Mediteranska Kamena Kuca 2006

korica_dio1_PATH.
FH9 Thu Nov 23 15:11:32 2006 Page 1

C M Y CM MY CY CMY K
Composite
04 prijelom _med kuca.FH9 Mon Nov 20 11:35:39 2006 Page 2
Composite
01
Composite
mediteranska kamena kuæa

Tehnike gradnje i obnove kamene kuće
Korištenje u skladu s okolišem (energija, otpad, sanitarije)
autor:
Filip Šrajer
ko-autori:
Andrija Suić, Hrvoje Vidović, Silvija Kipson, Hrvoje Carić
za izdavača:
Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr
urednik:
Hrvoje Carić
dizajn i priprema:
Lidija Novosel
fotografija na naslovnici:
Hrvoje Carić
fotografije:
Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska
http://www.sxc.hu/
ISBN 953-6145-15-4
Tiskanje ove publikacije su omogućili ODRAZ – Održivi

razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm
Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima,
ZMAG-u, Ivanu Medvedoviću i svim drugima na nesebičnoj EASA Hrvatska
pomoći.
CIP - Katalogizacija u publikaciji

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
UDK 693.1(035)
ŠRAJER, Filip
Mediteranska kamena kuća : tehnike
gradnje i obnove / <autor Filip Šrajer ;
ko-autori Andrija Suić ... et al.>. -
Zagreb : Institut za turizam, 2006.
ISBN 953-6145-15-4
I. Kameno graditeljstvo -- Priručnik
Composite
04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009 Page 3
+
+ mediteranska
kamena kuæa
+
tehnike gradnje
i obnove
+
+ +
Composite
Ovaj priručnik može biti osnovna uputa onome tko želi popraviti neku
staru kamenu kućicu ili sagraditi novu na jednostavan i jeftin način:
onako kako se to radi već tisućama godina.
U nekoliko poglavlja opisane su osnove gradnje kamenom i borovom

građom u kršu, a u priručnik su uključeni i oni radovi koji su danas
skoro ili potpuno iščezli, kao što je pečenje vapna ili vađenje kamena
iz žive stijene. Korišteni su razni lokalni nazivi, kao i stručni izrazi.
Izvor većine podataka i svih fotografija bile su graditeljske radionice u

selu Dragodid na otoku Visu, koje je u suradnji s Andrijom Suićem,
praunukom osnivača sela, tijekom 2002., 2003., 2004. i 2005. godine
organizirala Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska.
Radionice su financirali: Vlada RH (Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva; Ministarstvo turizma; Ministarstvo mora, turizma, prometa
i razvitka; Ministarstvo znanosti i tehnologije), Projekt Otokultivator,
Komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, te sami sudionici i
organizatori.
Composite
sadržaj
biorazgradiva i reciklirajuća kuća 06

smještaj kuće i priprema terena 08
vađenje, doprema i ugradnja kamena 09
vađenje pijeska 14
dobijanje vapna 14
drvena građa 18
zidanje 20
mortovi 23
izrada krovišta 24
izrada gustirne 28
izrada krušne peći 30
izrada komina 32
izrada ponara 36
05
Composite
1 2
5 6
izbor lokacije, krčenje vegetacije

biorazgra- 1
2 priprema terena i materijala za gradnju

diva i
3 zidanje zidova i lastavica
reciklirajuća 4 izrada krovišta
kuća 5 upotreba kuće – dim i čađa impregniraju
drvo protiv nametnika, truljenja i vatre
06
Composite
3 4
7 8
6 prestanak upotrebe kuće (loženja vatre) – nametnici

se naseljavaju u drvene grede
7 nedugo nakon čovjeka, umire i kuća: krov propada,
vegetacija počinje razarati zidove
8 biorazgradnja i reciklaža: ostaci kuće polako nestaju
pod vegetacijom i atmosferilijama, a zbog mekanog
veziva, kvalitetnije kamenje se skupa s pokrovom
lako da ponovo upotrijebiti
07
Composite
smještaj kuće i priprema terena
Treba planirati na način da nam teren pomaže u gradnji, a ne obratno.

U kršu se kuća najčešće radi na stjenovitom terenu i to uglavnom zato
da bi se zemlja iskoristila za poljoprivredu. Najprije se planiraju tereni
za poljoprivredu, a kuća se gradi na nekoj od preostalih lokacija! Zidanjem
kuće na stijeni izbjegava se temeljenje, a i s vlagom ima obično manje
problema.
Dobro je da lokacija bude osunčana, zaštićena od vjetra, a posebno
treba paziti da se ne gradi na nekoj vododerini.
Kako se samo izuzetno gradi na ravnom, kuća je obično jednom stranom
ukopana. Iskop zemlje i kamenja vrši se alatom koji je dostupan:
krampom, lopatom, motikom, polugama, batovima, dlijetima – što je
manje kamenja to je lakše raditi.
08
Composite
vađenje, doprema i ugradnja kamena
transport kamenog bloka iz knjige B. Crnkovića i Lj. Šarića
Kamen vapnenac je glavni građevinski materijal u graditeljstvu krša, a

dolazi kao:
a kamen za zidanje zida

b kamene ploče za pokrov
c posebni kameni komadi za izradu obrađenih kamenih elemenata
09
Composite
otvaranje kamenoloma i
vađenje kamenog bloka
10
Composite
Na selu se za zidanje gotovo nikada ne koristi tzv. obrađeni kamen,

odnosno onaj koji je prije zidanja klesan u pravilne kvadre. To nije
potrebno, jer niti su građevine velike, niti reprezentativne. U pravilu se
zida kamenom koji se izvadi čišćenjem i zaravnavanjem terena za
gradnju, pa o vrsti terena ovisi i kakva će biti građa zida. Najbolji se
zidovi dobivaju od pločastog kamena, a najteže se zida oblim kamenima
samcima – njih često treba razbiti u komade. Najčešći je lomljeni kamen,
različitih veličina, dobiven razbijanjem nešto većih komada stijene.
Lomljenac se tijekom zidanja grubo prikleše da bi se mogao ugraditi
u zid. Treba paziti na slojeve i žile u kamenu i nakon nešto prakse naučit
ćemo kako treba udariti da dobijemo željeni oblik.
Naš krš uglavnom je građen od vapnenca i sličnih sedimentnih stijena.
One ponekad dolaze u vrlo pravilnim i tankim slojevima, koji se dosta
jednostavno daju odvajati. Tako se dobijaju kamene ploče za pokrivanje
kuća, a tamo gdje pločastog kamena ima mnogo, njime se zidaju vrlo
kvalitetni zidovi, oštrih uglova i pravilnih, vodoravnih ležajnica.
Elementi višeg stupnja obrade i od većih komada kamena – nadvoji,
pragovi, konzole, stepenice, lukovi i sl. – dolaze pod utjecajem gradske
arhitekture i za prizemne građevine nisu nužni. Za njihovu izradu se
biraju veći komadi kamena, bez pukotina i što homogenijeg sastava,
pogotovo ako se radi o elementima napregnutim na savijanje.
11
Composite
TEHNIKA VAĐENJA KAMENA
Nepravilni komadi kamena, kakvi se mašklinom vade iz zemlje prilikom

izravnavanja terena, uz minimum obrade postaju zadovoljavajući za
ugradnju u kameni zid. Posebno je povoljno kamenje s dva paralelna
lica te duguljasti komadi koji se mogu dobro usidriti u dubinu zida. Sve
kamene ploče i pločice se također mogu korisno upotrijebiti.
Ako naiđemo na veću stijenu koju ne možemo razbiti mašklinom,
potrebno je otkriti u kojem se smjeru pružaju slojevi, pa se stijena cijepa
dlijetom i željeznim ili drvenim klinovima (drveni klinovi se izrađuju od
česmine).
Kamene ploče i kvalitetni blokovi za izradu obrađenih elemenata moraju

se vaditi iz žive stijene – kamenoloma. Obično uz svako naselje postoje
određena mjesta – kave – odakle se vadi kamen. U slučaju da trebamo
otvoriti novi kamenolom u vapnencu, treba obratiti pažnju na nekoliko
stvari:
Prvo treba utvrditi postojanje žive stijene te pravac pružanja slojeva.
Slojevi trebaju biti horizontalni, pogotovo ako želimo vaditi veće blokove
– zbog manipulacije. Strmi teren je pogodan, jer omogućava brže
dolaženje do zdrave kamene mase i olakšava odvodnju (ako se radi o
zaista velikom kamenolomu gdje bi voda mogla biti problem).
12
Composite
VAĐENJE KAMENOG BLOKA
1 čišćenje površine bloka i označavanje željene duljine i širine bloka

