Ugovorna teorija i etika diskursa

Vidi udžbenik str. 54-57

*Pročitaj uokvireni tekst, razmisli o ovom primjeru iz djela Williama Goldinga, te razmisli i odgovori na
pitanja ispod teksta.

UGOVORA ETIČKA TEORIJA J. RAWLS:

- MORALNE NORME CRPE SNAGU I VAŽENJE IZ ČIJENICE DA SU DONESENE DOGOVOROM,

- NORME OKO KOJIH SU SE SVI USUGLASILI

- SVOJEVOLJNO SU IH SVI PRIHVATILI (BEZ OBZIRA NA SVOJE INTERESE I SPOSOBNOSTI)

- PROCEDURA KOJA ĆE OMOGUĆITI DA SUDIONICI BUDU NEPRISTRANI, A RIJEŠEJA NAJBOLJA ZA SVE

- „VEO NEZNANJA“- POČETNA SITUACIJA JEDNAKOSTI,POJEDINCI DA BI MOGLI ODLUČIVATI IZ SVOJE SVIJESTI SU

IZBRISALI SVO ZNANJE O SEBI KAKO BI POSTALI OBJEKTIVNI U PROSUDBI

-KRITERIJ JE ONAJ KOJI BI SVAKA RACIONALNA OSOBA PRIHVATILA KAO NAJBOLJI- JER MOŽE VRIJEDITI ZA BILO KOGA

JOHN RAWLS

Rawlsova knjiga Teorija pravednosti (1971) predstavlja najznačajnije djelo političke filozofije dvadesetog stoljeća.
Nastavljajući se na filozofsku misao teoretičara društvenog ugovara Lockea, Rousseaua, Kanta, Rawls smatra da su
načela pravednosti pomoću kojih se trebaju urediti temeljne društvene institucije ona oko kojih bi se suglasili racionalni
djelatnici u pravičnim okolnostima. Izvorni položaj je hipotetska situacija u kojoj su pravične okolnosti ostvarene na taj
način što se pretpostavlja da se racionalni djelatnici koji u njega ulaze nalaze iza vela neznanja koji im skriva njihov spol,
rasu, nacionalnost, društveni i imovinski status. Rawls smatra da bi djelatnici pod tim okolnostima izabrali sljedeća dva
načela pravednosti.

Prvi princip - Svaka osoba treba imati jednako pravo na najširi ukupni sustav jednakih osnovnih sloboda koji je u skladu
sa sličnim sustavom slobode za sve.

Drugi princip - Društvene i ekonomske nejednakosti trebaju biti uređene tako da budu oboje:

a) od najveće dobiti onima u najnepovoljnijem položaju, u skladu sa principom pravedne štednje, i

b) da se odnose na službe i položaje koji su otvoreni za sve pod uvjetima nepristrane jednakosti mogućnosti.(Teorija
pravednosti)
*Pročitaj tekst, „J. Rawls: Teorija pravednosti, 1971.“ na str.55 u udžbeniku i odgovori na pitanja
Rawls ih pokušava
ispod teksta.prikazati kao isključivo politička načela koja su lišena svih spornih filozofskih i vjerskih konotacija.
Budući da su neutralna Rawls se nada bi njegova načela političkog liberalizma mogla poslužiti kao neutralan oslonac za
uređivanje temeljnih
*Odgovori institucija
na pitanja suvremenih57zapadnih
iz udžbenika, str, 6.: demokratskih društava koja su obilježena činjenicom razložnog
pluralizma različitih, često sukobljenih kulturnih skupina.
 Odgovori na pitanja (vidi udžbenik str.57, 6. i 7.pitanje):

1. Objasni naziv ugovorna etička teorija.

2. Što je, prema Rawlsovu sudu, sadržaj ugovora između pojedinaca?
3. Koju ulogu ima u tome „veo neznanja „?
4. Što su po tvojem sudu jake strane te teorije?
5. Što su, po tvojem sudu, moguće slabe strane te teorije?
6. Što omogućavaju svima prihvatljiva pravila?

Provjeri moguće odgovore:

1. Objasni naziv ugovorna etička teorija. O: Moralne norme crpe snagu i važnost iz činjenice da su
donesene dogovorom. Oko normi svi su se usuglasili svojevoljno ih prihvativši i svaki pojedinac
ujedno se obvezao da ih poštuje.

2. Što je, prema Rawlsovu sudu, sadržaj ugovora između pojedinaca?O: Sadržaj su ona dogovorna
rješenja koja bi načelno bila najbolja za sve ( a ne bi pogodovala tek pojedincima osobno).

3. Koju ulogu ima u tome „veo neznanja „?O: Veo neznanja je početna situacije jednakosti i kojoj
pojedinci nastoje izbrisati svo znanje o sebi, kako ne bi znali koji su njihovi osobni ciljevi, prednosti i
nedostaci. tako pri odlučivanju ne bi birali što je najbolje za njih već za bilo koju osobu.

4. Što su po tvojem sudu jake strane te teorije? O: Dobra strana ovakve procedure je
NEPRISTRANOST u odlučivanju i postupanju. nepristranost zahtjeva da svaku osobu, sebe isto kao i
druge, tretiramo kao jednakovrijedne. Da uz svoje interese nužno gledamo i dobrobit drugih i sa
njihovom dobrobiti uskladimo svoje interese.

5. Što su, po tvojem sudu, moguće slabe strane te teorije? O: Ovdje se pretpostavlja da se radi o
racionalnim i slobodnim osobama i da su svi takvi.

6. Što omogućavaju svima prihvatljiva pravila? O: Ona omogućavaju uspostavu zajednice i suradnju,
koja je korisna svim pojedincima jer je tako stvorena ukupna količina dobara osjetno veća od zbroja
svih dobara koja bi pojedinci mogli stvoriti svaki sam, bez suradnje.

ETIKA DISKURSA: JURGEN HABERMAS Jürgen Habermas, rođen 1929, Düsseldorf, njemački filozof i sociolog, pobornik kritičke teorije društva kao i
američkog pragmatizma.

On svoju ETIKU DISKURSA temelji na UNIVERZALNOSTI I RACIONALNOSTI (a Rawls na racionalnosti i nepristranosti što
potječe od Kanta).

Za njega moralne norme imaju smisla jedino ako važe za sve, UNIVERZALNO. U njegovoj teoriji takve norme moguće je
formirati racionalnom procedurom. Do njih je također moguće doći isključivo u stvarnoj (zbiljskoj) situaciji, u
KOMUNIKACIJI IZMEĐU POJEDINACA.

KONSENZUS (suglasnost)se postiže kroz činjenicu da su svi u stanju prihvatiti NAJBOLJE ARGUMENTE.

U takvoj komunikaciji dominira ARGUMENTACIJSKI DISKURS, način razgovora RAVNOPRAVNIH sudionika koji će kao
RACIONALNE osobe u nekom trenutku postići suglasnost. Norme oko kojih se tako dogovore , usuglase postat će valjane
moralne norme.

Demokratski javni život uspijeva jedino tamo gdje institucije daju građanima mogućnost da vode debatu o stvarima koje
su od javne važnosti. Habermas opisuje idealni tip "situacije idealnog govorništva", gdje su akteri ravnopravni sudionici u
skladu s kapacitetima diskursa i gdje jedni drugima priznaju osnovnu društvenu jednakost i kada je izlaganje neometano
ideologijom ili nerazumijevanjem.