q3 = 48µ As . Odredite kapacitet
kondenzatora Cs i sve napone. Koliki je ukupni kapacitet spoja? Zadano je:
C3 = 0.6 µF , C2 = 0.4 µF , C1 = 2 µF , C4 = 0.2 µF .
1 9. Promjenjivi zračni kondenzator (sl. 9.9) ima 35 ploča razmaknutih za d =

0.5 mm . Kolika mora biti površina S svake ploče da bi maksimalni kapacitet
kondenzatora bio C = 550pF ?
stator rotor
I
I
I
I
I
I
i-----.
I
-- I
I
I
I
a) b)
Sl. 9.9.
20. Kapacitet C1 = 4 µF ima početni napon Ur o = 40 V , a C2 = 8 µF je neu

tralan. Koliki je napon na kapacitetu Cr i C2 nakon priključenja na napon
U = l OO V (sl. 9.10)?
U10 C1 C2 C3
� 1- HH
p� - u
Sl. 9. 1 0.
C2
+
u
-
Sl. 9. 1 1 .
21. Kapaciteti Cr i C2 iz prethodnog zadatka (sl. 9.10) prethodno su nabij eni

na napon Ur o = 40 V i U20 = -30 V . Odredite njihove napone nakon
zatvaranja prekidača.
22. Tri neutralna serij ski spojena kapaciteta Cr = 2C2 = 3 C3 spojena su na na
pon U (sl. 9. 1 1 ). Odredite na kojem će kapacitetu biti najveći napon i koliki
je njegov iznos.
23. Odredite napon U inaponenasvimkapacitetimaakojepoznato: Ur I OO V ,
C1 = 4 nF , C2 = 4 nF , C3 = 2 nF i C4 = 1 nF (sl 9. 12).
=
+
u
Sl. 9. 12. Sl. 9.13.
9.3. KAPACITET KAO ELEMENT STRUJNOG KRUGA 61
24. Na raspolaganju imamo dva kondenzatora, C1 = 3 µF dopuštenog napona

U1d = 200 V i C2 = 5 µF dopuštenog napona U2d = 250 V . Odredite
najveći dopušteni napon koji se može spojiti na serij ski spoj tih dvaju konden
zatora.
25. U shemi na slici 9.13 zadano je: C1 = 4 µF, C2 = 2 µF , C3 = 6 µF i
U = 900 V . Odredite naboj na kapacitetu C3 .
26. U shemi na slici 9.14 odredite kapacitet C1 . Zadano je: U = 240 V ,
C2 = 40 µF , C3 = 1 2 µ F i maksimalni dopušteni napon na kapacitetu
U3d = 150 V .
+ -
u
Sl. 9.14.
27. Tri kondenzatora, C1 = 1 µF, C2 = 2 µF i C3 = 3 µF spojena su u seriju

i priključena na napon U = 1 100 V . Koji će kondenzator preuzeti najmanji
napon i koliko iznosi taj napon?
28. Ako svaki kondenzator iz prethodnog zadatka ima dopušteni napon Ud =
900 V, koliki se maksimalni napon smij e priklj učiti na serijsku kombinacij u
tih kondenzatora?
29. Kondenzatorkapaciteta C1 = 5 µF ima dopušteninapon U1d = 280 V , akon

denzator kapaciteta C2 = 1 O µF ima dopušteni napon U2d = 100 V . Ako se
kondenzatori serij ski spoje, koliki je maksimalni dopušteni napon izvora?
30. Odredite napon izvora U i kapacitet C4 ako je poznato C 1 = 30 nF ,
C2 = 20 nF , C3 = 1 0 nF , Uc3 = lOO V , Uc4 = 50V (slika 9.15).
C2
r--1C,� � c4
.--,
+ u -
Sl. 9.15.
31. Koliki je iznos integrala f DdS po zatvorenoj plohi na slici 9. 16? Zadano je:
U = 300 V , C = 5 µC .
s
3C 3C 3C
�
-..... :R-Ri t---�
I C I
I r. - - °"
S
I
1------4--1
I I
L _ I
+ - +
u u
Sl. 9. 1 6. Sl. 9. 1 7.
32. Koliki je iznos integrala f DdS po zatvorenoj površini na slici 9.17? Zadano
je: U = lOO V , C1 = 2C2 = lO µF , C4 = 3C3 = 9µF.
s
9.4. Proračun kapaciteta.

9.5. Parcijalni i pogonski kapacitet

1. Analizirajte D , E , <p , C i probojni napon pločastog dvoslojnog kondenzatora.
2. Analizirajte D , E , ep , C i probojni napon dvoslojnog kuglastog kondenzato
ra.
3. Analizirajte D , E , <p , C i probojni napon dvoslojnog cilindričnog konden
zatora.
4. Objasnite kapacitet dvožičnog voda.
5. Objasnite što je parcijalni, a što pogonski kapacitet.
6. Napišite jednadžbe dvaju naelektriziranih tijela u blizini neutralnog tij ela.
I 9.4. i 9.5. Zadaci I

1. Pločasti zračni kondenzator priključen je na napon 30 kV . Razmak među
elektrodama je 3 cm . Između elektroda, paralelno sa pločama stavimo ploču
od stakla debljine 2 cm ( Er = 7 ). Kako se raspoređuje napon na slojevima
zraka i stakla i kako se promijenio kapacitet i naboj kondenzatora?
9.4. PRORAČUN KAPACITETA. 9.5. PARCUANI I POGONSKI KAPACITET 63
2. Između ploča pločastog troslojnog kondenzatora vlada napon U = 6 kV .

Prikažite grafički raspored polja i potencij ala ako je debljina dielektrika
d1 = 0.25 cm , d2 = 0.45 cm i d3 = 0. 1 cm, a odgovarajuće dielektričnosti
SU E:1 = 4 , E:2 = 5 , E:3
= 2.5 .
3. Dvoslojni pločasti kondenzator na sl. 9 . 1 8 ima dielektrik dopuštene čvrstoće
E1d = 50 kV/cm i E2d = 80 kV/cm. Odredite maksimalni dopušteni napon
U ako je d1 = 1 cm, d2 = 2 cm, Er1 = 5 i E„2 = 4 .
d1 dz
Sl. 9. 18.
4. Naelektrizirani pločasti kondenzator nabijen je nabojem Q , a dielektričnost

mu je Er1 1 . Ako se između ploča nalazi dielektrik Er2 , napon između
ploča smanji se za 1 /3 u odnosu na početni. Koliki je Er2 ?
==
5. Dva pločasta kondenzatora imaju dielektrike Er1 = 2 i Er2 = 6 i priključeni

su na stalni napon U . Kako se odnose naboji tih dvaju kondenzatora?
6. Kako se odnose padovi napona na dielektriku dvoslojnog pločastog konden
zatora ako je E„1 = 3E„2 , a 2d1 = d2 ?
7. Za koliko će se promijeniti kapacitet ako se između ploča pločastog zračnog
kondenzatora ubaci sloj debljine d/4 :
a) metala;
b) dielektrika dielektričnosti Er = 2 ?
c) U kojem je slučaju kapacitet veći i zašto?
8. Ako se između suprotno naelektriziranih metalnih ploča ( Q = konst. ) unese

metalna neutralna ploča debljine d1 = d/5 prema slici 9.19,
za koliko se promij enila:
a) električno polje;
b) napon između ploča?
9. Ako se između ploča priključenih na stalni napon U unese neutralna metalna

ploča debljine d1 = � (sl. 9.20), za koliko se promijeni:
a) električno polje između ploča;
b) naboj na pločama?
+Q -Q
d + ---o u 0-
'--- -__ __,
Sl. 9. 19. Sl. 9.20.
1 0. Između metalnih, paralelnih, kratkospojenih i usamljenih ploča ubačena j e

paralelna metalna ploča koja s e nalazi n a naponu U 9
(slika .2 1 ) .od Odredite:
a) raspored potencij ala;
b) odnos električnih polja E2 i E1 .
+ u
+U + u
E1 E1
d
2
&o &o
&o
d d d E1
2 4
Sl. 9.21. Sl. 9.22.
1 1 . Ako u prethodnom zadatku uzemljimo ubačenu ploču, a vanj ske se ploče na
laze na istom naponu U ( slika 9 .22) , odredite:
a) raspored potencijala;
b) odnos električnih polja E2 i E1 •
12. Između ploča naelektriziranog pločastog kondenzatora ( Q = konst. ) ubaci se
dielektrik deblj ine d/4 , relativne dielektričnosti Er = 5 ( slika 9 .23 ) . Odredite
omjer napona na kondenzatoru prije i poslij e ubacivanja dielektrika.
Sl. 9.23.
13. Odredite omjer kapaciteta kondenzatora iz prethodnog zadatka.

9.4. PRORAČUN KAPACITETA. 9.5. PARCUANI I POGONSKI KAPACITET 65
14. Između ploča pločastog kondenzatora smještene su dvije metalne ploče zane
marive debljine prema slici 9.24. Ako je kondenzator priključen na napon U,
odredite polje u svim trima dij elovima:
a) prij e uključenja prekidača;
b) poslije uključenja prekidača.
d
I. II. III. s
Eo EO Eo
+
u
Sl. 9.24.
15. Rij ešite prethodni zadatak tako da je konstantan naboj Q , a ne napon U.

16. Između ploča pločastog dvoslojnog kondenzatora vlada napon U = 5 kV .
Izračunajte i prikažite grafički raspored vektora E te potencijala q> ako je
di = 0.4 cm, dz 0.6 cm, Er1 = 3 i Er2 = 6 (sl. 9.25).
=
Er Er
i 2
I I
I I
I I
I I
I I
I I
1 1
I I
I d1 dz 1
6+ -b
u
Sl. 9.25.
17. Pločasti kondenzator prema slici 9.26, s razmakom ploča d = 0.5 cm, uronjen
je do polovine visine u ulje relativne dielektrične konstante er = 3 . Ako je
na kondenzator priključen napon U = 400 V, koliki je njegov naboj?
Sl. 9.26. Sl. 9.27.
18. Za koliko se promijeni potencijal i kapacitet metalne naelektrizirane kugle

polumjera a u vakuumu ako se ta kugla obloži dielektrikom Er = 4 debljine
d = 0.4a?
19. Koliki treba biti odnos Eri /Er2 u dvoslojnom kuglastom kondenzatoru kojem
su maksimalna polja jednaka, a polumjeri se odnose a2 : a1 = 2 : 1 , i
a1 : a3 4 : 5 (sl. 9.27)?
=
20. a) Kakav je odnos padova napona na dielektricima u prethodnom zadatku?

b) Kakav treba biti odnos Eri i Er2 da bi naponi na dielektricima bili jednaki?
21. U kuglastom kondenzatoru koji treba biti priključen na napon od 100 kV
unutarnja kugla ima polumjer a1 = 24 cm . Koji maksimalni kapacitet kon
denzatora možemo postići prikladnim izborom polumjera a2 šuplje kugle
(sl. 9.28), a da uz priključen napon polje u zračnom izolatoru ne prekorači
probojnu čvrstoću od 30 kV/cm? Koliki je u tom slučaju polumjer a2 šuplje
kugle? Je li za to bitna debljina šuplje kugle?
Sl. 9.28.
22. Odredite:
a) probojni potencijal na usamljenoj naelektriziranoj kugli polumjera a =
1 cm u zraku ( Q = konst. ) ako je probojna čvrstoća zraka Ep = 30 kV/cm;
b) debljinu ( d ) dielektrika dielektričnosti Er = 3 koji treba staviti oko kugle
9.4. PRORAČUN KAPACITETA. 9.5. PARCIJANI I POGONSKI KAPACITET 67
da bi se potencijal kugle smanjio za 10% ;

c) dopuštenu čvrstoću dielektrika da ne dođe do proboja u dielektriku izabrane
debljine d .
23. Odredite kapacitet usamljenog kuglastog kondenzatora polumjera a 1 = 1 cm,
a2 = 2 cm i a3 = 2.1 cm ako je:
a) uzemljena vanjska elektroda (sl. 9.29a);
b) uzemljena unutarnja elektroda (sl. 9 .29b).
a) b)
Sl. 9.29.
24. Dvoslojni kuglasti kondenzator treba imati jednake maksimalne jakosti polja
u dielektriku. Zadano je : a 1 = 1 cm, a3 = 3 cm, f„ 1 = 8 i f„2 = 2 .
Izračunajte:
a) polumjer a2 ;
b) padove napona na oba dielektrika ako je U = 1000 V ;
c) kapacitet kondenzatora.
25. Odredite polumjer a2 kuglastog kondenzatora tako da na oba dielektrika vlada
isti napon. Zadanoje: s„1 = 4 , s„2 = 2 , a1 = 1 cm, a3 = 6 cm .
26. Zadan je cilindrični kondenzator prema slici 9.30, te veličine U = 120 V ,
R1 = 24 mm , R2 = 48 mm , f„ = 2.24 . Odredite udaljenost d od površine
unutarnje elektrode do ekvipotencijalne plohe koja se nalazi na potencijalu od
90 V .
Sl. 9.30.
27. Zadan je koaksijalni kabel s dvama slojevima izolacije: er1 =3i er2 = 4 (sli
ka 9 .27). Dozvoljena jakost električnog polja za prvu izolaciju je 100 kV /cm ,
a za drugu 60 kV /cm. Dimenzije kabela su: a 1 = 1 cm, a2 = 2 cm,
a3 = 3 cm i a4 = 3.1 cm. Odredite maksimalni napon koji se smije prikl ju
čiti na kabel, a da ne dođe do proboja izolacije.
28. Dielektričnost između elektroda a1 i a2 koaksijalnog kabela mijenja se po
-- . Odred1te D , E , <p te kapac1tet
10 a 2 .
. kabe1a ako lZilleđu
· · .
zakorutost1 =e eo r
elektroda vlada napon U .
29. Vrlo tanka okrugla žica polumjera a = 3 mm treba biti naelektrizirana na
bojem A. = 5µC/m i izolirana cilindrično dielektrikom er = 8.9 . Treba
odrediti debljinu dielektrika d tako da maksimalno polje u zraku ne prijeđe
vrijednost 25 kV/cm .
30. U koaksijalnom dvoslojnom kabelu treba izračunati polumjer a2 na granici
dvaju dielektrika tako da su padovi napona na oba dielektrika jednaki. Zadano
je: a 1 = 2 cm , a3 = 3.5 cm, e„1
= 2 i = 4.
Er2
31. Koliki je kapacitet dvoslojnog kabela iz prethodnog zadatka?
32. Koliki je omjer / cilindričnog kondenzatora ako su iznosi maksimalnog
e„1 Er2
polja u oba sloja jednaki? Zadano je: a2 = 2a1 , a3 = 3 a 1 .
33. Koliki je omjer /Er1 e„2 u prethodnom zadatku ako su padovi napona na oba
dielektrika jednaki?
34. Pločasti kondenzator ispunjen je dielektrikom relativne dielektričnosti Er1
=
6, razmak između ploča je d = 2 .1 mm , a Ep1 = 300 kV /cm. Greškom
u proizvodnji nastao je sloj zraka između jedne ploče i dielektrika debljine
do = 0. 1 mm , čija je probojna čvrstoća EP2 = 30 kV /cm. Odredite:
a) gdje će prvo doći do proboja i kod kojeg napona;
b) probojni napon ispravnog kondenzatora.
l),6. ENERGUA NAELEKTRIZIRANOG KAPACITETA. 9.7. SILA • • • 69
35. Odredite pogonski kapacitet između priključnica 1 i 2, a sustav čine 4 metalne

paralelne ploče sl. 9.3 1.
( 1) (2)
+Q -Q
A B
d d d
Sl. 9.31.
36. Odredite parcijalne i pogonski kapacitet dvožičnog voda iznad zemlje. Zadano
je: polumjer vodiča R = 0.2 cm, visina žica h = 5 m , razmak između žica
D = 0.5 m , a duljina voda I = lOO m i Er = 1 .
9.6. Energija naelektriziranog kapaciteta.

9.7. Sila na naelektriziran o tijelo
J 9.6. i 9.7. Pitanja I

1. Za koliko poraste energija naelektriziranog kapaciteta ako se naboj Q s nega
tivne elektrode premjesti na pozitivnu?
2. Kako se računa energija naelektriziranog:
a) linearnog; b) nelineamog kapaciteta?
3. Kakve sile djeluju između elektroda naelektriziranog kondenzatora?
4. Za koliko se promijeni energija elektroda naelektriziranog pločastog konden
zatora (poveća ili smanji) ako se razmak između ploča smanji za polovicu pri
konstantnom naboju Q (izolirani sistem)? Objasnite nastalu pojavu.
5. Za koliko se promij eni energij a naelektriziranog pločastog kondenzatora (po
veća ili smanji) ako se razmak između ploča smanji za polovicu pri konstantom
naponu U? Objasnite nastalu pojavu.
6. Pločasti kondenzator Er = 1 naelektriziranje nabojem Q .
a) Za koliko se promijeni energija kondenzatora ako se razmak između ploča
poveća dva puta i zašto?

b) Za koliko se promijeni gustoća elektrostatskog polja ako se razmak između
ploča smanji na polovicu?
7. Koliki rad izvrši električna sila ako se ploče naelektriziranog kondenzatora
pomaknu za dx pri konstantnom naponu U?
8. Što se dogodi s električnom energijom sustava u uvjetima iz predhodnog pita
nja?
9. Koliku energiju daje izvor u uvjetima opisanim pitanjima 6 i 7?
10. Što se događa s energijom sustava naelektriziranog kondenzatora ako se ods
trani dielektrik ( Sr ) između ploča pri:
a) Q = const. ; b) U = const. ?
Objasnite nastalu pojavu.
11. Je li pri izvlačenju dielektrika u prethodnom primjeru potrebna vanjska sila?
12. Kako se računa sila i zakretni moment pri promjeni električne energije sustava
naelektriziranog kondenzatora uz konstantni naboj Q ?
13. Kako se računa sila i zakretni moment pri promjeni električne energije pri
konstantnom naponu ( U = konst. ) ?
14. Djeluju li elekrične sile i u kojem smjeru na dielektrik u kondenzatou? Nave
dite primjer.
I 9.6. i 9.7. Zadaci I

1. U dvoslojnom pločastom kondenzatoru prema slici 9.32 kao izolatori se ko
riste dielektrici debljina d1 i d2 , relativnih dielektričnih konstanti Er1 = 3
i Er2 = 4 , razmaka među pločama d = d1 + d2 = 0.96 mm . Ako je u
dielektricima uskladištena jednaka energija, uz napon U = 1 50 V narinut na
kondenzator, odredite d1 i d2 , te ukupnu energiju uskladištenu u kondenzatoru
ako je površina ploča S = 100 cm2 .
/,?:.:!jxf:f'/% F': �
<�-\
> �'
,,...,.
.,..,...,. ,..,.
..,... _,.,...,
..,,.., �""'""
�
s
//,/ ��";;-
'· '
-----v.',-/ '* '� '"' ,s,-2 ' �

''"----
- �
�
,>'.f,��/; ' ��
;;:-;:;
///� /. //,:?,� "- ��
/ .· ,'�'�
, '
d1
d
u
Sl. 932.
9.6. ENERGIJA NAELEKTRIZIRANOG KAPACITETA. 9.7. SILA . . . 71
2. Koliku maksimalnu elektrostatsku energiju može primiti dvoslojni pločasti

kondenzator ako je S = 1 00 cm2 , d1 = 2 mm , d2 = 3 mm , cr1 = 5 ,
Er2 = 3 , E1p = 50 kV/cm , E2p = -:_o k_Y'�m ? ( slika 9.33.)
Er I
__ _
I I Er,2 S
I
I
I
d1
I
d1
Sl. 9.33.
3. Kakav je odnos energija u slojevima pločastog dvoslojnog kondenzatora ako

je Er1 = 3 cr2 , a 2d1 = d2 ?
4. Naelektrizirani pločasti kondenzator Q = konst. prema slici 9.34 odspojen

je od izvora. Za koliko se promijeni energija sustava ako se izvadi dielektrik
tri ?
d
Sl. 9.34. Sl. 9.35.
5. Kapacitet C1 = C naelektriziranje nabojem Qo sl. 9 .35. Ako se kapacitetu

C1 priključi kapacitet C2 = C , kolika je energija sustava? Gdje se izgubila
početna energija?
6. Ako se ploče izoliranog i naelektriziranog pločastog kondenzatora nabojem

Qo razmaknu na dvostuku udaljenost ( d 1 = 2d ) , za koliko se promij eni
gustoća električne energije?
7. Dva paralelna pločasta kondenzatora C 1 = C2 = C naelektrizirana su napo

nom U0 i odspojena od izvora napona. Ako se pomak ploča kondenzatora C2
poveća dva pua, za koliko se promijeni energij a sustava i zašto?
8. Zračni pločasti kondenzator priključen je na stalni napon U . Ako se razmak

ploča smanji na polovicu, koliko se promijenila gustoća energije?
9. Za koliko se promijeni energija naelektriziranog pločastog kondenzatora

( Q = konst. ) ako se razmak između ploča smanji za polovicu?
a) Što se dogodilo s energijom sustava?
b) Je li se promijenila gustoća električne energije?
10. Za koliko se promijeni energija naelektriziranog pločastog kondenzatora

( Q = konst. ) ako se prostor između ploča popuni dielektrikom relativne
dielektričnosti s,. ?
11. Dva jednaka paralelno spojena pločasta kondenzatora naelektrizirana su ukup
nim nabojem Q . Ako se jednom kondenzatoru razmak smanji na polovicu;
a) za koliko se promijeni energija sustava?
b) Kako objašnjavate nastalu promjenu energije sustava?
c) Da li se energija promijenila u oba kondenzatora i kolika je?
12. Dva jednaka paralelno spojena pločasta kondenzatora Er = 1 naelektrizirana
su ukupnim nabojem Q . Ako se u jedan kondenzator ubaci dielektrik Er = 5 ;
a) za koliko se promij eni energija sustava;
b) kolika je novonastala gustoća energija u sustavu kondenzatora?
13. U pločasti naelektrizirani kondenzator s nabojem Q ubaci se dielektrik u pola
prostora prema slici 9.36. Odredite promjenu gustoće energij e u oba dijela u
odnosu na gustoću energije prij e ubacivanja dielektrika.
-<0
' /.�);%
" _s_
/Sfiiš4�/
//;�' �
·;/·>///�
///
2
:\: '� '·-,''"-:', s
· " ' '0.

'-\,\'
�!'ri�l"' 2
':�:_s��
·''
-+-
[;
Sl. 9.36. Sl. 9.3 7.
14. Ako se naelektriziranom kapacitetu C priključi identični kapacitet s nabo C

jem Q , odredite odnos električne energij e prij e i poslije priključenja kapaci
teta.
15. Dvoslojni pločasti kondenzatori jednake debljine imaju dielektričnost s„1 = 5
i Er2 = 1 i priključeni su na stalni napon U . Odredite odnos:
a) padova napona na dielektricima;
b) gustoća energija u dielektricima.
16. Dvoslojni kondenzator na slici 9.37 priključenje na stalni napon U . Odredite
odnos gustoće energije u tim dvama dijelovima.
17. Kapacitet C1 = l O nF sadrži akumuliranu energiju Wc1
= 50 µ 1 . Ako se
tom usamljenom kapacitetu paralelno spoji drugi kapacitet C2 = 20 nF ;
a) koliki je tada napon između priključnica;
b) koliki naboj ima svaki kapacitet;
c) kolika je ukupna energij a?
18. Pri otvorenoj sklopki S kapacitet C1 ima energij u W1
= 0.4 µ J . Koliki je
napon na kondenzatorima nakon zatvaranja prekidača P (sl. 9.38)? Zadano
je: U = 70 V , Ci = 2 nF , C2 = 3 nF .
9.6. ENERGIJA NAELEKTRIZIRANOG KAPACITETA. 9.7. SILA . . . 73
p u
Sl. 9.38.
19. Dvoslojni kuglasti kondenzator presjeka prema slici 9.39 ( E„1 = 2 , E„2 = 1 )
priključenje na izvor istosmjemog napona U = 1200 V . Ako je u dielektrici
ma 1 i 2 uskladištenajednaka količina energije, uz zadane polumjere unutarnje
i vanjske elektrode kondenzatora a 1 = 1 cm i a3 = 3 cm, koliki je polumjer
a2 (granica dielektrika 1 i 2), te kapacitet kuglastog kondenzatora i energija
uskladištena u njemu?
Sl. 9.39.
20. Odredite energiju jednoslojnog kuglastog kondenzatora ako je a I = 1 cm,

a2 = 2 cm , a3 = 2.2 cm , E„ = 5 i napon U = 220 V (sl 9.29).
21. Odredite energiju po metru dužine smještene u koaksijalnom kabelu ako je
E„ = 2 , ai = 1 cm, a2 = 2 cm, a3 = 2 .1 cm i U = 220 V .
22. Odredite a2 u dvoslojnom koaksij alnom kabelu tako da je energija u sloju

(2) dva puta veća od energije u sloju (1). Zadano je: E„1 = 3 , E„2 = 2 ,
a 1 = 3 cm, a3 = 3 cm, a4 = 3 . 1 cm (sl. 9.27).
23. U dvoslojnom koaksijalnom kabelu poznato je: a 1 = 1 cm, a2 = 2 cm,
a3 = 3 cm, i a4 = 3.1 cm, E„1 = 3 , E„2 = 4 , E id lOOkV/cm,
E2d = 60 kV /cm (dopušteno polje). Odredite maksimalnu energij u koju
=
smij e primiti kabel.