2 iskop kanala, pašarina, čija dubina odgovara željenoj debljini bloka
3 odlamanje bloka po slojnici:
a željeznim klinovima, uz istodobno udaranje: za mekšu stijenu,
dobija se nepravilan lom kamena;
b drvenim klinovima koji se polijevaju vodom: za tvrđu stijenu,
dobija se pravilan lom kamena.
Kamene ploče se po slojnicama odvajaju dlijetima, klinovima, polugama,

ovisno o sastavu stijene.
Transport kamena obavlja se prenošenjem: obično su se kamene ploče
slagale u kašete na leđa tovara (ovisno o starosti i veličini ponese 70-
90 kg, do 100-120 na kratku razdaljinu) ili još bolje mazge (tegli i do
200 kg), a veći komadi su se privezivali na leđa pojedinačno ili u paru.
Najveći komadi se vuku pomoću vitla ili tovara, po zemlji ili saonicama.
Na kratke udaljenosti i prilikom ugradnje možemo se poslužiti drvenim
valjcima, odnosno rampom i klinovima. Kamen treba na kamenolomu
obraditi što više možemo jer ne želimo vući više tereta nego što nam
treba.
13
Composite
vađenje pijeska
Ponegdje na obali i otocima postoje ležišta pijeska, koji se može koristiti

za gradnju kuće. Ležišta pijeska treba tražiti u krškim udolinama i
poljima. Nemojte vaditi pijesak iz vinograda. Pijesak prije pravljenja
morta treba prosijati. Ne bi trebalo koristiti pijesak sa žala jer sol jako
navlači vlagu.
dobijanje vapna
Vapno je jedno od najstarijih veziva, a kod nas je u širokoj primjeni od

rimskog doba. Na selu ima mnogostruku primjenu: kao građevni materijal
za mortove, za objeljivanje kuća i kao dezinfekcijsko sredstvo – dodatak
modroj galici za zaštitu vinograda ili za suzbijanje smrada iz upojnih
jama u koje se obavlja nužda.
Negašeno ili živo vapno (kalcijev oksid, CaO), dobija se pečenjem
kvalitetnog vapnenca sa što većim sadržajem kalcijevog karbonata
(CaCO3, 80-90%) u procesu:
CaCO3 >> (temp. 800-1300°C) >> CaO + CO2
U predajnom graditeljstvu vapno se peče u blizini mjesta gradnje, na

način da se od lokalnog vapnenca sazidaju objekti japjenice (vapnenice),
unutar kojih se neprekidno loži vatra tijekom više dana, dok boja kamena
od bijele ne prijeđe u sivkasto-žutu, a kamen pršti kada se poprska
vodom. Tada je proces završen.
14
Composite
Japjenice su građevine od suhozida, kružnog oblika s lažnim svodom:

po konstrukciji su gotovo identične poljskim kućicama bunjama (kažunima,
ćemerima, poljaricama), s tom razlikom što imaju manji otvor ulaza i što
u svojim zidovima imaju kanale za bolju cirkulaciju zraka, za potpunije
pečenje vapna. Japjenica treba biti vrlo kvalitetno zidana, a može se
opasati i lancima da se ne bi raspala prije završetka pečenja. Zidanje
japjenice se povjerava najboljem majstoru u gradnji suhozida. Vatra se
loži prosušenim grmljem i borovim granama, a drva treba biti dovoljno
da se ne mora navrat-nanos brati zeleno grmlje u toku pečenja.
Vapno se obično peče ljeti kada je najmanja mogućnost oborina, i to

najčešće uvijek na istom mjestu, kada okolna makija i šuma doraste
do visine i količine koja omogućuje višednevno paljenje japjenice.
Najbolju vatru daje česmina, (crnika, Quercus ilex), a grmlje se tuče
do hreka (korijena), mašklinom, sjekirom ili kosirom. Makija ima svojstvo
da se iz korijena vrlo brzo regenerira, a borovima i česmini se samo
sijeku grane, pa se tako pomaže formiranje visoke šume.
Živo vapno se nekad čuvalo u grumenima u posudama na suhom

mjestu. Prije upotrebe se oprezno zalijeva, gasi vodom u posebnim
posudama ili jamama u zemlji. Ponegdje su za to služili bazenčići,
kamenice uz gustirne. Pri gašenju vapna zbog topline koja se razvija
nastaje burna reakcija kojom se dobiva gašeno vapno (kalcijev hidroksid)
ili vapneno mlijeko.
CaO + H2O >> Ca(OH)2 + temp. 150°C
15
Composite
Nakon ugradnje, gašeno vapno veže ugljik (IV) oksid iz zraka i otpušta
vodu, drugi produkt te reakcije je kalcij-karbonat, odnosno vapnenac,
čime je krug zatvoren.
Ca(OH)2 + CO2 >> CaCO3 + H2O
japjenica
presjek a/a - pogled sprijeda
16
Composite
japjenica
a a
japjenica
tlocrt - shema
17
Composite
drvena građa
Krovište se radi od bora. Bor se siječe (bere) u siječnju, kad je u drvu

najmanje soka, ili u ljeto za vrijeme najvećih vrućina kad je puno smole.
To je zbog toga da sadržava što manje vlage koja uzrokuje deformacije
i truljenje. Stabla izrasla na kamenjaru puno su čvršća od onih izraslih
u dubokom i vlažnom tlu. Stabla za sječu se biraju prema budućoj
namjeni: odmah se gleda koje su duljine i debljine debla, kakvi nam
komadi trebaju i koliko njih itd. Čim se drvo ubere – pilom ili sjekirom,
treba mu kosirom skinuti koru, jer je ispod kore najviše soka. Prije
ugradnje se treba prosušiti u hladu što je dulje moguće, obično jednu
sezonu (oko pola godine). Joprinu za letvanje krova ne treba posebno
sušiti ni guliti joj koru: ona se tuče kosirima, reže na potrebnu duljinu,
malo zateše i odmah ugrađuje.
Najtvrđe drvo na kršu daje česmina, ali nje nema puno i čuva se kao
stablo jer daje dobar humus i žireve; čvornata je i teško se obrađuje,
pa služi za posebne svrhe kao što je izrada klinova za lomljenje kamena,
loza (navoja) za tisak za vino i sl.
kosir ili kosijer: alat broj 1 za bušak

(neprohodnu makiju)
18
Composite
19
Composite
zidanje
Osnovna konstrukcija u predajnom graditeljstvu krških krajeva je suhozid.

U suhozidu se izvode i kuće i skloništa, ograde, podzidi, terase itd.
Veziva, a osnovno vezivo je vapneni mort, poboljšavaju statička i fizikalna
svojstva zida. Hoće li se, i u kojoj mjeri pri zidanju koristiti mort i kakvog
će sastava on biti, ovisi o količini raspoloživog vapna i namjeni građevine.
Često se mort koristi samo za zapunjavanje fuga na već gotovom zidu,
da bi se isti učinio nepropusnim za vjetar ili vlagu. Prije svih radova s
mortom, potrebno je ovlažiti zidove.
Neke najosnovnije napomene za suhozid:
Bez obzira radi li se o naslonjenom zidu – oblozi ili poduporu, ili

pak o slobodnom – samonosivom zidu, stabilnost unutrašnjih glava
kamena je osnovna za stabilnost zida kao cjeline.
Naslonjeni zid – podupor koji drži zemlju. Po cijeloj visini zida, oko
unutrašnjih glava kamena, zemlja mora biti čvrsto nabijena. Optimalna
vlažnost zemlje treba da je 15-20% (idealno 18%).
Oslonjeni zid koji drži naslage rastresitog kamena. Unutrašnje
glave kamena u zidu moraju biti čvrsto i pažljivo upasirane sitnijim
kamenom (inkunjone).
Slobodni – samonosivi kameni zidovi – suhozidi imaju dva lica –
dvostruke vanjske i unutrašnje glave. Sve šupljine između unutrašnjih
glava moraju biti pažljivo i potpuno ispunjene sitnim kamenom i
dobro upasirano da se ne mogu dogoditi nikakava
pomjeranja. Kameni zid neće nikada pasti zbog vanjskih glava, već
samo zbog deformacije kod unutrašnjih glava.
20
Composite
Temelji se rade ovisno o vrsti tla i ovisno o tome ima li tamo gdje radimo
kuću jakog mraza. Ako mraza ima i ako je tlo duboko, vlažno i rahlo,
moramo temeljiti dublje od metra, a ako zidamo na stijeni, temeljenje
nije potrebno. Pri zidanju zida prvo se postavljaju uglovni kamenovi koji
trebaju biti veći i pravilniji i zatim pomoću konopca određujemo ravnu
liniju između njih i zidamo oba lica zida istodobno, nakon svakog sloja
ispunjavajući šupljinu savurom – sitnijim kamenom. Što više vežnjaka
ima u zidu, on će biti stabilniji. U visini 60-190 cm zid se horizontalno
izravnava, a što je kamen s kojim radimo manji i nepravilniji, ta visina
je manja.
SUHOZID
a) podzid koji drži zemlju a)
b) podzid koji drži kameni nasip
c) slobodni - samonosivi zid
b)
vežnjak
c)
21
Composite
22
Composite
mortovi
1. Vapneni mort vapno : pijesak = 1:3
2. Vodonepropusni mortovi bez cementa