24. Pločasti zračni kondenzator S = 100 cm2 i d = 0.5 cm priključenje na napon
U = IOOO V . Odredite:
a) akumuliranu energiju u kondenzatoru i

b) privlačnu silu između ploča.
25. Kondenzator se sastoji od fiksnih polukružnih ploča polumjera R između kojih
je umetnut polukružni dielektrik ( c,. ) debljine d, koji može rotirati oko osi
O . Ako je kondenzator priključen na napon U, odredite zakretni moment na
dielektrik (sl. 9.40) .
26. Odredite električno polje i visinu do koje će se dići destilirana voda ( €,. = 80 )
između naelektriziranih pravokutnih ploča površine S = ab (sl. 9 .41 ) ako je
napon između elektroda U = 1 O kV , a razmak d = 0.5 m .
+ u -
- -· - - - - - -
--
=-=-:-=-:-_ d -:--:-::-::-=-
Sl. 9.40. Sl. 9.41.
27. Metalna ploča površine S = 200 cm2 visi na opruzi iznad druge fiksne metal
ne ploče na razmaku d = 2.2 mm (sl. 9.42a) . Kada se ploče spoje na napon
U, tada se razmak između ploča smanji za d1 = 0.2 mm (sl. 9.42b) . Odredite
napon U ako je konstanta elastičnosti opruge k = 1 000 N/m , a između ploča
je zrak.
izolator
_ _ _ _ _ _ __j_ d
+ --�----.- l
d
u
a) b)
Sl. 9.42.
STRUJ NI KRUG
10.1. ELEKTRJČNA STRUJA I STRUJNI KRUG 77
1 0.
Gibanje naboja u vodiču
1 0. 1 . Električna struja i strujni krug
j 1 0.1 . Pitanja I
1. Što je električna struja?
2. Koju vrstu struje nazivamo provodnom?
3. Zašto žarulja kratko svijetli kada se spoji na naelektrizirani kondenzator?
4. Što je potrebno da struja neprestano teče?
5. Što je strujni krug?
6. Postoji li električno polje u žicama strujnog kruga?
7. Troši li se energija za održavanje stacionamog električnog polja u strujnom
krugu?
8. Što se događa u izvorima električne energije?
9. Opišite neke izvore električne energije.
10. Što je zajedničko svim izvorima?

11. Kakvi mogu biti izvori napona?
12. Kakav se energetski proces odvija u trošilima?
78 10. GIBANJE NABOJA U VODIČU
1 0.2. J akost i smjer struje
j 1 0.2. Pitanja I
1. Zašto se vodič zagrijava pri prolasku struje?
2. Zašto u vodičima postoji električni otpor?
3. Postoji li električni otpor u elektrolitima?
4. Što su strojnice?
5. Kako se definira jakost struje u: a) vodiču; b) elektrolitima?
6. Koja je jedinica za struju?
7. Kako je definiran smjer struje?
8. Zašto je potrebno uvesti referentne smjerove napona i struje?
9. Kako su usklađeni referentni smjerovi napona i struje u vodiču?
10. Kako je definirana vremenski promjenjiva struja?
11. Kako se računa prostrujali naboj ako je poznat vremenski oblik struje?
12. Kakva je veličina električna struja?
1 0.3. Gustoća struje
j 1 0.3. Pitanja I
. 1. Što je strujno polje?
2. Što je strujna cijev?
3. Na čemu se zasniva prikaz strujnog polja pomoću strujnica i strujne cijevi?
4. Objasnite princip kontinuiteta električne struje.
5. Kako je definirana gustoća struje?
6. Koja je jedinica za gustoću struje?
7. Kakva je veličina gustoće struje?
8. Koje smo vektore gustoće do sada upoznali?
9. Kako se računa ukupna struja u nekom vodiču ako je pomat vektor gustoće
struje?
10. Kada je struja pozitivna, a kada negativna?
10.3. GUSTOĆA STRUJE 79
I 1 0.3. Zadaci I
1. Kroz presjek nekog vodiča mijenja se naboj po zakonu q = 5 . 10- 3 sin( l OOOt) C .
Odredite struju u trenutku t1 = O i t =
2
2 ms .
2. Odredite jakost struje u bakrenom vodiču presjeka S =1 mm2 ako je prosječna
brzina elektrona v =0. 1 mm/s .
3. Koja količina naboj a u 2. zadatku prođe kroz vodič u vremenu t = 0.2sec ?
4. Kolika je j akost struje ako kroz vodič presjeka S = l mm2 u svakoj sekundi
prođe 6.24 10 18
· elektrona?
5. 4?
Kolika je gustoća struje u zadatku
6. U vodiču nejednolikog presjeka (sl. 10. 1 ) gustoća struje je 11 = 3 A/mm2 na

presjeku S1 = 2 mm2 . Kolika je gustoća struje na presjeku S = 4 mm2 ?
2
Sl. 1 0. 1 .
7. Kolika je gustoća struje na polovici razmaka između S1 i S u zadatku

2
6?
80 11. ELEKTRIČNI OTPOR
11.
Električni otpor
1 1 . 1 . Ohmov zakon
j 1 1 .1 . Pitanja I
1. Kojom se brzinom širi električno polje?
2. Kakva je brzina elektrona u strujnom vodiču?
3. Što se javlja pri usmjerenom gibanju elektrona u vodiču?
4. Kako je Ohm definirao električni otpor?
5. Koja je jedinica za električni otpor?
6. Što je električna vodlj ivost i koja je njezina jedinica?
7. Napišite Ohmov zakon u dvama ravnopravnim oblicima.
I 1 1 . 1 . Zadaci I
1. Na nekoj vrlo dugoj žici izmjeren je napon U1 = 20 V i struja /1 = 5A.
Odredite struju h ako se žica priključi na napon U2 = 40 V .
2. Koliki je otpor R i vodlj ivost G u zadatku 1 ?
3. Koliki j e napon na otporu R = 1 O .Q kroz koji teče struja I = 2.5 A ?

1 1 .2. OTPOR VODLJIVE HOMOGENE ŽICE 81
1 1 .2. Otpor vodljive h omog ene žice
j 1 1 .2. Pitanja I
1. O čemu zavisi otpor žice?
2. Što je specifični električni otpor i u kojim se jedinicama mjeri?
3. Što je specifična električna vodljivost i u kojim se jedinicama mjeri?
4. Kako se računa vodljivost homogene žice?
I 1 1 .2. Zadaci I
1. Izračunajte vodljivost žice duljine l 100 m, presjeka S = 2.5 mm2 i speci
fične vodljivosti K = 57x106 S/m .
=
2. Izračunajte otpor bakrene žice čiji je presjek dan na sl. 1 1 . 1 , a poznati su

duljina žice l = l OOOm i p = 0.0175 Q mm2 /m , a1 = 5 mm , a2 = 7 mm .
Cu
Sl. 1 1 . 1. Sl. 11.2.
Odredite vodljivost bakrene žice duljine I = 70 m čij i je presjek dan na sli

ci 1 1 .2. Zadano je: a = 2 cm, b = 1 cm, K = 57 Sm/mm2 .
3.
4. Dimenzionirajte otpornik za napon 220 V i struju 2.2 A od cekasa ( K =

0.95 Sm/mm2 ) za dozvoljenu gustoću struje J = 1 1 A/mm2 .
5. Kroz dvožilni bakreni vod rc = 56 Sm/mm2 , S = 1 .5 mrn.2 i l = 10.5 m teče
struja I = 15 A . Koliki je pad napona?
6. Pomoću voda duljine l = 50 m vodljivosti rc=57 Sm/mm2 treba napajati
trošilo nominalne snage Pn = 2000 W i nominalnog napona Un = 220 V iz
82 11. ELEKTRIČNI OTPOR
izvora U = 230 V .
a) Koliki je potreban presjek voda?
b) Koliki j e napon na kraju voda ako se priključi trošilo nominalne snage
P2 = 1 000 W pri nominalnom naponu U = 220 V ?
1 1 .3. Ohmov zakon u elementarnom obliku
! 1 1.3. Pitanja I
1. Izvedite Ohmov zakon u elementarnom obliku.
2. Pomoću Ohmovog zakona u elementarnom obliku objasnite Ohmov zakon.
j 1 1 .3. Zadaci J ·
1. Na sobnoj temperaturi srebro ima specifični otpor p = 1.-629 x 10-8 Q m .

Relativna atomska masa srebra iznosi M = 1 07.88 g/mol „ a specifična gu
stoća PAg = 1 0 . 5 g/cm3 . Uz pretpostavku da na jedan atom dolazi jedan
slobodni elektron, odredite:
a) prosj ečnu brzinu naboja ako je gustoća struje J = 5 A/mm.2 ;
b) gustoću snage električne struje;
c) prosj ečno vrijeme između dvaju sudara.
2. Beskonačan bakreni vodič promjera d = 3 mm nosi električni naboj koji na
njegovoj površini proizvodi električno polje E = 1 06 V/m usmjereno u vodič.
U primjeru 1 .2 OE 1 . je izračunato da je broj slobodnih elektrona u kubnom
metru bakra n = 8.44 x 1 028 . Odredite:
a) linijsku gustoću naboja na površini vodiča;
b) omjer linijske gustoće površinskih naboja i linijske gustoće slobodnih elek
trona u vodiču;
c) razliku potencijala na površini vodiča i na udaljenosti r = 1 0 cm od vodiča.
3. Treba dimenzionirati otpornik od destilirane vode u staklenoj okrugloj cijevi

za napon U = l O kV i struju I = 0.2 mA . Vodljivost destilirane vode je
K = 1 0-4 S/m , dozvoljena jakost polj a Ea = l O kV/m .
4. Kroz bakrenu žicu presj eka S = 4 mm2 teče konstantna struj a 1 O A. Koliki
broj elektrona prođe kroz poprečni presjek žice za 1 O s ? Kolika je prosječna
· brzina gibanja elektrona u žici?
5. Kroz bakreni vodič promjera 0.25 cm s gumenom izolacijom dozvoljena j e

maksimalna struja 1 5 A. Kolika j e pritom jakost električnog polj a u vodiču
po metru dužine? Specifična vodljivost bakra j e K = 58M S/m .
1 1 .4. 0rPOR UZEMLJENJA 83
6. Izračunajte otpor bakrenog vodiča vodljivosti K = 57 Sm/mm2 i dužine

l = 20 cm , koji ima oblik krnjeg stošca (sl. 1 1 .3 ) . Zadano je: r1 = 0.5 cm ,
r1 = 1 cm .
r1 �
1 - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - -
Sl. 1 1 . 3.
7. U bakrenom vodu promjera d = 4 mm i specifične vodljivosti K = 56 Sm/mm2

vlada električno polje E = 0. 142 1 V /m . a) Kolika struja teče tim vodom i b)
koliki je otpor voda po metru dužine?
8. U bakrenom vodu promjera d = 4 mm i specifične vodljivosti K = 56 Sm/mm2
vlada polje E = 0. 142 1 V/m .
Kolika je gustoća snage toplinske energije?
1 1 .4. Otpor uzemljenja
\ 1 1 .4. Pitanja I
1 . Izvedite izraz za otpor uzemljene polukugle.
2. Koliki je otpor pune kugle duboko zakopane u zemlji?
3. Što je napon koraka?
I 1 1 .4. Zadaci I
1. Izračunajte otpor uzemljene polukugle polumjera a = 2 cm , ako je vodljivost
zemlje je K = 0.01 S/m .
2. Ako preko uzemljene polukugle iz 1 . zadatka teče struja I = 75 A , odredite do
koje se udaljenosti može približiti čovjek normalnim korakom ako je opasan
napon U > 60 V , a duljina koraka d = 0.75 m .
- 84 11 . ELEKTRIČNI OTPOR
1 1 .5. Zavisnost otpora o temperaturi
I 1 1 .5. Pitanja I
1. Kako se mijenja specifična vodljivost za manje temperaturne razlike?
2. Kako se mijenja specifični otpor za veće temperaturne razlike?
3. Kakav može biti linearni temperaturni koeficijent a?

4. Što je supravodljivost?
J 1 1 .5. Zadaci I
1. Koliki je otpor bakrenog cjevastog vodiča po metru duljine kod temperature
ti = 20 °C i kod temperature t2 = O °C , ako je unutarnji promjer vodiča
3 cm , a vanjski 3 .5 cm ? Specifična vodljivost bakra je K = 58MS/m , a
a
temperaturni koeficijent = 0.00393 1 /°C .
2. Otpor bakrenog vodiča kod temperature -&0 = 20 ° C iznosi 1 O Q . Odredite

kod koje će temperature taj isti vodič imati otpor 15 .Q .
3. Otpor nekog otpornika kod O °C iznosi R0 = 1 0 .Q . Koliki je otpor

tog otpornika na temperaturi fJ = 1 00 °C ako je temperaturni koeficijent
a= 0.003 l /°C utvrđen kod 1 0 °C ?
4. Dva različita otpornika kod 20°C imaju isti otpor R20 , a kod neke temperatu
re fJ prvi otpornik naraste na vrij ednost R1 = l .5R2o , a drugi na vrijednost
R1 = 3R20 . Odredite kakav je odnos njihovih temperaturnih koeficij enata
a1/ a1 .
5. Otpor nekog žičanog otpornika kod 0°C iznosi Ro = 10 .Q . Koliki je ot
por tog otpornika na temperaturi fJ = l00°C ako je temperaturni koeficijent
a= 0.003 l /°C utvrđen kod 20°C ?
1 1 .6. JOULEOV ZAKON 85
1 1 .6. Jouleov zakon
I 1 1 .6. Pitanja I
1. Objasnite Jouleov zakon.
2. Kako se računa snaga na strujnom otporu?
3. Koja je jedinica za energiju, a koja za snagu?
4. Što je volumna gustoća snage?
5. Kako se definira trenutna snaga?
6. Navedite definiciju efektivne vrijednosti struje električnog napona.
7. Što je srednja snaga i što ona predstavlja?
8. Kako se računa energija i snaga promjenjivih struja?
I 1 1 .6. Zadaci J
1. U nekom vodiču nastaju gubici od 50 W ako kroz njega teče struja od 5 A .
Koliki će gubici nastati u tom vodiču ako kroz njega bude tekla struja od 1 O A ?
Koliki je otpor tog vodiča?
2. Električna peć je predviđena za napon od 220 V i ima snagu 200 W . Koliki je
otpor peći i koju struju ona vuče iz izvora? Kolika se količina topline razvije
u peći za 1 sat? Ako bismo tu peć priključili na izvor od 1 1 O V , koliku
bi snagu ona crpila? Napomena: treba zanemariti promjenu otpora uslijed
zagrijavanja.
3. Iz izvora 1 25 V treba napajati na udaljenosti I = 80m dvije električne peći
napona 120 V i snage svake peći 1 kW .
a) Koliki mora biti presjek bakrene žice vodljivosti k = 58 MS /m ?
b) Za koliko se promijeni napon na kraju voda ako se isključi jedna peć?
4. Plašt bakrene žice presjeka S = 1 .5 mm2 i vodljivosti k = 56 Sm/mm2 može
odvesti toplinu 100 W/m2 • Izračunajte kolika je dopuštena struja, zatim za
tu struju odredite jakost polja u žici, akceleraciju elektrona, srednju brzinu i
vrijeme između dvaju sudara.
5. Koliko će snage i struje trošiti radionica kod istosmjernog napona 220 V i
punog opterećenja, ako ima 1 0 žarulja po 1 00 W i tri elektromotora koji rade
sa stupnjem korisnosti T/ = 0.90 , a svaki daje snagu l O kW ?
6. Izračunajte efektivnu vrij ednost struje čija j e promjena u jednoj periodi prika
zana na slici 1 1 .4.
86 1 1 . ELEKTRIČNI OTPOR
21
T/4 3 T/8 T/2 ST/8 3T/4
T/8 7T/8 T
o t
-I
Sl. ll.4.
7. Kroz otpor R = 1 O .Q teče struja pilastog oblika (sl. 1 1 .5). Odredite oblik
napona u (t) na otporu, trenutnu snagu p(t) , prosječnu snagu koja se troši u
otporu i efektivnu struju.
Sl. 11.5.
8. Otpor R = 1 00 Q priključen je na sinusni napon u = 3 1 1 sin 3 1 4t( V) .·
Odredite:
a) snagu;
b) energiju koja se potroši na otporu kroz 10 sati.
9. Ako snaga na nekom trošilu poraste za 25%, koliko je % porastao napon?
10. Ako se napon na nekom trošilu smanji za 1 0%, koliko se % smanjila snaga
izvora?
1 1 .7. Otpornik
! 1 1 .7. Pitanja I
1. Što je otpornik i kakve su njegove karakteristike?
2. Što se označava na nepromjenjivim otpornicima?
3. Što su standardni otpornici i kako su klasificirani?
4. Što su promjenjivi otpornici i kako se dijele?
1 1 .9. lzVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 87
j 1 1 .1. Zadaci �
1. Kolika je dopuštena maksimalna efektivna struja kroz otpornik na kojem piše
R = l Q i P = 2W?
1 1 .8. Otpor kao element strujnog kruga
j 1 1 .8. Pitanja I
1. Definirajte otpor kao element strujnog kruga.
2. Što su linearni, a što nelinearni otpori?
3. Kako se računa statički, a kako dinamički otpor?
4. Kakva je U-I karakteristika poluvodičke diode i koji je njezin simbol?
I 1 1 .8. Zadaci �
1. Nacrtajte U-I karakteristiku nelinearnog otpora zadanog izrazom: I( A) =
1 .2 i o- 3 u + 5 1 0- 3 u2 ( V) . Koliko izn�se Rsr i �d kod U = 4 V ?
· ·
2. Nacrtajte karakteristike linearnog otpora R = 1 0 Q i nelinearnog I( A ) =

1 .2 io- 3 U2 ( V) analitički i grafički odredite njihov statički i dinamički otpor
·
kod U = 50 V .
3. Nelinearni element ima U-I karakteristiku opisanu jednadžbom I = a U +
bU3 . Odredite statički i dinamički otpor pri U = O V .
1 1 .9. Izvori električne energije
j 1 1 .9. Pitanja I
1. Koji su najčešći izvori električne energije?
2. Što je zajedničko svim izvorima električne energije?
3. Kakav rad obavlja izvor i što se pritom događa?
4. Što je unutarnje električno polje?
5. Kako se definira EMS?
6. Koje relacije koje koristi električno polje vrijede i za strujni krug?
7. Koliki je ukupni rad izvora?
8. De:finirajte trenutnu snagu izvora. .

9. Kada je snaga izvora pozitivna, a kada negativna?
10. Objasnite idealni i realni naponski izvor i nacrtajte njihove sheme i karakteri
stike.
1 1. Objasnite idealni i realni stujni izvor i nacrtajte njihove sheme i karakteristike.
1 1 .1 O. Jednostavni strujni krug
j 1 1 .1 0. Pitanja I
1. Nacrtajte shemu jednostavnog strujnog kruga.
2. Napišite bilancu snage jednostavnog strujnog kruga.
3. Napišite naponsku jednadžbu jednostavnog strujnog kruga.
4. Kako se računa jakost struje jednostavnog strujnog kruga?
5. Izvedite naponsku jednadžbu pomoću bilance snage za dio jednostavnog struj-
nog kruga koji se sastoji od više EMS-a i otpora.
6. Nacrtaj U-I karakteristiku realnog naponskog izvora.
7. Kako se određuje radna točka jednostavnog strujnog kruga?
8. Objasnite točke praznog hoda i kratkog spoja na
U I karakteristici realnog naponskog izvora.
-
9. Dokažite teorem maksimalne snage.

10. Što je korisnost i kako se računa kod jednostavnog strujnog kruga?
11. Izvedite i nacrtajte normiranu karakteristiku struje, napona i snage na trošilu
jednostavnog strujnog kruga.
j 1 1 . 1 0. Zadaci I
1 . Na realnom naponskom izvoru izmjerenje u praznom hodu napon U = 1 2 V ,
a pri uključenom trošilu R = 1 O .Q izmjerena j e struja I = 1 A Koliki je
.
EMS i unutarnji otpor izvora Ro ?

2. Ako na realni naponski izvor uključimo trošilo R1 , izmjeri se struja 11 = 2 A
i napon U1 = 23 V , a ako je priključen otpor R1 , struja h = 1 A , a
U2 = 23 .5 V . Odredite parametre naponskog izvora i nacrtajte U- I ka
rakteristiku tog izvora.
1 1 . 1 0. JEDNOSTAVNI STRUJNI KRUG 89
3. U shemi na slici 1 1 .6 poznato je: I = 1 A , E1 48 V , Ri 15Q l

R1 = 9 Q . Odredite EMS E2 po iznosu i smjeru.
Sl. 11.6.
4. Odredite napon U14 u shemi na slici 1 1 .7. Zadana je: I = 1 A , Ri = 2Q,

Ei = lO V , R1 = 3 Q , E2 = 1 5 V , R3 = 1 Q i E3 = 8 V .
RI E E2 E3
+ I_ Rz - + R3 - +
��
Sl. 11. 7.
5. Kolika bi trebala biti EMS E3 u 4. zadatku da napon bude U1 4 = O V ?

6. Odredite struju I na slici 1 1 .8. Zadana je: E 1 = 1 2 V , E2 = 1 2 V ,
E3 = 1 8 V , E4 = 6 V , Es = 1 2 V , R 1 = l Q , R1 = 2 Q , R3 = 4 Q ,
R4 = 2 Q , Rs = 3 Q .
7. Odredite napone U14 i U35 u 6. zadatku, sl. 1 1 .8.

8. Na realni naponski izvor E = 12 V i Ro = 2 Q treba priključiti trošilo koje
će iz izvora crpiti maksimalnu snagu. Odredite:
a) otpor R ;
b) iznos maksimalne snage;
c) korisnost.
9. Kod kojeg će se otpora trošila R priključenog na realni naponski izvor (E, Ro)
trošiti polovica maksimalne snage na trošilu? Kolika je ta snaga i korisnost? ·
10. Idealni instrumenti pokazuju Uv = 1 4 V , JA = 4 A . Odredite EMS = E ako

je R0 = 0.5 Q (slika 1 1 .9).
Uv Uv
Ro E Ro E
Sl. 11.9. Sl. 11.10.
11. Idealni instrumenti pokazuju Uv = 30 V , JA = 6 A , a Ro = 1 Q , odredite

EMS E . (slika 1 1 . 10).
12. Realni naponski izvor ima E = 24 V . Ako se optereti trošilom R, tada je
na njemu napon U = 22 V , a struja J = 1 A . Odredite otpor trošila R i
unutarnji otpor izvora Ro .
13. Odredite struju izvora i snagu na nelinearnom otporu u spoju na slici 1 1 . 1 1 a)
ako je nelinearna karakteristika otpora dana na slici 1 1 . 1 1 b).
------ +
U(V)
Ro = l Q
6 1-----
+
E =lOV
a) b)
/(A)
Sl. 11.11.
14. Kolika je struja J u shemi na slici 1 1 . 12 ako idealni voltmetar pokazuje

Uv = 30 V, a E = 20 V i R = 5 Q .
I
+ J(A)
------l V J-----,
R 4
6
3
2
1 U (V)
I E R 12
Sl. 11. 12. Sl. 11. 13.
15. Na naponski izvor E = 16 V i Ro = 1 Q spojen je nelinearni otpor čija je U

I karakteristika dana na slici 1 1 . 1 3. Odredite:
a) struju izvora;
1 1 . 1 0. JEDNOSTAVNI STRUJNI KRUG 91
b) bilancu snage kruga;

c) energiju koju je EMS predala za t = 30 min.
16. Odredite otpor R i snagu na njemu ako ta snaga treba iznositi polovicu moguće
maksimalne snage. Zadana je: e = 1 1 O V , Ro = 1 O .Q (sl. 1 1 . 14).
R=?
R
Sl. 1 1. 1 4. Sl. 1 1 . 15.
17. U shemi na slici 1 1 . 1 5 vatmetar mjeri snagu na trošilu izvora P = 1500 W ,

ampermetar mjeri struju I = 8 A , a EMS izvora j e E = 220 V . Odredite
otpore Ro i R .
18. Zadana je U-I karakteristika realnog izvora (slika 1 1 . 1 6). Odredite parame
tre ek:vivalentnog:
a) naponskog i
b) strujnog izvora, te nacrtajte njihove sheme.
U (V)
10
5 I (A)
Sl. 1 1 . 1 6.
19. Ako se na izvor iz prethodnog zadatka priključi trošilo, kroz strujni krug pro
tječe struja I = 1 A , odredite:
a) napon tog izvora;
b) otpor trošila;
c) snagu na tom trošilu.
92 12. SLOŽENI STRUJNI KRUGOVI
12.
Složeni strujni krugovi
Shema složenog strujnog kruga i njezine karakteristike.

1 2. 1 .
1 2.2. Prvi Kirchhoffov zakon
1 2.1 . i 1 2.2. Pitanja I

1. Što je električna mreža?
2. Što su grana, čvor i kontura?
3. Što je linearna, a što nelinearna mreža?
4. Kako se definira princip neprekinutosti struje?
5. Objasnite I. Kirchhoffov zakon.
6. Kako glasi jednadžba kontinuiteta?
7. Što je pomačna struja?
8. Kolika je gustoća pomačne struje?
9. Što je struja električne konvekcije?
! 1 2.2. Zadaci I
1. Napišite jednadžbu čvorova na slici 12. 1 .
2 . Odredite gustoću pomačne struje kroz pločasti kondenzator na slici 12.2. Za
dano je: u = 3 sin 1 OOt , Er = 2 , l = 1 mm , S = 1 O cm2 .
1 2.2. DRUGI KlRCHHOFFOV ZAKON 93
l
1--1
iz
+ u -
Sl. 12.1. Sl. 12.2.
3. Odredite struju i u 2. zadatku (slika 12.2) .

4. Pločasti kondenzator na slici 12.2 iz 2. zadatka nije savršen, jer ima specifičnu
vodljivost K = 0 . 1 S /m . Odredite gustoću pomačne i provodne struje ako je
u = 1 O sin lOOOt , Er = 2 , I = 1 mm .
5. Kolika je provodna, pomačna i ukupna struja u 4. zadatku?
1 2.3. Drugi Kirchhoffov zakon
I 1 2.3. Pitanja I
1. Napišite II. Kirchhoffov zakon i objasnite ga.
2. Kako se zbrajaju padovi napona u II. Kirchhoffovom zakonu?
I 1 2.3. Zadaci I
1. Napišite konturne jednadžbe za nacrtane konture na slici 12.3.
/3
� E5
-
1,
+
E1
12
Ri R2
16
Sl. 12.3.
1 2.4. Primjena Kirchhoffovih zakona
I 1 2.4. Pitanja I
1. Izvedite izraz za ukupni otpor serijskog spoja od n otpora.
2. Izvedite izraz za napon na Rk u 1 . pitanju.
3. Kolika je radna snaga serijskog spoja otpora?
4. Izvedite izraz za ukupni otpor paralelnog spoja od n otpora.
5. Izvedite izraz za struju h u 4. pitanju.
6. Kolika je radna snaga paralelnog spoja otpora?
7. Objasnite što je mješoviti spoj otpora i kako se takav spoj rješava.
8. Objasnite pretvorbu realnog naponskog u realni strujni otpor i obratno.
j 1 2.4. Zadaci I
1. Odredite otpor R1 na slici 1 2.4 ako ampermetri pokazuju JA 15 A,
IA2 = S A , a otpor R i = 20 Q .
Sl. 12.4. Sl. 12.5.
2. Idealni instrumenti pri zatvorenom prekidaču P pokazuju IA1 = 2.5 A ,

1A 3 = l .5 A , Uv = 1 5 V , a Ro = 0.4 Q i R 1 = 8 Q . Odredite EMS E
i otpor R2 i R3 (slika 12.5).
3. Ako se u prethodnom zadatku otvori prekidač P , a otpor je R = 7.6 Q ,
odredite sve struje.
4. Odredite otpor R1 (sl. 12.6) ako kroz njega teče struja IA 1 = 4 A , a voltmetar
pokazuje Uv = 50 V . Zadano je: R2 = 6 Q , R = 5 Q . 1
12.3. PRIMJENA KlRCHHOFFOVIH ZAKONA
.
95
Sl. 12.6. Sl. 12. 7.
5. U shemi na slici 1 2.7 idealni ampermetri pokazuju IA1 = 6 A , lA5 = 2 A .

Odredite otpor Ri i struju I , te napon U12 ako je R1 = 1 5 .Q , R3 = 1 5 .Q ,
R4 = 12 .Q .
6. Odredite vrijednost otpora R 1 na slici 12.8 ako idealni voltmetri pokazuju

UVi = 20 V , Uv = 50 V , a otpor R1 = 10 .Q .
v 1----�
ion ion
Sl. 12.9.
7. Koje vrij ednosti pokazuju idealni voltmetri (slika 12.9):

a) prije i
b) poslij e uključenja prekidača?
8. Iz izvora U = 220 V napaja se trošilo nominalne snage Pn = l OOO W kod

nominalnog napona Un = 220 V , pomoću voda duljine l = 50 m i vodljivosti
K = 57 Sm/mm .
2
a) Koliki je presjek voda potreban da bi na trošilu napon bio manji za 5%?
b) Ako se prethodno trošilo zamij eni trošilom otpora R1 = 25 .Q , za koliko
se promij eni napon na kraju voda?
9. Lemilica ima snagu P1 = 40 W kod U = 220 V .

a) Koliki j e predotpor potrebno priključiti da bi lemilica imala snagu P2 =
25 W ?
b) Kolika se snaga gubi na predotporu?
c) Kolika je korisnost u slučaju b)?
1 0. Odredite sve struje i EMS E u zadanoj shemi na sl. 1 2. 10 ako je R1 = 2 .Q ,

R1 = 4 .Q , R3 = 2R2 , R4 = 8R1 , h == 4 A i Rs = 14 .Q .
E
Sl. 12. 1 0.
11. Iz izvora U1 = 230 V napaja se trošilo nominalne snage P 1 2000 W kod

nominalnog napona Un = 220 V pomoću voda duljine l = 1 1 O m i vodljivo
=
sti K = 57 Sm/mm2 , tako da je napon na trošilu U = 220 V .

a) Koliki je presjek voda?
b) Koliki je napon na kraju tog voda ako se trošilo zamijeni trošilom snage
P2 = 3000 W kod nominalnog napona Un = 220 V ?
12. Odredite sve struje grana i snagu izvora u mreži na slici 1 2. 1 1 ako je poznata
snaga na otporu R3 , koja iznosi P3 = 250 W , a Ri = 4 Q , R2 = 22 Q ,
RJ = l O Q , R4 = 20 Q , Rs = 30 Q .
Rs
Sl. 12. 11.
13. Koje se moguće vrijednosti otpora mogu postići s trima otporima: Ri = 2 Q,

R2 = 3 Q , R3 = 5 Q ?
14. Odredite preostale struje u shemi na slici 12.12 ako je zadano: Is = 5 A ,

!4 = 3 A , R i = 2 Q , R2 = 5 Q , R3 = 4 Q .
1 2.3 . PRIMJENA KlRCHHOFFOVIH ZAKONA 97
(3)
13 1 123
13
11 li 12
(1)
15
Ri 112 (2)
Sl. 12.12. Sl. 12. 1 3.
15. Odredite sve struje u shemi na slici 12. 13 ako je poznato: !1 = 4 A , fi3 = 1 A,
R 1 = 1 0 .Q , R1 = 5 .Q , R3 = 1 5 .Q , E = 40 V .
+ -
E
Sl. 12.14.
16. Odredite sve struje grana i EMS E u zadanoj shemi 12. 14 ako je R1 = 2 .Q ,
R1 = 3 .Q , RJ = 2R2 , R4 = 9R1 , ]z = 6 A i Rs = 1 0 .Q .
17. Nađite ekvivalentni otpor gledan s priključnica AB (sl. 12.15):

a) pri otvorenom prekidaču P;
b) pri zatvorenom prekidaču P .
18. Nađite otpor između priključnica AB pri otvorenom i zatvorenom prekidaču

P (sl. 12. 1 6). Zadanoje: R1 = R1 = RJ = R4 = Rs = R6 = R1 = 1 0 .Q .
A B
Sl. 12.15. Sl. 12. 1 6.
19. Nađite otpor RAB u zadanoj shemi (sl. 12. 1 7) .

A
Sl. 12. 1 7. Sl. 12. 1 8.
20. Odredite otpor R2 ako je R1 = 3 Q , a pokazivanje instrumenata je dano na

slici 12. 1 8.
21. Odredite iznos priključenog napona i struje u svim granama ako je poznata stru
ja kroz otpor R5 , kojaiznosi J5 = 8 A (sl. 12. 1 9) . Zadanoje: R1 R3 = 8 Q ,=
R2 = R4 = 4 Q i Rs = R6 = 2 Q .
+
c
R2
(:)
Ro
u
+ -
Rs R4 R1
d a b
Sl. 12.19. Sl. 12.20.

12.3. PRIMJENA KlRCHHOFFOVIH ZAKONA 99
22. Odredite struje i napone u mreži (sl. 12.20) ako je zadano: E = 2V,
Ro = 0.5 Q , R1 = 3.5 Q , R1 = 5 Q , R3 = 400 Q i R4 = 25 Q .
23. U zadanoj mreži na sl. 12.21 odredite otpor Rx ako je 11 = 2.6 A , h = 0.6 A ,
R i = 0.5 Q , R3 = 3 Q R4 = 2.5 Q . Nađite EMS E ako je otpor
Ri = 0.1 Q , R1 = l .4 Q .
l Io
Sl. 12.21. Sl. 12.22.
24. Odredite sve struje u zadanoj mreži (sl. 12.22). Zadano je: J0 = 30 mA ,
R 1 = l .8 kQ , R1 = 3 kQ , R3 = l .5 kQ , R4 = 2 kQ .
25. Otpor R2 ( a = 0.1 l j°C) uronjen je u kadu (sl. 12.23) u kojoj raste tempe
ratura od 20°C do 100°C . Odredite funkcijsku ovisnost snage na otporu R 1
u ovisnosti o temperaturi u kadi. Za temperaturu od 1 00°C odredite snagu
koju daje izvor E . Zadano je: E = l OO V , R 1 = lO Q , R2(20°C) = 5 Q ,
R3 = 40 Q .
Sl. 12.23.
26. Uz zatvorenu sklopku S (sl. 12.24) instrumenti mjere IA 1 = 4 A , IA2 = 2 A i

Uv = 80 V . Odredite R1 , R2 i R3 . Koje vrij ednosti pokazuju instrumenti uz
otvorenu sklopku? Koliko iznosi snaga koja se troši na otporniku R = 100 Q
uz otvorenu sklopku? (Instrumenti su idealni.)
100 1 2. SLOŽENI STRUJNI KRUGOVI
Sl. 12.24.
27. U shemi prema slici 1 2.25 na otporu R3 = 1 O .Q troši se snaga P3 = 250 W .

Odredite iznos struja u svim otporima, snage na otporima i snagu izvora.
Sl. 12.25.
28. Za mrežu prema slici 12.26 zadano je E = 200 V, R 1 = R2 = 20 .Q , a

instrumenti pokazuju sljedeće vrijednosti: voltmetar Vi napon U1 = 120 V ,
voltmetar Vi napon U2 � 100 V , a vatmetar W snagu P = 320 W . Odredite
vrij ednosti otpora R3 , R4 , Rs .
I=?
R(I)
Sl. 12.26. Sl. 12.27.
29. Bridovi kocke imaju jednake otpore iznosa R , a čvorišta su vrhovi kocke (sli
ka 12.28). Odredite otpor:
· a) između točaka A i C ;
b) između točaka A i G .
1 2.3. PRIMJENA KlRCHHOFFOVIH ZAKONA 101
HR----- G
D I
I
c
I
I
I
I
F
//';,•------ -----
A B
Sl. 12.28.
30. Odredite otpor R2 na slici 1 2.29 ako su poznati potencijali: <p1 = 10 V,

<p2 = 2 V , <p3 = - 3 V, <p4 = 6 V i otpori R 1 = 5 Q , R3 = 1 O Q i R4 = 4 Q ,
E1 = 2 V .
cp 1 Ri
�- 1--4----L_J--o+
E1
Sl. 12.29.
31. U zadanom strujnom krugu prema slici 1 2.27 odredite pad napona na ne
linearnom otporu R(I) . Zadana je VA karakteristika nelineamog otpora
3
I( A) = 2 1 0- U2 ( V) , E = 60 V i Ro = 50 Q .
·
32. Nelinearni otpor R 1 (li ) s karakteristikom I1 ( A) = 0.02 U/ ( V) i linearni

R1 = 25 Q spojeni su paralelno (sl. 1 2.30). Grafički i analitički odredite
napon izvora ako iz njega teče struja I = 225 mA .
+ I
U= ?
N Rz
Sl. 12.30. Sl. 12.31.
33. Voltamperska karakteristika nelineamog elementa sa slike 1 2.3 1 može se ap

roksimirati funkcijom I = aU + b U3 , gdje konstante a i b imaju vrij ednost
a = 0.5 rnA/V , b = 5 10-4 rnA/V3 Koliki je napon izvora E a.ko je na

· . N
izmjerena snaga PN = 8.28 W , uz R1 = 300 Q i Rz = 4 kQ ?
34. Analitički i grafički odredite struju I i napon U na nelinearnom elementu na
slici 12.32. Kolika je snaga na otporu Ro = 1 2 Q i nelinearnom elementu čija
je karakteristika I( A) = 0.02 U2 ( V) , ako je E = 4 V ? Odredite statički i
dinamički otpor nelinearnog elementa u radnoj točki.
Ro R(l)
I
+ -
E
Sl. 12. 32.
35. Spoj na slici 1 2.33 trebalo je složiti tako prema vrijednostima otpora, ali ni
je bilo izbora drugih snaga. Odredite na koji se maksimalni napon smije
priključiti taj spoj. Zadano je: R1 = 1 00 Q(9 W) , R1 200 Q(8 W) i
=
R3 = 50Q(2 W) .
+
U= ?
Sl. 12.33.
13.3. PRIMJENA KlRCHHOFFOVIH ZAKONA 103
13.
Osnovna električna mjerenja
1 3. Pitanja I
1. Što su električna mjerenja?
2. Kako i čime se mjeri jakost struje?
3. Kako se proširuje mjerni opseg ampermetra?
4. Kako i čime se mjeri napon?
5. Kako se proširuje mjerno područje voltmetra?
6. Što se može mjeriti univerzalnim instrumentom?
7. Opiši U-I metodu za mjerenje otpora.
8. Kako se omometrom mjeri otpor?
9. Objasnite Wheatsonov most.
1 0. Kako se i čime mjeri radna snaga?
I 1 3. Zadaci I
1. Voltmetar unutarnjeg otpora R v = 1 kQ i dopuštene struje punog otklo
na Io = 1 mA treba proširiti da mjeri napone U1 = 1 O V i U2 = 100 V
(sl. 1 3 . 1 ). Izračunajte:
a) koji maksimalni napon U0 može mjeriti voltmetar bez dodatnog otpora;
b) otpor R1 tako da se može mjeriti napon U1 = 10 V ;
c) otpor R2 tako da se može mjeriti napon U2 = l OO V .
104 1 3 . OSNOVNA ELEKTRIČNA MJERENJA
(I )
(2) U1 (O)
Sl. 13. 1.
2. Ampermetar ima baždarenu skalu do 1 A i unutarnji otpor od 0.5 Q . Odredite

otpor shunta da bi se tim instrumentom mogla mjeriti struja od 5 A .
ELEKTROMAGNETIZA M
14.2. SILE IZMEĐU DVAJU NABOJA U GIBANJU. MAGNETSKA INDUKCIJA 107
1 4.
Magnetsko polje
1 4. 1 . Magnetsko polje njegove manifestacije
1 4.1 . Pitanja I
1. Što su magnetski polovi?
2. Koja su osnovna svojstva magnetskih polova?
3. Uslijed čega nastaje magnetsko polje?
4. Na čemu se temelji objašnjenje pojave magnetskog polja?
1 4.2. Sile između dvaju naboja u gibanju. Magnetska indukcija
j 1 4.2. Pitanja I
1. Kakve se dodatne sile javljaju između dvaju naboja koji se paralelno gibaju?
Kakve su te sile?
2. Kojom se veličinom karakterizira magnetsko polje?
3. Kolika je apsolutna permeabilnost vakuuma?
4. Koja je jedinica za magnetsku indukciju?
5. Kako se može napisati magnetska sila na gibajući naboj u magnetskom polju?
6. Kako se odnose magnetska i električna sila dvaju gibajućih naboja?
7. Zašto magnetske sile pokreću snažne magnetske motore, a ne električne?
8. Kakve su sile između dvaju paralelnih vodiča kroz koje teku struje u istom
smjeru?
108 14. MAGNETSKO POLJE
I 1 4.2. Zadaci I
1. Dva naboja, Q1 = 3 nC i Q2 = 8 nC gibaju se paralelno brzinom v =
7
2 10 m/s na razmaku d = 0.5 cm . Odredite odnos električne i magnetske
·
sile između naboja.

2. Odredite iznos magnetske indukcije i jakost električnog polja naboja Q1 na
mjestu naboja Q 1 u 1 . zadatku.
1 4.3. Biot-Savartov zakon
I 1 4.3. Pitanja I
1. Kakvo polje stvara oko sebe gibajući naboj?
2. Kojom se veličinom opisuje novonastalo polje oko gibajućeg nabija?
3. Čemu je jednak vektor magnetske indukcije gibajućeg naboja?
4. Kakve su silnice magnetske indukcije gibajućeg naboja?
5. Napišite i obrazložite Biot-Savartov zakon za element dl protjecan strujom.
6. Kako se računa vektor magnetske indukcije konturne struje?
7. Kako se pojednostavnjeno računa magnetska indukcija u točki u ravnini u
kojoj leži stmjni vodič?
8. Kako se računa magnetska indukcija ravnog strujnog vodiča?
9. Kako se računa magnetska indukcija ravnog vrlo dugog linijskog vodiča prot
jecanog strujom?
10. Kakve su silnice ravnog dugog strujnog vodiča?
1 1. Kako se računa magnetska indukcija na osi kmžnog zavoja protjecanog stru
jom?
12. Izvedite izraz za magnetsku indukcij u solenoide.
I 1 4.3. Zadaci I
1. Elektron se giba u vakuumu brzinom v = 3 106 m/ s u homogenom magnet
·
skom polju indukcije B . Odredite smjer i iznos nastale magnetske indukcije

na udaljenosti r = 1 cm i pod kutom a prema smjeru gibanja (sl. 14.la) ako
je:
a) a = 45° ;
b) a = 90° i
c) a = 1 35° .
14.3. BIOT-SAVARTOV ZAKON 109
a) b)
Sl. 14. 1.
2. Kroz element dl = O . 1 mm teče struja I = 5 A (sl. 14. 1 b). Odredite magnet

sku indukciju dB na udaljenosti r = 1 cm i pod kutom:
a) a = 0° ;
b) a = 45° ;
c) a = 90° ;
d) a = 1 35° .
3. Odredite indukciju magnetskog polja B u središtu žičane petlje oblika pravil
nog šesterokuta (sl. 14.2), ako njome teče struja I = l O A .
a= lO m
I
"
" , 2 a.0 / /a
/
" /
" /
'u
o
Sl. 14.2. Sl. 14.3.
4. Prema Bohrovom modelu vodikov se atom sastoji od protona i elektrona koji

se giba po kružnoj putanji polumjera a = 0.53 10- 1 0 m . Odredite:
·
a) brzinu elektrona;
b) struju elektrona;
c) magnetsko polje koje gibajući elektron stvara na mjestu protona.
5. Struja I teče po zatvorenom vodiču prema slici 14.3. Odredite indukciju B u
točki O.
6. Kroz vrlo dugi polukružni metalni žlijeb tankih zidova, dimenzija prema sli
ci 14 .4, teče struja / . Odredite veličinu i smjer magnetskog polja iJ na osi
žlijeba O.
b
I'°'
�-----��
r�:;
.--
1
I
I
I
I
d I
I
I
I
I
I
I
I
I
0
1
Sl. 14.4. Sl. 14.5.
7. Koliki je iznos i smjer magnetske indukcije u točki M koja se nalazi u blizini

drugog voda protjecanog strujom I = 2000 A , kao na slici 14.5? Zadano je:
b = 20 cm , d = 80 cm .
8. U točki P izračunajte magnetsku indukciju koja nastaje od struje I = 8 A što
teče kroz tri kružna zavoja raspoređena prema slici 14.6. Polumjer najvećeg
zavoja iznosi 3 cm .
�-----o
T
I
a
Sl. 14. 6. Sl. 14. 7.
14.3. BIOT-SAVARTOV ZAKON 111
9. Kakva je magnetska indukcija u sredini solenoida polumjera a = 1 cm i dulji

ne I = 20 crn , koji je narnotan jednoslojno gusto žicom promjera d = 1 mm ,
i kroz koji teče struja I = 0.5 A ?
10. Izračunajte magnetsku indukciju u točki T koja je iznad sjecišta dijagonale ži
čanog kvadrata kroz koji teče struja I = 5 A (sl. 14. 7). Zadano je: a = 6 cm ,
h = 4 cm .
11. Odredite magnetsku indukciju u točki T koju stvara strujna petlja na slici 14.8.
I
a f3 T2
2
T a
Sl. 14.8. Sl. 14.9.
12. Odredite magnetsku indukciju u točkama T1 i T2 koju stvara struja kvadratne

petlje na slici 1 4.9.
13. Odredite iznos i smjer magnetske indukcije u točkama T1 , T2 i T3 koju
stvaraju dva vrlo duga paralelna vodiča protjecana strujom I (sl. 14. 1 O ) .
Tz
B.
II \
I \
I I \
I I
I
a I a
I
\
\
I I
I
I I \
I/ T1- - - - - fi-I - - - - - - - - - - 1J--0

\
0- -
I
- - - - �- ·· -
a a
Sl. 14. 1 0.
14. Odredite iznos i smjer magnetske indukcije u težištu trokuta (T) što ga čine tri
paralelna strujna vodiča na slici 14. 1 1 .
I
®
1 :\
I \
I \
\
\
I
I
a 1 I \ a
I \
/\
\
: ,/
I
I \
,,'
,-?'r
I : \
/ I
I / ,
: \
0:-':_ - - - - _; - - - - - - -0
112 a l/2
Sl. 14.11.
15. Kroz dva paralelna duga vodiča teče struja I = 10 A kao na slici 14. 12. Od
redite iznos i smjer magnetske indukcije u točkama T1 , T2 i T3 . Zadano je
a = 20 cm .
ft. Ti
1 ,\
I \
I I \
I I \, a
a1
I I \
1
I I \
1 1 I \ I
� - - - -.1 7J_ � -------�
: a : a
-- -
Sl. 14.12.
16. Dva okomita duga vodiča spojena su lukom polumjera a = 50 cm . Ako

kroz vodič teče struja I = 1 O A , odredite magnetsku indukciju u točki A
(slika 14. 13 ) .
I 1
A
„
a
r- , /
.... /
\i{I
.... /
----------
.... /
' , s/ /
I
I b ):X. 1
:a / ....
/ ....
I / ....
1 / ....
I / ....
I / I
I ....
I a
Sl. 14.13. Sl. 14.14.
17. Odredite iznos i smjer magnetske indukcije u sjecištu dijagonala pravokutne

konture (sl. 14. 14) kroz koju teče struja / . Zadano je: l = 2 A , a = I O cm ,
b = 5 cm .
14.3. BIOT-SAVARTOV ZAKON 1 13
18. Odredite iznos i smjer magnetske indukcije u točki S (slika 14 . 1 5 ) ako je

I = 5 A, a = 1 O cm .
1
1?,__
,,,
___
1 I I
1 I I I
�� - - - - - - - - - - -;<( I I I
l a
I I I
/
I I I I
I I
'
'-.,
/
I
5m
/ I
/
I I I I
\
'
I I TI
/
I 'r I
'
I
/
' S
';( I I I
a a
I I I
I
I
/ "
/
I I I 2m
"
/ '- I
I I
/
/ '- , I I
'- I
�- - - - - - - - - -�-ds> t1��t 1; f-1-
/ I I I
21 a
21
f
Sl. 14.15. S/. 14. 1 6.
19. Odredite iznos i smjer magnetske indukcije u točki T koju stvaraju tri vrlo
duga vodiča protjecana strujama prema slici 14.1 6, I = 10 A .
20. Odredite odnos magnetskih indukcija u središtu kvadratne konture i središtu
upisane kružnice u taj kvadrat.
a 1
Sl. 14. 1 7.
21. Odredite magnetsku indukciju u točki T na slici 14. 1 7. Zadano j e : I = 1 O A ,

a=20 cm .
22. Koliki j e iznos magnetske indukcije u točki T koju stvaraju dva duga strujna
vodiča (sl. 14. 18)? Zadano je: 11 = 2 A , h = 2 A , a = 2 cm , b = 5 cm .
- --� Ii
I
a I b
I I
·- -- -r- - - - - - - - - - -0
T
I
a I
- - - -0
I
12
Sl. 14. 18.
1 4.4. Ampereov kružni zakon ili zakon protjecanja
I 1 4.4. Pitanja J
1. Čemu je jednak produkt magnetske indukcije i duljine silnice?
2. Napišite i objasnite Ampereov kružni zakon.
3. Primjenom Ampereovog kružnog zakona izvedite izraz za magnetsku indukci
ju unutar cjevastog okruglog vodiča protjecanog strujom konstantne gustoće.
4. Izvedite izraz za magnetsku indukciju torusnog svitka.
I 1 4.4. Zadaci I
1. Kroz centar toroidne zavojnice okomito na njezinu ravninu prolazi dug ravan
vodič protjecan strujom h prema slici 14.19.
Torus ima N
zavoja i kroz njih
teče struja 11 . Odredite magnetsku indukciju u točkama To , T1 , T2 , T3 ,
T4
i Ts .
1 12 Q
1 !2
Ni
E1
-- 14
+
!1 E1
Sl. 14. 19. Sl. 14. 20.
2. Zavojnice s iNr N2zavoja, uređaja prema slici 14.20,

izrađene su od iste
vrste žice i imaju otpor od 1 Q po zavoju. Ako je Nr 60, N1
= = 15 i
E r = 1 5 V , koliki mora biti napon E2 da bi magnetska indukcija u jezgri bila
nula ( B = O )?
3. Izračunajte i nacrtajte raspored magnetske indukcije koaksijalnog kabela.
Smjerovi struja u unutarnjem i vanj skom vodiču su suprotni (sl. 14.21), a
µr = 1.
14.4. AMPEREOV KRUŽNI ZAKON ILI ZAKON PROTJECANJA 115
d/2
d
Sl. 14.21. Sl. 14.22.
4. Kroz dva paralelna vodiča polumjera 4 cm teče struja iznosa I = 200 A u

istom smjeru. Odredite magnetsku indukciju:
a) u točki A ( rA = 2 cm ) i
b) u točki B , ako je razmak između osi vodiča d = 20 cm (sl. 14.22).
5. Čemu je jednak integral f Bdlpo krivulji C na slici 14.23?

c
& J�ll & l�U & l�H
6. Koliko iznosi integral J Bdl po krivulji C1 (sl. 1 4.24 )?