a) od crljenice vapno : crljenica (masna i gusta) = 4(3):5(4)*
b) od gline vapno : glina ili drobljena opeka = 1:1
c) od gline i pijeska vapno : pijesak : glina (drobljena opeka) = 1:1:1
d) od vulkanskih tufova vapno : šalturin (pucolan ili dr.) = 1:1
* svi omjeri su približni, jer ovise o svojstvima materijala.
3. Mortovi sa cementom
a) produžni mort cement: vapno : pijesak = 1:1:6 ili 1:2:5
b) cementni mort cement: pijesak = 1:4 ili 1:3
c) cementni špric cement : pijesak = 1:2
d) likadina cement : pijesak = 1:1
4. Posebni mortovi
Ako se želi da iz zida raste ukrasno bilje, reške se zapune smjesom
zamlje i koštanog brašna:
(teška ilovača : pijesak) : koštano brašno - 1(1:1)ručna kolica:1 kg
23
Composite
izrada krovišta
Opisat će se izrada jednostavnog dvostrešnog krova, s pokrovom od

kamenih ploča iz lokalnog izvora:
Zidni vijenac mora biti uredan, kako bi bankine (vjenčanice, nazidnice)

dobro legle, a zabat mora biti čvrst.
Prvo se postave bankine koje se grubo otešu – kosirom, sjekirom ili

pilom – kako bi dobile kvadratičan presjek. Zatim se postavlja sljemenjača,
koju je potrebno otesati na krajevima kako bi dobro legla na zabatne
kamene.
Svakih 3-4 metra, među bankine se postave grede koje se zapile da

sjednu. Svi spojevi učvršćuju se vučenim ili kovanim čavlima 7-15 cm
duljine. Među njih se u uzdužnom smjeru postavi skela koja omogućava
dohvat sljemenjače i postavljanje rogova.
Rogovi se zapile kao na crtežu i postavljaju se na pravilne razmake 25-

60 cm, od jednog zabata prema drugom. Na krajnjim rogovima uz
zabate 50-ak cm ispod sljemenjače mogu se pribiti horizontalne letve
koje se preko kratkih štapova upiru u zabate i tako dodatno učvršćuju
konstrukciju od horizontalnog pomicanja.
Preko rogova se pribijaju letvice-štapovi od joprine, u razmacima 15-

25 cm. Njih se može kosirom otesati sa dvije strane da bolje legnu na
rogove. Na njih se postavljaju kamene ploče. Prvo se od bankina do
vanjskog lica zida zida još jedan red – zub – visine bankine. Zatim se
24
Composite
postavlja kameni pokrov. Prvo idu najveći i najpravilniji kameni, koji se

stavljaju tako da čine strehu od desetak centimetara. Dalje se ploče
slažu prema sljemenu. Sljeme je najbolje izvesti kupama u vapnenom
mortu, i to tako da se pod kupe postavi letva koja smanjuje potrošnju
morta.
a)
DETALJI KONSTRUKCIJE
KROVIŠTA
b) a) kupa kanalica u vapnenom mortu
b) pokrov od kamenih ploča debljine
2-10 cm, dimenzija 20-100 cm
sljemenjača 10-15 cm
rog 10-15 cm
letve 2-4 cm
greda 15-20 cm
bankina 15-20 cm
60 cm 25-45°
foto strip
gradnja krova (na iduće dvije strane)
1 obrada drvene građe: vide se borove grede i granje joprine

2 izrada konstrukcije krova
3 gotova konstrukcija krova; vidi se improvizirana skela između greda
4 letvanje krova joprinom
5 izgled poletvanog krova
6 postavljanje kamenih ploča
25
Composite
26
Composite
27
Composite
izrada gustirne
Tamo gdje nema vodotoka ili mogućnosti zahvaćanja podzemne vode,

moraju se graditi gustirne – cisterne za sakupljanje kišnice. Gustirne
su najčešće uz kuću, a pune se kišnicom s krova i s drugih prikladnih
površina – naplova ili pjacete. Gustirne mogu biti i u polju, a osim
obiteljskih ili kućnih, mogu postojati i velike zajedničke gustirne, redovite
na otocima.
Gustirnu je dobro izdubiti u živoj stijeni, jer je tada najjednostavnije

postići vodonepropusnost – obično se samo pukotine saniraju
vodonepropusnim mortom, a gustirna se obijeli vapnenim mlijekom radi
dezinfekcije. Živa stijena se može izdubiti paljenjem jake i dugotrajne
vatre, od koje vapnenac puca i može ga se odstraniti.
U slučaju da ne možemo ili ne želimo gustirnu napraviti u stijeni, možemo
je sazidati ili izliti. Uvjet za to je da imamo dovoljno vodonepropusnog
veziva bilo koje vrste. Dno gustirne treba biti u blagom padu prema
udubljenju u kojeg se taloži nečistoća.
U davno doba gustirne nisu bile natkrivene, a od antike do danas se
gustirna natkriva svodom – pravim ili lažnim – ili betonskom pločom,
a njena gornja ploha redovito se koristi kao pjaceta. Ovisno o količini
oborina i veličini gustirne, pjaceta se proširuje i na okolni teren izgradnjom
kosih ploha od vodonepropustnog morta ili kamenih ploča. Na najnižoj
točki pjacete ostavljaju se četvrtaste rupe u svodu ili u ploči kroz koje
kišnica ulazi u cisternu. U te se rupe ugradi izbušena kupa, pa se se
popunjavaju komadima kamena ili opeke, tako da se stvori filtar koji
ne dozvoljava nečistoći da uđe u gustirnu.
28
Composite
Otvor na gustirni treba biti uz rub pjacete, da se izbjegne hodanje po

njoj. Uz otvor, koji je ozidan u jednostavno pravokutno krunište i pokriven
metalnim ili drvenim poklopcem, može se prigraditi i bazenčić za pripremu
modre galice, odnosno gašenje vapna.
Primjer: velika gustirna u Dragodidu na otoku Visu čija je donja podloga

izvedena slijedećim slojevima:
namaz cementnim mlijekom
likadina (1:1) 2-3 cm
naboj mršavog betona (1:7) 12 (12-20) cm
savura za izravnanje 10 (8-15) cm
presjek a-a
a a tlocrt
istočna gustirna Dragodida, sa 4.5

vagona vode najveća na tom dijelu
otoka Visa
29
Composite
izrada krušne peći
U selima krša, a pogotovo uz more, krušne peći uglavnom dolaze u

sastavu kuhinje, ponekad izbačene iz volumena kuće da se izbjegne
pregrijavanje prostorije. Krušne peći kao zasebne građevine su rijetke,
ali ih se može naći. Ponegdje su peći svođene opekom, a kao oblučilo
vjerojatno je služila prigodno izrađena košara od šiblja joprine. Može
se graditi i tzv. lažni svod. Pod peći je od opeke, najbolje vatrostalne.
U prednjem zidu, osim otvora za manipulaciju, ostavljaju se i jedan do

dva manja da bi vatra mogla gorjeti i kada se vratašca zatvore (ta
vratašca nemaju šarke nego se podboče gredicom o pod). Otvor se
ozida opekom ili kvarcnim kamenom, koji je otporan na toplinu.
30
Composite
31
Composite
izrada komina
Najprimitivnije ognjište se sastoji od kamenja poslaganog u krug, na