C1
7. Odredite iznos i smjer magnetske indukcije u torusnom svitku prema sli
ci 14.25. Zadano je: Ii = 2 A , h = l A , h = l O A , ai = 20 cm ,
a1 = 22 cm , N1 = 100 zavoja, N2 = 1 20 zavoja.
8. Odredite vrijednost integrala f Bdl po (sl. 14.26):
a) krivulji C1 ;
b) krivulji C2 i
c) krivulji C3 .
1 16 14. MAGNETSKO POLJE
I l
® 0
l
®
Sl. 14.26.
9. Kroz koaksijalni kabel teče struja 1 = lO A (slika 14.27). Odredite iznos

magnetske indukcije u točkama A i B . Zadano je: a 1 = 0.5 cm , a2 = 1 cm ,
a3 = cm , rA = 0.25 cm i rs = 0.75 cm .
1.1
Sl. 14.27. Sl. 14.28.
10. Odredite krivuljni integral f Bdl po krivulji C na slici 14.28 .

11. Odredite iznos magnetske indukcije u torusnoj jezgri s N navoja kroz koju
teče struja 11 , a kroz središte svitka prolazi drugi vodič protjecan strujom h .
Zadano je: Rs = lO cm , 11 = 1 A , N1 = 200 , h = lOO A .
1 4.5. ZAKON O KONZERVACIJI MAGNETSKOG POLJA 1 17
Sl. 14.29.
1 4.5. Zakon o konzervaciji magnetskog polja
1 4.5. Pitanja I
1. Kako se računa tok homogenog magnetskog polja kroz ravnu površinu?
2. Koja je j edinica za magnetski tok?
3. Kako se računa tok nehomogenog magnetskog polj a kroz neku površinu?
4. U čemu se sastoji princip neprekinutosti silnica magnetske indukcije?
5. Čemu je jednak magnetski tok kroz zatvorenu površinu?
6. Što je ulančani magnetski tok?
7. Kako se računa ulančani magnetski tok?
I 1 4.5. Zadaci �
1. Izračunajte magnetski tok kroz konturu C koja leži u istoj ravnini blizu be
skonačno dugog vodiča protjecanog strujom I ( sl. 14.30). Ucrtajte referentni
smj er toka u odnosu na smjer struje.
2. Odredite magnetski tok kroz pravokutnu konturu na slici 14 .31 koja j e paralel
na s beskonačno dugim vodičem protjecanim strujom I . Ucrtajte referentni
smjer toka u odnosu na referentni smjer struje.
/
/
I
Sl. 14.30. Sl. 14.31.
3. Naneferomagnetsku tankujezgru namotana su dva svitka, Ni i N1 i priključe

nana izvore Ei i E1 , pri čemuje otpor svakogkruga Ri i R1 (sl. 14.32) . Odre
dite magnetski tok u torusu ako se zanemari rasipanje. Zadano je: E i = 50 V ,
E2 = 40 V , R 1 = 25 .Q , R1 = 1 0 .Q , Ni = 200 zavoja, N2 = 500 zavoja,
l = 50 cm , S = 4 cm2 .
Sl. 14.32.
4. Odredite magnetski tok homogenog magnetskog polja indukcije B kroz slo

ženu površinu na slici 14.33.
b
IB b )B a
Sl. 14.33. Sl. 14.34.
5. Odredite magnetski tok homogenog magnetskog polja indukcije B kroz slo

ženu površinu sastavljenu od pravokutnika i zaokrenute poluk:ružnice prema
slici 14.34.
14.5. ZAKON O KONZERVACIJI MAGNETSKOG POLJA 119
6. Odredite ulančani magnetski tok kroz torusnu neferomagnetsku jezgru s

N1 200 zavoja kroz koje teče struja !1 = 1 A, a kroz središte svitka
=
prolazi dugački vodič protj ecan strujom h lOOA (sl. 14.35). Zadano je:
=
R1 = 10 cm, R2 1 1 cm i µr = 1 .
=
,...-.
l
f.--'
l
d
a - i--
b I
I
c
Sl. 14. 35. Sl. 14.36.
7. Odredite magnetski tok kroz pravokutnu konturu na slici 14 .36 koja prekriva
vrlo dugi strujni vodič protj ecan strujom I .
8. Odredite iznos i 13mjer magnetskog toka u torusnom svitku prema slici 14.37.
Zadanoje: ls ="IOOcm, S = 10cm2 , !1 = 2A, N1 = 100 zavoja, h 1 A, =
N2 = 30 zavoja, h = 3 A, N3 = 40 zavoja, µ„ 1 . =
Sl. 14.37.
9. Solenoid protjecan strujom smješten je unutar elipsoida. Ako se struja sole

noida poveća tri puta, za koliko se promijeni tok magnetske indukcij e kroz
solenoid?
10. Odredite magnetski tok kroz pravokutnu konturu koja leži u ravnini s dvama
paralelnim i vrlo dugim strujnim vodičima (slika 14.38).
I I
Sl. 14.38.
11. Odredite iznos i smjer magnetskog toka u torusu prema slici 14.39. Zadano je:
ls lOO cm ,
= S= 1 0 cm2 , Ii = 2 A , N1 = 100 zavoja, Iz = 1 A , Nz = 300
zavoja, h = 3 A , N3 = 40 zavoja, /4 = 2 A, N4 10 zavoja, µr = 1 .
=
1 5 . 1 . SILA NA NABOJ U GIBANJU U MAGNETSKOM POLJU 121
15.
Sile u magnetskom polju
1 5. 1 . Sila na naboj u gibanju u magnetskom polju
j 1 s.1 . Pitanja I
1. Napišite opći izraz za silu na naboj u gibanju u magnetskom polj u i objasnite
ga.
2. Kakvu putanju opisuj e naboj koji brzinom v okomito upadne u homogeno

magnetsko polje?
3. Objasnite Hallov efekt.
I 1 5. 1 . Zadaci �
1. Jezgra vodika kreće se brzinom v po kružnoj putanji radijusa a u homogenom
magnetskom polju indukcije B . Odredite magnetsku indukciju i silu ako j e
v = 7 · 1 06 m/s , a = .
6.2 cm , e0 = 1 .6
1
10 - 9 c , mp == 1 .7 . 1 0-27 kg .
2. Ioni neona naboja e0 = 1 .6 · 1 0- 19 c , masa m1 = 3 .32 . 1 0-26 kg i

m2 = 3 .65 · 1 0-26 kg , ulete kinetičkom energijom Wk = 6.2 · 10-16 J u
homogeno magnetsko polje, naprave polukrug i iz polja izađu u dvama sno
povima. Odredite razmak između snopova ako se magnetsko polj e nalazi u
vakuumu i ima magnetsku indukciju B = 0.24 T .
3. Između paralelnih naelektriziranih ploča nalazi se homogeno magnetsko polj e

indukcije B (sl. 1 5 . 1 ) . Koliki treba biti napon između ploča i kojeg pola
riteta da bi se naboj Q koji uleti brzinom v gibao pravocrtno? Zadano je:
d = 2 cm , B = 1 .2 T, v = 1 000 m/s i Q = 2 . 2 nC .
122 15. SILE U MAGNETSKOM POLJU
l
B
©
V
------- ___ j
Sl. 15. 1.
4. Proton vodika ubačen okomito u homogeno magnetsko polje B = T brzinom

1
v = 107 m/s u vakuum. Odredite polumjer putanje i vrijeme jednog obilaska.
1 5.2. Sila na vodič protjecan strujom u magnetskom polju.

1 5.3. Magnetska sila između dvaju ravnih paralelnih i dugih
strujnih vodiča. Definicija jedinice amper
1 5.2. i 1 5.3. Pitanja I

1. Kolika je sila na element strujnog vodiča u magnetskom polju?
2. Kako se računa rezultirajuća sila na: a) dio strujnog vodiča; b) zatvorenu

strujnu konturu u magnetskom polju?
3. Kako se računa sila na dio ravnog vodiča u homogenom magnetskom polju?
Kada je ta sila maksimalna, a kada minimalna?
4. U kojem slučaju magnetske sile razvlače (šire) strujnu konturu?
5. Kako se računaju sile između dvaju paralelnih vrlo dugih ravnih strujnih vo
diča?
6. Kako se definira jedinica 1 A?
I 1 5.2. i 1 5.3. Zadaci l
1. Žica dužine I= 100 20

cm i mase m = g obješena je na dva elastična vodiča
u magnetskom polju indukcije B = T (sl. 1 5.2). Kolika je potrebna struja
0.4
i kojeg smjera da bi ta žica lebdjela i da ne napreže opruge?
2. Dugačkom ravnom žicom teče struja Ii = 20
A . Pravokutni zavoj čije su duže
stranice paralelne sa žicom protjecan je strujom h = A . Nađite iznos i 10
smjer rezultirajuće sile na zavoj. Dimenzije su dane na slici 16.1.
15.2. SILA NA VODIČ PROTJECAN STRUJOM . . . 15.3. MAGNETSKA SILA . . . 123
a=lO cm
X X X X X
I I
X X X X X
X X X X X
X X X X X
l
Sl. 15.2. Sl. 15.3.
3. Odredite silu po metru dužine na struju !1 na slici 1 5 .4. Zadano je: I1 = 10 A ,

Iz = h = 5 A, a = 40 cm .
li
®
I \
I \
I \
I \
I \
a \
I1 \ a
I \
I \ 12
I \
I \ b
I \
0- - - - - - - - - - - - - � d c
a
Sl. 15.4. Sl. 15.5.
4. Odredite silu na pravokutnu strujnu konturu na slici 1 5.5. Zadano je:

11 = lO A , ]z = 2 A , a = 20 cm , b = 1 50 cm , c = d = 50 cm .
5. Odredite silu na stranice pravokutne strujne konture koja se nalazi u homoge
nom magnetskom polju (sl. 15.6). Zadanoje: B = 1 T , I = 1 A , a = 0.3 m ,
b = 0.2 m , a = 60° .
6. Odredite silu na pravokutnu konturu na slici 1 5 . 7. Zadano je: Ii = 10 A ,
h = 2 A , a = 20 cm, b = 1 50 cm , d = 1 m, c = 30 cm .
l2
b 11
Sl. 15.6. Sl. 15. 7.
7. Odredite po iznosu i smjeru silu na strujni vodič 1 (sl . 15.8). Zadano je:
!1 = 2 A , h = l A , /3 = 3 A , a = 4 cm , b = 4v'3cm .
I <p-,- - - - - - - - ;<;> I
-
a
/ I
h I '
I ' / I
, /
/ff I / I
/ I
'
/ I
'
I
/ I a l X la
/
l b I /A ' I
I
/ ' I
// I / '
0- - - --L·�0
I
/
I / \.
/
I ' I
� - - - - - - - - - .:ib I
/ '
li Iz
a
I a
Sl. 15.8. Sl. 15.9.
8. Odredite iznos i smjer sile na strujni vodič 2 u prethodnom zadatku (sl. 1 5.8).
Zadano je: Ii == 2 A , h == 1 A, h = 3 A , a = 4 cm , b = 4./3 cm .
9. Odredite magnetsku silu po iznosu i smjeru na donji desni vodič (slika 1 5.9).
10. Odredite rezultirajuću silu na pravokutnu konturu u shemi na slici 15 .1 O. Zada
no je: !1 = l O A, h = 20 A , h 1 A , a = 50 cm , b 60 cm , c = l O cm
= =
i d = 20 cm .
I1 b
h
d
a
c
12
Sl. 15. 1 0.
11. Kroz štap mase m' = 20 g/m protječe struja I = 2 A u homogenom magnet-
1 5.3. MOMENT MAGNETSKIH SILA 125
skom polju indukcije B = 1 .5 T (slika 1 5. 1 1 ) . Odredite kut otklona a štapa

iz ravnotežnog položaja.
I
-
I -- \
- - -
- - - - \
- \
\ \
a.\ \
\ \
\
\ -'
\ --
-
\ - -
- --
mg
I 1 1 I I 1 1 1 l lB
Sl. 15. 1 1.
1 5.4. Moment magnetskih sila
j 1 s.4. Pitanja I
1. Napišite izraz za moment sile na strujni element u magnetskom polju.
2. Napišite izraz za moment sile na strujnu konturu u magnetskom polju.
3. Što je magnetski dipolni moment?
4. Kako se računa moment sile na konturu u homogenom magnetskom polju?
j 1 5.4. Zadaci I
1 . Kruta pravokutna kontura leži u homogenom magnetskom polju indukcije iJ,

čiji vektor s vektorom normale n0 zatvara na konturu kut a = 3 0° (sl. 1 5 . 12).
Ako kroz konturu teče struja I == 0.1 A,
na konturu djeluje zakretni moment
5
M = 0.314 1 0- Nm , odredite iznos magnetske indukcije B . Zadano je:
·
a = 2 cm , b = 1 cm .
2. Odredite moment na pravokutni kruti okvir protjecan strujom I , koji se na

lazi u homogenom magnetskom polju indukcije B (sl. 1 5 . 12). Zadano je:
B = 1 T, I = 1 a = 0.3 m, b == 0.2 m , a = 60° .
A,
a
I
I
b
Sl. 15. 12.
3. Kruta kontura protjecana strujom 11 leži u ravnini koju okomito probada bes
konačno dugi vodič protjecan strujom I (sl. 1 5 . 13). Odredite zakretni moment
na konturu.
4. Odredite moment na strujnu petlju protjecanu strujom I koja leži u homo

genom magnetskom polju indukcije B (sl. 15. 14). Kako se kontura želi
zakrenuti?
I
/
/
/
/
I /
/
/
b B /
/
/
/
/
/
/
l /
c /
/
a
/
•
/
/
/
I
a
1111llll1l
y
B X
Sl. 15.14. Sl. 15.15.
5. Odredite iznos i smjer zakretnog momenta na složenu konturu prema sli

ci 1 5 . 1 5 . Zadano je: I = 1 A , B = 0.8 T homog„ a = l O cm , b = 20 cm ,
c = 1 2 cm .
6. Pravokutna kontura dimenzija a = 5 cm , b = 1 O cm , protjecana strujom

I = 2 A , leži u magnetskom polju indukcije B = 1 T., tako da silnice ne
probadaju konturu. Odredite zakretni moment na konturu (sl. 1 5 . 1 6) .
15.3. MOMENT MAGNETSKIH SILA 127
O'
I
o / y
,,. ,,,..
xi 1 1 1.1 1 1 1 1 1 1
Sl. 15. 1 6. Sl. 15. 1 7.
7. Složena kontura u obliku slova L protjecana strujom I = 1 A nalazi se u

homogenom magnetskom polju indukcije B = 1 T (sl. 1 5 . 17). Odredite za
kretni moment na konturu ako je zadano a == 5 cm, b = 1 O cm , c = 7 cm , i
kut a = 30° .
8. Pri kojem će kutu a složena kontura iz prethodnog zadatka biti u ravnoteži?
9. Složena kontura u obliku slova L sastoji se od dviju okomitih polukružnica
protjecanih strujom I = 1 A i nalazi se u homogenom magnetskom polju
indukcije B = 1 T (sl. 1 5 . 1 8 ) . Odredite zakretni moment na konturu ako je
zadano a = S cm , b = 1 O cm, c = 7 cm, i kut a = 30° .
/
I
- B
y
Sl. 15.18.
128 1 6. RAD MAGNETSKIH SILA
16.
Rad magnetski h sila
1 6. 1 . Pitanja I
1. Kako se računa rad potreban da se strujna kontura konstantne struje premjesti
u magnetskom polju?
2. Kako se može odrediti tko je izvršio rad u 1 . pitanju?
3. Kako se računa sila koja je izvršila rad u magnetskom polju?
4. Kako se računa zakretni moment strujne konture u magnetskom polju?
I 1 6. 1 . Zadaci I
1. Odredite rad potreban da se kontura iz 7. zadatka, točka 1 5 .4. (sl. 15. 17)
. za kut
zarotrra a =
n
2.
2. Konturu u 2. zadatku, točka 1 5.2. i 1 5.3. (sl. 1 6. 1 ) treba pomaknuti za
d = 3 cm udesno. Koliki je rad za to potreban i tko će ga obaviti?
a=lO cm
b-=l.91L -
§
I2 fl
-
li
I2
Sl. 1 6. 1 .
1 6.3. MOMENT MAGNETSKIH SILA 129
3. Koliki je rad potreban da se kontura iz položaja ( 1 ) zarotira u položaj (2)

(sl. 16 .2)? Tko će obaviti taj rad? Zadano je: a = 9 cm , b = 20 cm ,
c = 1 cm , /1 = 20 A , h = IO A .
12 CD b
c a
b
12
c
- @ a
Sl. 16.2.
4. Pomoću relacije ( 1 6.6) OEl odredite sile između konture i beskonačno dugog
vodiča na slici 16.2, pozicija ( 1 ) .
5. Koliki j e rad potreban da se kruta pravokutna kontura prebaci iz položaja 1 u
položaj 2 (sl. 1 6.3)? Zadano je: a = I O cm , b = 2a , c = a , d = 3a , l = a ,
/1 = 1A , 12 = 2 A . Tko je izvršio rad?
b
L - �- , / I
J
I I
• 12 I
(/
<D I I
I I
I I
I I
„_ --
d
12
i/
a c
Sl. 1 6.3.
6. Odredite potreban rad da se kruti strujni okvir iz položaja ( 1 ) zarotira u položaj

(2) crtkano (sl. 1 6.4) . Tko ga je izvršio? Zadano je: /1 = lO A , h = l A ,
d = 80 cm , b = 40 cm i a = l O cm .
130 16. RAD MAGNETSKIH SILA
11 h a
/
I /
I W /
bi //
/
b a
/
I
I
�/
Sl. 1 6.4. Sl. 1 6.5.
7. Ako se strujna kontura na slici 1 6.5 pomakne udesno za 1 m, koliki je izvr

šeni rad i tko ga je obavio? Zadano je: 11 = 1 kA , h = 4 A , a = 0.5 m ,
b = O. l m .
8. Koliki j e rad potreban da se strujna kontura prema slici 1 6.6. premjesti iz
položaja 1 ) u 2 )?
� I
I
I
0
- - -
l1
- - -
I li
b
I, I ; I
a :
I
b :
I
a - - -
c
- - -
c I
a
Sl. 1 6. 6. Sl. 1 6. 7.
9. Koliki je rad potreban da se kontura iz položaja 1 dovede u položaj 2? Zadana

je: l = 5 A , 11 = 2 A , a = 30 cm , b = 50 cm , c = 20 cm , µ„ = 1 .
17.3. POOPĆENI AMPEREOV KRUŽNI ZAKON. . . 17.4. ODREĐIVANJE MAGNETSKIH . . .131
1 7.
Magnetska svojstva materijala
Ampereove elementarne struje. Dijamagnetski i

1 7. 1 .
paramagnetski materijali. 1 7 .2. Vektor gustoće magnetiziranja
1 11.1. i 1 7.2. Pitanja I

1. Što je elementarna struja koju stvara elementarni Ampereov magnet?
2. Što je orbitalni magnetski moment?
3. Što je magnetski moment spina?
4. Koje su vrste magnetskih materij ala? Objasni njihova svojstva.
5. Kako nastaje magnetiziranje materij ala?
6. Što je vektor gustoće magnetiziranja?
1 7 .3. Poopćeni Ampereov kružni zakon. Vektor jakosti

magnetskog polja
1 7.4. Određivanje magnetskih svojstava materijala
1 17.3. i 1 7.4. Pitanja I

1. Objasnite poopćeni Ampereov kružni zakon.
2. Kako se definira veličina jakosti magnetskog polja?
3. Koja je veza između veličine jakosti magnetskog polja i magnetske indukcije?
4. Što je magnetska susceptibilnost?
132 17. MAGNETSKA SVOJSTVA MATERIJALA
5. Što je relativna permeabilnost magnetskog materijala i kakve su njezine vri-

j ednosti kod različitih materijala?
6. Jesu li ii i ii kod svih materij ala kolinearni?
7. Opišite kako se ispituju svoj stva ma�etskih materijala.
8. Kako se dobiva statička, a kako dinamička krivulja B = f(H) ?
j 1 1.3. i 1 7.4. Zadaci I
1. Koliki je krivuljni integral § Hdl po krivulji C na slici 1 7 . 1 ?

c
µ, = 1 µ, = 5
I
c
I
©21 I I
, , ©
I 0 1
0 I
I
I
Sl. 1 7.I . Sl. 1 7.2.
2. Kroz torusni svitak čija je jezgra od nepoznazog materijala teče struja I . Od
redite jakost magnetskog polja H ako je I = 1 A , N = 200 zavoja, a duljina
srednje silnice iznosi l = 60 cm .
3. Odredite f Hdl po krivulji C , slika 17 .2.
c
4. U točki T odredite po iznosu i smjeru jakost magnetskog polja koji stvaraju

dva vrlo duga paralelna strujna vodiča (slika 17 .3).
hd
I
1r-d- -i- -l-r1

Sl. 1 7.3.
1 7.3. FEROMAGNETSKI MATERIJALI 133
17 5
. . Feromagnetski materijali
1 17.5. Pitanja I
1. Što je krivulja prvog magnetiziranja?
2. Što je remanentna indukcija?
3. Što je koercitivno polje?
4. Objasnite petlju histereze.
5. Što je normalna krivulja magnetiziranja?
6. Što je i kako se određuje normalna permeabilnost?
7. Kako se određuje diferencijalna permeabilnost?
8. Što je inkrementalna permeabilnost?

9. Što je Curieova temperatura i što se događa na toj temperaturi?
10. Što su Weissove domene i kakvo je njihovo svojstvo i uloga u feromagnetskom

materij alu?
11. Koje su promjene granica domena pri procesu prvog magnetiziranja?
12. Što je magnetostrikcija i gdje se primjenjuj e?
13. U koliko se skupina dijele feromagnetski materijali?