podu od nabijene zemlje. Nešto naprednije rješenje je nisko pravokutno
ognjište, u kutu ili uz zid, bez posebnog uređaja za odvođenje dima koji
se provlači kroz slučajne šupljine u krovu. Takvo se ognjište zida od
kamena, a samo ložište je od opeke (može se koristiti i nabijena zemlja),
jer bi se kamen od topline raspucao. Da bi se pojačao propuh i odvod
dima, jedna se ploča krova pri sljemenu, iznad ognjišta može podbočiti
kamenovima, a ponegdje se zida badža, niski primitivni dimnjak, zapravo
više otvor u krovu koji izgledom podsjeća na dimnjak. U novijim kućama
postoji pravi dimnjak zidan na drvenim ili kamenim konzolicama, a nad
ognjištem je napa od dasaka, izvana ožbukana vapnenim mortom.
nekoliko primjera ognjišta iz studije A. Freudenreicha
32
Composite
Napa se iznutra brzo začađi, a crna caklina štiti drvo od vatre. Daljnja
novina u konstrukciji ognjišta se sastoji u tome da se ložište smješta
u udubinu u zidu. Da bi se postigla još bolja zaštita od požara, i izbjeglo
pregrijavanje, peć se naposlijetku izdvaja iz kuće kao poseban, prigrađen
volumen.
Usporedo s izdvajanjem vatre i dima iz stambenog prostora, podiže se
i razina vatre na ognjištu. Ognjište na stojećoj visini, kombinirano s
krušnom peći je sasvim sigurno nastalo pod utjecajem gradske arhitekture
i krajnji je stupanj u razvoju seoskog zidanog ognjišta na našem kršu.
Ognjištu se može pridodati i željezna peć koja brže zagrijava prostor i
olakšava pripremu hrane.
33
Composite
34
Composite
35
Composite
izrada ponara
Svaka kuća, pomoćni objekti, pa i zidovi u

dvoru, imaju veće ili manje ponare – niše,
koje služe za odlaganje sitnih potrepština ili
za šteriku (svijeću). Najjednostavniji ponari
su pravokutne niše s nadvojem od kamene
ploče. Oni veći često iznad ploče imaju i
rasteretni luk od dvije ploče pod kutom od
45-60°, čime se dobija još jedna polica.
36
Composite
37
Composite
KORISNA LITERATURA
Bojanić Obad Šćitaroci, B., Tradicijsko graditeljstvo otoka Hvara, Zagreb, 1997.
Cvitković, B. i Šarić, LJ., Građenje prirodnim kamenom, Zagreb, 1997.
Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb – Beograd, 1962.
Materijali, tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom

jadranskom prostoru, Znanstveni kolokvij, Zagreb, 1980.
Miličić, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955.
Obnova i očuvanje hrvatske pučke graditeljske baštine, Zbornik sažetaka, Zagreb

1997.
Peulić, Đ., Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, 1970.
Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1999.
38
Composite
39
Composite
korica_dio2_PATH.FH9 Thu Nov 23 15:12:08 2006 Page 1
Composite
04 prijelom _dodaci.FH9 Mon Nov 20 12:25:09 2006 Page 2
Composite
Composite
mediteranska kamena kuæa

Tehnike gradnje i obnove kamene kuće
Korištenje u skladu s okolišem (energija, otpad, sanitarije)
autor:
Filip Šrajer
ko-autori:
Andrija Suić, Hrvoje Vidović, Silvija Kipson, Hrvoje Carić
za izdavača:
Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr
urednik:
Hrvoje Carić
dizajn i priprema:
Lidija Novosel
fotografija na naslovnici:
Hrvoje Carić
fotografije:
Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska
http://www.sxc.hu/
ISBN 953-6145-15-4
Tiskanje ove publikacije su omogućili ODRAZ – Održivi

razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm
Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima,
ZMAG-u, Ivanu Medvedoviću i svim drugima na nesebičnoj EASA Hrvatska
pomoći.
CIP - Katalogizacija u publikaciji

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
UDK 693.1(035)
ŠRAJER, Filip
Mediteranska kamena kuća : tehnike
gradnje i obnove / <autor Filip Šrajer ;
ko-autori Andrija Suić ... et al.>. -
Zagreb : Institut za turizam, 2006.
ISBN 953-6145-15-4
I. Kameno graditeljstvo -- Priručnik
Composite
04 prijelom _dodaci.FH9 Sun Jan 25 21:44:54 2009 Page 3
+
+ mediteranska
kamena kuæa
+
koritenje u
skladu s okoliem
+ : energija
: otpad
: sanitarije
+ +
Composite
Priruènik eli skrenuti pozornost na èinjenicu da postoje rjeenja za

probleme oneèiæenja okolia koji nastaju u kuæanstvima. Za veæinu
tih rjeenja je potrebno investirati neto sredstava, vremena i volje.
Zato u istoj publikaciji povezivati tradicionalnu gradnju s eko

rjeenjima? Ba stoga to se èini da se nekada ivjelo u veæoj harmoniji
s prirodom i lokalnom zajednicom. Ta se harmonija poèela gubiti
otprilike istovremeno kada se poèeo uruavati i tradicionalni naèin
ivljenja.
Upravo tradicija u sprezi s novim spoznajama i tehnièkim rjeenjima

moe pruiti kvalitetno i ugodno stanovanje.
Stoga, prelistajte ovaj priruènik i podsjetite se kako organizirati kuæanstvo

koje je u veæem skladu s okoliem.
Composite
sadržaj
proizvodnja električne 06
energije uz pomoć sunca i
vjetra
grijanje vode pomoću 18

sunca – solarna termika
ekološki prihvatljiva 24
sanitarna rješenja
ispravno postupanje 32
s kućnim otpadom
05
Composite
proizvodnja
električne
energije uz
pomoć sunca i
vjetra
Composite
Ukoliko ste locirani daleko od uobièajene infrastrukture, mali autonomni

energetski sustav moe znaèajno podiæi standard ivljenja. Evo to se
u naèelu moe uvesti ukoliko imamo dovoljno sunca ili vjetra:
rasvjeta
malolitarski hladnjak
pumpa za vodu
sredstva veze: kompjutor, punjenje mobilnih telefona, manji TV,
radio aparat, VHF radio stanica
Jedan mali hibridni sustav od jedne vjetrenjaèe i jednog solarnog panela,

ukupne snage 100-200 W ne moe zadovoljiti ba sve navedene potrebe.
Isto tako, niti sve lokacije nisu idealne za postavljanje takvog sustava,
pa kolièina proizvedene energije moe znatno varirati. Meðutim, kom-
biniranjem i pravilnim iskoritenjem potencijala lokacije moemo dobiti
dosta. Svi proizvoðaèi opreme rado pomau svoje kupce savjetima.
Ovdje æemo prikazati osnovnu shemu jednog malog hibridnog ener-
getskog sustava.
07
Composite
08
Composite
Shema elektroinstalacije, Dragodid
1 Vjetrenjaèa Tehnoelektro tip 6 Limeni sanduk

vt-120 (120 w) 7 Stup naèinjen od konstrukcije za
2 Solarni panel Solaris (75 w) skelu 2, osiguran i uèvræen
3 Regulator punjenja sajlama. Fiksni dio stupa i sidra
4 Akumulator (90 ah) za sajle uglavljeni meðu kamenje
5 Pretvaraè DC-AC i zaliveni betonom
grafièka obrada: Hrvoje Vidoviæ
09
Composite
1) Vjetrenjaèa
Snaga malih vjetrenjaèa se obièno kreæe 30-240 W, a promjer vjetrenog

kola od 0,5-1,5 m. Kod odabira modela treba znati:
a) da veæa vjetrenjaèa ne daje uvijek i vie struje, jer se pri laganom
vjetru slabo ili nikako ne vrti
b) da razni proizvoðaèi nazivnu snagu svojih vjetrenjaèa mjere na
raznim brzinama vjetra to èesto onemoguæava realnu usporedbu
Vjetrenjaèe se postavljaju na stupove koji mogu biti uèvræeni na razlièite

naèine.
120
100
80
0
12
60
VT
40 60
VT
0
20 VT 3
Snaga
3 4 5 6 7 8 9 10 m/s
Brzina vjetra
VT-30, VT-60, VT-120 – tipovi vjetrenjaèa

(snage 30 W, 60 W, odn. 120 W)
Tehnoelektro d.o.o.
10
Composite
2) Fotonaponski modul (solarni panel)
Snage su obièno 12-150 W. Optimalna orijentacija je juna ±10°.