14. Koji se materij ali koriste u izgradnji električnih strojeva, a koji stalnih magne
ta?
15. Koja je definicija µpocc i µrmax ?
16. Koja su svoj stva ferita i gdje se on primjenjuje?
J 17 .5. Zadaci �
1. Tanka torusnaj ezgra od materij ala krivulje 1 , (sl. 1 8. 1 ) , namotana je s N = 300
zavoja kroz koje teče struja I = 3A. Zadano je l = 30 cm i S = 1 cm2 .
Odredite B , µr .
2. Kroz tanku torusnu željeznu jezgru izmjeren je magnetski tok =2µ Wb i
struja I = 0.032 A . Ako j e N = 300 zavoja, srednj a dužina l = 0 .3 m i
presjek jezgre S = 1 cm2 , odredite:
a) magnetsku indukciju B ;
134 1 7. MAGNETSKA SVOJSTVA MATERIJALA
jakost magnetskog polja i

b)
relativnu permeabilnost µ,,. .
c)
3. Odrec:lite iznos i smjer magnetskog toka u torusnoj jezgri prema slici 17.4 .
Zadano je: ls = 100 cm, 11 = 2 A, 1000 zavoja, fz 1 A,
N1 = = N1 =300
zavoja, h = 3 A, = 40 zavoja, µr = 40 i S = 10cm2 .
N3
Sl. 1 7.4. Sl. 1 7. 5.
4. U torusnoj jezgri na slici 17 .5 treba uspostaviti magnetsko polje jakosti

H = 200A/m. Zadano je: h 2A, = N1 = 50, = 80, N3 30,
N2 =
N4 = 25 i N5 = 15 zavoja, ls = 1 m, µr 500, S = 100cm2 . Odredite: a)
=
struju li ; b) tok cI> .
1 7.6. Uvjeti na granici dvaju magnetskih materijala
1 17.6. Pitanja I
1. Izvedite I. granični uvjet dvaju magnetskih materij ala za magnetsku indukciju.
2. Izvedite II. granični uvjet dvaju magnetskih materijala za jakost magnetskog
polja. Kako se odnose tangens ulaznog i tangens izlaznog kuta na granici
dvaju magnetskih materij ala?
3. Kakve su silnice na granici neferomagnetskog i feromagnetskog materij ala
velike permeabilnosti?
4. Jesu li linije veličine ii neprekinute linije?
5. Jesu li silnice indukcij e iJ neprekinute linij e?
17.4. UVJETI NA GRANICI DVAJU MAGNETSKIH MATERIJALA 135
I . .
1 7 6 Zadaci �
1. Na ravnoj granici zrak-magnetski materijal relativne permeabilnosti Jlv leži
dugi ravni vodič protj ecan strujom (sl. 17.6). Odredite magnetsku indukciju i
polje u zraku i materij alu i oblik silnica.
µo I
��%
Sl. 1 7. 6.
2. Magnetsko polj e iz zraka ulazi pod kutem a1 = 30° na granicu feromagnets

kog materijala µr = 1000 . Koliki je izlazni kut a2 ?
3. Zavojnica galvanometra ima N = 100 zavoja i namotana je na željezni valjak
dužine b = 30 mm = 20 mm . Nalazi se u radijalnom mag
i promjera a
netskom polju konstantne indukcije B = 0.05 T po obodu valjka (sl. 17.7 ) .
Koliki j e moment okretanja pri struj i od 1 mA ?
U0E
N
Sl. 1 7. 7.
4. Voltmetar sa stalnim magnetom i zakretnim svitkom mjeri pri punom otk

lonu 300 mV . Zakretni svitak ima N = 20 zavoja bakrene žice promj era
d = 0.28 mm , srednja dužina zavoja iznosi ls = 1 3 cm , a dužina zavojnice
je 4 cm . Indukcija u rasporu iznosi B = 0 . 1 5 T . Koliki je zakretni moment
punog otklona od 300 mV ako j e u seriju sa svitkom spojen Rd = 4.24 Q ?
5. Između polova permanentnog magneta nekog

mj ernog instrumenta smj ešten je željezni va
ljak s namotanim svitkom od 48 zavoja, duži
ne I 39 mm i širine b = 26 mm , prema
=
slici 17.8. U zračnom rasporu vlada magnets
ko polje indukcij e B = 1 T , koje okomito ulazi
na površinu želj eznog valjka. Ako kroz zavo
j e svitka teče struj a I = 7.S mA , nađite iznos
Sl. 1 7. 8.
zakretnog momenta koj i djeluj e na valjak.
136 1 8. MAGNETSKI KRUG
1·8 .
Magnetski krug
1 8 . 1 . Jednostavan magnetski krug. Magnetski · otpor
I 1 a. 1 . Pitanja I
1. Što je magnetski krug?
2. Što su linearni, a što nelinearni magnetski krugovi?
3. Što je magnetska uzbuda?
4. Kako se računa magnetski otpor jezgre?
5. Kako glasi Ohmov zakon za magnetski krug?
6. Što je rasipni tok?
j 1 a. 1 . Zadaci f
1. Torusni svitak s = 200 zavoja i strujom I = 5 A stvara magnetsku induk
N
ciju B = 1 T u jezgri čiji je presjek S= 1 0 crn2 , a srednja duljina l = 1 rn .
Odredite:
a) magnetski otpor; b) jakost polja H ;
1 8.2. Osnovni zakoni magnetskih krugova
I 1 8.2. Pitanja I
1. Kako izgleda složeni magnetski krug?
2. Kako se računa magnetski napon?
3. Objasnite I. Kirchhoffov zakon za magnetski krug.
1 8.3. PRORAČUN JEDNOSTAVNOG MAGNETSKOG KRUGA S ISTOSMJERNOM MMS 137
1 8.3. Proračun jednostavnog magnetskog kruga s istosmjernom MMS
I 1 8.3. Pitanja I
1. Kako se računa MMS jednostavnog magnetskog kruga?
2. Kako se crta krivulja tl> f(Fm) ?
=
3. Kako se računa magnetska indukcija B jednostranog magnetskog kruga s

zračnim rasporom ako je poznata krivulja B = f(H) , NI, S, l , lo ?
4. Kako zračni raspor utječe na magnetski otpor kruga i krivulju tl> = f(Fm) ?
I 1 8.3. Zadaci I
1. Kroz svitak od N = 800 zavoja magnetskog kruga na slici 1 8.2 teče struja
I = 5 A . Krivulja magnetiziranja je krivulja 1 na slici 18.1. Dimenzije jezgre
su l = 1 m i S = So = 1 O cm2 . Odredite magnetski tok i otpor kruga.
1, 2, 3, 4, 5, 6
B(T) --------
O.I, 0.2, 0.3
}--++-�------+- --+---!-+---!
-i--
1 .5
2000 3000 1 4000 -+---1- H A!m)

100 200 300 400 - H (A/cm)
Sl. 18.1 .
138 1 8 . MAGNETSKI KRUG
2. Ako se u prethodnom zadatku stavi zračni raspor iznosa lo = n mm , odredite

magnetski tok i otpor kruga.
3. Magnetski krug prema slici 1 8.2 ima poznate sljedeće vrij ednosti: S =
150 cm2 , !0 = 1 mm , I = 60 cm , N = 250 . Krivulja magnetiziranja za
dana je jednadžbom B( T) = 25 10- 3 · VH( A/m) , gdje je H u (A/m).
·
Odredite uzbudnu struju I koja će stvoriti tok = 1 O Wb .
A
o
- .,,.
,- - - - - - - - - - 1 () ()
I
l, s I
I
I
I
I o
I �
N
lo
I
I
I I B o
...
I I
L _ _ _ _ _ _ _ _ _ _I
40 110 40 40
Sl. 18.2. Sl. 18.3.
4. Pri uzbudi NI feromagnetske jezgre na slici 1 8.3, bez zračnog raspora, mag
netska indukcija B = 1 .4 T , a jakost magetskog polja H = 12 A/ cm . Kad
kotva A odmakne, nastanu dva zračna raspora 10 = I mm . Ako se uzbuda
NI ne promijeni, jakost magnetskog polja u jezgri se smanjuje sedam puta.
Dimenzije jezgre su dane u milimetrima, a So = 1 . 1 S . Odredite ma�ets
ku indukciju u materijalu i u zračnom rasporu, te jakost magnetskog polja u
zračnom rasporu.
5. Izračunajte jakost magnetskog polja H0 u zračnom rasporu i u feromagnets
koj jezgri magnetskog kruga prema slici 1 8.2 ako je zadano: IN = 500 A ,
l = 1 40 cm , lo = 1 mm , S = 4 x 4 cm2 i µr = 600 .
6. Polovica torusne jezgre (sl. 1 8.4) izvedena je od materijala µr1 = 1 000 , a
druga polovica od µr2 = 500 . Odredite magnetski tok kroz jezgm ako je
I = S A , N = 200 , S1 = S2 = 1 0 cm2 , 11 = 12 = 3 0 cm .
18.3. PRORAČUN JEDNOSTAVNOG MAGNETSKOG KRUGA S ISTOSMJERNOM MMS 139
Sl. 18. 4.
7. Torusna jezgra sastoji se od dvaju materijala permeabilnosti µr1 = 900 i

µr2 = 1000 (sl. 1 8.5). Izračunajte magnetski tok ako je: I = 5 A , N = 200
zavoja, ai = l O cm , a2 = 1 1 cm , a3 = 1 2 cm i b = 2 cm . Napomena.
Radite sa srednjom silnicom.
�;-·�·--/��
�---1--�-_t
�: I II
a
I
I
I
'----.-'----'
��I��l�f
�
I
a)
ai
I
I
Sl. 18.5. Sl. 1 8. 6.
8. Torusna jezgra sastoji se od dvaju materijala permeabilnosti µr1 = 500 ,

µr2 = 600 (sl. 18.6). Izračunajte magnetski tok ako je: I = 5 A , N = 200
zavoja, a1 = l O cm , a2 = 12 cm , b1 = b2 = 1 cm .
V(A)
Sl. 18. 7.
9. Poznata je karakteristika magnetskog kruga = f(Hl) krivulja 1 (sl. 1 8. 7).

Ako se u magnetskom krugu napravi zračni raspon čija je karakteristika pravac
(krivulja 2), nacrtajte novonastalu magnetsku karakteristiku magnetskog kru

ga ' = f( V) , gdje je V -ukupni magnetski pad napona kruga. Obrazložite
svojstva te krivulje.
20 cm
20 cm
a) b)
Sl. 18.8.
10. feromagnetskojjezgri treba stvoriti magnetski tok = 3 . 1 0- 3 Wb . Odredi

U
te broj zavoja ako je struja I = 5 A , a dimenzije jezgre dane su u centimetrima
na slici l 8.8a.
1 1. Koliko je zavoja potrebno dodati u prethodnom zadatku da bi se ostvario isti
tok ako na donjoj kotvi postoji zračni raspor /0 = O . 1 , sl. 18.8b.
1 8.4. Proračun složenog magnetskog kruga
j 1 8.4. Pitanja I
1. Koji se zakoni primjenjuju kod proračuna složenih magnetskih krugova?
2. Kakav je postupak najpogodniji kod proračuna složenih magnetskih krugova?
3. Koja su dva osnovna problema kod proračuna složenih magnetskih krugova i
kako se oni rješavaju?
I 1 8.4. Zadaci �
1. U magnetskom krugu prema slici 1 8.9 kroz 400 zavoja teče struja I 5 A .
=
Odredite indukciju u srednjem stupu ( l 1 = /3 = 65 cm, li = 3 5 cm ). Krivu

lja magnetiziranja zadana je tablično:
1.4 1 .5 1 .6
20 30 35
1 8.4. PRORAČUN SLOŽENOG MAGNETSKOG KRUGA 141
\
- - - - - - -,- - - - - - - -,
I
I
S I
I
I
l
I
I I
I
l1 1
I
N ll3
I I
I I
I I
I I
I I
[ _ _ _ _ .:::_ l
__ _ ___ _ _J
2S S
Sl. 18.9.
2. Izračunajte magnetsku indukciju u zračnom rasporu između pola i rotora elek

tričnog stroja prema slici 1 8 . 1 0. Zadano je: I = 2 A , N1 = N2 = 200 ,
srednji promjer d = 20 cm , lo = 1 mm , µr = 104 .
Sl. 18. 1 0.
3. Odredite duljinu srednjeg stupa !2 i magnetsku indukciju Bo u zračnom

rasporu magnetskog kruga prema slici 1 8. 1 1 . Zadano je: 11 = 400 mm,
/3 = 400 mm , 8 = l .25 mm , S = 200 cm2 , IN = 400 zavoja i B3 = 0.79 T .
Krivulja magnetiziranja:
o 25 50 75 1 00 1 50 200 300 400 500 600
o 0.09 0.1 8 0.26 0.32 0.43 0.52 0.66 0.79 0.88 0.94
142 18. MAGNETSKI KRUG
:- - - - - -T- - - - - i
I l1 I [i I I
I I <--i--�
I
I
:1- - - - - - -�I %
(----- Ni l l3
I I I I
I I� I I I I
12 I I I I
eoi
_1 !_ _ _ _ _ _ �- - - - - -'
N
I -,
l[z
z
S iz
s
� � �
I
I I
I,
I
!J - - -L - - -r3- - �'
I
S3
s _ _ _
S1= S 2 S2= S1
Sl. 18. 1 1. Sl. 18. 12.
4. Zadan je složeni magnetski krug s dvjema uzbudama, Ii N1 i hN2 prema

slici 1 8. 12. Poznata je uzbudna MMS IiN1 = 250 Az, zatim dimenzije mag
netskog kruga koji je izveden od transformatorskog lima (sl. 1 8. 1 ) . Odredite
uzbudnu MMS /zN2 ako je izmjeren tok u srednjem stupu <l>3 = 0.5 mVs
uz poznati smjer prema slici. Zadana je: 11 = /2 = 2 1 cm , /3 = 8 cm ,
S1 = 8 cm2 , S2 = 1 2 cm2 , S3 = 5 cm2 .
5. U zračnom rasporu složenog magnetskog kruga (sl. 18.13) izmjerena je mag

netska indukcija Bo = 0.5 T , a krivulja magnetiziranja materijala može se
opisati sljedećom relacijom: B = 0.04.;H (gdje je H u (A/m)). Odredite
struju I ako je N 200 , lo = 0.1 cm , 11 1 5 cm , /2 /3 = 30 cm, a
= = =
S1 = 2S2 = 2S3 .
Sl. 18.13.
6. Magnetski krug prema slici 18.14 izveden je od nelegiranog željeza, krivu

lja ( 1 ) , slika 18.1. Odredite magnetsku indukciju u srednjem stupu ako je
IN = 2000 A zavoja, 1 1 = h = 75 cm , 12 = 35 cm , S2 = 2S1 = 2S3 .
1 8.4. PRORAČUN SLOŽENOG MAGNETSKOG KRUGA 143
Sl. 18.14.
7. U zračnom rasporu magnetskog kruga na slici 18.15 treba biti magnetska in
dukcija Bo = 0.4 T . Odredite struju I ako je magnetski krug izveden od lje
vanog željeza, krivulja (3) sl. 1 8 . 1 . Zadanoje: Bo = 0.4 T , 11 /2 = 60 cm ,
=
/3 = 30 cm , lo 0.1 cm, S1 = S2 , S3 = l .2S1 , i N = 198 zavoja.

=
r- - - - --r - ---
,
1 I
I I
I I
I
_1
I I
I
I N Io . So=S2
I -r
I
I
I
I
Sl. 1 8. 1 5.
8. U magnetskom krugu na sl. 18. 1 6, koji je izveden od transformatorskog li

ma (krivulja (2), sl. 1 8. 1 ) moraju biti B1 = B2 = l .21 T . Zadano je:
I1N1 = 700 A zavoja, /1 = 20 cm, 12 = l O cm , /3 = 20.7 cm , lo = 0.5 mm,
S1 = S2 = 10 cm2 , S3 = So = 2.42S1 . Odredite a) hN2 ; b) Bo i Ho .
, - - - - - -i- - - - - - - - 1
I I
I I
I I
�......,.. I
/1, S1 12, S 2
Sl. 1 8. 1 6.
1 8.5. Permanentni materijali
I 1 8.5. Pitanja I
1. Koji se feromagnetski materijal upotrebljava za stalne magnete?
2. Kako se određuje radna točka stalnog magneta?
3. Kako se određuje minimalni volumen magneta?
I 1 8.5. Zadaci I
1. Magnetski krug s permanenetnim magnetom (osjenčano) (sl. 1 8. 17), čija
je magnetska karakteristika pravac prolazi kroz vrijednosti Br = 0.55 T i
Hc = -6.5 1 04 A/m . Ako se zanemari otpor polnih nastavaka i rasipanje,
·
odredite jakost magnetskog polja u zračnom rasporu. Zadano je: l = 3 cm ,

lo = 2 mm i presjeci Sm = SFe = S) .
Sl. 18. 1 7.
19.1. ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA U METALNOM ŠTAPU KOJI SE GIBA . . . 145
19.
Elektromagnetska indukcija
Elektromagnetska indukcija u metalnom štapu koji se giba

1 9. 1 .
u vremenski konstantnom magnetskom polju
1 19.1. Pitanja l
1. Što je elektromagnetska indukcija?
2. Kako se računa sila na gibajući naboj u magnetskom polju?
3. Što se događa kada se vodljivi štap giba u magnetskom polju?
4. Što stvara nagomilani naboj na krajevima gibajućeg štapa u magnetskom polju?
5. Što je vektor induciranog električnog polja?
6. Koliki je rad potreban da se gibajući naboj u homogenom magnetskom polju
prenese iz točke( 1 ) u točku (2 )?
7. Kako se definira inducirana elektromotorna sila (EMS) gibanja?
8. Kako se računa EMS vodljivog neravnog štapa u nehomogenom magnetskom
polju?
19.1. Zadaci �
1. Vodljivi ravni štap duljine l = 0.5 m giba se brzinom v = 20 m/s okomito
sjekući silnice uhomogenompolju indukcije B = 0.8 T (slika 19. 1 ) . Odredite
inducirani napon u12 između krajeva štapa.
146 1 9. ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
X
X X X X (l) X X (I) X X
X X
X X X X X X X jj X
X X X X X
v
X X X
X X X X X X X X
(2)_*
X X X
_ __ -X X
x b X
X X
v
X X X X X X
b
X X X X X 2 X
V
x _
X X X X X X
------
X
--
X
X �: X X
X X X X X � �
X
Sl. 19.1. Sl. 1 9.2.
2. Kruta vodljiva kontura giba se u homogenom magnetskom polju prema sli

ci 19 . 2. Odredite inducirani napon u12 ako je a = 10 cm i b 80 cm, =
v = 8 m/ s i B 1 T . =
3. Vodič u obliku slova Z giba se brzinom v okomito na magnetsko polje (sli

ka 19 .3). Koliki napon pokazuje voltmetar spojen prema slici?
X X X X -------
-----------
X
X X X X X X X
v
X X ;fn
O.
I l�k=
-
a = l OO cm
v
X X X X X l= 120 cm
X X
X X X X X X X
X X l X 1I X
-------- --
2 I
f
' -------
Sl. 19.3. Sl. 19.4.
4. Štap duljine l = 120 cm klizi po bakrenim tračnicama brzinom v = 2 m/s u

magnetskom polju indukcije B = 1 .2 T . Odredite inducirani napon e , silu
kojom magnetsko polje djeluje na štap, snagu gibanja štapa i snagu na otporu
R = 0. 1 kQ (slika 19.4). Zanemarite otpor štapa i bakrenih tračnica, kao i
trenje klizanja.
5. Vodljivi štap duljine l = 12 cm rotira u homogenom magnetskom polju in
dukcije B = 1 T s n = 30 okr/min i pritom jednim krajem klizi po tankom
metalnom prstenu polumjera R = 1 O cm . Koliki je napon na priključnicama
ab (slika 19.5)?
19. 1 . ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA U METALNOM ŠTAPU KOJI SE GIBA . . . 147
X X X X X X X
X X
X X
X X
X X
b
X X
X X
X X X X X X X
Sl. 19.5.
6. U trenutku t = O s vodljivi štap duljine l = 1 m počinje se jednoliko gibati br

zinom v = 2 m/s (slika 1 9.6) . Odredite induciranu EMS u trenutku t = 0 . 1 s
ako je I = 2 A , d = 10 cm , a = 15 cm .
r r B
I
X X X X X X
I
I z
t
I X X X X X X
I
I
I vi d X X X X X R
�-- ---1
II v
I X X X X X X X
I
I d I a
a
X X X X X X X X
Sl. 19. 6. Sl. 19. 7.
7. Supravodljivi štap klizi po supravodljivim tračnicama brzinom v = 2 m/s .

Odredite induciranu struju, silu na štap i snagu na otporu R na slici 19. 7.
Zadano je: B = 0.8 T , v = 2 rn/s , l = l .2 m , d = 1 m, a ukupan otpor
krugaje R = lO Q .
8. Odredite induciranu struju, silu na štap i snagu na otporu R na slici 1 9.8.
Supravodljivi štap klizi po supravodljivim tračnicama brzinom v = 2 m/s .
Zadanoje: B = 0.8 T , v = 2 m/ s , l = 1 . 8 m , d = 1 m i a = 60° , a ukupan
otpor krugaje R = IO Q .
148 19. ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
X X X X X B
X X X X X
d X X X R
X X X X X
X X X X X
Sl. 19.8.
9. Odredite induciranu struju, rezultantnu silu na izlomljeni štap i snagu na ot

por R u shemi na slici 1 9.9 ako metalni štap klizi brzinom v = 2 m/s po
supravodljivim tračnicama. Zadano je: B = 1 T , v = 2 m/s , li = 0.6 m ,
h = 0.2 rn , /3 = 0 . 8 rn , d = 1 rn , a = 60° , R = 10 .Q - ukupni otpor.
X X X X X X X X X
B -homogeni
- -
X X X X X X X X
V
X a X X X X X X X
R
X X X X X X X X X
X X X X X X X X X
metalni štap
Sl. 19.9.
10. Štap dužine I = 1 m u trenutku t = O počne se gibati brzinom v = 2 m/ s

prema slici 19.10. Odredite funkciju EMS i ucrtajte smjer EMS. Zadano je:
I = 2 A, d = 10 cm , a = 15 cm .
2! I V 2
d a
_ _ __ J
Sl. 1 9. 1 0. Sl. 1 9. 11.
11. Dva Faradayeva diska vrte se u suprotnim smjerovima u homogenom magnet

skom polju koje upada okomito na diskove (slika 19. 1 1). Odredite napon u1 2
ako je B = 0.8 T , w1 = 40 rad/s, w2 = 20 rad/s, R 1 = 3 cm i R2 = 5 cm .
1 9.2. GIBANJE METALNE KRUTE KONTURE U NEHOMOGENOM . . . 149
1 9.2. Gibanje metalne krute konture u nehomogenom vremenski

konstantnom magnetskom polju
1 9.2. Pitanja I
1. Kako se računa inducirana EMS u vodljivoj krutoj konturi koja se giba u
nehomogenom magnetskom polju? Objasnite tu pojavu.
2. Može li se relacija iz 1 . pitanja izraziti pomoću promjene toka i kako?
3. Opišite sve uzroke koji mogu dovesti do promjene toka u konturi.
I 1 9.2. Zadaci �
1. Odredite iznos i smjer inducirane EMS u zavisnosti o vremenu u krutoj konturi
koja se počne gibati u trenutku t = O brzinom v (slika 19.12). Zadano je:
I = lO A , a = lO cm , b = 40 cm , c = SO cm , v = 3 m/s .
X X X X X X
·I I r:
X X X X
X X X
a
X
I
I
I
I
V
c - X X X X X X
a
b ;x: X X x: :x x:
I I I I
I
a I b I b I
o X
Sl. 19. 1 2. Sl. 19. 13.
2. Pravokutna kruta vodljiva kontura giba se brzinom v = 4 m/ s okomito sjekući

magnetske silnice indukcije B = 1 T (slika 19 . 13). Odredite oblik inducirane
EMS u zavisnosti o vremenu ako je a = 40 cm , b = 20 cm .
3. Pravokutni metalni okvir okomito probadaju silnice homogenog magnetskog
polja indukcije B = 0.8 T . Koliko se inducira EMS ako se okvir izvuče iz
polja u vremenu t = 0. 1 s (slika 19.14 )? Zadano je: a = 20 cm , b = 10 cm .
B
X X X X
� - - - - - - -,
I
I
X X I
I
I
I
I
X X I
I
I
I
b I
I
X X I
I
I
I
I
X X I
I
I
I
I
L - - - - - - -I
Sl. 19.14.
1 9.3. Faraday-Lenzov zakon
J 1 9.3. Pitanja I
1. Do kakvih su opažanja došli Faraday i Lenz?
2. Kako glasi Lenzovo pravilo?
3. Može li se inducirana EMS razdvojiti na komponentu gibanja i komponentu
promjene toka?
4. Kako se računa inducirana EMS u složenoj konturi?
j 1 9.3. Zadaci I
1. Kroz svitak od N 100 zavoja mijenja se magnetski tok </>(t) prema da
=
nom zakonu (slika 19.15). Nacrtajte grafikon induciranog napona i nađite
efektivnu vrij ednost induciranog napona u svitku.
 (Wb)
0.002
Sl. 19.15.
19.3. FARADAY-LENZOV ZAKON 151
2. Ravnim dugim vodičem teče struja i = 10 sin( l OOOt) (slika 19. 16). Odredite
napon u1 2 (t) . Zadano je: a = 20 cm , b = c = 0.6 m .
i =5s.in3 14t (A)
I
I
I
I b = lOcm
I
I
I
I
I
: a 1= 10cm I a 2 =20cm
a I
I d lrnm I
=
- J i----
I
Sl. 19. 1 6. Sl. 1 9. 1 7.
3. Žičani okvir prema slici 19 . 17 leži u istoj ravnini s linij skom strujom koja se
vremenski mijenja. Odredite: a) induciranu EMS te ucrtajte njezin referentni
smjer; b) maksimalnu i efektivnu vrij ednost EMS.
4. Odredite inducirani napon u12 na slici 19. 1 8 koji nastaje kada se stru
ja I = lO A linearno smanji na nulu u vremenu t = 0 . 1 s . Zadano je:
a = l O cm , b = l O cm , c = 50 cm .
I
2
a I b
Sl. 19.18.
5. Odredite induciranu EMS u složenoj konuri koja se nalazi u promjenjivom

magnetskom polju indukcije B = .J2 sin(3 14t) T (slika 19.19). Zadano je:
S1 = 10 cm2 , S2 = 4 cm2 .
6. Odredite induciranu EMS na slici 1 9 .20 ako kroz ravni vodič teče sinusna
struja i = Im sin wt .
I o-;•
a1
Sl. 19. 20.
7. Odredite inducirani napon u12 u složenoj konturi na slici 1 9.21 ako je

i = IO J2 sin(3 14t) A, a = l O cm , b = 30 cm , c = l O cm , d = 50 cm
i g = l O cm .
a b I
d
i
d �
I I
]�
I �
12 1 2
Sl. 19.21. Sl. 19.22.
8. Odredite inducirani napon u 12 u složenoj konturi na slici 1 9.22 ako je

i = 1 0 v'2 sin(3 14t) A, a = l O cm , b = 30 cm , c == l O cm , d = 50 cm
i g = l O cm .
9. Odredite inducirani napon složenoj konturi na slici 1 9.23. Zadano je:

u
i = 1 o.J2 sin 1 OOOt , a = 20 cm , b = 40 cm , c = 60 cm .
b
a
b
� 2
c
2
c
1 2
Sl. 19.23.
10. Odredite inducirani napon u složenoj konturi na slici 19.24. Zadano je:
i = s.J2 sin 5000t ' a = 20 cm , b = SO cm , c = 60 cm .
]2 1l
I• 2 I 2 •I
I I I
a a
c b
d
a
- a
I 2
Sl. 1 9.24. Sl. 19.25.
11. Odredite induciranu EMS u pravokutnoj konturi na slici 1 9.25 ako je i 1

2 sin 1000t , iz = 5 sin 1000t , a = 50 cm , b = 60 cm , c = l O cm i
d = 20 cm .
12. Izračunajte iznos i polaritet napona U12 u konturi na slici 19 .26 ako je poznato
da se struja ravnog vodiča smanjuje brzinom 2000 A/s, a = 20 cm .
Za
3a
-1 �
12
Sl. 19.26.
13. Odredite inducirani napon u12 u trenutku t = 2 ms u prethodnom zadatku

ako je struja i = 5 sin( l OOOt + 60° ) .
14. Odredite smjer i iznos inducirane EMS u trenutku t = 1 s u konturi C koja
obuhvaća tok = 2t2 - 3t (slika 1 9.27).

X X X X X X X X
c X X X X X
2a jj
X X X X X
X X X X X
3a
X X X X X X X X
Sl. 19.27. Sl. 19.28.
15. Složena žičana kontura prema slici 19.28 nalazi se u okomitom homogenom
magnetskom polju indukcije koja se vremenski mij enja B = 0.2 + 2t . Ako
otpor žice duljine a = 10 cm iznosi R = 0. 1 Q , odredite iznos i smjer struje
u konturi.
16. Kroz svaki zavoj svitka od N = 1 00 zavoja prolazi promjenjivi magnetski
tok = -3t2 + 2t (Vs). Odredite inducirani napon na priključnom svitku
( Uab =? ) u trenutku t = 2 s (slika 19.29) .
�----�-�--�--�--�--�--�--�-�---�
a b
Sl. 19.29.
17. Na stalni magnet zamotano je N zavoja (slika 1 9.30). Ako po zavojima klizi
priključnica c brzinom v pri čemu ostvaruje električnu vodljivost, koliki je
napon Uab ?
a
N
c
b
s
Sl. 19.30.
18. Kroz svitak od N = 800 zavoja mij enja se magnetski tok kao na slici 19.3 1 .
Odredite inducirani napon na svitku i prikažite ga grafički.
�:[ __ .______
2 t(s)
Sl. 19.31.
19. Kružna bakrena kontura spojena je na otpor R = 5 kQ i nalazi se u polju

indukcije B = v'2 sin(3 14t) T (slika 1 9.32). Odredite induciranu EMS i
struju kruga. Zadano je: polumjer kružne konture a = 5 cm , presjek žice
S = l mm2 . ...----� - - - - - - - - - - - ,
I
I
I
R1 Rz
I
:
I
_,,�lih.. :
I
I
I
V
0R
v
R
a) b)
Sl. 19.32. Sl. 19.33.
20. Oko željezne jezgre transformatora kroz koju prolazi vremenski promjenjiv
tok (t) postavljenje metalni prsten (kratko spojeni zavoj) koji je izveden od
dvaju različitih materijala. Jedna polovica prstena ima velik otpor R1 , a druga
velik otpor R2 . Koliki će napon pokazivati voltmetar otpora Rv ako mjerenje
vršimo u položaju a), a drugi put u položaju b) (slika 19.33)? Ako mjerenje
izvršimo pomoću dvaju potpuno istih voltmetara na objema stranama, hoće li
voltmetri pokazivati istu vrij ednost?
Poopćenje Faraday-Lenzovovog zakona. Maxwellove

1 9.4.
jednadžbe
J 1 9.4. Pitanja I
1. Kako je Maxwell poopćio Faraday-Lenzov zakon?
2. Š to je elektromagnetsko polje?
3. Iz kojih zakona proizlaze Maxwellove jednadžbe?
4. Izrazite električno polje pomoću električnog i magnetskog potencijala.
5. Kako se može računati magnetski tok pomoću magnetskog vektora potencija
la?
6. Kako se računa magnetski vektor potencijala?
7. Kako se računa inducirano električno polj e i struja konture?
1 9.5. Princip generiranja sinusne i istosmjerne EMS
J 1 9.5. Pitanja I
1. Na kojem principu rade današnji najveći izvori električne energij e?
2. Opišite princip generiranja sinusne EMS.
3. Što je perioda sinusne vremenske funkcije?
4. Što je frekvencija?
5. Objasnite princip generiranja sustava trofaznih EMS.
I 1 9.5. Zadaci �
1. Dugi vod i pravokutni svitak s N = 30 zavoja tanke žice leže u istoj ravnini
prema slici 1 9 .34. Odredite inducirani napon u svitku ako kroz vod teče struja
i = 14. 1 sin(3 14t) A. Zadanoje: a = 6 cm , b = 6 cm , c = 6 cm , l = l O cm .
2. Odredite pokazivanje voltmetra u shemi na slici 1 9.35. Zadano j e: ro = 1 000
rad/s, a = l O cm , B = 1 .2 T .
1 9.5. PRINCIP GENERIRANJA SINUSNE I ISTOSMJERNE EMS 157
X X X X X X X
a
X X X X X X X
O)
X -->< X X X X _x
2a
X X X X X X X
2š1<
X X X X X X
a
I I
I I X X X X X X X
I
I
I
I bc
V
I
><,
r---r---
i)( >< ><

I
X �e ! X
Sl. 19.34. Sl. 19. 35.
3. Koliki napon pokazuje voltmetar spojen kao na slici 19 .36 ako se žica zadanog
oblika vrti s n = 600 okr/min u homogenom magnetskom polju B = 0.8 T ,
r = 1 O cm , l = 5 cm ?
X X X X X X X
X X X
©n
X X X
X
2.51
X
4. Pločasta zavojnica prema slici 1 9.37 ima r1 = 2.5 mm , r2 = l O mm i

b = l . 8 mm ,a namotana je bakrenom žicom promjera 0.3 mm . Ima ukup
no 1 50 zavoja, vrti se konstantnom brzinom n = 600 okr/min. Koliki je
najveći ulančani tok? Kakav se napon inducira u zavojnici? Zadano je:
Bo = 0.45 10-4 T (indukcija Zemljinog polja).
·
) smjer
rotacije
: b :
�
Sl. 19.37. Sl. 19.38.
5. U centru velike kružne petlje polumjera Ri = 1 m , protjecane izmjeničnom

strujom I = 0.1 sin(lOOt) A, nalazi se vrlo mala petlja polumjera R2 = 1 cm
od tanke žice (slika 19.38). Izračunajte nastalu induciranu EMS u maloj petlji
uz pretpostavku da se polje kroz malu petlju može smatrati homogenim.
Sl. 19. 39.
6. Svitak od N gusto i jednoliko spiralno namotanih zavoja okomito probada

magnetsko polje indukcije B = Bm sin wt T . Ako je vanjski polumjer namota
jednak a , odredite maksimalnu induciranu EMS u svitku na slici 1 9.39.
19.7. SAMOINDUKCIJA 159
1 9.6. Vrtložne struje
1 9.6. Pitanja I
1. Kako nastaju vrtložne struje?
2. Kakve su posljedice vrtložnih struja?
3. Kako se računaju gubici u transformatorskom limu?

4. Što se podrazumijeva pod imenom skin-efekt?
I 1 9.6. Zadaci I
1. Odredite ukupne gubitke vrtložnih struja u transformatorskom limu mase
m = 320 kg ako je debljina lima d = 0.35 mm , Bm = 1 .2 T , f = 50 Hz i
W
<Jv - 0 6 10-4
- · · I
Hz2 T2 kg ·
1 9. 7. Samoindukcija
/ 1 9.7. Pitanja I
1. Kako nastaje inducirana EMS samoindukcije?
2. Što je koeficijent samoindukcije?
3. Kako se računa koeficijent samoindukcije torusnog svitka?

4. Koja je jedinica za koeficijent samoindukcije?
5. Kako se računa EMS samoindukcije i kako se određuje njezin smjer?
6. Kako se računa i određuje referentni polaritet induciranog napona?
7. Kako se definira induktivitet kao element strujnog kruga?

8. Opišite: a) linearni i b) nelinearni induktivitet.
I 1 9.7. Zadaci I
t. Izračunajte induktivitet solenoida. Zadano je: promjer solenoida d = 2 cm ,
duljina solenoida l = 1 O cm i broj zavoja N = 100 .
2. a) Odredite induktivitete solenoida dužine l = 20 cm , polumjera a = 1 cm ,
broja zavoja N = 200 i µr = 1 .
b) Ako se struja solenoida I = S A linearno smanji na nulu za t1 = 2 ms ,
koliki j e inducirani napon?
3. Izračunajte induktivitet torusnog svitka akoje ls = 30 cm , S = 4 cm2 , µr = 1
i N = 200 zavoja.
4. Tanki torusni svitak, N = 1 57 zavoja, presjeka S = 1 cm2 , srednjeg polum
jera rsr = 4.5 cm ima krivulju magnetiziranja kao na slici 19.40, napaja se
strujom koja raste brzinom 2 A/ s od I = O A do konačnog iznosa I 6 A .
Odredite inducirani napon na priključnicama svitka u trenutku t1 = 0.5 s i
=
t2 = 2 s .
5. Torusni svitak ima induktivitet L = 0.5 mH , µr =konst. i N = 1 000 zavo
ja. Ako kroz svitak teče struja I = 20 A , odredite magnetski tok , kao i
ulančani tok 'I' .
lO cm
I
----- _ _.
B (T)
/=15 cm
N= 4000
1000 H (A/m)
Sl. 19. 40. Sl. 19.41.
6. Izračunajte induktivitet voda ako je polumjer vodiča a = 0.5 cm, razmak

d = 1 m i duljina l = 500 m .
7. Izračunajte induktivitet svitka sa željezom prema slici 1 9.41 :
a) bez zračnog raspora;
b) sa zračnim rasporom lo = I mm .
c) Koliko zavoja treba dodati da se induktivitet poveća za 2%?
8. Izračunajte statički induktivitet L svitka od N = 1 000 zavoja omotanih oko
srednjeg stupa željezne jezgre sa zračnim rasporom lo0.5 cm ako je tok na
19.8. MEĐUSOBNA INDUKCIJA 161
desnom stupu cJ>2 = 4.8 - 10-4 Vs (slika 1 9.42). Zadana je magnetska karak
teristika magnetske jezgre:
0.5 1 1 .75 2.2 3 4 4.5 6.5
, - - -- - - - - - -.
I I
I I
I
I
I
I
I
I
I
�!
01
.,.., ,
N'
I
I
I
I
I
I
I
I
I
20 30
:
I I
____ ______ _J
Sl. 1 9. 42.
1 9.8. Međusobna indukcija
1 19.8. Pitanja I
1. Kada se javlja međuinduktivno djelovanje?
2. Što je tok međusobne indukcije?
3. Što je koeficijent međusobne indukcije?
4. Kako se računa inducirana EMS međuindukcije pomoću induciranog polja?
5. Objasnite da je M12 = M21 .
6. Kako se definira koeficijent međuindukcije dvaju svitaka?

7. Kako se određuje referentni smjer inducirane EMS?
8. O čemu sve zavisi smjer EMS međuindukcije?
9. Kako se određuju i obilježavaju istoimene priključnice?
10. Objasnite slučaj kada se tokovi pomažu.
11. Objasnite slučaj kada se tokovi odmažu.
162 1 9. ELEKTROMAGNETSKAINDUKCIJA
I 1 9.8. Zadaci I
Kroz toroid pravokutnog presjeka prolazi žica kroz koju teče struja i2
100(1 - e-21)( A) . Odredite vrij ednost induciranog napona u svitku od
1.
N1 = 1000 zavoja namotanom jednoliko na toroidnu jezgru (slika 19.43).

Zadanoje: R1 = 4 cm, Rz = 6 cm, h = 2 cm , N1 = 1000, µr = 80 .
ai az
l
ai a2 bi bi
o o o o
bi
o
140!!!!I!! ioo mm l4o mml
I c
I
a) b)
Sl. 19.43. Sl. 19.44.
2. Dva svitka, N1 = 400 zavoja, L1 = 0.032 mH i Nz = 700 zavoja 1

L2 = 0.098 mH vezana su induktivno, a koeficijent induktivne veze je
k = 0.8 . Ako kroz svitak 1 teče struja /1 i stvara magnetski tok Cl>11 = 8µ Wb ,
odredite tok međuindukcije Cl>2 1 , kao i ulančani tok '1'2 1 .
3. Nađite međuinduktivitet po 1 km dužine između dvaju paralelnih vodova
a1 - a2 i b1 - b2 prema slici 19.44 a) i b ).
4. Odredite inducirani napon Uab u trenutku t = 1 s ako se struja mijenja po

zakonu i = 2 · ( l - e- 21) A . Zadanoje: k = 0.5 , L1 = 0.2 H, L2 = 0.05 H ,
L3 = O.I H (slika 19.45).
L3
y \k
,p s s=zzzt,
I L1 M L2
-!___
a b c
a L2 b
Sl. 19. 45. Sl. 19.46.
5. Struja u dijelu kruga prema slici 19.46 raste brzinom 100 A/s. Odredite
napone Uab i Uac ako je L1 = 0.2 H , L2 = 0.4H i M = 0.3 H .
6. Odredite napon Ucd ako je struja i1 = �t + 2 A , a L 1 = L2 = M = 20 InH
(slika 19.47).
19.8. MEĐUSOBNA INDUKCIJA 163
7. Raste li struja i1 ili pada kada je napon na priključnicama µcd < O (slika 1 9.47).
Kakav je pritom napon µab ?
a
b 4
Sl. 19.47. Sl. 19.48.
8. Dva su svitka induktivno vezana. Ako kroz svitak 1 teče struja /1 i stvara mag
netski tok <1>1 1 = 8µWb , odredite <1>2 1 i '1'2 1 ako je zadano: L1 = 0.04 H ,
N1 = 500 zavoja, L2 = 0.08 H , N2 = 800 zavoja i k = 0.8 .
1 t
9. Odredite napone u12 , u34 (slika 1 9.48). Zadano je: i1 = 2 e- + 2 A ,
i2 = - 4e-2t + 1 A , L 1 = L2 = M1 2 = M2 1 = M = 20 mH .
1
164 20. ENERGIJA I SILE U MAGNETSKOM POLJU
20.
Energija i sile u magnetskom polju
20.1 . Energija induktivnog svitka u strujnom krugu
20.1 . Pitanja I
1. Što je induktivna energija?
2. Kako se računa energija linearnog induktiviteta?
3. Kako se računa energija nelineamog induktiviteta?
I 20. 1 . Zadaci I
1. Kroz induktivitet Li = 0. 1 H teče struja i V2 sin(3 14t +
= �)A. Izračunajte
energiju u induktivitetu u trenutku t = 1 ms .
A.
2. Izračunajte induktivnu energiju induktiviteta zadanog '11 -i krivuljom na sli
ci 20. 1 ako kroz njega teče struja I = 4
'Y (m Wb)
2 4 J (A)
Sl. 20. 1.
20.2. RASPODJELA ENERGIJE U MAGNETSKOM POLJU 165
3. Za koliko se promij eni magnetska energija torusnog svitka ako se broj zavoja
poveća dva puta, a struja ostane nepromij enjena?
4. Tanki torusni svitak s N == 100 zavoja protjecan strujom I = 12 A ima jez
gru čija je krivulja magnetiziranja B( T) = O.OJ/Ii (A/m), a presjek jezgre
S = 1 cm2 i srednja dužina l = 1 m . Odredite energiju magnetskog polja u
svitku.
5. Odredite magnetsku energiju u svitku u 4. zadatku, točka 19.7., kadaje struj a
dosegla konačnu vrijednost.
20.2. Raspodjela energije u magnetskom polju
I 20.2. Pitanja I
1. Gdje je smještena magnetska energija?
2. Definirajte prostornu gustoću magnetske energije.
3. Kako se računa gustoća magnetske energije linearnih materijala?
4. Kako se računa ukupna energija u nekom volumenu ako je poznata njezina
gustoća?
5. Može li se pomoću magnetske energije izračunati induktivitet i kako?
I 20.2. Zadaci �
1. Izračunajte gustoću energije iz B-H dijagrama (slika 20.2) ako je H =
B(T)
200 A/cm .
\
1 ---- - ---------------- I
. ---- - - - - --- --- --- - - - - -- - - -
'
I
!
0.8
N
10 20 H (A/cm)
Sl. 20.2. Sl. 20.3.
2. Kolika je gustoća magnetske energije ako je H = lO A/cm , a B-H krivulja

je dana na slici 20.2?
3. Koliki je µr u zadatku 2?
4. Tanka torusna jezgra (slika 20.4) čija je B-H krivulja zadana na slici 20.4 c)
ima N = 600 gusto motanih zavoja, te dimenzije a1 = 200 mm, a1 =
240 mm, h = 40 mm i 8 = 1 .5 mm . Ako je presjek zračnog raspora So = S
i u njemu vlada indukcija Bo = 1 .2 T , odredite struju I i energiju magnetskog
kruga.
h B (T)
2400 H (A/m)
a) b) c)
Sl. 20.4.
5. U zračnom rasporu (slika 20.3) magnetska energija iznosi W0 = 0.04 J .

Odredite struju I ako j e N = 100 zavoja, lo = 0.5 mm , lsr = 20 cm ,
S1 = So = 1 cm2 , B = 0.03VH, gdj e je (B) = T , a (H) = A/m .
6. Koliko je energije po jedinici volumena potrebno utrošiti na jedan ciklus mag
netiziranja magnetskog materijala čija je petlja histereze dana na slici 20.5?
1B (T)
0.8
Sl. 20.5.
7. Magnetski krug izveden je prema slici 20.6 od materijala čija je krivulja mag
netiziranja aproksimirana funkcijom B(T) = 0.05VH. Odre.dite struju I
tako da u zračnom rasponu lo = 1 mm bude energija Wo = 1 .2 J . Zadano je:
l = 20 cm , 10 = 1 mm , S = 8n cm2 , N = 500 zavoja, W0 = 1 .2 J, ! 1 = 21 ,
12 = 4! , h = I , S1 = l .2S, S2 = S i S3 = 2S .
20.3. GUBICI U ŽELJEZU ZBOG HISTEREZE 167
r--
- --- -, - - - - - - ,
� �
I I
l I I
I
I
I
/3 , S 3 I
I I
I I
I I
L---- _,_ _ _ _ _ _ _ J
Sl. 20.6.
20.3. Gubici u željezu zbog histereze
I 20.3. Pitanja I
1. Objasnite kako se mijenja gustoća energije magnetskog polja kod feromagnet
skog materij ala.
2. Nastaju li gubici u feromagnetskim materij alima zbog petlje histereze?
3. Kako se računaju gubici zbog petlje histereze?
I 20.3. Zadaci �
1. Odredite gubitke petlje histereze željeznog transformatora s jezgrom od 320
kg debljine d = 0.35 mm kod Bm = 1 .2 T i f = 50 Hz ako je crh = 0.025 .
2. Kolika se energija troši po jedinici volumena u jednom ciklusu magnetiziranja
ako je idealizirana krivulja magnetiziranja dana slikom 20.7?
B (T)
0 .8
-25 25 H(AJcm)
- 0 .8
Sl. 20. 7.
3. U jezgri od limova mase m = 1 O kg pri Bm = 1 .5 T određeni su ukupni gubici

kod /1 = 42 Hz , P1 = 69 W , a kod h = 60 Hz, P2 = 1 16 W . Odredite
konstante limova ah i av tog materijala.
4. Koliki su gubici u materij alu u prethodnom zadatku kod frekvencije f = 50 Hz
i Bm = l .S T ?
20.4. Energija induktivno vezanih svitaka
I 20.4. Pitanja I
1. Kako se računa magnetska energija dvaju međuinduktivno vezanih svitaka?
2. Ovisi li ukupna magnetska energija dvaju međuinduktivnih svitaka o među
sobnom položaju i o smjerovima struje?
3. Kako se računa magnetska energija više induktivno vezanih svitaka?
4. Kako se može izračunati međuinduktivitet pomoću energije magnetskog polja?
I 20.4. Zadaci I
1. Izračunajte ukupnu magnetsku energij u na:
a) slici 20.Sa;
b) slici 20.Sb.
Zadanoje: L1 = O.S H , L2 = 0.2 H , M = 0.6 H .
20.5. RAČUNANJE SILA U MAGNETSKOM POLJU POMOĆU PROMJENE ENERGIJE 169
M _,-- M
/ -.....
I
,,.
* l==2A /=2A * * I
L1 L2 Li L2
a) b)
Sl. 20.8.
2. Ako kroz spoj na slici 20.8a teče struja i = 2 sin(314t + �)A, izračunajte
energiju u trenutku t1 = 1 ms.
20.5. Računanje sila u magnetskom polju pomoću promjene
energ ije
I 20.5. Pitanja I
1. Napišite bilancu energij e dvaju međuinduktivno vezanih svitaka.
2. Na što se troši dio energij e izvora ako magnetska sila izvrši rad?
3. Kako se računa magnetska sila pomoću promjene magnetske energij e ako je:
a) 'I' =konstanta; b) I =konstanta?
4. Može li se moment rotacije odrediti pomoću magnetske energije?
[ 20.5. Zadaci I
1 . U dugom solenoidu s N/ l zavoja po metru dužinskom i presjeka S nalazi
n =
se željezna jezgra ( µr 1 ) dužine (sl. 20.9). Ako kroz solenoid teče struja
> x
I, odredite silu i njezin smjer na željeznu jezgru, uz zanemarivanje rubnih
uvjeta.
® ® ® ® ® ® ® ® ® ®
- 1 01 I
- - X
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
X
Sl. 20.9.
2. Odredite prosječnu snagu potrebnu za rotiranje konture u primjeru 19.20

(sl.19.26, OEl) ako se zanemari trenje. Zadano je: = b = lOcm, a = c
w = 80 s- 1 , B = 0.5 T, a ukupan otpor konture iznosi R = 0.6 Q .
REZULTATI RJEŠENJA ZA DATA KA
3. ELEKTRIČNO POLJE 173
1. Osnovni pojmovi o elektricitetu
1. 14.98 · 10 16 C. 2. a) NAg 5.86 · 1028 elektrona

_
-
m 3 ., b) Vi _
- 0.0307m3 .
3. Qpr = 418.66 · 109 C.
2. Coulombov zakon
[EJ
t. Q = 2 - 10-10 c . 2. Q = 5.024 . 10-10 c. 3. Q = 16.741 - 10- 12 c.
4. Q = 0.01 nC. Q = 4n . 10-15 C.
5.
1 . F2 = 4 N. 2. f = -0.4866 . 10-6rn. 3. F1 = -0.525 . 1 o-6rn.

4. F2 = i.012 . 10-6rn. F3 = -0.95625iN. 6. f2 = o.165625iN.
5.
7. F = (-2.58751:'- 1.3375.7) . 10-6N' IFI = 2 . 9127 . 10-6N.
s. F3 = o.288JN. 9. F3 = o.l15JN.
10. Fe = 82.24nN; T 1.523 · 10-16 s, = 4.124 · 10 1 6 (r/s).
== w
11. Q = 202.26nC. 12. F3 = O ; x= 4.124cm. 13. F = 86.4µN.