Nagnutost odredimo prema godinjem dobu: ljeti je najpovoljnija cca
30° u odnosu na horizontalu, u proljeæe i jesen 45°, a zimi cca 60°.
3) Regulator punjenja
Automatski ukljuèuje i iskljuèuje strujni krug i time stalno odrava

akumulatore punima i titi od prepunjavanja, odnosno pranjenja
akumulatora preko panela. Skuplji modeli imaju digitalni displej s
monitoringom punjenja, memorijom itd.
4) Akumulator
Akumulator treba postaviti to blie izvoru napona tj. vjetrenjaèi ili
solarnom panelu. Krivo je misliti to jaèi to bolji. Izbor akumulatora
treba prilagoditi potronji i ulaznoj snazi. Ako je akumulator prevelikog
kapaciteta, moe nam se desiti da ga malo jaèe potroimo i da ga onda
ne moemo napuniti jer nema dovoljno vjetra, sunca, ili imamo preslabu
vjetrenjaèu itd. A mnogi ureðaji uopæe ne rade ako napon nije iznad
odreðene vrijednosti Za potrebe rasvjete, radio aparata i prijenosnih
TV-a, zadovoljit æe 45-55 Ah, ako prikljuèujemo jo i hladnjak, onda
treba odabrati bateriju 65-80 Ah. to se tièe vrste, mogu se koristiti i
start akumulatori iz auta uz napomenu da im je kapacitet nii od
deklariranog i to za vie od 30%. Od automobilskih, tzv. start
akumulatora, svakako su bolji stacionarni odnosno akumulatori za
duboko pranjenje koji mogu podnijeti i pranjenje od 50% bez oteæenja.
Oni su i skuplji.
11
Composite
5) Pretvaraè istosmjerne u izmjeniènu struju
Ako je sustav postavljen daleko od potroaèa, potreban je pretvaraè

koji istosmjernu struju napona 12V iz akumulatora pretvara u izmjeniènu
napona 220 V. Preporuèa se za sve razdaljine preko 10-20 m, jer su
gubici na istosmjernoj niskonaponskoj mrei jako veliki odnosno
zahtijevaju koritenje jako debelih vodièa to opet nije rentabilno.
Pretvaraèi mogu imati sklopku koja automatski prekida strujni krug u
sluèaju preoptereæenja ili pada napona na akumulatoru. Imaju mali
ventilator za hlaðenje koji troi neto struje, pa ih treba iskljuèivati kad
se sustav ne koristi.
6) Vodièi
Za voðenje struje vani treba koristiti kvalitetne gumene kablove. Ukoliko

se instalacija provodi zraènim putem, treba paziti da vodièi nisu pre-
zategnuti.
7) Potroaèi
Evo nekih osnovnih pojmova i jedna formula:

1) I - JAKOST ELEKTRIÈNE STRUJE, mjeri se u amperima (A)
2) U - ELEKTRIÈNI NAPON, mjeri se u voltima (V)
3) P - SNAGA (proizvoðaèa, troila), mjeri se u vatima (W)
P=IxU
12
Composite
Ne postoji formula po kojoj bi se unaprijed, bez mjerenja, moglo reæi

koliko æe se struje dobiti na odreðenoj lokaciji. Hoæe li je biti dovoljno
za tri ili pet arulja, hoæemo li moæi ukljuèiti i hladnjak, TV itd.? U
principu za rasvjetu ili hladnjak uvijek bude dovoljno, a to mnogima
puno znaèi. Korisno bi bilo napomenuti neto o odabiru i koritenju
hladnjaka.
Napomene za hladnjak :
Od malih hladnjaka najèeæe se na tritu naðu kompresijski hladnjaci
na 220 V. To su isti onakvi kakve imamo doma, a odlikuju se velikom
sposobnoæu rashlaðivanja. Njihova je mana to u trenutku pokretanja
motora ponekad znaju povuæi jako puno struje iz sustava, ovisno o
poloaju klipa u kompresoru. To traje vrlo kratko i ne predstavlja
preveliku opasnost za akumulator, meðutim redovito se deava da
pretvaraè to razumije kao kratki spoj i momentalno iskopèa sustav.
Ako nas tada nema u blizini da ponovno ukopèamo, hladnjak vie ne
hladi i hrana se u njemu pokvari. Za nae potrebe bolji su apsorpcijski
hladnjaci koji rade na amonijak. Ti obièno mogu raditi na 12, 24, 220 V,
te na plin iz boce. Njihova je mana to ne hlade jako (obièno ne
smrzavaju), a i skuplji su od kompresijskih. Kod njih nema problema
s preoptereæenjima mree, a dodatni plus im je to se mogu prikljuèiti
na plin ako nam elektrika zakae. Jeftino rjeenje je izvaditi ih iz
rashodovanih kamp kuæica. Malolitarski apsorpcijski hladnjaci obièno
imaju snagu od 50-ak W. Za raèunanje njihove dnevne potronje korisno
je znati njihovu intermitenciju (odnos izmeðu rada i mirovanja). Ona
se uz neku normalnu upotrebu kreæe u ljetnim mjesecima oko 50%.
To znaèi da hladnjak u prosjeku radi 12, a miruje 12 h, iz èega dobijemo
dnevnu potronju od 12h x 50 W = 600 Wh (vat-sati). Da bismo dobili
13
Composite
koliko je to optereæenje za na akumulator, trebamo podijeliti tu cifru

sa 12V koliko je napon akumulatora. Ispada da ljeti friider dnevno
potroi 50 Ah struje. U druga godinja doba potroi manje jer je i
intermitencija povoljnija: vie miruje a manje radi.
Napomena za TV, radio i sl.:

Glasnoæa tona jako utjeèe na potronju!
Tekst Proizvodnja elektriène energije uz pomoæ sunca i vjetra, koji

se tièe koritenja obnovljivih izvora energije, nastao je zahvaljujuæi
malom hibridnom energetskom sustavu koji je Dragodid dobio tijekom
2005. godine kroz projekt Vjetar u slubi èovjeka i prirode. Taj projekt
financirao je Regional Environmental Center for Central and Eastern
Europe, smislio ga je i koordinirao ZMAG iz Zagreba, a partneri su bili
desetak udruga iz cijele Hrvatske, Tehnoelektro d.o.o. iz Samobora i
Solaris d.o.o. iz Novigrada.
14
Composite
Snaga/potronja nekih tipiènih troila u kuæanstvima (izvor: Zelena energija, ZMAG, 2005.)
troilo W troilo W
hladnjaci video rekorder 30

stariji 500 satelitski sistem 30
noviji 200 CD player 30
tedljivi (solarni) 58 linija AC 55
zamrzivaè 350 linija DC 15
perilica za posuðe beièni telefon 5
bez suenja 700 mobitel 5
sa suenjem 1450 el. orgulje 30
el. otvaraè konzervi 100 gitarsko pojaèalo 100
mikrovalna peæmica tedna arulja 20
manje zapremine 900 obièna arulja 100
veæe zapremine 1500 el. pokrivaè 400
el. aparat za kavu 1200 pegla 1200
sokovnik 400 perilica za rublje 1800
toster 1200 suilica za rublje 5750
mlinac za kavu 100 usisivaè 900
mikser 120 klima ureðaj 1500
blender 500 kompjutor 55
pumpe za vodu monitor 17 100
1/3 hp 1m3/h AC 750 monitor 17 LCD 45
potopna 1/2 hp AC 1000 laptop 25
DC pumpa 60 printer
DC potopna pumpa 50 ink jet 35
builica 600 laser 900
ubodna pila 500 fax
cirkular 1000 standby 5
kutna brusilica 800 dok printa 50
TV (27) 170 el. pisaæi stroj 200
TV (19) 80 fen za kosu 1500
TV (12 C/B) 16
15
Composite
16
Composite
17
Composite
grijanje vode
pomoću sunca –
solarna termika
Composite
Sistemi solarne-termike za kuæanstvo koriste toplinsku energiju sunca

za grijanje vode. Ovakvo direktno zagrijavanje sanitarne vode najuèin-
kovitiji je naèin prijenosa energije (puno efikasnije, jeftinije i èistije od
grijanja vode pomoæu elektriènih bojlera).
Postoje sistemi razlièite razine sofisticiranosti poèevi od prenamijenjenih

starih bojlera obojanih u crno, pa do kljuè u ruke kvalitetnih rjeenja
za centralno grijanje i toplu vodu za pranje (popis dobavljaèa je dostupan
na www.zelena-akcija.hr/sic/).
Solarni-termièki sistem se sastoji od:

solarnih kolektora;
spremnika (bojlera);
stanica s pumpama i automatikom;
ostalog materijala (termostati, cijevi...).
19
Composite
Slika 1: Shematski
prikaz solarno-
termièkog
sistema.
Ukoliko ste se odluèili ugraditi

noviju generaciju vakuum
kolektora, vano je voditi raèuna
o kvaliteti i trajnosti crnog laka koji
se nalazi na podlozi. Na primjer
lak koji se troi, odnosno erodira
od 6 - 13 % godinje rezultira s
Slika 2: Spremnik za
rokom upotrebe kolektora od cca. vodu (obojan u crno
zbog poveæanja
10 godina dok kvalitetniji lakovi zagrijavanja) direktno
grijan suncem, spojen
koji se troe 0,3 - 0,5 % godinje, na slavinu i tu. Èesto
nakon 10 godina daju 95 % svoje se montira u vrtu za
potrebe ljetnog
prvobitne efikasnosti. tuiranja.
20
Composite
Slika 3: Vakuum kolektor
Neke od prednosti vakuum kolektora su:

funkcioniraju tokom cijele godine i kada je vanjska temperatura
ispod 0°C;
trebaju malu povrinu i tako smanjuju pritisak na krov ili konstruk-
ciju na koju se postavljaju;
zbog dizajna kolektorskih cijevi, sunce u bilo kojoj poziciji dana
daje konstantnu kolièinu topline;
kut ugradnje moe biti od 0° do 90°.
Ukoliko su vam gotovi solarni sustavi preskupi a vjeti ste s alatom,

moete probati sastaviti i vlastiti. Za dodatne informacije posjetite
www.zmag.hr.
IZVORI
www.daricom.hr
21
Composite
22
Composite
23
Composite
ekološki
prihvatljiva
sanitarna
rješenja
Composite
U kuæanstvima se upotrebljava velika kolièina vode za pranje, kuhanje

i ispiranje WC-a. Ta je voda, pogotovo na otocima, vrijedan resurs kojeg
troimo i pretvaramo u otpadnu vodu. Sagledavanjem ovog procesa
moe se zakljuèiti da je neefikasan, jer pitku vodu koristi za transport
otpadnih tvari iz kuæanstva u prirodu stvarajuæi dvostruki troak
(potroene vode i odvodnje/obrade otpadne vode).
crne vode sive vode iz

iz WC-a umivaonika,
kada, tu kabina oborinske
vode otpadne
vode
Male kolièine opasnih tvari oneèiæuju velike kolièine vode.
25
Composite
Ovaj linearni naèin razmiljanja prikazan na slici 1. je neprirodan jer

zanemaruje èinjenicu da u prirodi tvar krui mijenjajuæi svoje oblike.
Linearno sagledavanje je ustvari promatranje samo jednog manjeg
segmenta puno veæeg krunog sustava prirode. Stoga je neprirodno
usko sagledavati prirodu te zagaðivati vodne ekosustave hranjivim i
drugim tvarima.
Rjeenje problema se nalazi u eko-zahodima (takoðer se koriste izrazi:

suhi ili kompostni zahodi) koji ne koriste vodu za transport fekalija i
urina kao klasièni WC-i, veæ bez upotrebe vode razdvajaju urin od
fekalija kako bi ih sterilizirali i reciklirali za potrebe poljoprivrede.
Ispravnom upotrebom ovakvih zahoda eliminiraju se E. coli
coli i druge
opasne bakterije te sprjeèavaju zagaðenja.
Spomenuto sprjeèavanje zagaðenja znaèi da nisu potrebni skupi sustavi

odvodnje i proèiæavanja otpadnih voda za koje danas u Republici
Hrvatskoj porezni obveznici izdvajaju sve veæa sredstva kako bi vlasti
vraæale kredite Svjetskoj banci i sliènim institucijama.
Eko-zahodi razdvajaju urin od fekalija te

eliminiraju njihova patogena svojstva i
neugodne mirise.
26
Composite
Meðunarodni primjeri
Karusel zahod iz Norveke

Sadraj se skuplja ispod zahoda u rotira-
juæem bubnju. Bubanj je podijeljen pregra-
dama u 4 spremnika. Nakon to se spremnik
napuni, zarotira se, a nakon nekog se vre-
mena osueni, bezmirisni ostaci izvade kroz
otvor izvan objekta.
Komposni zahodi Clivus iz vedske

Slika: Prikaz ventilacijskog rjeenja
Ovi se zahodi koriste veæ 50-ak godina, a
èesto se ugraðuju u vikendice, apartmane i
sliène objekte. Clivus nudi èitav niz va-
rijantnih rjeenja za sve otpadne vode i
organske ostatke iz kuhinje, uz garanciju
bezmirisnosti i dobivanje ostataka koji su
upotrebljivi u poljoprivredi.
Skyloo sustav iz Zimbabvea

Ovaj zahod bazira se na jednostavnom
sustavu razdvajanja urina od fekalija. Fekalije
se nakon svake nude pospu pepelom kako
bi se ubrzao proces eliminiranja patogenih
organizama. Sustav se prazni jednom do
dva puta godinje. Slièni sustavi su razvijeni
i u drugim zemljama s razlièitim varijacijama
WC koljki.
27
Composite
Eko zahodi za postojeæe kuæe ili nove viekatnice
Navedeni sustavi se mogu predvidjeti i za postojeæe obiteljske kuæe i

za viestambene objekte. Primjeri od Mongolije do vedske pokazuju
da se ekoloki zahodi mogu bez veæih problema ugraðivati u obiteljske
kuæe i viestambene zgrade ili, to je jo jednostavnije, sustavi eko-
-zahoda mogu se predviðati u fazi projektiranja novogradnje.
Zahod s dvostrukom daskom za Primjer uklapanja eko-zahoda u

odraslu osobu i malo dijete. postojeæu kuæu u Gebersu, vedska
28
Composite
Ukratko o koristima eko-zahoda
Ekoloki prihvatljiva sanitarna rjeenja omoguæavaju viestruku

financijsku i ekoloku dobrobit u usporedbi s klasiènim pusti vodu i
zaboravi rjeenjima. Dobrobiti su:
uteda vode
uteda novca na kanalizacijskim sustavima i proèiæivaèima otpadnih
voda
eliminiranje zagaðenja i bolesti koje nastaju kao posljedica zagaðenja
vodotoka i mora
proizvodnja eko-gnojiva.
Za dodatne informacije posjetite internetske stranice:

www.ecosanres.org
www.clivus.com
IZVORI
Closing the loop – Ecological sanitation for food and security, UNEP, SIDA,
2000.
Urine Diversion: One step towards sustainable sanitation, Report, Stockholm

Environment Institute, 2006.
Ecological sanitation, Stockholm Environment Institute, 2004.
29
Composite
30
Composite
31
Composite
ispravno
postupanje
s kućnim
otpadom
Composite
Najveæi dio kuænog otpada se moe:

izbjeæi ili smanjiti,
ponovno upotrijebiti ili kompostirati,
reciklirati u reciklanom dvoritu ili predati trgovini koja otkupljuje
ambalau.
Ispravno postupanje s otpadom je naa graðanska i civilizacijska oba-
veza. Stoga je svrha ovog poglavlja uputiti zainteresiranog èitatelja
kako to postiæi. Temelj ispravnog postupanja je RAZDVAJANJE otpada,
nakon èega je otpad korak blie da postane KORISNA SIROVINA.
Rjeenja za razdvojeni otpad su prikazana u nastavku, a podijeljena su

u sljedeæe skupine:
1. Papir i karton
2. Staklo
3. Plastika PET
4. Elektronièka oprema
5. Limenke
6. Opasni otpad
7. Organski otpad (biootpad)
33
Composite
Vana napomena – Popis skupljaèa korisnog otpada i sekundarnih

sirovina po upanijama dostupan je na adresi: www.azo.hr, kliknite na
otpad ili kontaktirajte Agenciju za zatitu okolia, 01/ 4886 840.
1. Papir i karton
Komunalni se otpad moe smanjiti za 20% recikliranjem papirnatog

otpada.
Recikliranjem 1 tone papira:
tedi se oko 3.5 m3 drvne graðe ili 10 mladih stabala te 30.000 -
60.000 litara vode
smanjuje se oneèiæenje zraka za 95% i tedi se 40% energije
potrebne za proizvodnju papira od izvorne pulpe.
Kako smanjiti ili ponovno upotrijebiti papirnati otpad?