.
14. f = 3.6 10-6JN. 15. Q2 o i Ql = - Q2 .
>
16. a) f1 o , b) F2 = 0.1449.fN , c) f3 = -0.36JN, d) F4 = 0.45?:N,
==
17. T(O, ±--) .

av'2
e) Fs = -0.45iN. 1 8. F = 0.541:' + 2.12625j,
2 22
IFI = 2.19375 . 19. a) nAg = 0.5581 · 10 atoma, b) 0.8336 · 10-9%.
20. F = 4N.
3 . Električno polje
[EJ
1. E = 3 · 103 V/m.
174 RJEŠENJA ZADATAKA IZ ELEKTROSTATIKE
1. Q = 5.55 1 0- 6 C . 2. a) E1 = O ; b) E2 = 90f V m; c) E3 = 28.98f V m;

-+
·
-+
-t -+
d) E4 = -90i V m; e) Es = -28.98J V m.
3. a) E1 = 1 8f V m; b) E2 = -72f V m; c) E3 = 14.49f V m; d) E4 =
-72f V m; e) E5 = 14.49f V m.
4. E = 27002 + 3600) V /m, IEI = 4500 V/m.
5. E = -68.47f+ 334.59) V/m, IEI = 341 . 526 V/m.
6. E = 3 l . 82f + 32.2f V /m, IEI = 45.27 V/m.
7. E = - 15.91f - 63.64) V/m, IEI = 65.6 V /m. 8. E = 6.3 1 k V/m.
9. ff = - 3 . 1 555 k .
10. X = 0.0366 m ,
E
11. x = - 13 .66 cm . 12. E = 1 .018.23f V/m.

13. a) EA = 0.391 5f + 0.4212) + 0.5366 k , b) EA = - 0.8055f + 1 .5888f -
1 .5777k . 14. a) EA (Q2 ) = - 1 .8 106 f V/m, b) E = -0.42 · I 06f V/m.
·
15. E1 = - 12882 V/m, E2 = O , E3 = 1288f V/m. 16. EA = 1 600 V/m.

I
17.
!U!
E'
i
I \
+Q 1 -Q
I
I
�i \( X I
d
I
18. E1 = 0.5 · 106 f V/m, E2 0.2 106f V /m. 19. x = 20 cm .

= ·
.
20. Q2 = 0.36356 10- 6 C . 21. E = - 104.436f - 63 .64) V/m,
·
IEI = 122.3 V/m. 22. E = - 13 127.21 f-5 927.21fV/m, IEI = 14403.3i V/m.
23. IEI = 1 190.59 V m.
4. GAUSSOV ZAKON 175
[EJ
1. <l>E =Vm. 2. <l>E = 120 Vm. 3. Ex = 6000 V/m,
240
Ey 2000 V/m. 4. f EdS EQQ .
= <l>E = 44 Vm. 6. = 1 8n Vm.
= 5.
S
7. E 1 88.747 kV/m. 8. a1 = 49. 107° .
=
1. E (x = O ) =
A
4ne0y · �
) l
2 ·
-+
2· E = (z+ fJ 4ne a ' E = 4ne a v 2 .

o
A
o
). µ;
V \2J
2 1
OE l na +gornjoj
y
3.
Q2 -E - EyE
Prema slici 3 . 17.
= Q Q1 , pa Je trazeno po1Je
.
11.
v .
polovici prstena je Qi , a na donjoj
koQ =
ko (2 Q1 - Q) .
-
r2
cos a;Ez =
11.
r2
sma .
+1;
1
2 y = - r =
(-
4. E a) b) Er = O .
;� c� y - v'if,l+ y,)
. 5.
Jn2
=
2 neoa 2 nEo
6. E =
(j
+ 2
7. E =
:
20
1
Ja :+ y' ).
=
[
8.
4Eo .
4. Gaussov zakon
I 4.1 . i 4.2. I
<l>s1
Q1 + Q2
Q1 pr
2. . 3. E1 = - ; O � r � a,
<l>� 2 Eo
Q . pr ·
r � a. 4. f EdS = -
8 Eo
5. E1 = ...:.
3 EQ
...L ; O � r � a,
1
-
-s
8
Eu = 3pEoa3r2 ; r � a . 6. E1 = O; O � r < a1 ,
( ) a3
E-+ -- -
Eu = _!!_
3 Eo
r- 2 ;
r
7. = ). i
-+ ). J,
-+
2ndeo 2rcd../3eo
E2 = 0.21 57 . 106 r v/m.
9. E 10. E
(J
I
"Eo
o X
o X
I
X2 X
-(J
&o i::o
2cr
Sl. 1. Sl. 2.
:.t
11. 12.
60
(J
eo
o x
i X
o X
I � X:l X - cr
"Eo
Sl. 3. Sl. 4.
13. E
2cr
o X
a = 0.157m . 15. E1 = 4ne0r Q1 , 0 < r < a1 ,

14. 2
1 + Qz , a2 � r � a3 , Em = Q1 + Q2 + Q3
ETI = Q4ne a3 .
or2 4neor2 , r ?
16. E 1 = 45 V m, E2 = 22.5 V m, E3 = O .
A (_, ;;'I
17. E = i + J1 , E = neod v 2 .
A M
_,
neod - -
5. ELEKTRIČNI POTENCIJAL 177
5. Električni potencijal
1. a) W 1 J,b) d1 = 0. 1 25 m . 2. A = 0.3375 µJ, rad izvršio sustav nabo

=
ja. 3. A = - 1 J, rad izvršila vanjska sila. A = -0. 1 2 µJ, rad izvršile
4.
vanjske sile. 5. A = 0.27 µJ, rad izvršio sustav naboja. 6. W = 0 .2 J .
7. A 2 mJ, rad izvršio sustav naboja. 8. A 3 . 528 µJ .
= =
( Q1 - Q2 ) ·
d
72 V, UAB = 48 V.
x(d + x )
1. <fJA = 120 V, <fJB = 2. <fJA - <{JB = ko
3. <{JA = 90 V, <fJB = -90 V, UAB = 1 80 V. 4. <fJT = 77.9432 V.
5 . <fJA = <fJB = 5 1 .96 V, <{Je = 1 28.04 . 6. W = -76. 1 3 µ C , rad izvršila
vanjska sila. 7. UAB = - 1 1 .88 V. 8. W = 0.45 J, rad izvršio sustav naboja.
9. W = -0.45 J, rad izvršila vanjska sila.
10. <fJA = 8.92 V, <fJB = 1 5 .03 V,
UAB = - 6. 1 1 V, 1 1 . W = 0. 1 µJ, rad izvršilo električno polje.
12. E = O , <p = 1 800 V. 13. E = O , <p = 1 80 V. 14. <p = -500 V.
15. UAB = ko ;. 16. a) :��: = 5, Q1 i Q2 su različitih predznaka,
4kodl Q1 I
17. a) W1 = -0. 1 J, b) F2 = 0.667 N , c) d3 = 1 .25 cm
3a
_
b) rnT
-r _ _
18. <fJT = 30.547 V. 19. <fJT = 25.36 V. 20. Q = 0.4905 µ C .

21. Q = - 0.98 1 µC .
3. <p = - (a2 - a1 ) .
-
(J
2 Eo
aa
5. <{J = . 6. V = 1 .3945 1 07 IDI S.
·
2 Eo
[ill
Q = 0 . 1 24 · 10-6 C ,b) Ref = 0.56 m ,c) <p3 = -0. 1 3 V.
- (1 )
1. a)
y
Ja2 + 2 ·
2• EY (J - 3. a) AAc = 64 · 10- 1 9 C , b) ABc = 0 ,
2 Eo
y
c) ADE = -64 · 10- 9 J, d) ABD = 93 . 1 3 10- 1 9 J, e) AAE = 93 . 13 10- 1 9 J.
1 · ·
4. E V/cm
1 2.5 - - - - - - - -
o 1 2 3 4 5 6
-2.5 7 8 x(cm)
-7.5
5. Vmax = 2.65 · 103 m/s U X = 6 .

6. 7.
I
�+ <p =-!fm (x-a/+ a]]EJ
I 2a 2
I
a X a X
Sl. I. Sl. 2.
8. 9.
-a
a
Em (x+aJ2- aEm
X
ep =
I 2a 2
. aEm
r2
- - - -
o a iz X !
10.
Sl. 3.
11. t
E (V/cm)
Sl. 4.
40 -------
E (V/cm)
20 20
10
4 5 2 3
o 2 3 x (cm) 4 x(cm)
-10 ---
- - - -
Sl. 5. Sl. 6.
5. ELEKTRIČNI POTENCUAL 179
[1I)
1. U1 2 = 62.3 1 V. 2. a) r3 = 37.44cm, b) r4 = 2.632 cm .
3. a) v2 1 1.86 106 m/s, b) x = 7.946mm. 4. U12 = 200 V.
= ·
5.
(_!__a2 _!__a3 ) , U1 � (_!__ - _!__ )

a
V
6. U3 Q i + Q1 + Q3 ._!__ , U2 Q i + Q1
4nEo a3 4nEo 4nEo ai a1
= = - =
<fJIII
Qi + Q2 + Q3 -1 , r � a3 , <fJII = Qi + Q2 ( 1 1 ) U3 , a1 ::::;;
- - +
4nEo r 4nEo r a3
= · -
r ::::;; a3 ,
<fJI = i?.!_ � ( - _!__ )
U r
4nEo r a1 + 2 , a1 ::::;; ::::;; a1
,
<po = U1 + U2 + U3 = U, O ::::;; r ::::;; a i .
ep
I
I
, - - - -r - -
U2 � I I
' - - -j - - - -r - -
1 I
I I
o
Sl. 7.
7. Qi =
-2.S nC . 8. a) Q =
8.854 - 10- 1 0 C ,b) U = 1 V.
·180 RJEŠENJA ZADATAKA IZ ELEKTROSTATIKE
9.
a) b)
ep ep
d Jj_ef
o 2
d
X
o X
-U=Ed - - - - - - �- Ud
- -2 ------
Sl. 8.
10. UAB = -2.274 V. v2 = 4.795 . 1 05 m/s, wk

11. a) 1 .9225 . 1 0-6 J,
d
=
b) x = 4 . 12. A 6.9 1 1 8 nC/m. 13. UAB 872.34 V.

= =
14. A -0.3456 nC/m. 15. <fJTo O <fJT1 = - 450 V, <{Jr2

= = , = -337.5 V.
1. W = - 3 . 1 5 J. 2. A = 9.45 J, rad izvršio sustav naboja.

3. W = 24.09 1 0-9 J. 4. A = 1 2.045 1 0-7 J,
· · sustav naboja.
5. 11W = 0.81 µJ. 6. = 0.8 1 µJ . 7. A = -0. 8 1 µJ,
Wk vanjska2 si-5
4n p a
la. 8. F = 0.3614 mN. 9. W = 0.3614 1 0-4 J. · 10. W = - -·
2 .
15 c0
.A.
2 1 11W
11. We - - · 2 · 12. - - 0.67 . 13. E -+
-
_
5.55 ·
6 -+
1 0 V/m,
8 n Eo r
2 _ _
i
W1
W = -2.5 J. 14. a) W = 2 J, b) F2 = 8 N, W2 = 4 J.
[!!]
1. a) <p (x = d) = -20 V, b) cr(x = O ) = 17.708 . 10-9 C/m2 ,
c) p = -8.854 1 0-7 · C/m3 •
2. a) <p (x = d) = 26.67 b) p = 3 5 .4 1 6 1 0-7(-200x + 3 ) .
V, ·
6. Električni dipol
1. a) Pmax = 2 1 0-6 J, Pmin = -2

Uputa: energija rotiraju1 0-6 J, b)
da
· ·
ćeg dipola je konstantna u svakom trenutku, tj. -pE cos a + -12-

4 dt
konst. m
=
�� 20 J0.0225 + cos � .
=
7. VODIČ U ELEKTROSTATSKOM POLJU 181
7. Vodič u elektrostatskom polju
1.E
o r
r = rD , ED = O , <fJD = koQ 1 -
1 --1
a 1 a2 ) (
+ ko
Q1 + Q1 . 8. Q 1 = -2.353 nC.
a3
9. Q 1 = -0. 149 mC. 10. a) E1 = 14.38 kV/m,b) <p 1 = 100 V
11. Qp = 4.33 pC.
12. U = 23soS
Qod .
13. t1.UAB% = 10% , manje u oba slučaja.

@]
1. a) CJ 1 = 1.99 · 10-6 CJ2 = 0.663 10-6 C; b) E1 = 0.225 106 V
C, · · /m,
E2 = 0.0749 106 V · c) cp1 = cp2 = 2250 V. 2. v2 = 4.594 107
/m; · m/s.
3. Q1 0 = Q2o = 1.618 10-5 · Q1 = Q2 = 1 . 1 18 10-5
C, · C.
4. Ec = 53.54 V <pc = 21 .95 V 5. Er = 2700 V/m, <fJr = 270 V
/m,
[I8
Er1 = -42.96) V/m. 2. Er2 = - 1 1 .33f V/m.
15.98 10- 1 8
1.
3. E = 71 .862 + 0.026) V/m, IEI = 71 .86 V/m. 4. W · J.
f,4 = -239.718f V/m, 'PA = 124.62 V
=
5.
8. Dielektrici u elektrostatsko� polju
D= -Q ,
D=- , E = -- , <p = - -- lnr + 2rcEoEr lnRef ·
A. A. A. A
1.
2rcr 2rcEoEr 2rcEoEr 2.
4rcr2
Q Q
= 4rcEoErr2 ' <p = 4nEoErr 3 D =
CJ CJ CJ
E · ·2'
E =
2EoEr ' 'Px = 2nEoErx ·
4. D = QS E = .JL
'
Q
SsoEr , <p = EQE„8(t - x) . s. a) P = ( 1 - _!_Er ) 2;..rcr ,
b) P = (1 Er 4nr
)
- _!_ ) _JL_2 , c) P = ( 1 - _!_ 5?". . 6. QP = 6 10-9 C.
E„ 2 ·
9. ELEKTRIČNI KAPACITET 183
7. P 26.56 · 10-8 C/m2 . 8. P 15.4945 · 10-7 C/m2 .

= = 9. Er = 2.5 .
10. Er =3 . 11. Qp 4 · 10-9 C. 12. Qp 4 nC.
= =
13. Qp = 0.66745 · 10-9 C. 14. Ap 6.4 · 10-9 C/m. =
15. Ap =32.1 · 10-9 C/m. 16. Qr 48.15 10-9 C/m. = ·
I 8.s. i 8.s. I
1. a) cr = 2.125 · 10-7 C/m2 , b) 5.312 · 10-7 C/m2 . 2. Upr 50 kV
cr = =
3. Upr = 8 697 V 4. Upr = 188.3 kV 5. Umax = 150 kV, d nij e bitno. -
6. d = 40.55 mm. 7. Qmax = 0.1335 - 10-6 C.

[!!]
1. a2 12.216° , E2 23.629 kV/m. 2. D 1 = 35.416 10-6 C/m2 ,
= = ·
P1 = 26.562 · 10-6 C/m2 , D2 = 31.38 10-6 C/m2 , P2 10.46 · 10-6 C/m2 .

· =
3. a3 67.43° . 4 . E2 65.02 V/cm, E3 = 54.153 V/cm.

= =
5. P1 = 1.77 · 10-8 C/m2 , P2 = 8.633 10- 8 C/m2 , P3 = 19.18 · 10-8 C/m2 .

·
6.
(i�)
,___,, + crpl
- O"P2
(&,;)
,_,
+crp2
�
'-.__/
- O"p3
E1 E2 , D1 3D2 , b) D 1 D2 , E2 = 3E1 . 8. E2 327.87 V/m,

7. a) = = = =
D2 1.161 · 10-8 C/m2 . 9. D1 50v'2nC/m2 , E1 3993 V/m.

= = =
9. Električni kapacitet
[Ii]
1. a = 6.2946 m. 2. Q = 0.7 · 10- 12 C.
[ill
1. c = 44.27 pF. 2. d = 2cm, S = 0.3614m2 . 3. C = 0.16 nF.
4. S = 0.6275 m2 . 5. c = 35.34 pF. 6. c = 3.534 pF.
[!!]
1. U = 1 lOO V , U2 =60 V, C1 30µF, C2 = 50µF .
= 2. U1 = 150 V,
U2 = 60 V, U3 = 30 3. C 1.25 µF, Q = 0.3 mC.
V. =
4. C3 3.33µF .
= 5. U = 960 V. 6. Serij ski, C2 12.5 µF. =
7. U2 400 V.
= 8 . a) Ua = 120 V, b) Ub 40 V. 9. C1 2 µF. = =
10. C = 7.3 µF . 1 1. a) C 2.083 µF, b) C 2.l µF . 12. C1 = l µF.
== =
13.
a) b)
c c c c c
' --i H H H H �
c c c c c
u
3 H 3H H H 1
14. U1 U2 = 2 u . 15. U1 = 2 u, U2 2 U .
= l' =
16. C4 20 = 17. C1 = 300µF, C2 = 90µF, C3

nF. 20µF. =
18. Cs 0.6 µF, U1 40 V, U2 = U3 = 80 V, U4 = U5 100 V.

=
40 V. 21. U1 = 100 V,
= =
19. S = 0.01035 m2 . 20. U1 = 80 V, U2

u
=
U2 = O 22. U3 = l . 23. U2 100 V, U3 200 V, U4 800 V,

V. = = =
U = 1000 V. 24. Umax = 320 V. 25. Q3 50 µC . =
26. C2 26.67 µF. 27. U3 = 200 V. 28. Umax = 2016.67 V.

=
29. Umax = 300 V. 30. U = 250 V, C4 = 60 nF.

31. § EdS 0.18 10-9 Vm.
= 32. § EdS 2.54 10-6 Am.
· = ·
s s
I 9.4. i 9.s. I
1. Uz = 23.33 kV, Us 6.67 kV, C2 =
C1 = 3"7 ' Q1 = 37
·
Q2
2. E 1 =7.4074 kV/m, E2 5.296 kV/m, E3 11.85 kV/m,
= =
U1 1.85185 kV, U2 = 2.3832 kV, U3 = 1.185 kV. 3. U = 1 12.5 kV.
=
4. Er 1.5 5. Q2 Q1 = 31 . 6. U1 (j1 . 7. a) Ca = 34 1.33 ,

C
= = =
U2
b)
C b =
8
? , c) Ca C . . . .
b , J er J e kraca s11mca.
> 8 . a)
,
E2 = 1 , b) U2 = 54 .
Co Ei Ui
E 1 �' Q 1 �
9. a)
E2 = 5 b) Q2 = 5 .
9. ELEKTRIČNI KAPACITET 185
10. a) E2
b) =
2.
c:pj
E1
d l d
d
0
2 4
X
11. a)
c:p
0 d la d X
2 4
U1 � C1 � U
Em =
· ·
12 =
13 = . 14. a) E1 = EII =
,
· u2 4 C2 5 3d
b) E1 = Em =
u
2d
, EII = O.
Q Q
15. a) E1 =
EII = Em =
S
, b) E1 = Em =
S
, EII =
O.
16.
E
E1 E1 = 7.14 kV/cm,
EII
EII = 3 .57 kV/cm,
o Xi Xi X
c:p
U1 = 2 857. 14 V,
U1 U2 = 2 142.86 V.
U2 C2 Er
17. Q =
4.956 nC. 1 8. -
=
0.464 , - = 2 . 1 54 . 19. 1 =
4.
U1 C1 Er2
Ui
20. a)
U2
=
1 .25 , b) t:„1
Er2
=
5. 21 . a1
=
0.2787 m, C = 1 92.27 pF.
22. a) <fJ ik = 30 kV, b) d = 1 . 1 1 cm, c) Ed =

1 06 V/m.
186 RJEŠENJA ZADATAKA IZ STRUJNOG KRUGA
23. a) Ca = 2.225 pF, b) Cb = 46.72 pF. 24. a) a2 = 2 cm ,

b) U1 = 428.57 V, U2 = 571 .43 V, c) C = 7.623 pF. 25. a2 = 2.25 cm .
U = 99.725 V. 28. D =
l 0Eoa2 U
.� , E =
U
26. d = 4.54 cm . 27.
a2 - a 1 r a2 - a 1
<p
( - a1 ) , C = A =
U 2 n Eoa2
29. d = l mm .
r
= .
a2 - a 1 U a2 - a 1
30. a2 = 2.41 mm . 31. C = 0.2982 · 1 0-9 C/m. 2.
Er
33. i = 1 .7095 . 34. a) Prvo će probiti dielektrik (2) kod UPa = 800 V, b)
Er2
3 EoS
35 • C= 36. c = 0.24 1 5 nF.
2d .
I 9.6. i 9.1. I
1. d1 = 0.4 1 1 mm , d2 0.549 mm , W = 3635 1 0- 6 J.
= ·
Wi wb - Wa Er1 - 1
2. Wmax = 8.92 5 . 1 0- 3 J. 3. = � 4.
W2 4 Wa Er1 + 1
W1
5. W2 = . 6. Gustoća energije se nij e promijenila, jer je E- konst.
T
7. �� = � , energija sustava je porasla jer je pomak izvršila vanjska sila.
V • • W2 1 1 2
8. SmanJI"la se cetm puta, W2 = 4 W1 . 9 a) - = - , b) w1
• = w2 = - EE .
W1 2 2
W2 1 1 1 2
1 O. - = - .
„
l l . a) ll W = - W2 , smanJI za - Wr , Wu = - W1 , b) Sustav
W1 Er 3 3 3
el. polja izvršio je rad pa se energija smanjila, c) Da. W1 = �
l C
, W2 = rc.
2 Wu 1 Q2
Wu = - Wr , 12. a) TAT = -- , b) w 1 =
3 rr f 1 + Er 2 Eo ( l + Er ) 2 0-
0) '
- ErQ2 W1 4 Wz _ 4Er
Wz
- 2 Eo ( l + Er ) 2 S2
. 13
Wo - ( 1 + Er) 2•
' Wo ( 1 + Er) 2 .
Wr U1 1 w1 1 w1
14. - = 2 . 15. a) - = - , b) - = - . 16. - = 4 .
Wu U2 5 w2 5 w2
17. a) U = 33.33 V, b) Q1 = 0.333 mC , Q2 = 0.667 mC ,
c) W = 0 . 1 667 1 0-4 J. 18. U1 = 50 V, U2 = 20 V. 19. a2 = 1 .8 cm ,
·
C = 2.5 pF i W = l . 8 µJ . 20. W = 2.692 .u J . 21. W = 3 .384 µ1/m .

22. a2 = 1 .6 cm . 23. W = 0.0832 J. 24. a) W = 0.0885 · 10-6 J,
b) F = 0. 1 77 · 1 0- 6 N. 25. Ma = - (Er - l )
E
o�:U2 < O (uvlači dielektrik).
26. E = 20 kVcm, h = 14.26 cm . 27. U = 0.95 kV.
1 1 . ELEKTRIČNI OTPOR 187
10. Gibanje naboja u vodiču
[!!!]
1. i(t1 = O) = 1 A , i(t2 = 2 rns) = -0.41 6 A . 2. I = 1 .351 A .
3 . Q = 2702 C. 4. I = 1 A . 5. J = 1 A/rnrn2 . 6. Ji = 1 .5 A/rnrn2 .
7. J3 = 2.059 A/rnrn2 .
11. Električni otpor
C!E!]
1. li = 10 A . 2. R = 4 Q , G = 0.25 S. 3. U = 25 V.
[]I}
1. G = 1 .425 S. 2. R = 0.232 Q . 3. G = 0. 1 63 S. 4. R = lOOO Q ,
S = 0.2 rnrn2 , promjer žice d = 0.52 rnrn , a duljina l = 1 8 cm . 5. U =
3 .75 V. 6. a) S = l .6 rnrn , b) Ut2 = 2 1 5. 1 1 V.
2
p
1. a) v = 0.32 rn/s; b) = 0.407 W /crn3 ; c) i = 7.44 . 10- 1 4 s.
-
V
.A
2. a) A = -0.8345 · 1 0-7 C/m; b) s = 8.73 · 1 0- 1 3 ; c) t:.U = -6300 V.
A
3. R = 50 MQ , l = 0.5 rn , d = 1 1 . 3 rnrn . 0
4. n = 6.24 102 elektrona, ·
v = 0.0 1 85 mm/s. 5. E = 0.527 V/m. 6. R = 0.022342 m Q .

p
7. a) I = I OO A , b) R' = 1 .421 m Q/rn . 8. = 0. 1 13 1 W/rn3 .
V
[E!J
1. R = 0.08 Q . 2. r = 2. 143 rn.
[EI}
1. R2 0 = 67.58 µQ/m , R0 = 62.27 µb./m . 2. {} = 147.23° C.
a2
3. R100 = 1 3 .09 Q . 4. = 4. 5. R 100 = 1 3 . 1 9 Q .
a1
188 RJEŠENJA ZADATAKA IZ STRUJNOG KRUGA
QI9
1. P = 200 N, R = 2 Q . 2. R = 242 Q , W = 200Wh = 720 kJ, P2 = 50 W.
2
3. a) S = 9.2 mm , b) !iu2 = 2.25 V. 4. I = 6.05 A , E = 0.07 V /m,
4 10 2
v = 3 . 1 0- m/s, a = 1 .267 · 1 0 m/s , r = 4.73 · 1 0-
14 S. 5. P = 34.333 kW.
6. le[ = ! /[ .
o°i k11zJ m�rv-2 .

7. P = 0.33 mW, I = 5 .77 mA .
t (ms) 6 t (ms)
��
2 4 6 2 4
8. a) P = 483 .605 W, b) W = 4.83605 kWh. 9. = 1 . 1 1 8 ili 1 1 .8%.
10. Snaga se smanjila 19%.
Q1l]
1. I = ./2 A.
[!!!]
1. Rsr = 1 00 Q , Rd = 52.6 Q . 2. linearni Rst = Rd = 1 0 Q , nelinearni
1 1
RNst = 20 Q , RNd = 1 O Q . 3. Rst = - , Rd = -.
a a
j 1 1 .1 0. 1
1. E = 12 V, R0 = 2 Q . 2. E = 24 V, Ro = 0.5 Q . 3. E2 = 24 V, a
smjer suprotan od E1 . 4. U14 = -7 V. 5. E2 = - 1 V. 6. I = 2 A .
7. U14 = 1 8 V, U3s = 4 V. 8. a) R = 2 Q , b) Pmax = 1 8 W, c) T/ = 0.5 .
2
E 2 + ./2
9. a) R1 = (3 + 2 ./i )Ro , R2 = (3 - 2 ./i)Ro , b) P = , c) T/ 1 = '
8Ro 4
2 - ./2
T/2 = 10. E = 12 V. 11. E = -24 V. 12. R = 22 Q ,
4
Ro = 2 Q . 13. l = 4 A , PN = 24 W. 14. l = 2 A . 15. a) J = 4 A ,
b) PE = 64 W, PRo = 1 6 W, PN = 48 W. c) WE = 32 Wh.
16. R1 = 58.284 Q , R2 = 1 .7 1 57 Q , P = 1 5 1 .25 W. 17. R = 23 .44 Q ,
R0 = 4.06 Q . 18. a) E = 1 0 V, Ro = 2 Q , b) Jo = 5 A , Ro = 2 Q .
19. a) E = 10 V, b) R = 8 Q , c) P = 8 N.
12. SLOŽENI STRUJNI KRUGOVI 189
12. Složeni strujni krugovi
[§]
1. 11 h + /3 + /4 + /5 = O .
- 2. J = l = 0.53 1 24 - 10- 6 cos l OOt A/m2 _
3. i = 0.53 1 24 1 0- 9 cos l OOt . 4. Jpr = 1 05 sin l OOOt A/m2 ,

·
Jpom = 1 7.708- 105 cos l OOOt A/m2 . 5. J = 17.736- 1 05 sin(1000t+88 .77) A/m2 .
Qill
1. KI : I1 R 1 + f4R4 - hR6 = E1 + E4 ,
KI! : JiR2 + lsR s - hR6 = E1 + Es ,
KIII : l3 R3 + !4� - l5 R5 = E3 + E4 - E5 .
@II
1. R1 = 40 Q . 2. R1 = 1 5 Q , R3 = l O Q , E = 36 V. 3. 11 = 1 .6364 A,
h = 0.6546 A, h = 0.98 1 8 A. 4. R1 = 9 Q . 5. R1 = 7.5 Q , I = 9 A,
U12 = 1 05 V. 6. R1 = 6.66 Q . 7. a) Uva = 3.33 V, b) Uvb = O V.
8. a) S = 0.69 mm2 , b) 11U = U1 - U2 = 9.34 V. 9. a) R = 320.54 ,
b) PR = 6.62 W, c) 11 = 0.79 . 10. li = 1 0 A, h = 6 A, /4 = 2 A, /5 = 4 A,
2
E = 76 V. 11. a) S = 3 .5 mm , b) U2 = 2 1 5 .32 V. 12. 11 = 1 0 A,
h = 5 A, !3 = 5 A, !4 = 3 A, !5 = 2 A, E = 1 50 V. Rz
13. a) Ra = l O Q , �
R1 Rz R3 31
b) Rb = 8 Q , �11
�-
_ �
R3
R1 R1
�- �o
31
c) Rc = 7 Q , d) Rd = 6 .2 Q ,
R3 Rz
ffi
R1
CJ-
30
e) Re =
31 Q , f) R1 = l .6 Q ,
3
Rz R3
190 RJEŠENJA ZADATAKA IZ ELEKTROMAGNETIZMA
14. 11 = -60 A, h = -52 A, h = 55 A, h = -8 A. 15. 112 = 3 A,

h 1 = - 1 A, h = -2 A, 13 = -2 A. 16. li = 9 A, h = 2 A,
R 1 (R3 + R4 + Rs )
/4 = 4 A, ls = 3 A, E = 48 V. 17. a) RAB =
.
+ R2 ,
R I + R3 + R4 + R 5
R1R3
b) RA B = + Rz . 18. a) RA B = 12.5 Q , b) RAB = lO Q .
R I + R3
19. RAB = 144 Q . 20. R2 = 1 2 Q . 21. U = 48 V, I = 20 A,
11 = h = 4 A, h = l4 = 6 A, 16 = 12 A, lcd = 1 0 A.
22. l = 11 = lo = 0.246 A, h = 0.203 A, h = 0.00254 A, l4 = 0.0406 A,
Uab = 1 .0 1253 V, U1 = 0.86 1 V, Uo = 0. 123 V. 23. Rx = 5 Q , E = 4.36 V.
24. 11 = 1 O mA, Iz = 4 mA, h = 20 mA, /4 = 6 mA.
4000
25. P1 = + , P1 ( t9 = 100o C) = 23 .67 V. 26. a) R 1 = 80 Q ,
(3 O . l t9 ) 2
Rz = 40 Q , R3 = 40 Q , b) /� = 2 A , I� = 1 A , U'v = 40 V, P = 400 W.
27. 11 ::::: lO A , [z = 5 A , h = 5 A , /4 = 3 A , ls = 2 A , P 1 = 400 W,
P2 = 550 W, P3 = 250 W, P4 = 1 80 W, Ps = 1 20 W, PE = 1 500 W.
3R 5R
28. R3 = 5 Q , R4 = 25 Q , R5 = 1 5 Q . 29. a) RAc = °"4 ' b) RAD = 6 ·
30. R2 = 4 Q . 31. U = 20 V. 32. U = 2.5 V. 33. E = 1 05.9 V.
34. I = 0. 125 A, U = 2.5 V, Uo = 1 .5 V, Rst = 20 Q , Rd = lO Q ,
PR1 = 0.3 125 W, PR0 = 0. 1 875 W. 35. Umax = 3 5 V.
13. Osnovna električna mjerenja
Q!]
1. a) Uo = 1 V, b) R1 = 9 kQ , c) R2 = 90 kQ . 2. Rp = 0. 125 Q .
14. Magnetsko polje
Q!Đ
Fm 4
= 2. B = 0.64 10- 3 T.
·
l. Fc 900 .
1 4. MAGNETSKO POLJE 191
[J!Il
1. a) = 1 . 133 . 10-24 T, b) = 1 .602 . 10-24 T, c) 1 . 133 . 1 0-24 T.
B B
2. a) dB
= O , b) dB
= 3.53 · 1 0-7 T, c) = 5 - 10-7 T, d) dB
= 3 .53 - 10-7 T. dB
3. B =4 V3 · 10-5 T. 4. a) v = 2. 1 86 · 1 06 m/ s, b) I = 1 .05 mA,
c) B 12.47 T.= 5. B = (n - ao + tg ao ) -
µol .
2na
6 B = µoT ·
·
n2 a
I
I
a I
I
µol ( l - -)
7. iJ = ( -0.47t - 1 .8824]) mT, 1 . 9 mT. 8. iJ
li11 = = 2.62 · 10-5r T.
1
= 0.62 10- 3 T.
4 a i a1 .
B B B
y'3) .
9. 10. = 0.247 µ T . 11.
(
· = - -
v'2' Br2 = µol 3 + V3

12. Br1 = 2µol -1-
( )
na 2na J2 + yl3
2µol -+, B-+T2 2µ-
B-+T1 = -J ol -+ B-+T -
µol J-+. 14. B-+ µoIV3 l + V3 -+
na J , 3 - 4na
_
13 •
= = = i.
na 4na 2
15. i1r1 - 10-5j T, i1r2 = - 2 10-5y T, i1r3 0.5 10-5y T.
= · = ·
16. B 1 1 . 14 µ T . 17. B = 1 .79 10-5 T. 18. B 10-5J T.

= · =
19. B = 1 .47 10-6 T. 20. o ·

B v'2 21. B y'3 1 0-5 T.
= = ·
Bo n 3
22. iJ = -0.552 . 10-5r T.
8. a) § Bdl = -I , b) § Bdl = I, c) § Bdl = 31. 9. BA = 2 10-4 T,

·
BB = 2.67 . 10-4 T. B = 2 . 10-4 .

C1 C2 C
10. § Bdl = µo[/1 -Iz + (N1 -N2 )I] . 11.
c
Q!I}
2 2
1. = µ;�c l( 1 + �) - 1n ( a : b ) - 1 ] . 2. = µ;�c in Ja + b .
a
3. = l .6µ V s . 4. = Bb(a + c cos a) .
a
5. = Ba(b + 4n cos a) .
6. 'JI = 0.897 10-5 Vs. 7. = -
µola In c . 8. = 0 515µ V s .
·
2n -b .
µo c a + b . a + d .
9 • A = 0 . lO. = l ln (
2n a a + b + d)
11. = 4n 10-9 Vs. ·
15. Sile u magnetskom polju
@I)
1. B = 1.2 T, Fm =
2. d == 2a2 - 2a1 =
1 .344 10 1 2 N.
1 .8 cm .
· -
~
3. U = 24 V. 4. r = 0.1045 m, T = 0.657 10-7 s. ·
j 1 s.2. i 1 5.3. �
1. I == 0.49 A. 2. F = 0.72 mN privlačna. 3. F = 4.33 10- 5f N/m.
4. F = 2.43 10- 6 N. 5. F1
-+ = F_,.3 = N, F2
__.,. = -F4
--
O. l f
3k) .
- = 0.15(.f- vFi-+
·
4.571fµ N . (-�f+ �J3�

·
F F= 10- 5 N/m,
( - TJ}-' 10-5 N/m,
6. == 7. ·
-
IFI = 4 ·
v'1o
10- 5 N/m. 8. F =
- -
i
v'3 ·
IF I - -
10.
_
2 10 - 5 N/m.
· (i - µof2
J)-
4na - -
µof2
na v2 .
9. F -
F = (0.42862- 1 .714.7) 10-5 N, IFI = 1 .77 10-5 N.
J'7 ·
_, _ _,
, IFI
_,
·
_
4
/:\
11. a = 17° .
_,
1 7. MAGNETSKA SVOJSTVA MATERIJALA 193
1. B = 0.03 14 T. 2. M = 0.052 Nm. 3. M = /10 /1fi (a2 - a1 ) sin <p .

4. M = ab/B . 5. M = 0.016 Nm. 6. M = 0.01 Nm.
1t
7. M = 0.003562i'Nm. 8. a = 54.46° . 9. M = -0.0426i' Nm.
16. Rad magnetskih sila
@I}
1. A = -0.427 · 10-2 J. 2. A = -8.99 · 10-6 J. 3. A = -7.46 . 10-6 J, rad
izvršila vanjska sila. 4. F = Ii
dep = -72 · 10-6 N. 5. A = -0.345· 10-7 J.
db
6. A = 4.84 106 J.
· 7. A = 5.67 · 10-4 J. 8. A = O . 9. A = O .
17. Magnetska svojstva materijala
I 1 1.3. i 1 7.4. �
1. f Hdl = 21. 2. H = 333.33 A/m . 3. f Hdl= h + N1I1 - N2/1 .
c c
4• H =
2ndJ .
-+ I -+
QEJ
1. B = 1 .59 T, µr = 422 . 2. a) B 0.02 T, b) H = 32 Ajm, c) µr 497 .
ep = 0.914 mWb. 4. 11 = 1 .2 A, ep = 4n · 10-4 Vs.
= =
3.
@!]
· = Bo = 1 µ+oµrlnr 1· no
rr = µrH . 2 a2 89 9° .
( µr)
1 1ce su kružmce, a B
1 . S·1n· •
= .
3. M = 3 10-6 Nm. 4. M = 1.8 · 10-4 Nm. 5. M = 7.605 · 10-6 Nm.

·
18. Magnetski krug
QEl
1. a) Rm = 106 A/Vs, b) H 1000 A/m, c) µr 796 .= =
1. = 1 .65 10-3 Vs, Rm = 2.424 106 A/Vs. 2. = 1.29 10- 3 Vs,
6
· · ·
Rm = 3 . 1 10 A/Vs. 3. = 0.0165 Wb. 4. Bo = 0.4524 T,

5. H = 0.15 106 A/m.
·
B 1 = l . l Bo = 0.498 T, Ho = 360 000 A/m. ·
6. = 1 .395 10-3 Vs. 7. = 6.907 · 10-4 Vs. 8. = 4 . 10-4 Vs.
·
9. (Wb) ®
/
/
/
/
/®
/
/
/
/
/
/
'/
V(A)
10. N = 156 zavoja. 11. f)..N = 38 dodatnih zavoja.
1. B = 1 .4 T. 2. B = 1.54 T. 3. B0 = 0.15 T, l2 = 258 mm.

4. hN2 = 250 Az 5. I = 5.5 A. 6. B = 1.5 T. 7. I 5.396
8. hN2 = 200 , Bo = 1 T, Ho = 0.8 · 106 A/m.
. = A.
1. H == 2.01 · 104 A/m, B0 = 0.72 T, H0 = 5.7 105 · A/m.

1 9. ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA 195
19. Elektromagnetska indukcija
1. u12 = 4 ./3 V. 2. u12 = 3.2 V. 3. Uv = O .

4. E = 2.4 V, Fm = 0.0288 N, Prad = 0.0576 W, PR = 0.0576 W.
S. Uab = 0.01 884 V. 6. e = 0.508 1 0- 6 N. 7. I = 0. 1 6 A, F = 0. 1 6 N,
·
P = 0.256 W. 8. I = 0 . 1 6 A, F = 0. 1 6 N, P = 0.256 W.
9. I = 0.2 A, F = 0.2 N, P = 0.4 W. 10. e = 4 . 1 0- 7 [ l
+
2
0. 1 5 + 2t 0.35 + 2t
].
1 1. U12 = 0.0344 V.
1 .2 1 0- 5
·
1. e = V.
(0. 1 + 3t)(0.5 + 3t)
2.
(V) e
0.8 - - - - - - �-�
0.4 0.6 0.8 X (m)

O O.I 0.15 0.2 t (s)
-0.8 f------'
3. e = -0. 1 6 V.
1.
(V) u
10 9------.
o 0.2 0.4 0.6 0.8 t (s)

-10
2. u12 = - 1 .085 · 10-3 cos(lOOOt) .
3. a) e = -2 17.65 cos 3 14t , e:V

h ; b) Em = 217.65 V, E = 153.9 .
i
4. u12 0.693 10-5 V. -0.2664 cos t .

5.
[( ) ( ) ]
= · e=
_ µolmb v _ sinwt + zn a + b + vt w cos wt .
a + + vt a + vt a + vt
6. e = ; _ _
2n
7. u12 = 0.4157 · 10- 3 cos(3 14t) V. 8. u12 = 0.4716 io- 3 cos(314t) V.
9. u12 = 3.33 10-3 cos 5000t V. 10. u12 = 7.53 1 0-3 cos 5000t V.
·
· ·
1 1. u12 = - 1 .274 10- 3 cos l OOOt V. 12. U1 2 = 0.264 10 - 3 V.

· ·
13. u 12 = 4.375 10 - 3 V. 14. e ( t = 1 s) = - 1 V.

·
15. I = 0.0776 A,
1CkJ1
16. Uab (t = 2 s) - 1000 V.
= 17. Uab = O.
18.
(V) u
4QO o--�
O 2 t (s)
19. = -3.4.86 cos(314t) , i -0.697 10-3 cos(3 14t) .
,
e = ·
R vR1 Rz(Rv + R i )
Rv(R1 + Rz) + R 1 R2
20. a) Ua b) Ub
Rv(R1 + Rz) + R 1R2
= e · =e · ,
R vR 1
�
1. e = -3 .683 · 10- 3 cos(314t) . 2. Uv = 25.46 V. 3. Uv 1 . 1 16 V.
'I'max = 30.92 1 0 -6 Vs, e = 0. 194 10- 3 cos(201l:t) .
=
4.
-
· ·
5. e = -2n · 10- cos lOOt V.

2 9 1 2
6. Em - 3na NBmw .
[!!!)
1. P = 57.6 W.
20. El'iERGUA I SILE U MAGl'iETSKOM POLJU 197
@I)
1. L = 6.08µ H . 2. a) L = 23.04µ H , b) uL = 5.76 V. 3. L = 2.234µ H .
4. u(t1 = 0.5 s ) = 0.01744 V, u(t2 = 2 s) = O V. 5. = 10-5 Vs,
'I' = 1 0 -2 Vs. 6. L = 1 . 1 09 mH. 7. a) L = 57.5 H, b) L = 12 H,
c) � = 40 zavoja. 8. L = 0.23875 H.
[!!!]
1. eM = - 0. 1 6 · 1 0 - 3 e -2t V.2. I = l OO A , 'I'2 1 = MI1 = 4.48 mWb ,
'1'2 1 = 6.4 . 1 0-6 Wb.
<P2 1 = 3. a) M = O , b) M = 0.017 mH/km.
N1
4. Uab = 0.035 V. 5. Uab = - 1 0 V, Uac = O . 6. Ucd = 0.01 V.
7. i 1 pada, Uab < O . 8. <1>2 1 = 5.7 · 1 0-6 Vs, 'I'2 1 = 4.52548 · 10-3 Vs.
9. u1 2 = O . O l ( e -2t - e -t) V, U34 = O . O l ( e - 21 - e- 1 ) V.
20. Energij a i sile u magnetskom polju
@I)
1. WL = 0.05523 J. 2. W = 6.5 · 10- 3 Wb. 3. 4 puta.
4. Wm = 0. 1427 J. 5. Wm = 0.014 1 3 J.
�
1. W� = 700 J/m3 . 2. W� = 400J/m3 . 3. µr = 637 . 4. I = 6.41 A,
Wm = 4.848 J. 5. I = 1 .0 1 2 A. 6. W' = 1 44 W/m3 . 7. h = 2.256 A.
@I)
1. Ph = 576 W. 2. W' = 4000 J/m3 .
@!)
1. a) WL = 3.2 J, b) W = 0.8 J. 2. WL = 3 .062 J.
3. ah = 0.7 1 72 · 10- 3 W/Hz T2 kg , av = 0.043 W/Hz2 T2 kg .
4. Ph = 48.375 W, Pv = 40.3425 W, PFe = Ph + Pv = 88.7 1 75 W.
@I)
12Lx 12L (l-x)
2+
1
1 • WL = , Fx = 2 (µ - µo ) n2JS -+ s1· 1a uv1acv 1· J. ezgru.
2
2
2. Em = wSB-/2 V, E =
E
� = 4 , P = E-
R
= 26.7 W.
v2

Kuzmanović Zbirka PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kuzmanović Zbirka PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Branislav Kuzmanović

Zbirka zadataka i pitanja

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Osnove elektrotehnike I : zbirka zadataka i pitanja /

Ana Vrban, dipl. inž.

1. Osnovni pojmovi o elektricitetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

7.2. Vodič u elektrostatskom polju. Elektrostatska indukcija . . . . . . . . . 41

8. Dielektrici u elektrostatskom polju . . . . . . . . . . . . . . . . ..... .. .. ... 48

II. STRUJNI KRUG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

III. E LE KTROMAGNE TIZAM . . . . . . . . .... . . .. . . . . . . . . . . . . . 105

15.1. Sila na naboj u gibanju u magnetskom polju . . ..... . . . . . . .. ... 121

17.6. Uvjeti na granici dvaju magnetskih materijala . . . . . . . . . . . . . . . . . 134

19.8. Međusobna indukcija .. ......... ... .. .... . ... .. ... . . . . . .. 161

20.1. Energija induktivnog svitka u strujnom krugu ................ . 164

20.4. Energija induktivno vezanih svitaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168

Ova zbirka zadataka i pitanja je sastavni dio udžbenika B. Kuzmano­

Zagreb, rujan 2005. g.

2 . 1 . Statički naboj. Raspodjele statičkog naboja

2. Moraju li sve molekule biti električki neutralne?

3. Kako se mogu naelektrizirati vodiči, a kako izolatori?

4. Što je statički naboj ?

5. Kako se može raspodijeliti višak naboja?

6. Obj asnite linijsku, površinsku i prostornu gustoću naboja!

7. Što se smatra diskretnom, a što kontinuiranom raspodjelom naboja?

8. Kako se može izračunati ukupan naboj ako je poznata njegova gustoća?

po cij elom volumenu prostornom gustoćom p = 4 10-6 ? ·

4. Ravan štap duljine l = 0.5 m naelektriziranje promjenjivom linijskom gusto-

Odredite ukupni naboj na štapu!

2.2. Coulombov zakon

2. Kolika je sila po iznosu i smjeru na naboj Qo = 3 nC na slici 2.1 ako je

Sl. 2. 1. Sl. 2.2.

3. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q1 u zadatku 2!

6. Kolika je sila na naboj Q4 u zadatku 5, slika 2.2?

Sl. 2.3. Sl. 2.4.

8. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q3 na slici 2. 4. Zadano je: Q1= Q2 =

9. Odredite silu i njezin smjer na naboj Q3 na slici 2. 4 akoje naboj Q1 = -Q2 =

električnu silu između protona i elektrona, vrijeme jednog obilaska elektrona

12. Naboj Q3 = 3 10-6 C može se slobodno gibati po spojnici između dvaju

naboja Q1 = 1 10-6 C i Q2 = 2 10-6 C prema slici 2.6. Odredite točku u

kojoj djeluje najmanja sila na naboj Q3 i iznos te sile!

14. Koliki je iznos i smjer sile na naboj Qo = 2 nC koji se unese u točku P na

3.1 . Definicija električn og polja

3.2. Električno polje točkastog naboja

3. Kakav je smjer električnog polja i o čemu ovisi?

Sl. 3.1. Sl. 3.2.

3. Odredite jakost i smjer polja u točki T1 , T2 , T3 , T4 i Ts u prethodnom

Sl. 3.3. Sl. 3.4.

d = l O cm (slika 3.7). U kojoj točki na spojnici naboja vlada polje nula?

13. U točki T1 (2, - 1, 5) smješten je naboj Q1 = 2nC, a u točki T2(- 1, 3,2)

15. Koliko je električno polje u točkama 1, 2 i 3 na slici 3. 1 O ako su četiri naboja

Sl. 3.11. Sl. 3.1 2.

Sl. 3.13. Sl. 3. 14.

Sl. 3. 16. Sl. 3. 1 7.

3.3. Električn e silnice. Tok vektora E

2. Koliki je tok homogenog električnog polja E = 3000f+ 2000f kroz površinu

5. Koliki je tok vektora homogenog električnog polja i= 3i' + 5j + IOk V /m

7. Kuglica mase m = O.2 g visi na svilenoj niti u homogenom električnom polju

8. Ako se kuglici iz prethodnog zadatka naboj udvostruči, koliki će biti kut

3.4. Proračun elektrostatskog polja raspodijeljenog n aboja

2. U čemu se sastoji pristup diskretne raspodjele za:

3. U čemu se sastoji pristup kontinuirane raspodjele za:

Sl. 3.25. Sl. 3.26.

3. Tanak prsten polumjera a nosi naboj Q tako da je na jednoj polovici prstena

Ova zbirka zadataka i pitanja je sastavni dio udžbenika B. Kuzmano

4. Tanak stakleni štap savijen je u polukrug polumjera a. Na gornjoj polovici po

6. Izračunajte jakost električnog polja na osi ispred kružnog vijenca naelektrizi

13. Odredite električno polje u točkama Ti , T2 , T3 i T4 triju tankih naelektrizi

3. Odredite potencijal u središtu kružnog vijenca koji je naelektriziran konstant

6. Kojom brzinom treba ubaciti elektron u centru naelektriziranog prstena u smje

7. Kako se mij enja potencijal u odnosu na smjer gibanja usporavajućeg pozitiv

2. Ako su poznati potencijali dviju ekvipotencijalnih ploha <p1300 V i polu

13. U pravokutnom koordinatnom sustavu zadani su položaji jednog linijskog na