Stare kartonske kutije imaju bezbroj moguæih novih ivota. Npr.
moete ih koristiti unutar ostave ili spremita te kao spremnike za
odvojeno skupljanje korisnog otpada.
Stare novine su idealan materijal za umatanje posuda ili kutija kako
biste ih zatitili od praine ili oteæivanja.
Upotrijebite jednostrano iskoriten papir za vlastite biljeke.
Ponovno upotrijebite veæ koritene registratore. Izbriite ili prekrijte
naljepnicom sve neeljene podatke.
Papirnati otpad se moe smanjiti tako da umjesto faksa ili obiène
pote koristite elektronièku potu.
Kako je Hrvatska veliki uvoznik recikliranog papira za potrebe papirne

industrije, skupljajte ga i reciklirajte. Kontaktirajte ovlatenog skupljaèa
npr. Unijapapir, d.d., 01/ 61 84 729, ured.direktora@unijapapir.hr, ili
34
Composite
odnesite papir i karton do najblieg spremnika postavljenog na javnoj

povrini ili u reciklano dvorite.
Fotografski papir, jako oneèiæeni papir (npr. zauljeni) te indigo i termo
papir se ne reciklira!
Budite ljubazni i prije odlaganja uklonite s papira i kartona metalne
spojnice, ljepljive trake, plastiku itd.
2. Staklo
Staklo se moe reciklirati gotovo neogranièen broj puta, dok se povrat-

nom ambalaom kolièina ambalanog otpada smanjuje nekoliko
desetaka puta. Koristite je kad god uzmognete!
Prazna staklena ambalaa moe posluiti kao spremite za spajalice,
olovke, mamin ruèak... Kreativnost je na vaoj strani!
Recikliranje stakla je jednostavno. Odnesite staklenu ambalau (boce)
do najblie TRGOVINE koja otkupljuje ambalau ili spremnika
postavljenog na javnoj povrini ili u reciklano dvorite. Budite ljubazni
i prije odlaganja ispraznite staklenu ambalau i uklonite èepove i
zatvaraèe.
Sav stakleni ambalani otpad u Hrvatskoj moe se uspjeno reciklirati
u tvornici Vetropack Straa iz Huma na Sutli, tel: 049/ 34 15 22.
3. Plastika PET
Plastici treba od 100 do 400 godina da se razgradi na odlagalitu. Za

ilustraciju, recikliranjem 5 PET boca od 2 litre dobiva se dovoljno
plastiènog materijala za proizvodnju jedne skijake jakne.
Kako biste smanjili koritenje PET-a, dajte prednost povratnoj ambalai
(npr. za pivo, mineralnu vodu). Iskoritena PET ambalaa moe imati
35
Composite
niz drugih namjena – ogranièenih samo vaom matom. Provjerite

neke od ideja za ponovnu upotrebu PET ambalae na:
http://www.designboom.com/eng/education/plasticbottle.html
Za reciklau odnesite PET do najblie TRGOVINE koja otkupljuje
ambalau ili spremnika postavljenog na javnoj povrini ili u reciklano
dvorite.
4. Elektronièka oprema
Elektronièki je otpad najbre rastuæa vrsta otpada u svijetu! Kako se

sastoji od tekih metala i drugih opasnih tvari, njime se mora pravilno
gospodariti!
Kako biste smanjili elektronièki otpad:

Pri kupnji kuæanskih aparata dajte prednost proizvodima bez
elektronike, kao to su mehanièki mikseri ili aparati za mljevenje.
Nabavljajte nova raèunala, telefone i ostalo samo kad je to zaista
potrebno. Oprema prvenstveno treba zadovoljavati vae potrebe,
a ne trendove :).
Poklonite kolama, udrugama ili dobrotvornim organizacijama
kuæanske aparate i opremu koja vam vie nije potrebna.
Za pravilnu reciklau kontaktirajte ovlatenog skupljaèa, npr:

Ecooperativa d.o.o., tel.: 051/ 276 750, 275 039
ecooperativa@ri.tel.hr
STP d.o.o., tel.: 01/ 65 30 103, stp@stp-croatia.com
www.stp-croatia.com
ili odnesite elektronièku opremu u reciklano dvorite.
36
Composite
5. Limenke
Recikliranjem 1 limenke od aluminija utedi se energije dovoljne za 3

sata rada raèunala ili za 2 sata rada televizora. Imajte na umu da se,
za isti volumen piæa, pri izradi aluminijske doze utroi èak 20 puta vie
energije nego pri izradi povratne staklene boce! Kako biste smanjili
bespotreban aluminijski otpad dajte prednost povratnoj ambalai!
Za reciklau odnesite limenke od piæa do najblie TRGOVINE koja

otkupljuje ambalau ili odloite u spremnik / reciklano dvorite.
6. Opasni otpad
Opasni otpad èini mali dio ukupne mase otpada, no predstavlja veliku
prijetnju okoliu i ljudskom zdravlju! Ovom prilikom smo ga podijelili
u tri skupine:
1. Baterije – odloite baterije u CRVENI spremnik (npr. na ulazu nekih
trgovina) ili u reciklano dvorite.
2. Stari lijekovi – odnesite stare lijekove u ljekarne ili u reciklano
dvorite.
3. Ostali opasni otpad – akumulatore, otpadno motorno ulje, uljne
filtre te ostatke boja i lakova odloite u reciklano dvorite!
Dajte prednost proizvodima koji su manje tetni za zdravlje i okoli

(npr. boje na bazi vode).
37
Composite
7. Organski otpad (biootpad)
Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomoæ niza ivih organizama

pri èemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. Kompostiranje
je najstariji i najprirodniji naèin recikliranja otpada kojim se 35% od
ukupne kolièine kuænog otpada moe pretvoriti u koristan kompost.
Biootpad koji se moe kompostirati ukljuèuje kuhinjski otpad (ostatke
od pripreme hrane – ostaci povræa i voæa, talog kave i èaja) i vrtni ili
zeleni otpad (suho liæe, granje, sijeno, slama, piljevina, iglice èetinjaèa).
Zato kompostirati?
Kompost je kvalitetno organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!
Kompostiranjem se kolièina otpada koja zavrava na odlagalitu
moe smanjiti èak za 1/3! Time pomaemo rjeavanje goruæeg
problema zatite okolia Republike Hrvatske. Odvajanjem otpada
smanjujemo oneèiæenje podzemlja procjednim vodama s odla-
galita, smanjujemo stvaranje staklenièkog plina metana koji
doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od
poara!
Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu
voda i tla te ugroavaju zdravlje ljudi, biljaka i ivotinja;
Kompost poboljava strukturu tla i sprjeèava isuivanje.
Kako u est koraka od otpada do komposta:

1 Sav materijal usitnimo (priblino na velièinu palca) kako bi se lake
razgradio.
2 U jednakom omjeru pomijeamo biootpad bogat duikom (bre
se razgraðuje i osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije
se razgraðuje i osigurava prozraènost).
38
Composite
3 Materijal stavimo na hrpu koju moemo i dodatno ograditi icom,

drvetom ili ciglom (na dno hrpe poeljno je staviti sloj granja da
se osigura prozraèivanje!). Kompostnu hrpu zatitimo od prejakog
sunca i oborina (npr. nadstrenicom ili slamom – izbjegavati
pokrivanje plastiènim vreæama!).
4 Hrpu povremeno (bar jedanput mjeseèno) preokrenimo kako bi
osigurali prozraèivanje i nikad je ne zbijati – zrak je neophodan za
rast i razvoj organizama u kompostu i sprjeèava pojavu neugodnih
mirisa.
5 Provjeravajmo vlanost tzv.metodom knedle. Uzeti aku kom-
postnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz ake curi tekuæina,
previe je vode. Ako se u stisnutoj aci ne osjeæa vlanost, voda
nedostaje. Kada materijal u aci ostaje zbijen u grudi, vlanost je
primjerena.
6 Kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifièan
miris umske zemlje, umijeajmo ga u zemlju svog vrtnog ili
kuænog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).
Kompostite uredimo sami ili nabavimo posudu u vrtnim centrima i

sliènim prodajnim mjestima.
Nekoliko praktiènih savjeta:

Ostaci crnogorice se zbog sadraja smole sporo kompostiraju tako
da treba umijeati malu kolièinu.
Kora nekih agruma, posebno limuna, usporava kompostiranje,
stoga je treba umijeati u maloj kolièini.
Nikad u kompost ne stavljati zaraene i bolesne dijelove biljaka te
korov.
IZBJEGAVATI MESO, KOSTI I MLIJEÈNE PROIZVODE – privlaèe
ostale ivotinje i uzrokuju neugodne mirise!
39
Composite
to uèiniti kada sve ne ide po planu?
problem rjeenje
Moja kompostna Nedostaje kisika ili ima previe duika.

hrpa smrdi! Preokrenite hrpu kako biste omoguæili
prozraèivanje i dodajte suhog materijala
da upije vlagu (npr, granèice, suho liæe).
Moj otpad se ne Strpljenja molim! Za proizvodnju zrelog

razgraðuje/nita se komposta potrebno je otprilike godina
ne dogaða! dana. Za hladnog vremena ivi organizmi
(npr. bakterije) su manje aktivni.
Hrpa je presuha! Popricajte hrpu vodom, no pazite da ne

pretjerate. Prevelike kolièine vode zatvorit
æe zraène prolaze te dovesti do ugibanja
organizama kojima je potreban zrak, èime
æete usporiti proces kompostiranja.
Hrpa je prevlana! Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji

æe upiti suvinu vlagu (npr. piljevina, suho
liæe).
Moja hrpa privlaèi Kukci imaju vanu ulogu u kompostiranju.

kukce! No, ukoliko se pojaèano skupljaju muhe,
moda u hrpi ima mesnih otpadaka koje
treba izbjegavati! Takoðer, preporuèljivo
je otpatke povræa i voæa prekriti tankim
slojem zemlje ili liæa.
40
Composite
Primjeri kompostnih posuda
IZVORI
Integrated Waste Management Board 1997. Composting. Letak.
Milanoviæ, Z., Radoviæ, S. i Vuèiæ, V. 2002. Otpad nije smeæe. Zagreb: Gospodarstvo
i okoli; Velika Gorica: Mtg-topgraf.
41
Composite

Mediteranska Kamena Kuca 2006

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mediteranska Kamena Kuca 2006

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

korica_dio1_PATH.

FH9 Thu Nov 23 15:11:32 2006 Page 1

mediteranska kamena kuæa

Tiskanje ove publikacije su omogućili ODRAZ – Održivi

CIP - Katalogizacija u publikaciji

U nekoliko poglavlja opisane su osnove gradnje kamenom i borovom

Izvor većine podataka i svih fotografija bile su graditeljske radionice u

Radionice su financirali: Vlada RH (Ministarstvo gospodarstva, rada i

biorazgradiva i reciklirajuća kuća 06

izbor lokacije, krčenje vegetacije

2 priprema terena i materijala za gradnju

6 prestanak upotrebe kuće (loženja vatre) – nametnici

smještaj kuće i priprema terena

Treba planirati na način da nam teren pomaže u gradnji, a ne obratno.

vađenje, doprema i ugradnja kamena

transport kamenog bloka iz knjige B. Crnkovića i Lj. Šarića

Kamen vapnenac je glavni građevinski materijal u graditeljstvu krša, a

a kamen za zidanje zida

Na selu se za zidanje gotovo nikada ne koristi tzv. obrađeni kamen,

TEHNIKA VAĐENJA KAMENA

Nepravilni komadi kamena, kakvi se mašklinom vade iz zemlje prilikom

Kamene ploče i kvalitetni blokovi za izradu obrađenih elemenata moraju

VAĐENJE KAMENOG BLOKA

1 čišćenje površine bloka i označavanje željene duljine i širine bloka

Kamene ploče se po slojnicama odvajaju dlijetima, klinovima, polugama,

Ponegdje na obali i otocima postoje ležišta pijeska, koji se može koristiti

Vapno je jedno od najstarijih veziva, a kod nas je u širokoj primjeni od

CaCO3 >> (temp. 800-1300°C) >> CaO + CO2

U predajnom graditeljstvu vapno se peče u blizini mjesta gradnje, na

Japjenice su građevine od suhozida, kružnog oblika s lažnim svodom:

Vapno se obično peče ljeti kada je najmanja mogućnost oborina, i to

Živo vapno se nekad čuvalo u grumenima u posudama na suhom

CaO + H2O >> Ca(OH)2 + temp. 150°C

Ca(OH)2 + CO2 >> CaCO3 + H2O

Krovište se radi od bora. Bor se siječe (bere) u siječnju, kad je u drvu

kosir ili kosijer: alat broj 1 za bušak

Osnovna konstrukcija u predajnom graditeljstvu krških krajeva je suhozid.

Neke najosnovnije napomene za suhozid:

Bez obzira radi li se o naslonjenom zidu – oblozi ili poduporu, ili

1. Vapneni mort vapno : pijesak = 1:3

2. Vodonepropusni mortovi bez cementa

(teška ilovača : pijesak) : koštano brašno - 1(1:1)ručna kolica:1 kg

Opisat će se izrada jednostavnog dvostrešnog krova, s pokrovom od

Zidni vijenac mora biti uredan, kako bi bankine (vjenčanice, nazidnice)

Prvo se postave bankine koje se grubo otešu – kosirom, sjekirom ili

Svakih 3-4 metra, među bankine se postave grede koje se zapile da

Rogovi se zapile kao na crtežu i postavljaju se na pravilne razmake 25-

Preko rogova se pribijaju letvice-štapovi od joprine, u razmacima 15-

postavlja kameni pokrov. Prvo idu najveći i najpravilniji kameni, koji se

1 obrada drvene građe: vide se borove grede i granje joprine

Tamo gdje nema vodotoka ili mogućnosti zahvaćanja podzemne vode,

Gustirnu je dobro izdubiti u živoj stijeni, jer je tada najjednostavnije

Otvor na gustirni treba biti uz rub pjacete, da se izbjegne hodanje po

Primjer: velika gustirna u Dragodidu na otoku Visu čija je donja podloga

istočna gustirna Dragodida, sa 4.5

izrada krušne peći

U selima krša, a pogotovo uz more, krušne peći uglavnom dolaze u

U prednjem zidu, osim otvora za manipulaciju, ostavljaju se i jedan do

Najprimitivnije ognjište se sastoji od kamenja poslaganog u krug, na

nekoliko primjera ognjišta iz studije A. Freudenreicha

Svaka kuća, pomoćni objekti, pa i zidovi u

Cvitković, B. i Šarić, LJ., Građenje prirodnim kamenom, Zagreb, 1997.

Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb – Beograd, 1962.

Materijali, tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom

Priruènik eli skrenuti pozornost na èinjenicu da postoje rjeenja za

Zato u istoj publikaciji povezivati tradicionalnu gradnju s eko

Upravo tradicija u sprezi s novim spoznajama i tehnièkim rjeenjima

Vjetrenjaèe se postavljaju na stupove koji mogu biti uèvræeni na razlièite

2) Fotonaponski modul (solarni panel)

Snage su obièno 12-150 W. Optimalna orijentacija je juna ±10°.

Automatski ukljuèuje i iskljuèuje strujni krug i time stalno odrava

Ako je sustav postavljen daleko od potroaèa, potreban je pretvaraè

koliko je to optereæenje za na akumulator, trebamo podijeliti tu cifru

Tekst Proizvodnja elektriène energije uz pomoæ sunca i vjetra, koji

Postoje sistemi razlièite razine sofisticiranosti poèevi od prenamijenjenih

Ukoliko su vam gotovi solarni sustavi preskupi a vjeti ste s alatom,

Male kolièine opasnih tvari oneèiæuju velike kolièine vode.

Ovaj linearni naèin razmiljanja prikazan na slici 1. je neprirodan jer

Rjeenje problema se nalazi u eko-zahodima (takoðer se koriste izrazi:

Karusel zahod iz Norveke

Komposni zahodi Clivus iz vedske

Skyloo sustav iz Zimbabvea

Eko zahodi za postojeæe kuæe ili nove viekatnice

Ekoloki prihvatljiva sanitarna rjeenja omoguæavaju viestruku

Najveæi dio kuænog otpada se moe:

Rjeenja za razdvojeni otpad su prikazana u nastavku, a podijeljena su

Vana napomena – Popis skupljaèa korisnog otpada i sekundarnih

Komunalni se otpad moe smanjiti za 20% recikliranjem papirnatog

odnesite papir i karton do najblieg spremnika postavljenog na javnoj

Staklo se moe reciklirati gotovo neogranièen broj puta, dok se povrat-

Plastici treba od 100 do 400 godina da se razgradi na odlagalitu. Za

niz drugih namjena – ogranièenih samo vaom matom. Provjerite

Elektronièki je otpad najbre rastuæa vrsta otpada u svijetu! Kako se

Za pravilnu reciklau kontaktirajte ovlatenog skupljaèa, npr: