Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

hrvatski jezik u
poslovnoj komunikaciji
drugo izdanje
Priznanje „Dr. Ivan Šreter“

za promicanje hrvatske
jeziËne kulture
www.prirucnik.hr
JeziËni priruËnik Coca-Cole HBC Hrvatska nastao je
u okviru projekta Kultura poslovne komunikacije u
razdoblju od listopada 2008. do rujna 2011. godine.
Prvotno je bio zamiπljen kao praktiËan priruËnik
namijenjen uporabi unutar tvrtke i podizanju razine
poslovne komunikacije zaposlenika s kupcima i
potroπaËima.
Kako je tijekom svojega trogodiπnjeg nastanka
obuhvatio viπe od dvije tisuÊe rijeËi i naziva koji su
ovjereni na visokoj znanstvenoj razini, tvrtka ga je
odluËila pokloniti Hrvatskomu poslovnom savjetu za
odræivi razvoj i tako ga uËiniti dostupnim javnosti.
JeziËni priruËnik Coca-Cole HBC Hrvatska primjer je
druπtveno odgovornoga ponaπanja tvrtke te iskaz
njezina poπtovanja prema hrvatskim potroπaËima i
kupcima te hrvatskome druπtvu u cijelosti.
Svoje prijedloge, komentare i upite moæete poslati
na e-adrese drustvena.odgovornost@cchellenic.com i
ured@hrpsor.hr.
Odjel za komunikacije i odnose s javnoπÊu

Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.
Dragi zaposlenici,
pred vama je priruËnik Ëija

je namjena olakπavanje
vaπe svakodnevne poslovne
komunikacije i podizanje razine
jeziËne kulture u njoj.
Nadamo se da Êete
primjenjujuÊi savjete iz
ovoga priruËnika, nastaloga u
okviru druπtveno odgovornih
aktivnosti Coca-Cole HBC
Hrvatska, svojim suradnicima
i poslovnim partnerima dati
dobar primjer primjerene
i jeziËno pravilne poslovne
komunikacije.
Odjel za komunikacije i odnose s javnošÊu
Coca-Cole HBC Hrvatska
Predgovor
Temeljni je cilj ovoga priruËnika dvojak.
Uži je cilj, onaj koji je u prvome trenutku potaknuo nastajanje ovoga pri-
ruËnika, podizanje razine jeziËne kulture u komunikaciji u tvrtki Coca-Cola
HBC Hrvatska i izvan nje, tj. u meusobnoj poslovnoj komunikaciji njezinih
zaposlenika te komunikaciji zaposlenika tvrtke sa svim njezinim dionicima,
kupcima i potrošaËima. Drugi, još važniji cilj, u koji je ukljuËen i prvi, podi-
zanje je razine jeziËne kulture u poslovnoj komunikaciji uopÊe.
Ona je veoma Ëesto ugrožena predrasudama da se nešto ne može izreÊi na

hrvatskome jeziku, da se pojmovi engleskim ili kojim drugim stranim jezi-
kom opisuju bolje i preciznije te da je komunikacija koja se temelji na stra-
nim nazivima ili na djelomiËno ili posve prilagoenim stranim rijeËima (u
praksi veoma Ëesto do neprepoznatljivosti iskrivljenim engleskim nazivima)
upravo ona koja omoguÊuje sporazumijevanje na meunarodnoj razini.
Nema meutim niËega što se može izreÊi na engleskome ili kojemu dru-
gom jeziku, a što se ne bi moglo izreÊi na hrvatskome, a komunikaciju na
meunarodnoj razini može unaprijediti samo temeljito poznavanje drugih
jezika, u prvome redu engleskoga, a nipošto neprimjereno unošenje stranih
elemenata u hrvatski jezik. U jeziËnoj bi se uporabi u svakome trenutku
trebalo zrcaliti poštovanje prema jeziËnoj i društvenoj zajednici kojoj se pri-
pada. »esto se zaboravlja da je i u Ustavu Republike Hrvatske, u njegovu 12.
Ëlanku, izrijekom navedeno: „U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi
hrvatski jezik i latiniËno pismo.“
PriruËnik je nastao u okviru stalna nastojanja tvrtke da posluje u skladu

s naËelima društvene odgovornosti, a to je svakako i odgovornost prema
vlastitu jeziku, osobito u današnje vrijeme u kojem se odreuje buduÊi status
hrvatskoga jezika u Europskoj uniji.
PriruËnik nije pravopis, nije gramatika, nije rjeËnik. On je praktiËno poma-

galo, vrsta praktiËnoga i namjenskoga jeziËnoga savjetnika, nastalo na teme-
lju zbirke tekstova lektoriranih tijekom dviju godina, a u kojoj su tekstovi
namijenjeni unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji koja se u tome razdoblju
odvijala u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska.
Zbirku tekstova Ëine poslovni dopisi svih vrsta, promidžbeni i marketinški

materijali, plakati, leci, organizacijske obavijesti, objave za medije, Ëlanci
za tvrtkin Ëasopis Ljudi itd. Tijekom tih dviju godina rješavane su gotovo
svakodnevno razliËite jeziËne dvojbe i svi jeziËni problemi na koje se naišlo
uvršteni su u ovaj priruËnik.
U pravopisnim rješenjima ovaj priruËnik slijedi BabiÊ-Finka-Mogušev pra-

vopis iz 1996. godine koji je prije njegova nastanka prihvaÊen kao pravopisni
standard Coca-Cole HBC Hrvatska i koji je do danas jedini pravopis što ga je
Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa odobrilo za službenu uporabu u
školama u Republici Hrvatskoj.
PriruËnik je nastao na temelju stvarnoga i konkretnoga materijala te stoga

njegova korisnika, osobito korisnika rjeËniËkoga dijela, može zaËuditi zašto
se u njemu neke rijeËi nalaze, a druge ne nalaze. Odgovor je na to da je on
voen stvarnim korpusom tekstova i njime odreen. To je i objašnjenje zašto
su u rjeËniËkome dijelu odgovori na neke pravopisne dvojbe, a na druge
nisu, zašto u njemu ima pojedinih marketinških, informatiËkih, financijskih i
ostalih naziva, a drugih nema.
PriruËnik se sastoji od triju osnovnih dijelova: teorijskoga, u kojemu se po

jeziËnim razinama nastoje obuhvatiti svi opÊenitiji jeziËni problemi uoËe-
ni u korpusu tekstova na temelju kojega je nastao, rjeËniËkoga, u kojemu
se abecednim redom navode rijeËi i izrazi, i to tako da se s lijeve strane u
pravilu donosi rijeË s kojom je povezan kakav uporabni problem, a s desne
strane prijedlog rješenja tog problema, a u treÊemu su dijelu dodaci koji
daju smjernice za rješavanje svakodnevnih problema pisane komunikacije
te organiziran popis ustrojbenih jedinica Coca-Cole HBC Hrvatska koji je
posljedica uspjela nastojanja da se u ustrojbeni unese i jeziËni red.
U rjeËniËkome dijelu donose se, meu ostalim, brojni nazivi iz razliËitih veÊ
spomenutih struka koji su dio svakodnevna poslovanja tvrtke. Neki su od
njih veÊ u rjeËnicima struka, neki su normirani na hrvatskome jeziku, ali
velik dio naziva koji se spominju u rjeËniku strani su nazivi ili djelomiËno
prilagoeni strani nazivi za koje se u njemu daje prijedlog rješenja. Svako
jeziËno normiranje naziva zapoËinje upravo poticajem, prijedlogom koji do-
lazi ili iz struke ili od jezikoslovaca, pa jednim od najveÊih doprinosa ovoga
priruËnika smatramo poticanje dijaloga izmeu struËnjaka razliËitih struka i
jezikoslovaca koji bi trebao pridonijeti konaËnu prihvaÊanju hrvatskih naziva
u mnogim strukama Ëiji su nazivi sastavnim dijelom svakodnevne poslovne
komunikacije, osobito velikih tvrtka.
Sadržaj
1. Administrativni funkcionalni stil 10

1.1. Funkcionalni stilovi standardnoga jezika 10
1.2. Poæeljne znaËajke administrativnoga stila 11
1.3. UprosjeËenost jezika poslovne komunikacije 11
1.4. JeziËne nepravilnosti u administrativnome stilu 12
1.5. Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu 13
1.5.1. Pleonazmi 16
1.5.2. Ustrojstva nepunoznaËni glagol + imenica 18
1.5.3. Vezna sredstva s namjerom da, u sluËaju ako, u sluËaju kad itd. 18
1.6. »itanje elektroniËkih adresa 19
1.7. Ana Horvat, voditelj sluæbe za nabavu /Ana Horvat, voditeljica 22
sluæbe za nabavu
1.8. Reklame i jeziËna pravilnost 25
2. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski 27

2.1. Veliko i malo slovo 32
2.2. Pisanje rednoga broja 34
2.3. Decimalna toËka ili zarez 35
2.4. Spojnica i crtica 35
2.5. Pisanje razmaka 36
2.6. Pisanje egzotizama 38
2.7. Preuzimanje engleskih kratica i pokrata 38
2.8. Ustrojstva poput Avonova krema, Panasonicov televizor 42
2.9. Glagolske dopune 46
2.10. Pasiv 46
2.11. Ostala Ëesta ustrojstva preuzeta iz engleskoga 48
2.12. Laæni prijatelji 49
2.13. Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domaÊe rijeËi 52
2.14. Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju 55
3. Ostala Ëesta odstupanja od jeziËnih pravila 58

3.1. Pravopis 58
3.1.1. », Ê, dæ,  58
3.1.2. Ije/je 59
3.1.3. Biljeæenje/nebiljeæenje glasovnih promjena 59
3.1.4. Zarez 59
3.1.5. Tri toËke 61
3.1.6. Crtica i spojnica 61
3.1.7. Navodnici 65
3.1.8. Uporaba kurziva 69
3.1.9. Pisanje brojeva 72
3.1.10. Okomito nabrajanje 72
3.1.11. Navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa) 74
3.1.12. Navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog) 74
3.2. Izvoenje oblika rijeËi 76
3.2.1. Sklanjanje kratica i pokrata 76
3.2.2. Sklanjanje imena 81
3.2.3. Sklanjanje brojeva 85
3.2.4. Sklanjanje brojevne imenice dvije 86
3.2.5. Sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski) 86
3.2.6. Sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in) 87
3.2.7. Sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov, njezin, njihov) 89
3.2.8. Glagol biti u kondicionalu 89
3.2.9. Infinitiv u futuru I. 90
3.2.10. Glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti, dati, dovesti, 90
iznijeti itd.
3.3. Tvorba rijeËi 90

3.3.1. Imenice na -ista/-ist, -ta/-t 90
3.3.2. Imenice na -telj/-lac/-oc 91
3.3.3. Imenice na -arna/arnica i -ara 94
3.3.4. Imenice na -ona/-onica 95
3.3.5. Tvorenice s prefiksoidom (auto-, bio-, eko- itd.) 95
3.3.6. Polusloæenice 96
3.3.7. Pridjevne polusloæenice (turistiËko-rekreacijski) 97
i sloæenice (javnozdravstveni)
3.3.8. Brojevne izvedenice 97
3.3.9. Komparativ i superlativ pridjeva optimalan, 98
minimalan, maksimalan
3.3.10. Glagoli na -iti/-jeti 98
3.3.11. Glagoli na -ivati/-avati, -iti -ati, -iÊi/-aÊi 99
3.3.12. Tvorenice s put 100
3.3.13. Tvorenice s god 101
3.4. Povezivanje rijeËi u skupine i reËenice 101
3.4.1. Povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se 101
3.4.2. Vi ste doπla > Vi ste doπli 101
3.4.3. Staut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli 104
3.4.4. Da li > je li 104
3.4.5. S nikim > ni s kim 104
3.4.6. Enklitika 105
3.4.7. Genitiv > posvojni pridjev 105
3.4.8. Pripadanje subjektu (zamjenica svoj) 110
3.4.9. Viπe prijedloga koji uvode razliËite padeæe 111
3.4.10. Prijedlozi 111
3.4.11. Veznici 123
3.5. RijeËi 128
3.5.1. Internacionalizmi 128
RjeËnik 132
Dodaci 254
1. dodatak: Životopis i poslovno pismo 256
2. dodatak: Tablica imena robnih marka 263
3. dodatak: Tablica pridjeva izvedenih od imena robnih marka 264
4. dodatak: »etverorazinski ustroj Coca-Cole HBC Hrvatska 269
1.
administrativni
funkcionalni
stil
1.1.
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika
BuduÊi da hrvatski jezik koji je u javnoj uporabi (hrvatski standardni jezik)

mora podmiriti mnoπtvo razliËitih komunikacijskih zahtjeva, on se raslojava
na stilove. Hrvatski je standardni jezik (jezik koji je obvezatan u javnoj upora-
bi i koji se uËi u πkolama) i jezik knjiæevnosti i jezik razgovora i jezik novina i
jezik ureda i jezik znanosti te se u skladu s tim osnovnim funkcijama dijeli na
pet osnovnih stilova: knjiæevnoumjetniËki, razgovorni, publicistiËki, admini-
strativni i znanstveni. Ti se stilovi meusobno proæimaju i isprepliÊu.
U ovome priruËniku, u kojemu je rijeË u prvome redu o hrvatskome jeziku u

poslovnoj komunikaciji, pozornost Êemo posvetiti administrativnomu funkcio-
nalnom stilu.
Administrativnim se funkcionalnim stilom piπu dopisi, poslovna pisma,

zapisnici, izvjeπÊa, molbe, æalbe, okruænice, obavijesti, statuti, zakoni, propisi
itd. To je stil na kojemu se (meu ostalim) odvija (tj. trebala bi se odvijati)
10
Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji
komunikacija unutar tvrtke te komunikacija tvrtke s njezinim dionicima,

dakle ukupna poslovna komunikacija tvrtke.
1.2.
Poæeljne znaËajke administrativnoga stila
Poæeljne su znaËajke administrativnoga funkcionalnog stila hrvatskoga stan-

dardnog jezika: ustaljena struktura (drukËija naravno za svaku vrstu teksta
koji je spomenut u prethodnome odjeljku), ËinjeniËnost, objektivnost, jedno-
stavnost, logiËnost, saæetost i preglednost te potpuna usklaenost s normama
hrvatskoga standardnog jezika (koje su zabiljeæene u pravopisu, gramatici i
rjeËniku te u jeziËnim savjetnicima).
BuduÊi da administrativni funkcionalni stil ima strog odnos prema normi,

tekstovi pisani tim stilom trebaju u cijelosti poπtovati normu hrvatskoga
standardnog jezika. To znaËi da se beziznimno valja pridræavati pravopisnih
pravila o pisanju velikih i malih poËetnih slova, glasova i glasovnih skupina,
jednaËenju glasova, pravila o pisanju rijeËi iz tuih jezika, sastavljenome i
rastavljenome pisanju rijeËi, interpunkcijskih i pravopisnih znakova te kratica.
Valja se pridræavati i gramatiËkih pravila te svih ostalih norma standardnoga
jezika. Meutim, primjeri iz prakse nerijetko pokazuju da se krπe neki od
navedenih zahtjeva, najËeπÊe zahtjev za saæetim, jasnim i jednostavnim izraæa-
vanjem te da se u poslovnoj komunikaciji Ëesto ne poπtuju norme standard-
noga jezika.
1.3.
UprosjeËenost jezika poslovne komunikacije
Jezik poslovne komunikacije na svim razinama teæi uprosjeËenosti. U njemu

u pravilu nema stilskih figura niti su one u njemu poæeljne. Kad jeziËni
priruËnici dopuπtaju dvostrukosti, izmeu rijeËi i pravopisnih rjeπenja
koja se osjeÊaju kao obiËnija i ËeπÊa i onih koja se doæivljavaju kao rjea
ili stilski obojena, u jeziku poslovne komunikacije u pravilu prevladavaju
prva. U njemu npr. nema rjeih glagolskih vremena (aorista, imperfekta
ili pluskvamperfekta − perfekt je jedini naËin izricanja proπloga vremena
koji administrativni stil i poslovna komunikacija trebaju) ni naËina (npr.
11
JeziËni priruËnik Coca-Cole HBC Hrvatska
kondicionala II. ili optativa). U izboru izmeu pravopisnih dvostrukosti u

administrativnome Êe se stilu u pravilu ËeπÊe nalaziti uobiËajenija rjeπenja,
i pravopisna (pogreπka, a ne pogrjeπka, neÊu, a ne ne Êu) i gramatiËka (npr.
prezent glagola uzimati uzimam, a ne uzimljem, prezent glagola dati dam, a ne
dadem ili dadnem) i leksiËka (pa Êe se obiËno davati prednost rijeËi veza pred
rijeËju sveza, rijeËi sport pred rijeËju πport, rijeËi obrada pred rijeËju obradba,
glagolu upotrebljavati pred glagolima rabiti i uporabljivati itd.). To naravno ne
znaËi da sve spomenute dvostrukosti ne pripadaju standardnomu jeziku.
O uprosjeËenosti jeziËnih sredstava na svim razinama govori i Ëinjenica

da se u administrativnim i poslovnim tekstovima pridjevi i zamjenice u
naËelu ne navezuju u onim sluËajevima kad je navezivanje neobvezatno
(v. toËku 3.1.12.).
1.4.
JeziËne nepravilnosti u administrativnome stilu
JeziËne nepravilnosti koje se nerijetko pojavljuju u administrativnome stilu

katkad su posljedica nedovoljne pismenosti, Ëesto i nedovoljnoga poznavanja
administrativnoga stila i pismenosti u tom stilu (i tada ih je i lakπe ukloniti
jer Êe odgovor na dvojbu dati jeziËni priruËnici ili lektori), a Ëesto su sloæe-
nije naravi. RijeË je o problemima koji nastaju u prvome redu zbog velikoga
utjecaja engleskog jezika na hrvatski jezik opÊenito, a pogotovo na jezike
pojedinih struka kao πto su informatika, ekonomija (osobito menadæment i
marketing), kemija, oËuvanje okoliπa, komunikologija itd. S obzirom na to da
suvremena poslovna komunikacija obvezatno ukljuËuje i nazive tih struka,
jedan je od najËeπÊih problema pri poslovnoj komunikaciji kako postupati s
engleskim nazivima za koje ne znamo domaÊi naziv.
U nazivlje spomenutih struka Ëesto se preuzima engleska rijeË ili naziv bez
ikakve prilagodbe hrvatskomu jeziku ili se provodi samo djelomiËna pravo-
pisna prilagodba koja je najËeπÊe viπe motivirana nedovoljnim poznavanjem
engleskoga pravopisa nego æeljom za prilagodbom hrvatskomu sustavu.
Meutim, valja imati na umu da je jedno od osnovnih naËela koje treba
primjenjivati da svaki strani naziv, kad god je to moguÊe, treba zamijeniti
hrvatskim. U tome mogu pomoÊi rjeËnici te, kad je rijeË o struËnim nazivima,
struËnjaci odreenih struka u suradnji s jezikoslovcima. U daljnjemu se
tekstu u ovoj toËki objaπnjavaju najËeπÊe stilske nepravilnosti tipiËne za
administrativni stil i stil poslovne komunikacije, u 2. toËki donosi se pregled
sluËajeva u kojima se najËeπÊe grijeπi u tim stilovima pod utjecajem
12
engleskoga jezika, a u 3. toËki daje se pregled najËeπÊih jeziËnih (pravopisnih

i gramatiËkih) nepravilnosti u tim stilovima.
1.5.
Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu
Neka ustrojstva koja se Ëesto pojavljuju u administrativnim tekstovima ne

treba upotrebljavati. To su npr.:
izvrπiti dostavu >

dostaviti
na neuËinkovit naËin >
neuËinkovito
na razini Hrvatske >
u Hrvatskoj
od iznimne je vaænosti >
iznimno je vaæno
od velike je vaænosti >
veoma je vaæno
13
izvrπiti uplatu > uplatiti

na dobrovoljnoj bazi > dobrovoljno
na loπ naËin > loπe
na tjednoj bazi > tjedno
od kljuËne je vaænosti > kljuËno je
od meunarodne je vaænosti > vaæno je u meunarodnim okvirima
od presudne je vaænosti > presudno je.
Takoer treba izbjegavati nezgrapne formulacije Ëeste u administrativnim

tekstovima i poslovnoj komunikaciji poput:
biti ukljuËen u vjeæbu > sudjelovati u vjeæbi
cijenu smo spustili joπ niæe > cijenu smo (joπ) spustili
dræati prvo mjesto na træiπtu > biti na prvome mjestu na træiπtu
dræati svoju poziciju na træiπtu > biti stabilan na træiπtu
Hvala za poziv. > Hvala na pozivu.
ostaje aktivan promo rabat > i dalje vrijedi promocijski rabat
poduzeti daljnje mjere > uvesti nove mjere
postoji vjerojatnost bolje prodaje > moguÊa je bolja prodaja
prvo mjesto po volumenu na træiπtu > prvo mjesto na træiπtu
u roku pet dana > u roku od pet dana
uloæiti daljnje napore > potruditi se
velika koliËina posla > mnogo posla.
»esta je u poslovnoj komunikaciji i u administrativnim tekstovima uporaba

rijeËi isti ili skupine kao takav koje ne treba upotrebljavati, npr.:
Svaku fakturu treba odobriti. Voditelj koji odobrava istu ... >
Svaku fakturu treba odobriti. Voditelj koji je odobrava …; Voditelj koji
odobrava tu fakturu...
Treba osvijestiti vaænost davanja povratnih informacija i usvajanja vjeπtine

davanja istih prema najËeπÊe primjenjivanim modelima. > Treba osvijestiti
vaænost davanja povratnih informacija i usvajanja vjeπtine njihova davanja
prema najËeπÊe primjenjivanim modelima.
neiskustvo u primanju povratne informacije, odnosno nepoznavanje

reagiranja na istu > neiskustvo u primanju povratne informacije, odnosno
nepoznavanje reagiranja na nju
Posao kao takav nije teæak. > Posao nije teæak.; Taj posao nije teæak.
Radionica je zanimljiva kao takva. > Radionica je zanimljiva.;

Ta je radionica zanimljiva.
14
Brojni su primjeri, i u administrativnome i u publicistiËkome stilu, udvajanja

istoga znaËenja. Gomilanje rijeËi ne pridonosi jednostavnosti, razumljivosti i
toËnosti u obavjeπÊivanju i izvjeπÊivanju kojima se teæi u tim stilovima:
U ovom sluËaju radi se o neovlaπtenu kopiranju podataka s kreditnih kartica.

> RijeË je o neovlaπtenu kopiranju podataka s kreditnih kartica.
Bit Êemo u moguÊnosti odgovoriti na vaπ upit do kraja tjedna. > Na vaš Êemo
upit odgovoriti do kraja tjedna.
RaËuna se da Êe kriza stati te da Êe veÊina raspolagati veÊim budæetom za

putovanja nego je bio sluËaj ove godine. > Predvia se da Êe kriza proÊi te da
Êe veÊina imati viπe novca za putovanja nego ove godine.
Kao jedan od veÊih problema izdvojena je slaba vertikalna komunikacija. >

Istaknuto je da je slaba vertikalna komunikacija jedan od veÊih problema.
Glavni je direktor istaknuo kako su plaÊe usklaene s istim rangom plaÊa u

sliËnim tvrtkama. > Glavni je direktor istaknuo kako su plaÊe usklaene s
onima u sliËnim tvrtkama.
©to se tiËe eventualnog poveÊanja plaÊe, do toga Êe doÊi Ëim to financijska

situacija bude dozvoljavala. > PlaÊe Êe se povisiti Ëim to financijske
prilike omoguÊe.
Provedbu izobrazbe Ëine tri faze. > Izobrazba se provodi u trima fazama.
usmjeriti se na razvitak kategorije proizvoda > razvijati kategoriju proizvoda
Premda je posljednjih godina hrvatski jezik pod velikim utjecajem engle-

skoga, zadræala su se i pojedina sintaktiËka ustrojstva iz francuskoga jezika
(galicizmi):
Ono πto æelimo istaknuti to je da svi trebamo uloæiti daljnje napore za

prevladavanje sadaπnjih negativnih kretanja na træiπtu. > IstiËemo kako se
svi trebamo potruditi da bismo prebrodili negativne træiπne pokazatelje.
Ono πto ja mislim reÊi to je da Êe se kriza na træiπtu osjeÊati i cijelo

iduÊe tromjeseËje. > Smatram da Êe se kriza na træiπtu osjeÊati i cijelo
iduÊe tromjeseËje.
Nisu samo menadæeri ti koji bi trebali biti odgovorni za loπe poslovne

rezultate. > Za loπe poslovne rezultate nisu odgovorni samo menadæeri.
U onoj mjeri u kojoj se budete trudili, u toj Êe mjeri biti i vaπi rezultati. >
Koliko se potrudite, takvi Êe vam biti i rezultati.
15
U administrativnome stilu i stilu poslovne komunikacije Ëesto se pojavljuju

parazitne rijeËi, administrativizmi bez pravoga znaËenja, poput rijeËi pitanje,
plan, razina, sfera, npr.:
cijene u sferi poluproizvoda > cijene poluproizvoda
na razini tvrtke > u tvrtki.
U administrativnome stilu nepoæeljna je uporaba poredaba, metafora, per-

sonifikacije itd.:
zakon podrazumijeva > prema zakonu.
1.5.1. pleonazmi
U administrativnome su stilu Ëesti i pleonazmi, tj. izrazi kojima se nepotreb-

no udvaja isto znaËenje. Oni takoer nisu poæeljna znaËajka toga stila. »esti
su pleonazmi u tom stilu:
Ëak πtoviπe > Ëak ili πtoviπe (istoznaËne rijeËi)
Ëesto puta > Ëesto
daljni rast > rast
daljnje πirenje > πirenje
loπa mana > mana (mana je uvijek loπa)
meusobna suradnja > suradnja
otprilike oko > otprilike ili oko (otprilike i oko istoznaËne su rijeËi)
ponavljanje iz poËetka > ponavljanje
ponovni povrat > povrat (ta rijeË podrazumijeva da je πto veÊ bilo)
porazgovarati zajedno > porazgovarati (porazgovarati s kim moæe se
samo uz sudjelovanje obiju strana)
treÊi po redu > treÊi (ako je tko treÊi po redu, on je jednostavno − treÊi)
veliko mnoπtvo > mnoπtvo (mnoπtvo je nuæno veliko)
u razdoblju od sijeËnja do lipnja > od sijeËnja do lipnja
uπteda u visini od oko > uπteda od oko
veliki proizvodni div > proizvodni div
vremensko razdoblje > razdoblje (jer razdoblje je uvijek i nuæno vremensko)
zajedno s > s (ako smo s kim, onda smo zajedno; postoje meutim
konteksti u kojima je nuæno ostaviti zajedno s: npr. u reËenici: Hrvatski
odbojkaπi igrat Êe u treÊoj skupini zajedno s Maarskom, Finskom i GrËkom,
zajedno s je potrebno jer to znaËi da Êe Maarska, Finska, GrËka i
Hrvatska igrati u istoj skupini, a reËenica Hrvatski odbojkaπi igrat Êe u
treÊoj skupini s Maarskom, Finskom i GrËkom znaËila bi da Êe hrvatski
rukometaπi igrati utakmice protiv rukometaπa tih triju zemalja).
16
Pleonazmi su Ëesti i u reklamama, npr.:
0.5L gratis
na dar!
0,5 L
besplatno!
0,5 L
na dar!
17
Poslovna komunikacija njima obiluje, npr.:

Njegove Êe duænosti obuhvaÊati i odabir strategija i taktika za prodajni
lanac za ugostiteljstvo. > Njegove Êe duænosti obuhvaÊati i odabir poslovnih
taktika za prodajni lanac za ugostiteljstvo.
Katkad se pleonazmi upotrebljavaju u nazivima stranoga podrijetla stoga

πto onomu tko ih upotrebljava nije jasno znaËenje rijeËi koje upotreblja-
va. Tako se npr. pojavljuje naziv dispenser-automat. Ako znamo da rijeË
dispenser u engleskome jeziku oznaËuje automat koji toËi piÊe u odreenim
koliËinama (u hrvatskome: toËioni automat), jasno je da rijeË automat Ëini tu
polusloæenicu pleonastiËnom.
»esto se na oglasima koji obavjeπÊuju o sniæenju mogu vidjeti natpisi poput:

sniæeno do -30 %. U tom sluËaju ne moæemo Ëak kazati da je rijeË o pleona-
zmu jer je rijeË o besmislici. Neπto moæe biti sniæeno 30 %, ali ne moæe biti
sniæeno -30 %.
1.5.2. ustrojstva nepunoznaËni glagol + imenica
U administrativnome stilu osobito su Ëesta ustrojstva nepunoznaËni glagol +

imenica. Umjesto toga ustrojstva treba, kad god je to moguÊe, upotrebljavati
glagol koji ima istu osnovu kao imenica, npr.:
dati prijedlog / davati prijedloge > predloæiti/predlagati
dati izjavu / davati izjave > izjaviti/izjavljivati
donijeti odluku / donositi odluke > odluËiti/odluËivati
imati znanje stranog jezika > znati strani jezik
izvrπiti korekciju / vrπiti korekciju > ispraviti/ispravljati.
1.5.3. vezna sredstva s namjerom da, u sluËaju ako, u sluËaju kad itd.
U administrativnome stilu Ëesto se upotrebljavaju vezna sredstva s namjerom

da, u sluËaju ako, u sluËaju kad, u vrijeme kad, na mjestu gdje, πto je rezultat/poslje-
dica toga πto. Umjesto njih bolje je upotrebljavati jednostavnije veznike ili ve-
zna sredstva bez punoznaËnih rijeËi (namjera, posljedica, mjesto, vrijeme), npr.:
Naπi rezultati nisu slabiji od proπlogodiπnjih, πto je rezultat Ëinjenice da
smo nastavili ulagati u nove proizvode. > Naπi rezultati nisu slabiji od
proπlogodiπnjih jer (zato πto) smo nastavili ulagati u nove proizvode.
UËinili smo to s namjerom da poboljπamo rad odjela. > UËinili smo to da

poboljπamo rad odjela.; UËinili smo to kako bismo poboljπali rad odjela.
18
1.6.
»itanje elektroniËkih adresa
U poslovnoj komunikaciji nerijetko treba usmeno dati kakvu elektroniËku

adresu (e-adresu) ili adresu mreæne stranice. Pritom nerijetko dolazi do
nedoumica kako se ta adresa Ëita.
Znak @ u hrvatskome se Ëesto Ëita kao majmun ili monkey, rjee at [et], a joπ
rjee kod ili pri. U engleskome se monkey u tome znaËenju ne upotrebljava,
nego se taj znak Ëita at. Stoga je preporuËljivo Ëitati ga kao pri, a ako tko æeli
upotrijebiti engleski naziv, on je at [et].
adresa e-pošte
e-adresa
e-mail
e-pošta, e-adresa, e-poruka
Uveo sam Daj mi svoj Dobio sam

e-mail. e-mail. e-mail.
Uveo sam Daj mi svoju Dobio sam
e-poštu. e-adresu. e-poruku.
19
cijena
moæe biti
sniæena
30 %
cijena ne
moæe biti
sniæena
-30 %
U engleskome se znak - Ëita dash, πto znaËi ‘crtica’. Taj se znak u hrvat-
skome Ëita na tri razliËita naËina: crtica, minus i povlaka. RijeË povlaka ne
pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Prednost je naziva minus πto je
posve jednoznaËan te ne moæe doÊi do nesporazuma i zamjene sa znakom
_ koji se takoer Ëesto nalazi u adresama. Znak _ koji se katkada pojavlju-
je u e-adresi najËeπÊe se Ëita kao donja crtica (crta).
www najËeπÊe se Ëita ve ve ve. Meutim, ispravan je naËin Ëitanja dvostru-

ko ve, dvostruko ve, dvostruko ve jer ve ve ve oznaËuje vvv. Na engleskome se
takva adresa Ëita double u, double u, double u. (Viπe o tome u knjizi Milice
MihaljeviÊ Kako se na hrvatskome kaæe www).
1.7.
Ana Horvat, voditelj Sluæbe za nabavu / Ana Horvat, voditeljica
Sluæbe za nabavu
U administrativnome se stilu, npr. u poslovnim dopisima i na posjetnicama,

Ëesto pojavljuje nedoumica treba li pisati npr. Ana Horvat, voditeljica Sluæbe
za nabavu ili Ana Horvat, voditelj Sluæbe za nabavu. Kad je rijeË o konkretnoj
osobi, upotrebljava se odgovarajuÊi mocijski parnjak, tj. Ana Horvat, voditelji-
ca Sluæbe za nabavu.
Meutim, u popisu funkcija u nekoj tvrtki ne treba pisati npr. voditelj/vodite-

ljica Sluæbe za nabavu. Naime funkcija je voditelj Sluæbe za nabavu, ravnatelj,
direktor, upravitelj itd. Ne treba se bojati da se time zadire u naËelo ravnoprav-
nosti spolova. Muπki rod u tome sluËaju funkcionira kao spolno neutralan
te Ëinjenicu da se u kakvu popisu radnih mjesta ili oglasu spominje voditelj,
ravnatelj itd. (a ne spominje voditeljica, ravnateljica itd.) ne treba tumaËiti kao
da podrazumijeva samo osobe muπkog spola.
Dakle,
Ana Horvat voditeljica je Sluæbe za nabavu, a funkcija na kojoj se nalazi je

funkcija voditelja Sluæbe za nabavu.
Osobito je neekonomiËno i posve nepotrebno u tekstu uvijek navoditi i

æenski mocijski parnjak. Takav je tekst Ëitatelju neproziran, a onoga tko ga
piπe Ëesto dovodi u razliËite nedoumice te se u provoenju tog naËela Ëesto
grijeπi, npr.:
Objasniti zaposleniku πto je uËinio/la dobro i ohrabriti ga da u tome nastavi.
22
Dosljedno pridræavanje naËela koje se pokuπava i ne uspijeva provesti u toj

reËenici dovelo bi do reËenice:
Objasniti zaposleniku/zaposlenici πto je uËinio/

uËinila dobro i ohrabriti ga/ju da u tome nastavi.
Takvo pisanje oteæava Ëitanje i razumijevanje teksta, pa je to razlogom πto se
ne provodi dosljedno. ReËenica:
Objasniti zaposleniku πto je uËinio dobro i

ohrabriti ga da u tome nastavi,
ne dovodi u pitanje ravnospravnost spolova, kao πto je ne dovode u pitanje
ni uobiËajene zakonske formulacije: pravo je zaposlenika, duænost je
rukovoditelja itd.
Tvrdnju o πiremu opsegu muπkoga roda, tj. o njegovoj potencijalnoj spolnoj

neutralnosti, moæemo pokazati i Ëinjenicom da bismo u situaciji kakve neiz-
vjesnosti (npr. kad ne znamo pitamo li za muπkarca ili æenu), pitali:
Tko je voditelj ureda?
Tko je ravnatelj instituta?
Tko je direktor Odjela za marketing u vaπoj tvrtki?,
a odgovor na to pitanje moæe biti i Ana PetroviÊ i Ivan PetroviÊ. Ne bismo
nikad, bez obzira na to πto se odgovor moæe odnositi i na muπku i na æensku
osobu, pitali:
Tko je voditelj ili voditeljica ureda?
Tko je ravnatelj ili ravnateljica instituta?
Tko je voditelj ili voditeljica Odjela za marketing u vaπoj tvrtki?
Funkcije treba razumijevati onako kako se npr. razumijevaju Ëinovi i titule:

poruËnica je æenska osoba koja ima Ëin poruËnika (Ëin je dakle samo po-
ruËnik). Isto tako, doktorica znanosti æena je koja ima titulu doktora znanosti
(titula je samo doktor znanosti). Vrπiteljica duænosti ravnatelja æena je koja
obnaπa funkciju vrπitelja duænosti ravnatelja (funkcija je samo
vrπitelj duænosti).
Analogno tomu, mogli bismo (dapaËe, morali) bez imalo bojazni od ugro-
æavanja ravnopravnosti spolova u strukturi tvrtke uspostaviti funkcije u
muπkome rodu. Uostalom, i u Ustavu Republike Hrvatske nalaze se odredbe
poput: Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviπe 160 zastupnika … U sluËaju
kraÊe sprijeËenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koriπtenja godiπnjeg odmora,
23
Predsjednik Republike moæe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga za-

mjenjuje. Formulacije u kojima se spominju nazivi zastupnik, Predsjednik Re-
publike, predsjednik Hrvatskog sabora ukljuËuju naravno osobe obaju spolova.
S druge strane, kad je riječ o konkretnoj osobi, svakako treba
upotrebljavati odgovarajuĆi mocijski parnjak. Pitanje koje se
Često postavlja jest je li dobro kazati da je tko javna bilježnica.
To se pitanje postavlja stoga što rijeČ bilježnica u hrvatskome
jeziku ima i drugo znaČenje (teka). To međutim nije razlog da i
konkretnu osobu koja se bavi javnobilježniČkim poslom ne zovemo
javnom bilježnicom.
U obraÊanju æenskoj osobi nije dobro upotrebljavati ustrojstva poput:

gospoo gradonaËelnik, gospoo doktor itd.
Umjesto toga treba govoriti i pisati:

gospoo gradonaËelnice, gospoo doktorice ili gradonaËelnice, doktorice.
U oglasima za radna mjesta treba istaknuti funkciju (koja je
nužno u muškome rodu), a u zagradama se (kako bi se izbjeglo
svako pogrešno tumačenje) može dati napomena (m/ž) koja
označuje da se za to radno mjesto mogu natjecati osobe obaju
spolova, npr.:
Traæi se osoba za radno mjesto

voditelja prodaje (m/æ)
24
1.8.
Reklame i jeziËna pravilnost
O reklamama moæemo takoer razmiπljati kao o sredstvu poslovne komuni-

kacije. Reklame do neke mjere izmiËu standardnojeziËnoj normi jer obiluju
metaforama, igrama rijeËima, jeziËnim dosjetkama itd. koje su u njima i
dopuπtene i poæeljne. Ipak, valjalo bi se jasno pridræavati naËela da se u
njima norme standardnoga jezika mogu krπiti samo ako za to postoje jasni
i opravdani razlozi. Jedan je od takvih razloga Ëuvanje oznake robne marke
u njezinu izvornu obliku pa se zbog toga razloga imena robnih marka u re-
klamama najËeπÊe ne sklanjaju, od njih se ne izvode tvorenice itd. Meutim,
standardnojeziËna se pravila Ëesto u reklamama krπe i tamo gdje za nji-
hovo krπenje ne postoje dobri (u pravilu marketinπki) razlozi. Tako Ëesto u
reklamama reËenice koje zavrπavaju toËkom, upitnikom ili uskliËnikom ne
zapoËinju velikim slovom, πto je svakako nepravilno. Nepravilna je i upora-
ba decimalne toËke umjesto decimalnoga zareza, npr. 2.5 l (v. toËku 2.3.), a
pogotovo je neprihvatljivo da se npr. u istoj reklami jednom piπe decimalna
toËka, a drugi put decimalni zarez.
Nije npr. prihvatljiv tekst u reklami:

Kroz mjesec Rujan na 1l Brick pakiranjima imamo cjenovnu
promociju − 20 % sniæena cijena na sljedeÊim okusima: ...
jer se njime krπi nekoliko standardnojeziËnih pravila, a nijedno krπenje nije

namjerno, tj. napravljeno kako bi se dobila igra rijeËi ili na koji drugi naËin
postigao marketinπki cilj. Taj bi tekst trebao glasiti:
Tijekom mjeseca rujna 20 % je sniæena cijena kartonskim pakiranjima
od 1 l, i to sljedeÊim okusima: ...
U reklamama su Ëesti i pleonastiËni izrazi, npr. duopack pakiranje u kojemu

se nepotrebno upotrebljava strana rijeË (duopack) te udvaja obavijest
pack − pakiranje umjesto da piπe dvostruko pakiranje (v. toËku 1.5.1.).
PleonastiËan je i reklamni oglas:

Za viπe od potroπenih 250 kn poklanjamo vam dar.
Dar se uvijek poklanja, daruje. Sve πto se daruje je dar. Bolje bi bilo:
Za viπe od potroπenih 250 kn dobivate dar.
25
U reklami Jogurti voÊna srca pridjev voÊni sklanja se kao nepostojeÊi pridjev
voÊan. Trebalo bi biti voÊnog jer se odnosni pridjevi (a pridjev voÊni odnosni
je pridjev) tako sklanjaju (v. toËku 3.2.5.).
U reklami Brini za sebe upotrijebljen je neprijelazni glagol umjesto

povratnoga. Ta bi reklama trebala glasiti:
Brini se za sebe (v. toËku 3.4.1.).

Reklama UËinite najbolji izbor za svoje dijete trebala bi glasiti
Izaberite najbolje za svoje dijete (v. toËku 1.5.2.).

Napomenimo da ono πto je nepravilno u opÊemu tekstu i u dopisivanju nije
nuæno nepravilno u reklami.
Tako reklamni natpis: U Coca-Coli Zero je 0 πeÊera moæe biti marketinπki

dobar zbog svoje efektnosti i brojkom zapisane nule, ali u kontekstu
opÊejeziËne komunikacije ne treba preuzimati model koji je u reklami zbog
izvanjeziËnih razloga dobar. U takvoj neutralnoj komunikaciji svakako bi
bolje bilo: U Coca-Coli Zero nema πeÊera.
U reklamama treba dobro razlikovati jeziËnu kreativnost koja je u njima

svakako pozitivna (uzmimo kao primjer igre rijeËima: najvijaË, najmjeπtaj) od
nenamjernoga krπenja jeziËnih norma, tj. od odstupanja od jeziËnih pravila
uËinjenih zbog neznanja.
26
2.
utjecaj
engleskoga jezika
na hrvatski
Temeljni je problem ovoga trenutka u hrvatskome jeziku utjecaj engle-

skoga jezika, osobito na nazive pojedinih struka koji se onda prenose i u
administrativni i u znanstveni funkcionalni stil. »ak i ËitajuÊi dnevni tisak
moæe nam se katkad uËiniti da je engleski jezik podskup hrvatskoga. UnatoË
brojnim izraæajnim moguÊnostima hrvatski se jezik osiromaπuje nekritiËkim
preuzimanjem rijeËi iz stranih jezika.
Engleski top upotrebljava se Ëak i uz hrvatski superlativ:

Top 3 najËitanijih > Tri najËitanija.
Da bi se izrazilo kako je neπto vrhunsko, najbolje, u hrvatskome postoje

brojne moguÊnosti. Ne iskoriπtavaju se, a razlozi nisu jeziËni.
SliËno je i sa super. Sve je postalo super: i lijepo i najprivlaËnije i

najpoæeljnije i izvrsno. Vrhunski proizvodi postali su superproizvodi, vrhun-
ske robne marke su supermarke. Najbolja ponuda takoer je superponuda
i sl. Dovoljno je reÊi cijena godine (kad se misli na najpovoljniju cijenu) ili
najpovoljnija cijena umjesto super cijena godine.
27
Temeljni je Uz rijeËi top, super i akcija u posljednje se

vrijeme vrlo Ëesto upotrebljava rijeË opcija.
problem ovoga Zamjene su brojne:
trenutka u To je najbolja opcija. > To je najbolji
hrvatskome jeziku izbor.; To je najbolja moguÊnost.
utjecaj engleskoga Velike se koliËine sve ËeπÊe, pogotovo u mar-

ketingu, oznaËuju rijeËima dæambo, ekstra,
jezika, osobito na mega, maxi, npr.: maxi mega pack. Za sve te
nazive pojedinih rijeËi imamo odgovarajuÊe hrvatske izraze.
Engleska rijeË jumbo znaËi ‘velika, krupna,
struka koji se nezgrapna, nespretna osoba’, a devedese-
onda prenose i u tih godina ta se rijeË poËela upotrebljavati
za velike plakate na javnim povrπinama
administrativni (dæamboplakati). Zatim su se za sve πto je
i u znanstveni veliko, iznimno ili vrsno poËele upotre-
bljavati rijeËi preuzete iz grËkoga (mega) ili
funkcionalni stil. latinskoga (super, maksi, prema maximus). Ti
su oznaËivaËi kvalitete ili koliËine nepotrebni
u hrvatskome jeziku, npr. mega pack i maxi
»ak i ËitajuÊi pack velika su pakiranja.
dnevni tisak
U javnosti se najËeπÊe upozorava na problem
moæe nam se pretjerane uporabe engleskih rijeËi umjesto
hrvatskih, koji je osobito prisutan u poslov-
katkad uËiniti
noj komunikaciji i korporacijskome jeziku,
da je engleski npr.:
jezik podskup Naπi accruali do kraja godine iznose ... >
Naπi prihodi do kraja godine iznose ...
hrvatskoga.
To trebamo facilitirati. > To trebamo
UnatoË brojnim omoguÊiti; To trebamo podræati.
izraæajnim On je naš facilitator > On je naš pomagaË.
moguÊnostima, Revenue nam je 29 000 kn > Prihod /
hrvatski se Dohodak nam je 29 000 kuna.
jezik osiromaπuje Imate svoje followere na Twitteru i one

koje vi pratite! > Na Twitteru i slijedite i
nekritiËkim slijede vas!
preuzimanjem Lead team treba reÊi svojim direct
rijeËi iz stranih reportima da dou na seminar. > Vodstvo
tvrtke treba obavijestiti izravno podreene
jezika. da dou na seminar.
28
Nema nikakva opravdanja za uporabu navedenih rijeËi i izraza u hrvatskome

jeziku. NajËeπÊe se kako bi se opravdala uporaba engleskih rijeËi kao razlog
navodi da se njima odreeni pojam oznaËuje bolje, jasnije, nedvosmisleno,
preciznije. To opravdanje nema nikakva uporiπta, rijeË je najËeπÊe samo o
jeziËnoj navici i neutemeljenome osjeÊaju dijela govornika hrvatskoga jezika
da pojmovi oznaËeni stranom rijeËju znaËe neπto drugo, viπe itd. Nema
meutim nikakva razloga da rijeË facilitator ne zamijenimo rijeËju pomagaË,
da izraz check lista ne zamijenimo izrazom provjerna lista, da natpise Sold! ne
zamijenimo natpisima Prodano!, Rasprodano! itd.
facilitator
pomagaË
Problemi povezani s velikim utjecajem engleskoga jezika na hrvatski vidljivi
su i na razinama niæim od razine rijeËi te se utjecaj engleskoga jezika prepo-
znaje u pravopisnoj i gramatiËkoj strukturi prijevodnih, ali i izvornih tekstova.
Iako je taj problem u veÊoj ili manjoj mjeri izraæen u svim stilovima hrvatsko-
ga jezika, on je osobito naglaπen u administrativnome stilu hrvatskoga jezika,
pogotovo u jeziku tvrtka koje su u svojemu poslovanju tijesno povezane sa
stranim tvrtkama ili su njihove podruænice. Ukratko Êemo upozoriti na neke
nepravilnosti nastale pod utjecajem engleskoga jezika koje su veoma Ëeste u
poslovnoj komunikaciji na hrvatskome jeziku, a svakako ih treba izbjegavati.
29
4pack, 2pack, 6pack
pakiranje od
Ëetiri boce/limenke
pakiranje od
dvije boce/limenke
(dvostruko
pakiranje)
pakiranje od πest
boca/limenka
30
Sve se ËeπÊe pojavljuju problemi koje hrvatski pravopis ne predvia jer

neka od rjeπenja koja se prihvaÊaju u poslovnoj i trgovaËkoj komunikaciji ne
pripadaju hrvatskomu nego engleskomu jeziku. To su npr.:
4 pack, 2pack, 6pack > pakiranje od Ëetiri boce/limenke, pakiranje od dvije
boce/limenke (dvostruko pakiranje), pakiranje od πest boca /limenka
24-hour banking > cjelodnevne bankarske usluge; cjelodnevno bankarsko

poslovanje
b. pretty > budi lijepa
Katkad takva rjeπenja bivaju prihvaÊenima i u jezicima struka, npr.:

3D tehnologija.
U pisanju imena tvrtka i proizvoda dovodi se u engleskome, pa slijedom toga

i u hrvatskome, u pitanje status razmaka kao pravopisno vaænoga elementa te
se veliko slovo pojavljuje i unutar „jedne rijeËi“. Osobito se to primjeÊuje u
imenima tvrtka i proizvoda, npr.:
McDonald’s, BlackBerry, PowerPoint, iPhone,
a pojavljuje se sve ËeπÊe i u imenima hrvatskih tvrtka i proizvoda.
Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski zapaæa se i u uporabi sastavnoga vezni-

ka i. Baπ kao πto pod utjecajem engleskoga u javnim napisima i natpisima
nestaje pridjeva, tako nestaje i veznika i koji se zamjenjuje znakom & (and).
U naslovima novinskih rubrika imamo:

Gospodarstvo & financije umjesto Gospodarstvo i financije
Kultura & scena umjesto Kultura i scena
Pijuni & Pjeπaci umjesto Pijuni i pjeπaci
Klikni & kupi umjesto Klikni i kupi
Ciljevi & filozofija tvrtke umjesto Ciljevi i filozofija tvrtke
Fitness & aerobic centar umjesto Fitness i aerobic centar
(ili: Centar za fitness i aerobic/aerobiku)
Poslovne & obiteljske obveze mogu se uskladiti umjesto Poslovne i obiteljske
obveze mogu se uskladiti.
Znak & pojavljuje se i u imenima proizvoda. I u poslovnoj se komunikaciji

Ëesto upotrebljava znak & umjesto veznika i, npr.:
Ëuvanje zapisa & dokumentacije.
Utjecaj se engleskoga Ëesto prepoznaje i u reËeniËnoj strukturi, npr.:

Nakon ove radionice vi Êete razumjeti ... > Nakon ove radionice razumjet Êete ...
31
2.1.
Veliko i malo slovo
U hrvatskim tekstovima koji su nastali prevoenjem s engleskoga jezika

Ëesto je u hrvatskome tekstu preslikan engleski pravopis. Meutim, hrvatski
i engleski pravopis priliËno se razlikuju. Veoma se Ëesto u hrvatskim teksto-
vima veliko slovo upotrebljava tamo gdje je to uobiËajeno u engleskome
pravopisu. Odnos hrvatskoga i engleskoga pravopisa prema velikome slovu
je meutim sasvim razliËit: u engleskome se velikim slovom u imenu, naslovu
ili nazivu piπe svaka punoznaËna rijeË. U hrvatskome postoje jasna pravila
o tome kad se veliko slovo upotrebljava. Nije stoga dobro pisati npr. Osobni
Razvojni Plan, kako gradimo Vodstvo itd. Sve se ËeπÊe moæe primijetiti da se
razliËita viπerjeËna imena tvrtka piπu tako da se sve njihove sastavnice piπu
velikim slovom, osobito na internetu. To naravno nije dobro i za to nema
nikakva pravopisnoga opravdanja.
Evo nekoliko tipiËnih primjera uporabe velikoga umjesto malog slova pod
utjecajem engleskoga jezika: Internet (umjesto: internet), Svjetska Banka
(umjesto: Svjetska banka), Europska Komisija (umjesto: Europska komisija),
Europska Zajednica (umjesto: Europska zajednica), PoslodavacPartner (ime na-
grade oËito nastalo pod utjecajem engleskoga; u hrvatskome nema nikakva
razloga da se rijeË partner u imenu nagrade piπe velikim slovom), Coca-Cola
Klub (umjesto: Coca-Colin klub), MojPosao (ime internetskoga portala). U
primjerima PoslodavacPartner i MojPosao dovode se (nepisanjem razmaka)
u pitanje i granice rijeËi. Takva rjeπenja mogu biti grafiËka dosjetka (ako za
nju postoji valjano opravdanje), ali nikako ne bi smjela biti u sluæbenim
imenima koja bi morala glasiti: Poslodavac partner i Moj posao. Katkad utjecaj
engleskoga pravopisa kad je rijeË o pisanju velikog slova ide tako daleko da
se velikim slovom piπu npr. i nazivi mjeseca: Rujan, Prosinac itd.
Osobito se Ëesto grijeπi tako da se piπe Europska Unija umjesto Europska

unija. Jedno od pitanja koje se Ëesto upuÊuje jezikoslovcima upravo je pita-
nje zaπto piπemo Europska unija, a ne Europska Unija. Europska unija poli-
tiËko je podruËje koje nije dræava. Za dræave vrijedi pravopisno pravilo da se
sve rijeËi u viπerjeËnome imenu dræave piπu velikim slovom (npr. Sjedinjene
AmeriËke Dræave). Europska unija nema joπ svoj ustav i joπ nije dræava kao
πto je to sad te stoga nema pravopisnoga pravila koje bi opravdavalo pisa-
nje rijeËi unija u imenu toga podruËja velikim slovom iako postoje pravopisi
u kojima se u rjeËniËkom dijelu nalazi Europska Unija. Takvo je pisanje
moguÊe, ali trebalo bi ga opravdati uvoenjem odgovarajuÊega pravopisnog
pravila, πto ti pravopisi ne Ëine.
32
»esto se bez ikakva uporiπta u pravopisu velikim slovom piπu razliËite

funkcije (osobito visoke), npr. Direktor Odjela za marketing (umjesto: direktor
Odjela za marketing) te titule, npr. Dr. sc. (umjesto: dr. sc.), Prof. (umjesto:
prof.) itd. Kratica prof. piπe se ispred imena kada je rijeË o sveuËiliπnome
profesoru, a iza imena i odvojena zarezom kad je rijeË o osobi koja je
diplomiravπi stekla tu titulu, npr.: prof. Ana Horvat (sveuËiliπna profesorica) i
Ana Horvat, prof. »esto se misli da se pisanjem titula ili funkcija velikim slo-
vom pokazuje osobito poπtovanje prema nositelju titule ili imatelju funkcije,
ali to nije toËno. RijeË je o jasno definiranome pravopisnom pravilu koje
treba poπtovati.
Coca-Cola
Klub
Coca-Colin
klub
Sve se ËeπÊe umjesto u hrvatskome mjeriteljstvu uobiËajene kratice za litru
l upotrebljava kratica l. Razlog je tomu πto je malo tiskano l sliËno brojki 1,
pa se uporaba oznake l posve uobiËajila.
33
Pod utjecajem engleskoga Ëesto je u poslovnoj komunikaciji obraÊanje komu

iz poπtovanja zamjenicom vi pisanom malim slovom. To nije u skladu s hrvat-
skim pravopisom. U engleskom zamjenica you sluæi i za obraÊanje jednoj i za
obraÊanje skupini osoba, a bilježenje obraÊanja iz poπtovanja engleski jezik ne
poznaje.
ObraÊamo li se komu iz poπtovanja s Vi, tu zamjenicu moramo pisati velikim

slovom. Osobito se Ëesto to pravilo krπi u poslovnoj komunikaciji u kojoj se
Ëesto osobu oslovljava zamjenicom za 2. lice mnoæine, ali se ta zamjenica ne
piπe velikim slovom, npr. Poπtovani gospodine PetroviÊu, πaljemo vam ... Ako
dvojimo kako pisati zamjenicu za 2. lice jer se obraÊanje moæe razumjeti i kao
obraÊanje jednoj osobi i kao obraÊanje veÊemu broju osoba, treba je pisati ma-
lim slovom. To se pravilo Ëesto krπi i na uputama za uporabu razliËitih ureaja
i uputama za uzimanje lijekova, npr. Ako Vaπa perilica ... > Ako vaπa perilica ...
Pisanje zamjenice za 2. lice mnoæine malim slovom u obraÊanju s poπtovanjem
veÊemu broju osoba nije meutim u skladu s hrvatskim pravopisom. Ako je
rijeË o jednoj osobi, i posvojnu zamjenicu vaπ moramo pisati velikim slovom,
npr.: Poπtovani gospodine PetroviÊu, zahvaljujemo na Vaπem odgovoru ...
2.2.
Pisanje rednoga broja
Prema hrvatskome se pravopisu redni broj piπe s toËkom, bez obzira na

to je li rijeË o arapskome ili rimskome broju, npr.: 1. (prvi), 5. (peti), vi.
(πesti), viii. (osmi).
poglavlje 3.
3. poglavlje
U engleskome se jeziku redni brojevi piπu bez toËke te ne moæemo iz engle-
skoga teksta ni razabrati je li rijeË o rednome ili glavnome broju: Chapter 2,
Rule 22, Video 1, Video 2. Navedene primjere ne bi trebalo prevesti s poglavlje
2., pravilo 2., video 1. i video 2., nego s 2. poglavlje, 2. pravilo, 1. video i 2. video.
Tako treba postupati u svim tekstovima, osim u onima pisanim admini-
strativnim funkcionalnim stilom u kojima su i u hrvatskome jeziku obiËna
ustrojstva u Ëlanku 2., toËki 4. Takoer se pod utjecajem engleskoga izvornika
Ëesto ne piπe toËka uz godinu (npr. 2010), a u hrvatskomu je svakako treba
pisati (2010.).
34
2.3.
Decimalna toËka ili zarez
Prema hrvatskome pravopisu decimalni znak meu znamenkama je zarez,

a tako je i prema normi iso 80000-1:2009. U engleskome decimalni se
broj u pravilu oznaËuje toËkom iako meunarodna norma i u engleskome
preporuËuje zarez. Uporaba decimalne toËke moæe zbunjivati i stoga πto se
za raËunovodstvene potrebe (a samo iznimno i u drugim tekstovima radi
lakπega Ëitanja) toËkom odjeljuju skupine od po tri znamenke (poËevπi zdes-
na nalijevo), npr. 20.000 (dvadeset tisuÊa). Posebno je Ëesto da se u hrvatsko-
me tekstu upotrebljava decimalni zarez, a u tablicama, slikama, dijagramima
itd. decimalna toËka. Do toga vjerojatno dolazi stoga jer su dijagrami i slike
Ëesto preuzeti iz engleskog izvora, ali izvor najËeπÊe nije citiran. I inaËe se
primjeÊuje da se s mnogo manje paænje prevode spomenuti dijelovi teksta (u
njima Êemo nerijetko naÊi i „zaostale” engleske kratice, npr. App. kao oznaku
za dodatak, p.p. umjesto str. itd.), a to ne bi smjelo biti tako. I njih treba
jeziËno urediti jednako pomno kao osnovni tekst.
Posebno je vaæno da se u istome tekstu ne upotrebljava i decimalna toËka i

decimalni zarez i tako poveÊava postojeÊa zbrka. Ne smije se dogoditi da se
npr. na istome reklamnom oglasu jednom reklamira pakiranje od 2.5 l, a
neπto niæe pakiranje od 2,5 l.
U hrvatskome tekstu svakako treba upotrebljavati decimalni zarez, a toËku

koja sluæi bræemu i lakπemu Ëitanju brojeva samo iznimno (u raËunovod-
stvenome kontekstu ili pri nabrajanju viπe velikih brojeva). U prilog uporabi
decimalnoga zareza govori i to da se toËka Ëesto piπe izmeu sati i minuta u
oznaËivanju vremena, npr. 5.30 (uz 5:30). Uporaba decimalne toËke u hrvat-
skome mogla bi stoga zbunjivati jer bi se zapis vremena mogao razumjeti kao
decimalni.
2.4.
Spojnica i crtica
U engleskome je jeziku uobiËajeno reËeniËno umetanje s pomoÊu crtica.

Ono je moguÊe i u hrvatskome jeziku, ali u hrvatskome crtice oznaËuju jaËe
isticanje umetnutoga reËeniËnoga dijela. U engleskome one imaju vrijednost
koju u hrvatskome pravopisu imaju zarezi, pa ih pri prevoenju treba u
35
pravilu zamjenjivati zarezima, a ne bez razmiπljanja prenositi kao crtice.

Neprekidno teæimo proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda koji su − odgo-
vorno promovirani i prezentirani i utemeljeni na partnerstvu s dobav-
ljaËima − odraz naËina na koji poslujemo. > Neprekidno teæimo proizvodnji
visokokvalitetnih proizvoda koji su, odgovorno promovirani i predstavljeni i
utemeljeni na partnerstvu s dobavljaËima, odraz naËina na koji poslujemo.
U engleskome se u znaËenju ‘od …do’ upotrebljava spojnica te se ona

nerijetko prenosi i u hrvatski prijevod u kojemu na njezinu mjestu, u skladu
s hrvatskim pravopisom, stoji drugi pravopisni znak, crtica (o razlici izmeu
crtice i spojnice u hrvatskome pravopisu v. toËku 3.1.6.):
let London-New York > let London − New York
ili se spojnica koja povezuje dijelove viπerjeËnog naziva prenosi u hrvatski

umjesto da se izostavi:
door-to-door selling
prodaja od-vrata-do-vrata > prodaja od vrata do vrata
just-in-time
baπ-u-pravo-vrijeme > pravodobno
off-the-job training
izobrazba izvan-radnoga-mjesta > izobrazba izvan radnoga mjesta
on-the-job training
izobrazba na-radnome-mjestu > izobrazba na radnome mjestu.
Pod utjecajem takve uporabe spojnica u engleskome, i u hrvatskome se

poËelo pisati npr.:
malo-po-malo > malo-pomalo
korak-po-korak > korak po korak.
2.5.
Pisanje razmaka
U engleskome se ne piπe razmak izmeu inicijala viπerjeËnog imena (first and

middle name). U hrvatskome prijevodu u tom je sluËaju razmak nuæan.
c.k. Ogden > c. k. Ogden
j.r.r. Tolkien > j. r. r. Tolkien
i.b. MažuraniÊ > i. b. MažuraniÊ
36
U skladu s hrvatskim pravopisom i skraÊenice:

d.o.o. i d.d.
trebalo bi pisati:
d. o. o. i d. d.
Meutim, pisanje d.o.o. prihvaÊeno je u praksi i u registraciji tvrtka i

nije pogrešno.
Razmak se piπe i u titulama sastavljenim od dviju kratica, npr.:

dr. sc., prof. dr., dipl. oecc. itd.
U skladu s hrvatskim pravopisom izmeu broja i oznake za mjernu jedinicu

piπe se razmak:
8m > 8 m
2L > 2 L
Razmak se piπe i izmeu broja i oznake za novËanu jedinicu:
5kn > 5 kn
50lp > 50 lp
Razmak se takoer piπe s obiju strana znaka plus (+), minus (−), puta (x)
ili podijeljeno (:), npr.:
2+1 gratis > 2 + 1 besplatno/na dar
2x1,5l > 2 x 1,5 l.
Razmak se piπe izmeu broja i oznake za postotak:

10 %
37
2.6.
Pisanje egzotizama
Egzotizmi su rijeËi koje se odnose na posebnosti pojedinih kultura i naroda,

obiËno oznaËuju jela, nacionalne plesove, tipiËne graevine itd. S obzirom
na to da u hrvatskome jeziku za njih nema zamjene, oni se u hrvatski jezik u
potpunosti prihvaÊaju i piπu fonetizirano (kako se Ëitaju): curry > kari, sushi
> suπi, squash > skvoπ, chilli > Ëili, papaya > papaja, paella > paelja. Iznimka je
rijeË pizza.
2.7.
Preuzimanje engleskih kratica i pokrata
»esto se u prijevodima na hrvatski ne prevode engleske kratice i pokrate

(skraÊenice od prvih slova viπerjeËnih naziva ili imena, koje se piπu
velikim slovima), npr.:
vs. > nasuprot
pp. > str.
eds. > ur.
vip > veoma vaæne osobe
vip apartman > apartman za veoma vaæne osobe.
Pokratu cv (curriculum vitae) uobiËajilo se u hrvatskome Ëitati prema njezinu

engleskome izgovoru [si vi]. S obzirom na to da je rijeË o pokrati latinskoga
izraza nastaloj u engleskome, nema nikakva razloga da preuzimamo tu en-
glesku pokratu. Moæemo se sluæiti ili latinskim izrazom (tada ga u tekstu tre-
ba kurzivirati) ili umjesto pokrate cv upotrebljavati hrvatsku rijeË æivotopis.
Viπe o tome v. u rjeËniku uz natuknicu kurikulum.
U jeziku ekonomije i menadæmenta Ëesto se upotrebljavaju pokrate

viπerjeËnih engleskih izraza, npr.:
sku (stockkeeping unit)

u.c. (unit case)
bp (business plan)
bd (business developer)
oos (out of stock, out of service)
csr (corporate social responsibility).
38
U poslovnoj komunikaciji nailazimo i na ovakve primjere:

Darovali smo 1 ph.c. Cappy 1 l > Darovali smo jedan sanduk Cappyja
od jedne litre.
S tim je pokratama moguÊe troje:

1. prevesti engleski izraz i naËiniti pokratu prema hrvatskome, npr.:
bp > pp, gDp > bdp, csr > dop (to se Ëini tamo gdje veÊ postoji
pokrata u hrvatskome ili tamo gdje je ta pokrata zaista nuæna)
2. prevesti engleski izraz i ne upotrebljavati englesku pokratu, npr.:

oos > nema na skladiπtu
OOO > odsutan iz ureda
3. tek iznimno, kada æelimo osigurati neupitnu razumljivost pokrate,

moæemo upotrebljavati i englesku pokratu. U tom sluËaju, kad se
ona prvi put pojavljuje u tekstu, uz nju treba u zagradama dati njezin
razvezani oblik na engleskome i hrvatski prijevod, npr.:
pr (public relations; odnosi s javnoπÊu).
Bez obzira na to uzima li se pokrata prema hrvatskome ili engleskome

nazivu, treba voditi raËuna o tome da se u hrvatskome pokrate sklanjaju
(v. toËku 3.2.1.).
U sluæbenoj komunikaciji upotrebljavaju se i pokrate cijelih izraza poput:

ASAP (as soon as possible)
FYI (for your information).
Umjesto njih treba pisati:

πto je prije moguÊe
za obavijest.
Samo to pripada administrativnomu funkcionalnom stilu hrvatskoga jezika.
U e-komunikaciji upotrebljava se cijeli niz takvih pokrata. One pripadaju

razgovornomu stilu, a ne pripadaju administrativnomu funkcionalnom stilu
hrvatskoga jezika. Poslovna komunikacija meutim nije razgovorna. I dok
su u engleskoj komunikaciji, pa i poslovnoj (zbog razliËitih odnosa tih jezika
prema funkcionalnim stilovima i prema normi) takve pokrate uobiËajene, u
hrvatskome ih ne treba upotrebljavati. U e-porukama nailazimo na pokratu
lp ili kraticu lp umjesto lijep pozdrav. Joπ je ËeπÊe preuzimanje u hrvatski
jezik cijelih engleskih pokrata: irl (in real life ‘u stvarnom svijetu’), cu (see
you ‘vidimo se’), 4u (for you ‘za tebe’). Te pokrate ne pripadaju poslovnoj
komunikaciji ni administrativnomu funkcionalnom stilu.
39
Kad je moguÊe, najbolje je engleski naziv prevesti ...
csr
dop
corporate social responsibility
društveno odgovorno poslovanje

...i izvesti pokratu od hrvatskoga naziva.
gdp
bdp
gross domestic product
bruto društveni proizvod

2.8.
Ustrojstva poput Avon krema, Panasonic televizor
Pod utjecajem engleskog jezika veÊ se udomaÊila sintaktiËka posuenica

koju Ëini nesklonjiva imenica (ime) koja odreuje drugu imenicu, npr.:
Coca-Cola ruËnik/romobil
Cappy mjesec, Rujanfest
Avon krema
Panasonic televizor
ms Office program.
Taj tip ustrojstava ne postoji u hrvatskoj sintaksi. Od nesklonjive bi imenice

(koja oznaËuje proizvoaËa) trebalo izvesti posvojni pridjev:
Coca-Colin ruËnik/romobil
Cappyjev mjesec ili mjesec Cappyja
Rujanski festival
Avonova krema
Panasonicov televizor
programi ms Officea.
Spomenuta ustrojstva mogu biti i dvoznaËna, npr.:
Coca-Cola ljetna promocija

Coca-Colina ljetna promocija
ljetna promocija Coca-Cole
(u prvome je sluËaju rijeË o ljetnoj promociji koju provodi tvrtka Coca-Cola,
a u drugome o ljetnoj promociji napitka Coca-Cole; v. i u 3. dodatku)
KonËar Institut za elektrotehniku > KonËarov Institut za elektrotehniku ili

Institut za elektrotehniku KonËar
(u prvome je sluËaju rijeË o institutu koji se nalazi u sastavu KonËara,

u drugome o institutu koji se zove KonËar).
42
MoguÊa dvoznaËnost dodatni je razlog da se izbjegavaju takva ustrojstva.
SintaktiËka ustrojstva s nesklonjivom imenicom koja odreuje drugu imeni-

cu Ëeste su i u reklamnim porukama, npr.:
25 bodova skupi i Fila torbu po super cijeni kupi
Cappy juicevi i nektari.
U hrvatskome bi jeziku trebalo biti:

Filina torba
dæusovi i sokovi Cappy.
U poslovnome rjeËniku osobito je Ëesta uporaba imenice grupa kao apozi-

cije koja bi trebala biti ispred imenice koju pobliæe oznaËuje. Nema nikakva
razloga da se ta imenica ne zamijeni imenicom skupina:
Coca-Cola Hellenic grupa

Skupina Coca-Cola Hellenic
Osobito su Ëesta takva ustrojstva u imenima razliËitih manifestacija, npr.:
Motovun film festival, Zagreb film festival itd.
Zanimljivo je da ne bismo znali odgovoriti na pitanje je li to ime na hrvat-

skome ili na engleskome jeziku. ObiËno se kao opravdanje za takvo
nazivanje manifestacija navodi Ëinjenica da tako i stranci (manifestacije su
meunarodne) razumiju o Ëemu je rijeË. To meutim nije valjan razlog: po-
sve je naime legitiman postupak da uz hrvatsko ime kakve manifestacije stoji
i englesko i tako bi trebalo postupati.
Motovun Film Festival

Motovunski filmski festival
Dakle, manifestacija bi se trebala npr. zvati Motovunski filmski festival, a uz to
ime mogao bi na svim sluæbenim materijalima stajati i prijevod na engleski:
Motovun Film Festival.
43
Coca-C
strana
Coca-C
strana
Cola
života
Colina
života
2.9.
Glagolske dopune
»esto se pod utjecajem engleskoga uz glagole uspostavljaju dopune koje ne

pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, npr.:
Moramo se dogovoriti πto moramo napraviti. > Moramo se dogovoriti o tome
πto moramo napraviti.
Na sastanku Êemo raspravljati problem izobrazbe zaposlenika. > Na sastan-

ku Êemo raspravljati o problemu izobrazbe zaposlenika.
»esta je uporaba prijedloænoga instrumentala (instrumentala s prijedlo-

gom s) u glagolskoj dopuni tamo gdje u hrvatskome mora biti neprijedloæni
instrumental:
Odjel se bavi s razliËitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi
razliËitim vrstama promotivnih aktivnosti.
Pad proizvodnje Ëesto je popraÊen s drugim problemima. > Pad proizvodnje

Ëesto je popraÊen drugim problemima.
2.10.
Pasiv
U engleskome jeziku iznimno je Ëesta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se

ustrojstva u hrvatskim prijevodima Ëesto prevode u pasivu i onda kad bi ih
trebalo prevesti u aktivu. To je posebno Ëesto kad se u engleskom navodi
vrπitelj radnje uveden prijedlogom by.
Tada se u hrvatskim prijevodima Ëesto nalaze ustrojstva od ili od strane, ali

prije nego πto se takva ustrojstva upotrijebe, treba razmotriti mogu li se
umjesto njih upotrijebiti aktivna ustrojstva i, ako mogu, upotrijebiti ih, npr.:
prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika
provjereno od treÊe strane > provjerila treÊa strana
verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor
istraæivanje provedeno od strane vanjskih struËnjaka > istraæivanje koje su
proveli vanjski struËnjaci.
46
Zaπtitni znak je
bilo koja rijeË,
naziv ili simbol
koriπten od strane
proizvoaËa ili
trgovca.
Zaπtitni znak
svaka je rijeË,
naziv ili simbol
koji upotrebljava
proizvoaË ili
trgovac.
47
2.11.
Ostala Ëesta ustrojstva preuzeta iz engleskoga
Ustrojstva:
na dnevnoj bazi, na tjednoj bazi,

na mjeseËnoj bazi, na godiπnjoj bazi
prijevod su ustrojstava koja su obiËna u engleskome, ali ne pripadaju
hrvatskomu jeziku. Umjesto njih treba upotrebljavati priloge:
dnevno, tjedno, mjeseËno, godiπnje.

Pod neupitnim su utjecajem engleskog jezika ustrojstva superlativ + ikad.
Takva ustrojstva ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku:
najbolja prodaja u rujnu ikad > dosad najbolja prodaja u rujnu; prodaja u
rujnu bolja nego ikad
najbolji poslovni savjeti ikad > dosad najbolji poslovni savjeti; poslovni
savjeti bolji nego ikad.
Ona su vrlo Ëesta u oglasima, ali i u novinskim naslovima:

Grande Punto po najniæoj cijeni ikad > Grande Punto po dosad
najpovoljnijoj cijeni
Najbolja akcija ikad > Dosad najbolja akcija.
Ustrojstva poput joπ viπe udoban nastala su doslovnim prevoenjem s engle-

skoga (even more comfortable) u kojemu se komparativ izraæava drukËije nego
u hrvatskome. U hrvatskome bi spomenuto ustrojstvo moralo glasiti: joπ
udobniji. Posebno treba paziti na to da se iz engleskoga jezika ne prevode do-
slovno prijedloæna ustrojstva kako bi se izbjegle nezgrapnosti poput Miπljenje
na IzvjeπÊe o održivosti. U hrvatskome dopuna imenici miπljenje mora biti u
lokativu s prijedlogom o: Miπljenje o IzvjeπÊu o održivosti.
Pod utjecajem engleskoga jezika sve se ËeπÊe Ëuju ustrojstva kao Dolazim iz
Zagreba (I come from Zagreb) umjesto Iz Zagreba sam. »esto se, takoer pod
utjecajem engleskoga jezika, umjesto odnosne zamjenice koji upotrebljava
prilog gdje, npr.:
Stanujem u zgradi gdje radim. > Stanujem u zgradi u kojoj radim.
48
2.12.
Laæni prijatelji
Laænim se prijateljima zovu rijeËi iz razliËitih jezika koje se jednako ili sliËno
piπu te sliËno zvuËe, ali imaju razliËito znaËenje. Zbog toga jer su sliËne,
tj. izrazno podsjeÊaju jedna na drugu, nerijetko se grijeπi tako da se jedna
prevodi drugom. Laæni su prijatelji u odreenim kontekstima npr. engle-
ska rijeË situation i hrvatska rijeË situacija (u sluËaju kad bi englesku rijeË
trebalo prevesti hrvatskom rijeËju stanje), engleski izraz in terms of i hrvatski u
terminima (to je doslovno i posve besmisleno prevoenje engleske sveze koja
u hrvatskome znaËi ‘u okvirima, s obzirom na’ i sl., ovisno o kontekstu, npr:
raspravljati o reklami u terminima uspjeπnosti na træiπtu > raspravljati o reklami
u vezi s uspjehom na træiπtu; raspravljati o reklami s obzirom na uspjeh na træiπtu),
engleska rijeË operation i hrvatska rijeË operacija, npr. u operation in Croatia
rijeË operation prevodi se kao operacija u Hrvatskoj umjesto podruænica u
Hrvatskoj) te location i lokacija (u znaËenju ‘organizacijska jedinica’).
U suvremenome se marketinškom jeziku u novije vrijeme pojavilo nekoliko

lažnih prijatelja: to su rijeËi mehanika (mehanika za kupca, mehanika za potrošaËa),
aktivacija (aktivacija prodajnoga mjesta), egzekucija (egzekucija na tržištu). Viπe o
tim trima rijeËima vidi pod tim natuknicama u rjeËniku u drugome dijelu
ovoga priruËnika. Laæni su prijatelji i glagoli contact i kontaktirati u kontekstu
Kontaktirajte nas telefonom. Ta bi reËenica trebala glasiti Javite nam se tele-
fonom. Laæni su prijatelji i engleska rijeË mandatory i hrvatska mandatoran.
Hrvatska istovrijednica engleske rijeËi mandatoran je obvezatan, obavezan:
Vezivanje pojasom mandatorno je. > Vezivanje pojasom obavezno/obvezatno je.
ažnim se prijateljima mogu smatrati i engleski naziv business
intelligence i hrvatski naziv poslovna inteligencija. Engleski naziv u
informatičkomu nazivlju označuje poslovnu programsku podršku, pa bi to
I
bio bolji prijevod. pak, prijevod poslovna inteligencija prilično se uobičajio,
a nazivi već prihvaćeni u informatici, poput umjetna inteligencija,
proširuju značenjski obuhvat riječi inteligencija, tako da se jednim od
njezinih značenja (u informatici) može smatrati značenje ‘programska
podrška’. S obzirom na to da je riječ o metaforičnomu nazivu, prednost
bi ipak trebalo dati nazivu poslovna programska podrška.
49
raspravljat
reklami u t
uspješnost
tržištu rasp
o reklami u
uspjehom
ti o
terminima
ti na
pravljati
u vezi s
na tržištu
Posebno je zanimljiva rijeË respektivno koja je stvorena u hrvatskome jeziku

prema engleskoj respectively, a oznaËuje da se πto pridruæuje jedinicama u
prije navedenome nizu, i to tako da se prvi Ëlan niza pridruæuje prvomu
Ëlanu veÊ navedenoga niza, drugi drugomu, treÊi treÊemu itd., npr.:
ebitda za prvo tromjeseËje 2009. i 2008. je 27,8 milijuna dolara i 10,1
milijuna dolara respektivno. > ebitda za prvo tromjeseËje 2009., odnosno
2008. je 27,8 milijuna dolara, odnosno 10,1 milijun. > ebitda za prvo
tromjeseËje 2009. je 27,8 milijuna dolara, a za prvo tromjeseËje 2008. 10,1
milijun.
Takoer, engleska se rijeË eventually koja znaËi ‘konaËno, na kraju, napokon’

nerijetko prevodi kao eventualno.
»est je i pravi primjer laænih prijatelja prevoenje engleske rijeËi (rijeË je

o ameriËkome engleskom) billion s bilijun. U engleskome je meutim rijeË
bilion istovrijednica hrvatskoj rijeËi milijarda, a trillion hrvatskoj rijeËi bilijun.
2.13.
Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domaÊe rijeËi
»esto se, kao u primjerima koji slijede, pod utjecajem engleskog izvor-
nika u tekstu upotrebljava anglizam ili internacionalizam iako postoji
opÊeprihvaÊena hrvatska rijeË ili izraz:
baziËna plaÊa > osnovna plaÊa
kompjuterski sistem > raËunalni sustav
detaljan pregled > iscrpan pregled
direktni let > izravni let
centralni ured > srediπnji ured
izvjeπÊe o profitu > izvjeπÊe o dobiti
sistem referiranja > sustav upuÊivanja
reprezentativna grupa > ogledna skupina
subgrupa > podskupina.
»esto se u hrvatski jezik osim osnovne posuenice (obiËno imenice, npr.

tekst, medij) uzimaju i posuenice koje su u engleskome izvedenice od tih
imenica (npr. tekstualni, medijalni). U hrvatskome standardnom jeziku pravilo
je da se, ako se veÊ mora posuivati, posuuje samo osnovna rijeË, a izvede-
nice od nje tvore se hrvatskom tvorbom, a ne posuuju iz engleskoga.
Stoga su u hrvatskome standardnom jeziku pridjevi koji se izvode od spome-

nutih imenica tekstni i medijski jer su ti pridjevi izvedeni hrvatskom tvorbom.
52
execution
egzekucija
egzekucija = smaknuÊe
egzekucija tvrtke > prodajna izvedba tvrtke
operation
operacija
operacija srca
operacija tvrtke > podružnica tvrtke
centralni ured
središnji ured
subgrupa
podskupina
izvješÊe o profitu
izvješÊe o dobiti
Osnovi su dodani sufiksi kojima se u hrvatskome jeziku tvore pridje-

vi (tekst+ni, medij+ski). Postoje i iznimke, poput pridjeva seksualni koji je
posuenica iz engleskoga kao i imenica seks i nije od nje izveden hrvatskom
tvorbom. Dobra hrvatska zamjena za taj pridjev je spolni, npr.:
seksualni odgoj > spolni odgoj
seksualni odnosi > spolni odnosi.
2.14.
Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju
Brojne poteπkoÊe i nesporazumi u tekstovima koji imaju obiljeæja admi-

nistrativnoga i publicistiËkoga stila mogli bi se izbjeÊi kad bi se cijele
izraze preuzete iz engleskoga jezika pokuπalo prevesti. Dobar je primjer
mistery shopping koji je prije nekoliko godina, kad se poËeo pojavljivati u
promidæbenim tekstovima, ostavljan u izvornome obliku. Prvi pokuπaji
prevoenja tog naziva na hrvatski nazivom tajna kupnja pokazali su da se,
hoÊe li se i æeli li se, brojni nazivi mogu prevesti. UobiËajeno opravdanje
da je neπto neprevedivo s engleskoga na hrvatski jezik opovrgava i ugledna
struËnjakinja prof. dr. Marija TomaπeviÊ Liπanin s Katedre za marketing
Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu koja je u Vjesniku od 16. i 17. srpnja
2005. istaknula: „Upotreba (je) engleskih izraza vezano uza struku mar-
ketinga posljedica Ëistog pomodarstva i ‘trenda’. Na fakultetu nastojimo
u svim naπim izdanjima i sluæbenom obraÊanju u najveÊoj moguÊoj mjeri
upotrijebiti hrvatske izraze za sve πto se moæe i πto ima smisla. Istina, kat-
kad imamo problema jer nema baπ jako dobrog prijevoda, pogotovu kad se
uzmu u obzir svi pojavni oblici odreene imenice ili glagola, ali za veÊinu
izraza imamo jasne i smislene hrvatske prijevode.“
rof. dr. M. Tomašević Lišanin dodala je i da su struka, odnosno ljudi
koji rade u gospodarstvu brzopleti u prihvaćanju stranih izraza i
njima su oni jako zgodni jer se tako međusobno najbolje razumiju.
Svaka specijalnost ili čak organizacija, dodala je M. Tomašević Lišanin,

izmisli svoje nazivlje. To možda nije tako velik problem kad je riječ o
kolokvijalnome govoru, no u javnome govoru i pismu to je već problem
podcjenjivanja jezika. S mišljenjem prof. dr. Tomašević Lišanin posve se
55
slažemo jer razgovorni stil ne smijemo brkati sa znanstvenim. K tomu,
u Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik pa nema
nikakva opravdanja da se oglasi ili natječaji za radna mjesta objavljuju
samo na engleskome jeziku. Svi čitatelji dnevnih novina ne znaju engleski
pa poruka ne može doprijeti do svih kojima je upućena. Cilj u poslovnoj
komunikaciji nije biti nerazumljiv, nego obraćati se jednostavnim, sažetim
i točnim rječnikom koji će razumjeti svi. Marketinška svojevoljna
uporaba velikih slova i engleskih riječi svjedoči o pomodarstvu koje
struka, na što nas podsjeća ugledna stručnjakinja, ne podupire. Stoga
i u Coca-Colinu Jezičnome priručniku dajemo upute kako što preciznije
izraziti ono što želimo svjesni i vrijednosti i norma hrvatskoga jezika.
Upravo stoga ponajveći dio rječnika u ovomu priručniku (njegove lijeve
strane) zauzimaju engleski nazivi koji se upotrebljavaju u marketingu
te se on u nekim dijelovima doimlje kao englesko-hrvatski rječnik.
Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju pojedinih struka može
se spriječiti samo zajedničkim zauzimanjem stručnjaka tih struka i
jezikoslovaca te mijenjanjem odnosa najšire javnosti prema hrvatskome
jeziku i razbijanjem uobičajenih predrasuda da hrvatski naziv neće nitko
razumjeti te da strani naziv bolje i preciznije od hrvatskoga odražava
pojam koji označuje. Ni jedno ni drugo nije točno.
Svaki novi naziv treba biti u uporabi neko vrijeme kako bi bio opÊeprihvaÊen,
ali jednom prihvaÊen on viπe nije ni „Ëudan“ ni „smijeπan“. Osamdesetih je
godina prijedlog da se naziv tastatura zamijeni nazivom tipkovnica izazivao
Ëuenje i smijeh, a danas je tipkovnica obiËna rijeË koju upotrebljavaju i
informatiËari i osobe koje se raËunalom sluæe. Isto je bilo i s nazivom printer
i hrvatskim nazivom pisaË. Opasnost je duge uporabe engleskoga naziva u
hrvatskomu jeziku u tome πto s vremenom taj naziv doista i dobiva specifiËni-
je i drukËije znaËenje nego πto je imao u engleskome. Dobar je primjer rijeË
konzalting (prema engleskome consulting) koja se odmaknula od znaËenja koje
ima engleska rijeË (i koje je i ona imala u vrijeme ulaæenja u hrvatski jezik, a
56
to znaËenje je jednostavno ‘savjetovanje’), dobila znaËenje posebne djelat-

nosti u graditeljstvu te je s tim znaËenjem uπla i u hrvatske zakone. Dobar
je primjer i odbijanje da se u klasifikaciji radnih mjesta supervisor prevede
kao nadglednik, s objaπnjenjem da je opseg njegova posla i πiri i drukËiji.
Moramo se meutim sloæiti s tim da u engleskome supervisor zaista znaËi
samo ‘nadglednik’ te da je na engleskome govornom podruËju upravo to
opis radnoga mjesta te osobe.
Osnovno je termino-
loško naËelo: domaÊi
naziv ima prednost
pred stranim.
Pri prevoenju s engleskoga treba voditi raËuna i o tome da je engleski
jezik mnogo metaforiËniji od hrvatskoga te da se metafore koje dobro pri-
staju ameriËkomu engleskom jeziku ne uklapaju dobro u hrvatski jezik. To
osobito vrijedi za nazive razliËitih struka. Englesko ekonomsko, trgovaËko
i marketinπko nazivlje takoer obiluje metaforiËnim izrazima. Uzmimo za
primjer naziv green field (greenfield) investments. U doslovnome prijevodu taj
bi naziv glasio ulaganja u zeleno polje. Meutim, taj naziv nikako ne pristaje
onomu πto se obiËno naziva „duhom hrvatskoga jezika“. Stoga metaforiËne
engleske nazive treba preuzimati veoma oprezno i pri stvaranju hrvatskoga
naziva upitati se πto oni znaËe, a ne ih bez razmiπljanja doslovno prevoditi.
Tako je za navedeni engleski naziv hrvatska istovrijednica ulaganja od
temelja, ulaganja u nove kapacitete.
RazliËit status metafore u engleskome i hrvatskome jeziku razlogom je i

zaπto je krilaticu passion for excellence bolje prevesti kao predanost izvrsnosti
nego kao strast za izvrsnoπÊu.
Mnoge krilatice kao da se viπe i ne nastoji prevesti na hrvatski, npr.:

Cash and Carry (Plati (u gotovini) i nosi).
57
3.
ostala
Ëesta odstupanja
od jeziËnih pravila
Osim navedenih odstupanja od jeziËnih pravila koja su ili posljedica sve

veÊega utjecaja engleskog jezika i njegova pravopisa na hrvatski jezik i pra-
vopis, u administrativnim se tekstovima Ëesto nalaze i ostala odstupanja od
standardnojeziËne norme. U ovome Êemo poglavlju navesti samo najËeπÊa.
Zbog preglednosti razvrstana su u pet skupina: pravopis, izvoenje oblika
rijeËi, tvorba rijeËi, povezivanje rijeËi u skupine i reËenice te rijeËi.
3.1.
Pravopis
3.1.1. Ë, Ê, dæ, 
Anglizmi, tj. rijeËi preuzete iz engleskoga u hrvatski jezik uvijek imaju Ë i dæ,
a nikada Ê i , npr:
sendviË, dæip, dæem, Ëip, Ëarter.
58
3.1.2. ije/je
»esto se grijeπi kad je rijeË o skupini ije/je u glagolskome pridjevu trpnom

(npr. Ëesto se grijeπi te se piπe ocjenjen, primjenjen, cjenjen, unaprjeen umjesto
ocijenjen, primijenjen, cijenjen, unaprijeen). Nema meutim nijednoga glagola
u kojemu se skupina ije/je u pridjevu trpnome ne podudara sa skupinom
ije/je u infinitivu. »esto se grijeπi i tako da se ne razlikuje pridjev sljedeÊi
znaËenja ‘koji slijedi’, npr.:
Upozorit Êu na sljedeÊe: ...; Neka ue sljedeÊi!
i glagolski prilog sadaπnji slijedeÊi znaËenja (‘tako da se slijedi’, npr.:

SlijedeÊi automobil pred sobom, doπao sam do hotela.).
U imenima mjesta Ëuva se lokalni oblik, npr.:

LiËki Osik, Beli Manastir (a ne LiËki Osijek, Bijeli Manastir).
3.1.3. biljeæenje/nebiljeæenje glasovnih promjena
Provoenje jednaËenja po zvuËnosti ne biljeæi se na granici prefikasa koji

zavrπavaju glasom d i osnove koja poËinje glasovima c, Ë, s ili π, npr.:
nadcestar, nadËasnik, podsvijest, podπiπati, predsjednik.
Provoenje jednaËenja po mjestu tvorbe ne biljeæi se u rijeËi jedanput. Razlog

je tomu πto bi zapis jedamput bio neproziran. S istog se razloga piπe i pod-
toËka, tj. ne biljeæi se jednaËenje po zvuËnosti i ispadanje suglasnika t u tako
dobivenoj skupini tt; kad bi se biljeæile te promjene, zapis bi bio potoËka.
Hrvatski je pravopis preteæito fonoloπki, dakle u njemu se rijeËi veÊinom piπu

onako kako se izgovaraju. Tako treba pisati pretpostavka (a ne predpostavka),
prethodno (a ne predhodno), potpredsjednik i potpredsjednica ( a ne podpredsjed-
nik, podpredsjednica), supsidijaran (a ne subsidijaran).
3.1.4. zarez
»esto se pri pisanju zareza grijeπi tako da se krπe ova pravila:

1. Ispred sastavnih se veznika (i, pa, te, ni, niti) ne piπe zarez.
Pridruæio se naπoj skupini, te upoznao s radom podruænice. > Pridruæio
se naπoj skupini te upoznao s radom podruænice.
59
2. Ispred rastavnih se veznika (a, ali, nego, no, veÊ) piπe zarez.
Proizvodnja je porasla a prodaja pala. > Proizvodnja je porasla,
a prodaja pala.
3. Priloæna oznaka ne odvaja se zarezom od ostatka reËenice.
U buduÊnosti, radit Êemo na razvoju poslovanja. > U buduÊnosti radit Êemo
na razvoju poslovanja.
Na novoj duænosti, odgovarat Êe za promidæbu proizvoda. > Na novoj

duænosti odgovarat Êe za promidæbu proizvoda.
4. U poretku glavna sureËenica − zavisna sureËenica izmeu sureËenica

ne piπe se zarez.
Danas se najviπe upotrebljava u proizvodnji, premda je skup. > Danas se
najviπe upotrebljava u proizvodnji premda je skup.
Osobito se Ëesto grijeπi tako da se ispred veznika jer piπe zarez:

Zapoπljavanje djelatnika usmjereno je nacionalnomu træiπtu rada, jer se
putem naπih internetskih stranica omoguÊuje prijavljivanje zainteresiranima.
> Zapoπljavanje djelatnika usmjereno je nacionalnomu træiπtu rada jer se
putem naπih internetskih stranica omoguÊuje prijavljivanje zainteresiranima.
5. U premetnutome poretku, tj. u poretku zavisna sureËenica − glavna

sureËenica izmeu sureËenica piπe se zarez.
Kad je rijeË o sigurnosnim pitanjima istiËemo da nema zaposlenih zaπtitara. >
Kad je rijeË o sigurnosnim pitanjima, istiËemo da nema zaposlenih zaπtitara.
6. Ispred to jest (tj.) uvijek se piπe zarez:

Postigli smo mnogo, tj. premaπili smo plan.
7. Ispred itd. ne piπe se zarez.:

Dogovarali smo se o promjenama u raspodjeli dohotka, marketinπkoj
politici itd.
8. Ispred drugoga ni ili i u udvojenim veznicima ni ...ni i i ...i ne piπe se

zarez. Kad su ni ili i intenzifikatori (pojaËivaËi) i pojavljuju se u nizu,
ispred njih piπe se zarez:
To nije ni slatko, ni kiselo.> To nije ni slatko ni kiselo.
To je i slatko i kiselo i ljuto.> To je i slatko, i kiselo, i ljuto.
9. Kad se nego povezuje s komparativom, ispred njega ne piπe se zarez:

U drugome je tromjeseËju prodaja bila bolja nego u prvome.
60
3.1.5. tri toËke
Tri toËke koje oznaËuju izostavljanje na kraju teksta piπu se tako da se

napiπe razmak pa tri toËke, npr:
Razgovor se nastavlja …
Ako se tekst izostavlja na poËetku, piπu se tri toËke i bez razmaka se piπe
tekst, npr.:
…razgovor se nastavlja.
Dakle, ako tekst nedostaje i na poËetku i na kraju, to se biljeæi ovako:

…razgovor se nastavlja …
3.1.6. crtica i spojnica
U hrvatskome se pravopisu razlikuju dva grafiËki sliËna znaka u pisanju

kojih se Ëesto grijeπi, i to tako da se upotrebljavaju jedan umjesto drugoga:
to su spojnica i crtica. Ta je pojava joπ naglaπenija zbog utjecaja engleskoga
pravopisa (v. toËku 2.4.).
Spojnica je kratka crta koja s lijeve i desne

strane nema razmak i koja se upotrebljava
unutar jedne rijeËi, polusloæenice, npr.:
prirodoslovno-matematiËki, turistiËko-rekreacijski (polusloæenica moæe

biti i viπeËlana, npr.: fizikalno-kemijsko-bioloπki),
pri svakomu Ëlanjenju rijeËi (po-sta-vi-ti; po-staviti), na kraju retka ako se rijeË
rastavlja itd. Spojnica se piπe i izmeu pokrate i padeænoga nastavka, npr.:
cchbc-a
cchbc-u
te izmeu pokrate i tvorbenog nastavka:

cchbc-ov.
61
Ispred
to jest (tj.)
uvijek se
piπe
zarez
Postigli smo mnogo, tj. premaπili smo plan.
Ispred
itd.
ne piπe
se zarez
Dogovarali smo se o promjenama u raspodjeli
dohotka, marketinπkoj politici itd.
Spojnica se piπe i u sloæenim prilozima:

dva-tri, viπe-manje, gore-dolje itd.
Crtica je dulja crta s bjelinama s obiju strana koja se upotrebljava pri

umetanju teksta, uvoenju redaka u okomitome nabrajanju, u znaËenju
‘od do’, npr.:
30 − 50 godina; u razdoblju 2000. − 2009.,
pri povezivanju pojmova, npr.:

utakmica Dinamo − Hajduk, autocesta Zagreb − Karlovac itd.
Crticom se uvodi i svaki redak pri okomitome nabrajanju (v. toËku 3.1.10.).
NajËeπÊe se grijeπi tako da se umjesto jednoga od tih znakova

upotrebljava drugi, npr.:
50-55 % umjesto 50 − 55 %
i da se zaboravlja da crtica znaËi ‘od do’, pa se piπe:

od 2000. − 2009. (kao da crtica znaËi samo do) umjesto:
2000. − 2009.
ili da se umjesto crtice piπe spojnica, npr.:

Zaposlenici imaju 24-37 godina, umjesto:
Zaposlenici imaju 24 − 37 godina.
U oglasu o otvaranju trgovaËkoga centra Mandi napisano je ovako:

od 22. - 24. 12.2007. U tome se natpisu dvaput grijeπi:
1. Ako se u oznaËavanju razdoblja ispisuje prijedlog od, mora se napisati
i prijedlog do, npr:
od 22. do 24. 12. 2007.,
ili se moæe upotrijebiti crtica bez tih prijedloga, npr.:

22. − 24. 12. 2007.
2. Izmeu rednih brojeva koji oznaËuju dan, mjesec i godinu uvijek se

piπu razmaci.
U nazivima koji se sastoje od kratice i rijeËi ne piπe se spojnica, npr.:

tv pretplata, pr struËnjak, sms poruka.
Iznimka su nazivi poput:

c-vitamin, d-dur, d-mol, ph-faktor.
64
Sa spojnicom se uz rijeË kojoj se pridruæuje piπe predmetak e- (u znaËenju

‘elektroniËki’), npr.:
e-poπta
e-poruka
e-uËenje.
3.1.7. navodnici
U pisanim se tekstovima pojavljuju tri oblika navodnika: „ “, ,≈√
RijeËi u reËenicama oznaËuju se navodnicima, a ne polunavodnicima, kao πto

se, pod utjecajem engleskoga jezika, piπe u posljednjih nekoliko godina. Ako
su rijeËi u navodnicima na kraju reËenice, prvo se piπu navodnici pa toËka,
a ako je navedena cijela reËenica, prvo se stavlja toËka pa navodnici. Ako je
u nazivu πkola ili drugih ustanova vlastito ime u nominativu, ono se piπe u
navodnicima i ne sklanja se. Ime ustanove:
Leksikografski zavod „Miroslav Krleæa“
u genitivu glasi:
Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleæa“.
Ako je vlastito ime u genitivu, uvijek se piπe bez navodnika:

Kazaliπte Marina DræiÊa
Osnovna πkola Dragutina TadijanoviÊa.
U navodnike se ne stavljaju poslovice uklopljene u reËenice:

Ponovno se pokazalo da kad grmi, svatko sebe Ëuva.
OpÊepoznata ustrojstva i frazemi takoer se ne piπu u navodnicima.

Poslije loπih rezultata svi su se posipali pepelom. Nastala je bura u Ëaπi vode.
Nazivi struËnih skupova, navedeni u navodnicima, ne sklanjaju se:

Odræan je skup „Hrvatska u tranzicijskom razdoblju“.
Sa skupa „Hrvatska u tranzicijskom razdoblju“ opπirno smo izvijestili.
Ako meu navodnicima nije upravni govor, pravopisne znakove piπemo

iza navodnika:
Predstavnici sad-a i Europske unije zakljuËili su da su Hrvatska
i Slovenija „spremne za dijalog“.
DvotoËje se u upravnome govoru piπe ispred navodnika:

Rekla mi je: „Opet je zakasnio na posao.“
65
od 2000.
2000.−20
2000−20
od 2000.
2000. − 2
. − 2009.
009.
009
. do 2009.
2009.
Ako je meu navodnicima puna reËenica, pravopisni znak piπe se ispred

navodnika. Ako se upravni govor prekida, umetnuti se dio odvaja zarezom:
„StiÊi Êemo“, rekli su, „prije poËetka sastanka.“
Ako zarez sam po sebi pripada upravnome govoru, npr. uz imenicu u voka-
tivu, ne piπe se poslije navodnika, nego samo prije navodnika:
„Kolega,“ upita ga, „moæete li mi pomoÊi?“
ReËenica koja se odnosi na upravni govor i slijedi poslije upravnoga

govora odvaja se zarezom (u takvim se primjerima ne piπe toËka na kraju
izjavne reËenice):
„Ova prodavaonica nije otvorena do 20 sati“, rekla je prodavaËica.
Ako upravni govor zavrπava upitnikom ili uskliËnikom, zarez se ne piπe:

„Jeste li oprali boce?“ upita prodavaË.
„Operite boce prije nego πto ih vratite!“ reËe prodavaË.
Poslije rijeËi takozvani, npr. takozvani demokrati, rijeË piπemo bez navodnika.
Ako je piπemo u navodnicima, takozvani je suviπno (ili takozvani demokrati
ili „demokrati“).
U administrativnim se tekstovima veoma

Ëesto upotrebljavaju jednostruki navodnici
(polunavodnici) tamo gdje treba
upotrijebiti dvostruke.
To je utjecaj engleskoga pravopisa u kojemu jednostruki navodnici imaju

drukËiju funkciju nego u hrvatskome. Prema hrvatskome pravopisu jednos-
truki se navodnici upotrebljavaju samo kad πto treba staviti u navodnike u
reËenici koja se veÊ nalazi u navodnicima, npr.:
„DotrËao je i viknuo: ‘Pazi!’“, ispriËali su prolaznici.
ili da bi se oznaËilo znaËenje koje rijeËi, npr.:

RijeË list moæe imati znaËenje ‘vegetativni organ biljaka’ , ‘morska riba
plosnata tijela’, ‘tanak komad papira’ itd.
68
U hrvatskoj je tradiciji uporaba gornjih

i donjih navodnika (iz engleskoga dolazi
uporaba samo gornjih navodnika).
3.1.8. uporaba kurziva
»esto se u tekstovima pisanim

administrativnim stilom kurziv (italic)
upotrebljava proizvoljno.
Meutim, trebalo bi posve toËno znati πto u tekstu treba kurzivirati.
U poslovnoj komunikaciji najËeπÊe je problem kako postupati s nazivima
tvrtka i nazivima dokumenata.
Savjetujemo da se naslovi dokumenata,

skupova, radionica itd. piπu u kurzivu, npr.:
Kodeks poslovnog ponaπanja − naslov dokumenta,
Spremni za promjene − naslov seminara
a imena tvrtka obiËno, npr.:
Coca-Cola HBC Hrvatska.
U poslovnoj komunikaciji kurziv moæemo

shvatiti kao suvremenu, dobru i praktiËnu
zamjenu za navodnike.
Kurzivom se oznaËuju i sve izvorno napisane strane rijeËi u tekstu, i one
kojima ne znamo bolju zamjenu i one koje barem u trenutku nastajanja
teksta nemaju zamjenu u hrvatskome jeziku, poput bluetooth, catering itd.
69
Izvorno
napisane
strane
rijeËi treba
kurzivirati:
bluetooth,
catering ...
Manje
ili okrugle
brojeve
u tekstu
treba
ispisivati:
dva, deset ...
3.1.9. pisanje brojeva
Manje ili okrugle brojeve u tekstu treba ispisivati:

Osnovane su 3 nove tvrtke. > Osnovane su tri nove tvrtke.
Tim Ëine 1 sudionik + 1 prodajni predstavnik. > Tim Ëine jedan sudionik i
jedan prodajni predstavnik.; Tim Ëine sudionik i prodajni predstavnik.
Kupi bilo koja 2 proizvoda. > Kupi bilo koja dva proizvoda.
Posao Êe trajati dulje od 10 minuta. > Posao Êe trajati dulje od deset minuta.
3 osnovna pravila za davanje povratnih informacija > tri osnovna pravila
za davanje povratnih informacija.
3.1.10. okomito nabrajanje
U hrvatskome pri okomitome nabrajanju ne treba na kraju redaka pisati

ni toËku sa zarezom ni zarez ako nije rijeË o nabrajanju uobliËenome u
reËenice. U engleskome u takvu (nereËeniËnome) okomitom nabrajanju na
kraju retka redovito stoji zarez ili toËka sa zarezom, a redak takoer redovito
poËinje velikim slovom. U hrvatskome redak treba zapoËeti malim slovom, a
na kraju retka ne treba pisati nikakav interpunkcijski znak.
Na kraju reËenice
koja ukljuËuje
okomito nabrajanje
piπe se toËka.
Dakle, ne treba pisati:
Sve se poslovne aktivnosti provode na druπtveno odgovoran
naËin radi osiguranja:
− Zdravlja i sigurnosti naπih zaposlenika;
− Zaπtite naπih potroπaËa i vanjskih dionika;
− Zaπtite okoliπa.
72
Treba pisati:
Sve se poslovne aktivnosti provode na druπtveno odgovoran naËin
radi osiguranja:
− zdravlja i sigurnosti naπih zaposlenika
− zaπtite naπih potroπaËa i vanjskih dionika
− zaπtite okoliπa.
Tu još valja napomenuti da se u hrvatskome tekstu svaki od redaka
u kojima se nabraja uvodi ili kakvim posebnim znakom (točkom,
kvadratićem ili slovnom oznakom, katkad i slovnom oznakom u
zagradama) ili crticom koju treba veoma pažljivo razlikovati od
spojnice (v. točku 3.1.6.). Riječ je o duljoj crti koja se u računalno
pisanomu tekstu dobiva pritiskom na ctrl i znak - (minus) na
brojčanome dijelu tipkovnice.
U okomitome se nabrajanju Ëesto grijeπi tako da se ne vodi raËuna o tome da

reËenica, bez obzira na okomito nabrajanje, mora zadræati valjanu strukturu,
pa se npr. piπe:
Poglavlje ukljuËuje:
− nazivi koji se upotrebljavaju u analizi
− upute potrebne za analizu.
umjesto:
Poglavlje ukljuËuje:
− nazive koji se upotrebljavaju u analizi
− upute potrebne za analizu.
Kad su u okomitome nabrajanju potpune reËenice, redak zapoËinje velikim

slovom i zavrπava toËkom, npr.:
NaËela iz stavka 1. su sljedeÊa:
(a) Ako se pojavi sumnja da postoji rizik, on se mora sprijeËiti, ukloniti
ili smanjiti na prihvatljivu razinu.
(b) Pritom je nuæno definirati oblik nadzora potreban da bi se rizik
sprijeËio, uklonio ili smanjio na prihvatljivu razinu.
73
3.1.11. navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa)
Prijedlozi i prilozi navezuju se ovisno o tome kojim glasom poËinje rijeË koja
stoji iza njih.
Prijedlog s navezuje se (tj. piπe se i izgovara kao sa) kad stoji ispred rijeËi
koja poËinje glasom [s], [π], [z] ili [æ] (sa sestrom, sa πeÊerom, sa zlobom, sa æenom)
ili izgovorno teπkom suglasniËkom skupinom (sa mnom, sa psom, sa Ksenijom).
Tako treba izgovarati i pisati npr.

komunikacija s kupcem,
druπtvo s ograniËenom odgovornoπÊu,
a ne:
komunikacija sa kupcem,
druπtvo sa ograniËenom odgovornoπÊu.
Prijedlozi uz i niz navezuju se (uza, niza) po istim pravilima, tj. ispred rijeËi
koje poËinju glasom [s], [π], [z] ili [æ]: uza stube, niza spust.
Prijedlog k navezuje se kad stoji ispred rijeËi koja poËinje glasom

[k], [g] ili [h], npr.:
ka klupi, ka gradu.
Ako se prijedlog nalazi ispred broja oznaËena brojkom/brojkama, a ne

ispisana, navezuje se ili ne navezuje ovisno o izgovoru broja:
sa 6 [πest], sa 7, ali s 1, s 2 itd.
3.1.12. navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog)
Navesci su i neobvezatni nastavci u genitivu, dativu i lokativu pridjeva i

zamjenica muπkoga i srednjega roda. Npr. u genitivu lijepoga navezak je
zavrπno a, tj. taj pridjev moæe glasiti i lijepog i lijepoga (u dativu moæe glasiti
lijepomu i lijepom, u lokativu lijepome i lijepom). U administrativnome stilu
pridjevi i zamjenice (kada se ne pojavljuju u nizu) najËeπÊe se ne navezuju
(v. toËku 1.3.). Vaæno je da autor teksta odluËi hoÊe li tada zamjenice i
pridjeve navezivati te da ih navezuje ili ne navezuje (ovisno o svojoj odluci)
dosljedno. Dakle, kad pridjev ili zamjenica stoje sami, tj. kad nisu u prid-
jevnome ili zamjeniËnome nizu, moæemo odabrati hoÊemo li ih navezivati.
Meutim, ipak postoje neka pravila o navezivanju kojih se treba pridræavati u
svakome, pa tako i u administratinome stilu. To su ova pravila:
1. Ako odluËimo navezivati pridjeve i zamjenice, treba ih

navezivati ovako:
74
u
genitivu
se dodaje
navezak
-a
lijepoga
u
dativu
se dodaje
navezak
-u
lijepomu
u
lokativu
se dodaje
navezak
-e
lijepome
2. Ako se u nizu nalaze dva pridjeva ili viπe njih, navezuje se prvi,
a ostali se ne navezuju, npr. osiguravanje dodatnoga
zdravstvenog osiguranja.
3. Navezuje se pridjev koji je bez imenice, npr. uËitelj engleskoga,

obitelj unesreÊenoga.
3.2.
Izvoenje oblika rijeËi
3.2.1. sklanjanje kratica i pokrata
Pokrate nastaju skraÊivanjem viπerjeËnih naziva ili imena i piπu se velikim

slovima, npr.:
sad (Sjedinjene AmeriËke Dræave)

eu (Europska unija)
szo (Svjetska zdravstvena organizacija).
76
Kad se pokrata prvi put spominje u tekstu, u zagradama uz nju treba ispisati
razvezani naziv ili ime. Npr. bez obzira na to πto je mnogima u poslovnome
svijetu poznato znaËenje pokrate hup (Hrvatska udruga poslodavaca), kad se
ona prvi put spominje u tekstu, treba ispisati puno ime od kojeg je nastala.
Moæe se postupiti i obrnuto te u tekstu prvi put dati cijeli razvezani naziv, a u
zagradama uz njega pokratu koja se onda dalje upotrebljava u tekstu.
Svi sastavni dijelovi pokrata piπu se velikim poËetnim slovom i kad se u svezi
koju skraÊuju ne piπe sve velikim slovom, npr. un (Ujedinjeni narodi), eu
(Europska unija).
Kratice se piπu malim slovima. Kratice mjernih jedinica piπu se bez toËke
(npr. h, min, kg, dag, g, dl, ml, m, dm, cm, mm), a izmeu broja i kratice za
mjernu jedinicu uvijek se piπe razmak.
Neke se kratice piπu dvojako. Oba su naËina pisanja ispravna:

g. i god. godina g. i gosp. gospodin
Kratice se sklanjaju samo iznimno, npr. kratice ga (gospoa) i

gica (gospoica):
n ga Marija n gica Tena
g ge Marije g gice Tene
d gi Mariji d gici Teni.
Pokrate se sklanjaju. Iako postoje mnoga i razliËita pravopisna pravila o

sklanjaju pokrata, zapravo nema razloga da se pojedine pokrate ne sklanjaju.
(Iznimka je HRK, oznaka za kunu, te oznake za ostale novËane jedinice.)
Izmeu obliËnog nastavka i pokrate piπe se spojnica:
n a dnk g dnk-a d l dnk-u i dnk-om.
Sklanjaju se sve pokrate, i one nastale kraÊenjem hrvatskih imena ili naziva
i one nastale kraÊenjem stranih imena ili naziva. (O preuzimanje engleskih
pokrata i kartica v. toËku 2.7.) »esto se grijeπi tako da se kao pokrate (tj. sa
spojnicom izmeu rijeËi i padeænog nastavka) sklanjaju strane rijeËi, pa se
npr. genitiv rijeËi display piπe display-a, a lokativ mnoæine od fast food fast
food-ovima. Ako se s kojega razloga mora upotrijebiti strana rijeË, njezini se
oblici zapisuju kao i oblici hrvatskih rijeËi, tj. bez spojnice: displaya, fast
foodovima. Napominjemo joπ jednom da je, kad god je to moguÊe, stranu
rijeË bolje zamijeniti hrvatskom.
Pokrate su muπkog roda osim onih na -a koje se Ëitaju kao jedna rijeË (npr.
ina, hina). Te su pokrate æenskog roda. Pokrate na -a koje se Ëitaju slovka-
juÊi, npr. pa [pe a], psa [pe es a] muπkog su roda. Pokrate na -a æenskog
roda katkad se piπu i sklanjaju kao rijeËi, npr. Ina, Hina g Ine, Hine.
77
U adminis-
trativnome
stilu pridjevi i
zamjenice
(kada se ne
pojavljuju
u nizu)
najËeπÊe se
ne navezuju.
Kada se
pokrata u tek-
stu spominje
prvi put, u za-
gradama uz
nju treba ispi-
sati puni naziv
ili ime, npr.:
HUP (Hrvatska udruga poslodavaca).
Dakle, dobro je:
n ina, Ina fifa, Fifa

g ina-e, Ine fifa-e, Fife
d ina-i, Ini fifa-i, Fifi
a ina-u, Inu fifa-u, Fifu
l ina-i, Ini fifa-i, Fifi
i ina-om, Inom fifa-om, Fifom
Nije ispravno pisati ini, ine, inom ni fife, fifi, fifom jer je zavrπno a
dio pokrate, pa ne moæe biti izostavljeno ni zamijenjeno.
U svojim se tekstovima autori trebaju odluËiti za jedan od dvaju naËina pisa-

nja pa pisati npr.:
Ina, Ine ili ina, ina-e.
Katkad je pokrata dio imena ili naziva, npr.:

n carnet (Hrvatska akademska i istraæivaËka mreæa)
g carneta, d carnetu,
a postoje primjeri viπeËlanih pokrata Ëiji su dijelovi povezani spojnicom, npr.
n cd-rom (compact disc read-only memory)
g cd-rom-a, d cd-rom-u.
Vaæno je napomenuti da ne treba upotrebljavati pokrate tamo gdje to nije

uobiËajeno ili nuæno, npr. nije dobro upotrijebljena kratica u reËenici:
Pretpostavlja se da je sliËna situacija u cijeloj hr.
Ta bi pokrata trebala biti razvezana:

Pretpostavlja se da je sliËna situacija u cijeloj Hrvatskoj.
Neki problemi povezani sa sklanjanjem kratica nisu rijeπeni u pravopisima.

Tako npr. u pravopisima nema odgovora na pitanje kako sklanjati imena
poput Index.hr, Business.hr, Dossier.hr, tj. kako biljeæiti od njih izvedene
posvojne pridjeve. S obzirom na to da nema pravopisnoga pravila koje bi
moglo rijeπiti taj problem (rijeË je naime o tome da se hr Ëita kao pokrata
[ha er], a piπe malim slovima kao kratica) najbolje je, umjesto zbog spomenu-
tih razloga problematiËnih rjeπenja, npr.:
oglas objavljen u Business.hr-u / oglas objavljen u Business.hru,
izbjeÊi sklanjanje tog izraza pa pisati npr.:
oglas objavljen na mreænoj stranici Business.hr.
80
3.2.2. sklanjanje imena
Strana se imena u hrvatskome sklanjaju. »esto se grijeπi tako da se nastavak

uvodi spojnicom, npr.:
John-a > Johna Google-a > Googlea.
Spojnicom se nastavak uvodi samo u sklanjanju pokrata.Navest Êemo neke

najËeπÊe probleme povezane sa sklanjanjem imena. Muπka imena na -io i
æenska imena na -ia sklanjaju se tako da se izmeu osnove i nastavka
umeÊe j, npr.:
n Mario Dario Antonio Mia Maria Lucia

g Marija Darija Antonija Mije Marije Lucije
dl Mariju Dariju Antoniju Miji Mariji Luciji
a Marija Darija Antonija Miju Mariju Luciju
v Mario Dario Antonio Mia Maria Lucia
i Marijem i Darijem i Antonijem i Miom Mariom Luciom
Mariom Dariom Antoniom
U sklonidbi imena na -eo i -ea ne umeÊe se j:
n Mateo Matea Lea Tea

g Matea Matee Lee Tee
dl Mateu Matei Lei Tei
a Matea Mateu Leu Teu
v Mateo Matea Lea Tea
i Mateom Mateom Leom Teom
Makedonska imena Jane i Toπe sklanjaju se u hrvatskome prema modelu po

kojemu se sklanjaju imena Mile i Ante:
n Jane Toše Mile Ante

g Jane Toše Mile Ante
dl Jani Toši Mili Anti
a Janu Tošu Milu Antu
v Jane Toše Mile Ante
i Janom Tošom Milom Antom
81
n CCHBC
g cchbc-a
d cchbc-u
a cchbc
l cchbc-u
i cchbc-om
Google
Googlea
Googleu
Google
Googleu
Googleom
Ta imena ne treba ovako sklanjati: g Janeta, Toπeta, d Janetu, Toπetu itd.,

kao πto ime Mile ne treba sklanjati: g Mileta, d Miletu itd.
Ime Juraj Ëesto se sklanja: g Juraja, d Juraju umjesto: g Jurja, d Jurju.
Strana se æenska imena u pravilu ne sklanjaju. Takva su imena npr. Nancy,

Jenny, Mary. Ne sklanjaju se ni imena Ines i Nives.
Muπko se ime Korado sklanja: g Korada, d Koradu.
Strana imena koja u izgovoru zavrπavaju glasom [i], npr. Johnny, Eddie, skla-
njaju se tako da se izmeu osnove i nastavka umeÊe -j-. To naravno vrijedi
i za imena koja nisu osobna, npr.: Cappy, Nestea (viπe o sklanjanju imena
robnih marki v. u 2. dodatku):
nv Johnny Eddie Cappy Nestea

ga Johnnyja Eddieja Cappyja Nesteaja
dl Johnnyju Eddieju Cappyju Nesteaju
i Johnnyjem Eddiejem Cappyjem Nesteajem
Od imena poput Tomislav, Miroslav moguÊe je izvesti i posvojni pridjev

Tomislavljev, Miroslavljev i posvojni pridjev Tomislavov, Miroslavov. Iako oba
pridjevna tipa pripadaju standardnomu jeziku, drugi je (Tomislavov, Mirosla-
vov) svakako obiËniji i u uporabi ËeπÊi.
U dopisima se Ëesto u uvodnoj formuli imena ili prezimena ne stavljaju u

vokativ te se npr. piπe:
Poπtovani gospodine PetroviÊ umjesto Poπtovani gospodine PetroviÊu.
Prezimena u izravnome obraÊanju treba stavljati u vokativ. Iznimka su prezi-

mena kod kojih se u vokativu provodi palatalizacija pa se vokativni oblik
izrazno udaljuje od nominativnoga, npr.:
∆utuËe, »eËuËe, TurËe, Pinjuπe, Baloæe
(od prezimena ∆utuk, »eËuk, Turk, Pinjuh, Balog).
To su sva prezimena koja zavrπavaju s k, g ili h. Njih treba ostaviti

u nominativu:
Poπtovani gospodine ∆utuk/»eËuk/Turk/Pinjuh/Balog.
»esto se postavlja pitanje sklanjaju li se prezimena æenskih osoba koja

zavrπavaju na -a. Kod ostalih prezimena æenskih osoba te dvojbe nema, njih
ne moæemo sklanjati ni kad bismo htjeli. Meutim, kad je rijeË o prezimeni-
ma æenskih osoba na -a, moæe se pojaviti dvojba je li bolje npr.:
84
Vidim gospou Kaliternu, ili Vidim gospou Kaliterna,

To daj Nancy Meladi ili To daj Nancy Melada.
Dobro je oboje, tj. prezimena æenskih osoba koja zavrπavaju na -a mogu se

i ne moraju sklanjati, uz napomenu da se u suvremenijim radovima o tom
problemu ipak preporuËuje da se sklanjaju, dakle:
Vidio sam gospou Kaliternu.
To daj Nancy Meladi.
Problem sklanjanja stranih viπerjeËnih

imena tvrtka, ustanova, Ëasopisa itd. rjeπava se
umetanjem hrvatske imenice koja se sklanja.
Ako bismo u reËenici morali ime tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska staviti u
koji padeæ, to Êemo najjednostavnije rijeπiti ovako:
Dolazim iz tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska.
Radim u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska.
Sklopili smo sporazum s tvrtkom Coca-Cola HBC Hrvatska.
3.2.3. sklanjanje brojeva
U hrvatskome jeziku sve se ËeπÊe primjeÊuje da se izbjegava sklanjanje

brojeva, a pod utjecajem engleskoga ta je pojava sve izraženija. Ipak, u hrvat-
skome standardnom jeziku brojeve jedan, dva, tri i Ëetiri i sloæene brojeve koji
zavrπavaju tim brojevima (npr. dvadeset dva, sto Ëetrdeset tri) treba sklanjati.
Upoznali smo se s radom dvije naπe podruænice. > Upoznali smo se s radom
dviju naπih podruænica.
Bili smo u dva nova poduzeÊa > Bili smo u dvama novim poduzeÊima.
Brojevi jedan, dva, tri i Ëetiri ne sklanjaju se kad stoje uz vremensku

oznaku ili oznaku mjere:
u sljedeÊa dva mjeseca
pakiranje od dvije boce.
Brojevi dva, tri i Ëetiri sklanjaju se ovako:
na dva tri Ëetiri

g dvaju triju Ëetiriju
dl dvama trima Ëetirima
85
U hrvatskome tekstu i sljedeÊi izrazi moraju biti usklaeni s pravilima

hrvatskoga jezika:
5 radna dana, tjedan 1

5 radnih dana, 1. tjedan (v. toËku 2.2.)
0.50 kuna/boca
0,50 kuna/boci (v. toËku 2.3.).
3.2.4. sklanjanje brojevne imenice dvije
Brojevna imenica dvije oznaËuje dvije æenske osobe ili dva predmeta oznaËe-
na imenicom æenskog roda. Tu imenicu treba sklanjati:
n a dvije
g dviju
d l i dvjema.
»esto se grijeπi i tako da se umjesto oblika imenice dvije upotrebljavaju

oblici broja dva, npr.:
sporazum dvaju Ëlanica > sporazum dviju Ëlanica
brak dvaju osoba > brak dviju osoba
razgovarali smo s dvama zaposlenicama > razgovarali smo s
dvjema zaposlenicama (v. toËku 3.2.3.).
3.2.5. sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski/-Ëki, -ni, -ji)
Odnosni se pridjevi (pridjevi na -ski/-Ëki, -ni, -ji) dosljedno sklanjaju kao

odreeni pridjevi (po pridjevnoj sklonidbi), npr.:
n zagrebaËki
g zagrebaËkog(a)
d zagrebaËkom(u)
a zagrebaËki (za neæivo)/zagrebaËkoga (za æivo)
l zagrebaËkom(e)
i zagrebaËkim.
Ne smije ih se sklanjati kao neodreene ili kao posvojne pridjeve, npr.:

novosti s knjiæevna petka.
86
Pridjevi u komparativu i superlativu takoer se sklanjaju samo po pridjevnoj

sklonidbi, npr.:
n najmarljiviji zaposlenik
g a najmarljivijeg(a) zaposlenika
d najmarljivijem(u) zaposleniku,
a ne:
g a najmarljivija zaposlenika
d najmarljiviju zaposleniku.
3.2.6. sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in)
Posvojni se pridjevi (pridjevi na -ov, -ev, -in) dosljedno sklanjaju kao

neodreeni pridjevi (po imeniËkoj sklonidbi), npr.:
na
ugljikov dioksid
g
ugljikova dioksida
dl
ugljikovu dioksidu,
a ne:
g
ugljikovog(a) dioksida
dl
ugljikovom(u) dioksidu.
87
Tako se sklanjaju svi takvi pridjevi, bez obzira na to jesu li izvedeni od imena
ili opÊe imenice, jesu li dijelom imena ili nisu, npr.:
ravnateljev
g ravnateljeva d ravnateljevu
ravnateljiËin
g ravnateljiËina d ravnateljiËinu
Vlada
g Vladina d Vladinu
Petrov
g Petrova d Petrovu
Anin
g Anina d Aninu
PetroviÊev
g PetroviÊeva d PetroviÊevu
Borovo Selo
g Borova Sela d Borovu Selu
Coca-Colin
g Coca-Colina d Coca-Colinu.
I posvojni pridjevi izvedeni od pokrata sklanjaju se na isti naËin, npr:

n igh-ov
g igh-ova
d igh-ovu.
88
Treba govoriti i pisati:

Sudjelovali smo u igh-ovu projektu.
Mjesna zajednica FolnegoviÊeva naselja,
a ne:
Sudjelovali smo u igh-ovom projektu.
Mjesna zajednica FolnegoviÊevog naselja.
3.2.7. sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov,

njezin, njihov)
Posvojne zamjenice za 3. lice (njegov, njezin i njihov) sklanjaju se kao posvojni

pridjevi, tj. po imeniËkoj sklonidbi, npr.:
n njegov
g njegova
dl njegovu
a njegov (za neæivo) / njegova (za æivo)
i njegovim.
Informirani smo o miπljenju naπih kupaca i potroπaËa, ali provodimo i an-

kete o njihovom zadovoljstvu. > Informirani smo o miπljenju naπih kupaca i
potroπaËa, ali provodimo i ankete o njihovu zadovoljstvu.
3.2.8. glagol biti u kondicionalu
Kondicional i. tvori se od aorista glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga,

npr.:
ja bih radio
ti bi radio
on bi radio
mi bismo radili
vi biste radili
oni bi radili.
»esto se grijeπi tako da se oblik bi upotrebljava u svim licima, npr.:

UËinit Êete sve kako bi im olakπali rad. > UËinit Êete sve kako biste im
olakπali rad.
Usmjereni smo neprekidnoj komunikaciji s kupcima kako bi pravodobno

reagirali na povratne informacije s træiπta. > Usmjereni smo neprekidnoj
komunikaciji s kupcima kako bismo pravodobno reagirali na povratne
informacije s træiπta.
89
3.2.9. infinitiv u futuru i.
Futur i. tvori se od nenaglaπenih oblika pomoÊnoga glagola htjeti i infinitiva

glagola. Kad u reËenici infinitiv dolazi ispred oblika glagola htjeti, ne izgo-
vara se i ne piπe zavrπno infinitivno i, npr.:
radit Êu
pjevat Êu.
To vrijedi samo za glagole Ëiji infinitiv zavrπava na -ti, a ne vrijedi za glagole

Ëiji infinitiv zavrπava na -Êi. Kad je infinitiv iza glagola htjeti, zavrπno i ostaje:
Ja Êu raditi.
Ja Êu pjevati.
Katkada se grijeπi Ëak i tako da se piπe biÊe umjesto bit Êe.
3.2.10. glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti,

dovesti, iznijeti itd.
Neki glagoli, poput glagola dati, donijeti, dovesti, iznijeti, izraËunati, izvesti,
udati itd. imaju viπe pridjeva trpnih, od kojih neki ne pripadaju standard-
nome jeziku i ne treba ih upotrebljavati, npr.:
dat > dan, donijet, doneπen > donesen, doveæen > dovezen, iznijet, izneπen >
iznesen, izraËunat > izraËunan, izveæen > izvezen, udata > udana.
3.3.
Tvorba rijeËi
3.3.1. imenice na -ista/-ist, -ta/-t
Imenice na -ist i -t kojima se oznaËuje vrπitelj radnje pripadaju hrvatskomu

standardnom jeziku, a imenice na −ista i -ta ne pripadaju mu, npr.:
biciklista > biciklist, idealista > idealist, specijalista > specijalist, sirupista >
sirupist, atleta > atlet.
Iako veÊina govornika hrvatskog jezika zna to pravilo i dosljedno ga provodi

u nominativu, Ëesto se grijeπi kad se te rijeËi upotrebljavaju u drugim
padeæima, npr.:
idem specijalisti medicine rada > idem specijalistu medicine rada.
90
biciklista
biciklist
optimista
optimist
3.3.2. imenice na -telj/-lac/-oc
Kad je imenicu kojom se oznaËuje vrπitelj radnje moguÊe izvesti i sufiksom

-telj i sufiksom -lac, normativna se prednost daje imenicama na -telj (npr.
imenicama gledatelj, sluπatelj pred imenicama gledalac, sluπalac).
Katkad se imenice tvorene tim sufiksima od iste osnove znaËenjski razjed-

naËuju (npr. spasilac ‘Ëovjek koji se bavi spaπavanjem’ i Spasitelj ‘Bog’).
Kad se od koje osnove vrπitelj radnje ne izvodi sufiksom -telj, tada je

naravno dobra uporaba sufiksa -lac. Imenice na -lac koje nemaju parnjaka
na -telj su npr.:
liËilac, mislilac, ronilac, varilac.
Imenice tvorene sufiksom -oc (npr. liËioc, mislioc, ronioc, varioc, gledaoc,
slušaoc) ne pripadaju standardnomu jeziku.
91
slastiËarna
slastiËarnica
pekarna
pekarnica
mjesto na kojemu se prodaju
pekarski proizvodi
pekara
mjesto na kojemu se proizvode
pekarski proizvodi
puniona
vode
punionica
vode
praona
boca
praonica
boca
jednina množina
n ronilac ronioci
g ronioca ronilaca
d roniocu roniocima
a ronioca ronioce
v ronioËe ronioci
l roniocu roniocima
i roniocem roniocima
Imenice na -lac treba sklanjati prema gore navedenomu uzorku.
Pravilo o davanju prednosti imenicama na -telj pred imenicama na -lac

vrijedi samo kad oznaËuju πto æivo. Kad je rijeË o neæivome, prednost se daje
imenicama na -lac, npr.:
mreæni posluæitelj > mreæni posluæilac
nositelj elektriËnoga naboja > nosilac elektriËnoga naboja.
3.3.3. imenice na -arna/-arnica i -ara
Imenice tvorene sufiksom -arnica imaju prednost pred imenicama tvorenim

sufiksom -arna, npr.:
slastiËarna > slastiËarnica
pekarna > pekarnica
cvjeÊarna > cvjeÊarnica.
Sufiks -arnica oznaËuje mjesto na kojemu se πto prodaje, npr.

cvjeÊarnica ‘mjesto na kojemu se prodaje cvijeÊe’.
Sufiksom se -ara u hrvatskom standardnom jeziku oznaËuje mjesto na

kojemu se πto proizvodi, npr.
uljara, koksara.
Tako rijeË pekara valja upotrebljavati za mjesto na kojemu se kruh i pekarski

proizvodi proizvode (npr. dobro je upotrijebljena u imenu tvrtke ZagrebaËke
pekare). Nije dobro rijeË pekara upotrebljavati kako bi se oznaËila prodavaonica
kruha. Prodavaonica kruha je pekarnica, a ako se, πto je sve ËeπÊe, kruh i pekar-
ski proizvodi i proizvode i prodaju na istome mjestu, tada se takva prodavaonica
moæe zvati
i pekara (s objaπnjenjem da se u njoj kruh i peËe, a ne samo prodaje)
i pekarnica (s objaπnjenjem da se u njoj kruh i prodaje, a ne samo peËe).
94
3.3.4. imenice na -ona/-onica
Imenice tvorene sufiksom -onica imaju prednost pred imenicama tvorenim

sufiksom -ona. Tako normativnu prednost ima imenica prodavaonica pred
imenicom prodavaona, imenice kupaonica pred imenicama kupaona. Ne treba
upotrebljavati rijeË puniona, nego rijeË punionica.
3.3.5. tvorenice s prefiksoidom (auto-, bio-, eko- itd.)
Prefiksoidi su predmetci koji su u hrvatski jezik uzeti iz drugih jezika.

Nerijetko su latinskoga ili grËkoga podrijetla, npr.: aero-, audio-, bio-, eko-,
foto-, hidro-, kiber-, mikro-, video-. Ti i ostali prefiksoidi nalaze se u mnogim
rijeËima, npr.:
aerodinamika, biometeorologija, biogorivo, fotoklub, fotomodel,
hidroterapija, mikroprocesor, videokaseta.
info-linija
info linija
infolinija
95
»esto se grijeπi tako da se te rijeËi piπu kao polusloæenice,

sa spojnicom, npr.:
aero-dinamika
bio-meteorologija.
Osobito se Ëesto grijeπi tako da se prefiksoid eko odvaja od rijeËi

pa se piπe npr.:
eko incident
eko selo
eko sustav.
umjesto:
ekoincident
ekoselo
ekosustav
(v. toËku 3.3.5.).
Ne treba meutim ohrabrivati uvoenje u hrvatski jezik svakoga prefiksoida

koji se pojavi u engleskome tekstu. Hrvatskomu ne treba npr. prefiksoid
promo-; umjesto njega bolje bi bilo upotrebljavati pridjev promocijski, npr.:
promouzorak > promocijski uzorak.
3.3.6. polusloæenice
ImeniËke su polusloæenice imenice u kojima su dva dijela povezana

spojnicom. Ta spojnica oznaËuje da se prvi dio polusloæenice ne sklanja.
Polusloæenice su npr.:
spomen-ploËa
pop-glazba
dæez-festival.
Ako ih mijenjamo po padeæima, mijenjat Êe se samo njihov drugi dio, npr.

genitiv je spomenutih rijeËi:
spomen-ploËe
pop-festivala
dæez-festivala.
Ako smo u nedoumici je li rijeË o dvjema rijeËima ili o imeniËkoj polu-

sloæenici, taj problem moæemo lako rijeπiti. Zapitamo li se npr. treba li zani-
manje spremaË dostavljaË pisati ovako kako je napisano ili spremaË-dostavljaË,
96
odgovor na to pitanje daje nam upravo spomenuto pravilo. Genitiv je spre-

maËa dostavljaËa, dakle sklanja se i prvi dio. To je jasan pokazatelj da je rijeË
o dvjema rijeËima, a ne o polusloæenici.
Kad god je to moguÊe, umjesto polusloæenice (rijeËi pisane sa spojnicom) u

kojoj prvi Ëlan odreuje drugi treba upotrijebiti imeniËku skupinu, npr.:
pilot-emisija > ogledna emisija
internet-stranica > internetska stranica, mreæna stranica
fitness-centar > centar za fitness
taksi-vozaË > vozaË taksija
dizel-motor > dizelski motor
vaterpolo-utakmica > vaterpolska utakmica
tenis-klub > teniski klub.
Svi se navedeni primjeri, πto takoer nije toËno, podjednako Ëesto piπu i kao
dvije rijeËi ( pilot emisija, internet stranica itd.).
3.3.7. pridjevne polusloæenice (turistiËko-rekreacijski) i

sloæenice (javnozdravstveni)
Dva pridjeva povezana spojnicom znaËe ‘x i y’, npr. turistiËko-rekreacijski

znaËi ‘turistiËki i rekreacijski’. Takvi se odnosni pridjevi odnose na dva poj-
ma: turizam i rekreaciju. Tako se moæe povezati i viπe pridjeva, npr.:
anatomsko-terapijsko-kemijska klasifikacija.
Pridjevne sloæenice odnose se na jedan pojam:

javnozdravstveni na javno zdravstvo
knjiæevnoumjetniËki na knjiæevnu umjetnost
sudskomedicinski na sudsku medicinu.
3.3.8. brojevne izvedenice
Ako se izvedenica tvori od broja, preporuËljivije je ispisati izvedenicu nego

broju napisanu brojkama dodati sufiks:
90-ih su se zbile brojne promjene u gospodarstvu. > Devedesetih su se zbile
brojne promjene u gospodarstvu.
»esto se grijeπi tako da se piπe npr.:

90-tih.
97
T je suviπno jer je veÊ sadræano u broju devedeset, pa treba pisati:

90-ih.
Takoer nije dobro pisati

1990-ih,
nego:
devedesetih godina proπloga stoljeÊa
devedesetih godina 20. stoljeÊa.
Ako biramo izmeu rijeËi tvorenih sa spojnikom o i bez njega, bolje je upo-
trijebiti rijeË koja ima spojnik o, npr.:
petgodiπnji > petogodiπnji.
3.3.9. komparativ i superlativ pridjeva optimalan,

minimalan, maksimalan
Ne treba upotrebljavati komparativ ni superlativ pridjeva optimalan, minima-

lan, maksimalan jer oni izraæavaju potpunu mjeru svojstva.
On postupa najoptimalnije. > On postupa optimalno.
»esto se to pravilo proteæe na pridjev bitan pa se katkad smatra da ni on u

standardnome jeziku nema komparativa ni superlativa. Meutim, iako bi
to bilo logiËno ako se uzme u obzir da je tvoren od imenice bit, on ima isto
znaËenje kao pridjev vaæan pa se moæe stupnjevati.
3.3.10. glagoli na -iti/-jeti
Ako su glagoli tvoreni od iste osnove sufiksima -iti i -jeti istoznaËni, u hrvat-
skome standardnom jeziku treba upotrebljavati glagol na -jeti, npr.:
voliti > voljeti
letiti > letjeti
poskupiti > poskupjeti.
Pritom treba uzeti u obzir da se neki od tih parova znaËenjski razjednaËuju.

Tako npr.
crveniti znaËi ‘Ëiniti πto crvenim’ (npr. crveniti usnice)
crvenjeti ‘postajati crvenim’ (npr. Jagode su crvenjele.)
crvenjeti se znaËi ‘isticati se crvenom bojom’ (npr. Mak se crvenjeo u polju.).
98
crveniti
‘Ëiniti πto crvenim’
crvenjeti
‘postajati crvenim’
crvenjeti se
‘isticati se crvenom bojom’
Glagolski su pridjevi radni:

od glagola poludjeti: poludio, poludjela, poludjelo
od glagola voljeti: volio, voljela, voljelo
od glagola poskupjeti: poskupio, poskupjela, poskupjelo.
»esto se grijeπi tako da se za muπki rod upotrebljavaju oblici

poludjeo
voljeo
poskupjeo.
3.3.11. glagoli na -ivati/-avati, -iti/-ati, -iÊi/-aÊi
Glagolima na -ivati norma u pravilu daje manju prednost pred glagolima na

-avati, ali ih katkad i izjednaËuje, npr.:
oznaËavati > oznaËivati
izjednaËavati > izjednaËivati
ozvuËavati = ozvuËivati
99
dopunjavati = dopunjivati
naglaπavati = naglaπivati
oglaπavati = oglaπivati.
Neki glagoli na -iti i -iÊi imaju prednost pred glagolima na -ati i -aÊi:
brojati > brojiti
izbrojati > izbrojiti
obojati > obojiti
izaÊi > iziÊi.
3.3.12. tvorenice s put
»estica put piπe se sastavljeno s brojem u prilozima jedanput, dvaput, triput

itd. U posebnome isticanju moæe se pisati i odvojeno:
jedan put
dva puta.
triputa
tri puta
triput
Nije dobro pisati:
jedanputa
dvaputa.
100
3.3.13. tvorenice s god
Treba razlikovati samostalnu Ëesticu god od Ëestice god koja je dijelom sloæe-
noga priloga: tko god ‘bilo tko’ za razliku od tkogod ‘netko’: Tko god doπao, ne
otvaraj mu, Ako tkogod doe, pusti ga da ue.
3.4.
Povezivanje rijeËi u skupine i reËenice
3.4.1. povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se
Glagoli brinuti se, skrbiti se, kolebati se povratni su glagoli, tj. u hrvatskome
standardnom jeziku ne treba ih upotrebljavati bez se. Glagol odmarati u
hrvatskome je standardnom jeziku prijelazni glagol samo u ograniËenome
broju izraza: odmarati ruke, noge. Kad subjekt radnju vrπi sam na sebi, mora
se upotrijebiti povratni glagol:
Pacijent mora odmarati. > Pacijent se mora odmarati.
Kolebaju πto da uËine. > Kolebaju se πto da uËine.
Nemoj brinuti. > Nemoj se brinuti.
Osobito se Ëesto grijeπi tako da se glagol koristiti se upotrebljava bez Ëestice

se i s dopunom u akuzativu umjesto u instrumentalu, npr.:
koristiti svoje prednosti > koristiti se svojim prednostima.
U rijetkim sluËajevima (uz imenice dopust, odmor) može se upotrebljavati

glagol koristiti s dopunom u akuzativu, npr.:
Ugovor o studijskom dopustu mora sadræavati jasnu naznaku razdoblja u
kojima je sluæbenik ovlaπten koristiti studijski dopust.
Godiπnji Êu odmor koristiti u razdoblju od 15. srpnja do 3. kolovoza
2010. godine.
3.4.2. vi ste doπla > vi ste doπli
Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz poπtovanja (i stoga obvezatno

piπe velikim slovom) predikat uvijek stoji u mnoæini muπkog roda.
101
kanal
prodaje
prodajni
kanal
broj
telefona
telefonski
broj
Kad god je to moguÊe, tj. ako pritom ne dolazi do promjene znaËenja,
u skupini imenica + imenica u genitivu imenicu u genitivu treba zamijeniti
posvojnim pridjevom.
To vrijedi bez obzira na to obraÊamo li se muπkarcu ili æeni, npr.:

Vi ste me to pitao. > Vi ste me to pitali.
Vi ste me to pitala. > Vi ste me to pitali.
O pisanju zamjenice vi velikim/malim slovom v. toËku 2.1.
3.4.3. statut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli
U hrvatskome jeziku kategorija æivosti odraæava se u akuzativu pridjeva i

zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Kod veÊine pridjeva
i zamjenica ne grijeπi se, npr.: Vidio sam lijepoga djeËaka, Imao sam takva
prijatelja, ali: Vidio sam lijepi stol, Imao sam takav sat. »esto se meutim grijeπi
kad je rijeË o akuzativu zamjenice koji, i to tako da se za neæivo Ëesto upotre-
bljava akuzativ za æivo (kojega), npr.:
To je statut kojega smo donijeli prije dva mjeseca. > To je statut koji smo
donijeli prije dva mjeseca.
3.4.4. da li > je li
Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj reËenici upotrebljavati

skupinu je li od skupine da li koje se nalazi u mnogim normativnim pri-
ruËnicima zapravo je pravilo da je umjesto reËenice uvedene skupinom da li
bolje upotrebljavati reËenice u kojima se predikat ili dio predikata premeÊe
na prvo mjesto, a za njim slijedi Ëestica li, dakle:
Da li je pokus uspio? > Je li pokus uspio?
Da li je uspio sve obaviti? > Je li uspio sve obaviti?
3.4.5. s nikim > ni s kim
Kad se uz neodreenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nae prijedlog, on

zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom πavu i umeÊe se u nju.
Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga.
Za niËim ne žalim. > Ni za Ëim ne žalim.
Nije zadovoljan s niËim. > Nije zadovoljan ni s Ëim.
Ne govori loše o nikome. > Ne govori loše ni o kome.
Prijedlog bez ne umeÊe se u neodreenu zamjenicu:

Ostao je bez iËega.
104
3.4.6. enklitika
Enklitike su rijeËi koje se u izgovoru naslanjaju na rijeËi ispred sebe,

najËeπÊe skraÊeni oblici pomoÊnoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i
pomoÊnoga glagola htjeti: Êu, Êeπ, Êe, Êemo, Êete, Êe.
O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. NajËeπÊe se grijeπi tako da se

enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega, npr.:
SliËne odluke su vaæne i u ostalim podruËjima. > SliËne odluke vaæne su i
u ostalim podruËjima.; SliËne su odluke vaæne i u ostalim podruËjima.
Cijena ruËnika je sniæena. > Cijena ruËnika sniæena je.; Cijena je

ruËnika sniæena.
SliËnu akciju smo imali prije nekoliko godina. > SliËnu akciju imali smo
prije nekoliko godina.; SliËnu smo akciju imali prije nekoliko godina.
Povratno informiranje je dvosmjeran proces. > Povratno informiranje dvo-

smjeran je proces.; Povratno je informiranje dvosmjeran proces.
Od dvaju dopuπtenih modela prvi, u kojemu je red rijeËi stilski neobiljeæen,

svakako je prikladniji za administrativni stil i poslovnu komunikaciju. Posve
je neprimjereno poslovnoj komunikaciji enklitikom rastavljati ime i prezime,
npr.:
Maja je PetroviÊ uπla u ured.
Ta reËenica treba glasiti:

Maja PetroviÊ uπla je u ured. (v. toËku 1.3.)
3.4.7. genitiv > posvojni pridjev
OpÊe je pravilo da skupinu s genitivom, kad je to moguÊe, treba zamijeniti

skupinom s posvojnim pridjevom, npr.:
bilanca plaÊanja > platna bilanca
broj telefona > telefonski broj
faktor træiπta > træiπni faktor
faza proizvodnje > proizvodna faza
troπkovi proizvodnje > proizvodni troπkovi
uprava πkole > πkolska uprava
æargon struke > struËni æargon
plaÊa poduzetnika > poduzetniËka plaÊa
segmentacija træiπta > træiπna segmentacija
105
pravilnik
kojeg smo
usvojili
pravilnik
koji smo
usvojili
struËni
suradnik
kojeg smo
zaposlili
Akuzativ zamjenice koji glasi kojeg za živo, a koji za neživo.

troπkovi æivota > æivotni troπkovi

ured javnoga biljeænika > javnobiljeæniËki ured
træiπte rada Hrvatske > hrvatsko træiπte rada
dræavljanin Bugarske > bugarski dræavljanin
aktivnosti prodaje > prodajne aktivnosti
rok kreditiranja > kreditni rok
kanal prodaje > prodajni kanal.
aktivnosti
marketinga
marketinπke
aktivnosti
108
Tako i:
Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za træiπte Slovenije. >
Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za slovensko træiπte.
To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s posvojnim pridjevom ima isto

znaËenje kao skupina s genitivom. Ako znaËenje nije isto, ne treba skupinu s
genitivom zamjenjivati skupinom s posvojnim pridjevom. Npr.:
radni praznik ne znaËi isto πto i praznik rada,
put svile nije isto πto i svileni put.
To se pravilo ne primjenjuje ni ako je rijeË o viπerjeËnoj skupini. Npr. od

imena ina Osijek Petrol ne moæemo izvesti pridjev, nego Êemo pisati:
Na crpkama ina Osijek Petrola.
U administrativnome stilu Ëeste su i dobre formulacije poput:

pravo je djeteta
obveza je zaposlenika
duænost je roditelja.
OpÊenito pri primjeni toga pravila treba postupati veoma oprezno kad nije
rijeË o osobama. Od nekih Êe se imenica koje oznaËuju πto neæivo jednosta-
vno izvoditi pridjevi, a neki su postali i posve uobiËajeni, npr. vladin/Vladin
− od imenice vlada/Vlada i od imena Vlado: Vladin je prijedlog ... Od imenica
banka i tvrtka takoer se sve ËeπÊe upotrebljavaju posvojni pridjevi, npr.:
bankina pravila
tvrtkina politika
iako tu ne bismo pogrijeπili ni da upotrijebimo genitiv, npr.:

pravila banke
politika tvrtke.
Osobito treba paziti da se ne upotrebljavaju ustrojstva poput:

Cappyjeva promocija
jer ne promovira Cappy, nego se promovira Cappy. (Viπe o tome

v. u 2. dodatku).
Tu se ponovno vraĆamo na veĆ spomenuto pravilo da genitiv
valja zamjenjivati posvojnim pridjevom samo ako pritom ne
mijenjamo znaČenje skupine ili reČenice.
109
3.4.8. pripadanje subjektu (zamjenica svoj)
U hrvatskome se pripadanje subjektu uvijek izriËe povratno-posvojnom

zamjenicom svoj, bez obzira na to kojega je subjekt lica, npr.:
ja imam svoju knjigu,
ti imaπ svoju knjigu,
on ima svoju knjigu itd.,
a ne:
ja imam moju knjigu,
ti imaπ tvoju knjigu,
on ima njegovu knjigu − to je ustrojstvo moguÊe, ali ono bi znaËilo npr.
da Marko ima Petrovu knjigu.
U izricanju pripadanja subjektu u hrvatskome se standardnom jeziku
često griješi, a nesigurnost pri uporabi povratno-posvojne zamjenice
pojačava i činjenica da u engleskome nema razlike koja je u
hrvatskome izražena podijeljenom uporabom posvojnih zamjenica i
povratno-posvojne zamjenice. U engleskome, naime, nema zamjenice
koja bi odgovarala povratno-posvojnoj zamjenici.
Zauzimamo se za promicanje naπih proizvoda. > Zauzimamo se za promi-

canje svojih proizvoda.
Ponudili smo naπe uvjete za dogovor. > Ponudili smo svoje uvjete za dogovor.
Imam moja naËela u poslovanju. > Imam svoja naËela u poslovanju.
Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da smo u skladu s poslovnim ambicija-

ma naπe tvrtke i brigom za naπe zaposlenike odluËili objaviti interni natjeËaj
za radno mjesto ... > Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da smo u skladu
s poslovnim ambicijama svoje tvrtke i brigom za svoje zaposlenike odluËili
objaviti interni natjeËaj za radno mjesto ...
110
3.4.9. viπe prijedloga koji uvode razliËite padeæe
U reËenici u kojoj se pojavljuje viπe prijedloga od kojih svaki zahtijeva

drukËiju dopunu, tj. dopunu u drugome padeæu, svaku od dopuna, u skladu
s opÊejeziËnom normom, treba ispisati, npr.:
krediti sa i bez jamaca > krediti s jamcima i bez jamaca/njih
zaposlenici sa ili bez radnog iskustva > zaposlenici s radnim iskustvom ili
bez radnog iskustva/njega.
3.4.10. prijedlozi
glede
Prijedlog glede treba upotrebljavati u znaËenju ‘πto se tiËe Ëega, s obzirom
na, u vezi s’, npr.: Javit Êemo Vam se glede Vaπe molbe. Jednako je dobro i: Javit
Êemo Vam se u vezi s Vaπom molbom.
Ne treba ga upotrebljavati u znaËenju ‘πto se tiËe koga’:

glede Petra > s obzirom na Petra.
Nije ga dobro upotrebljavati umjesto prijedloga radi i zbog: Sastali su se glede

razgovora. > Sastali su se radi razgovora. (O tome kad treba upotrebljavati
prijedlog radi, a kad prijedlog zbog vidi pod tim prijedlozima).
ispod, iznad
Prijedlozi ispod i iznad s rijeËju u genitivu oznaËuju prostorni odnos
(bivanje Ëega, tj. odvijanje kakva procesa na odreenu mjestu), npr.:
Stajao je ispod balkona.
111
Ne treba ih upotrebljavati za oznaËivanje cilja ili smjera:

Bacio se ispod stola > Bacio se pod stol.
Letio je iznad grada > Letio je nad gradom.
ispred
»esto se grijeπi tako da se prijedlog ispred upotrebljava u oznaËivanju za-
stupanja, tj. umjesto prijedloga uime:
Govorio je ispred uprave. > Govorio je uime uprave.
Taj prijedlog u standardnome jeziku ne treba upotrebljavati ni u vremen-

skome znaËenju:
ProljeÊe je ispred ljeta. > ProljeÊe je prije ljeta.
Prijedlog ispred pravilno je upotrebljavati samo u mjesnome znaËenju, npr.:
Ispred naπe kuÊe rastu Ëempresi.
iz
Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su Ëesti u
razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i
pisati: profesorica matematike.
Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se oznaËila graa ili tvar od koje

je πto naËinjeno:
Ëizme iz koæe > Ëizme od koæe

sok iz viπanja > sok od viπanja.
112
iza
Prijedlog iza ne treba upotrebljavati u vremenskome znaËenju:
Ljeto je iza proljeÊa. > Ljeto je poslije/nakon proljeÊa.
izmeu, meu
Razlika je izmeu tih dvaju prijedloga u tome πto prijedlog izmeu dolazi kao
veza u odnosu dvaju predmeta/pojmova:
izmeu brata i sestre
izmeu Zagreba i Rijeke
izmeu kuÊe i vrta,
a prijedlog meu kao veza u odnosu viπe predmeta/pojmova:

meu svim hrvatskim gradovima.
Kad je rijeË o izrazima izmeu ostaloga i meu ostalim mala se prednost daje
uporabi izraza meu ostalim, ali nije nepravilno upotrebljavati ni izmeu
ostaloga jer je rijeË o uporabno podjednako Ëestim okamenjenim tekstnim
konektorima i veznim sredstvima.
k(a)
Prijedlog k/ka oznaËuje kretanje prema cilju i ne treba na njegovu mjestu
upotrebljavati prijedlog kod:
Marko ide kod direktora. > Marko ide k direktoru; Marko ide direktoru.
(ali: Marko je kod direktora.)
113
Prijedlog ka upotrebljava se ispred rijeËi koje poËinju slovom (ili glasom)

k, g, h, npr.: Krenuo je ka gradu.
kod
Kod ne treba upotrebljavati za izricanje istodobnosti uz apstraktne imenice:
Pogrijeπio je kod zbrajanja. > Pogrijeπio je pri zbrajanju.
pomoÊ kod ublaæivanja posljedica prirodnih katastrofa >

pomoÊ pri ublaæivanju posljedica prirodnih katastrofa.
kroz
Prijedlog kroz ne treba upotrebljavati u izraæavanju sredstva ili naËina.
Najbolje je izraz s prijedlogom kroz u tom sluËaju zamijeniti instrumentalom
upotrijebljene imenice, a ako to nije moguÊe, bolje je upotrijebiti prijedlog
putem nego prijedlog kroz. U vremenskome znaËenju bolje je upotrijebiti
prijedlog tijekom:
To Êe se postiÊi kroz provedbu projekata. > To Êe se postiÊi
provedbom projekata.
ostvarivanje rezultata kroz upravljanje cjelokupnim poslovanjem >

ostvarivanje rezultata upravljanjem cjelokupnim poslovanjem.
na
Prijedlog na, kao veÊina prijedloga, ima mnogo znaËenja, a samo osnovno i
najËeπÊe mu je mjesno znaËenje.
114
Izraz na temu uz glagole govorenja (kao i izraz po pitanju uz te glagole) tipiËni

je administrativni izraz i treba ga izbjegavati:
Danas Êemo raspravljati na temu zaπtite okoliπa. >
Danas Êemo razgovarati o zaπtiti okoliπa.
»esto se pogreπno govori i piπe: putovati na Rijeku umjesto putovati u Rijeku.
Kad je rijeË o otocima i istoimenim gradovima, tada se prijedlozima na i

u izriËe je li rijeË o otoku ili o gradu: putovati na Hvar (otok), ali: putovati
u Hvar (grad).
nadohvat, nadomak
Prijedloge nadomak i nadohvat dobro je upotrebljavati i uz rijeË u dativu i uz
rijeË u genitivu:
nadomak grada i nadomak gradu,
ali samo: nadohvat ruke.
nasuprot
Nasuprot je samo dativni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati s genitivom:
nasuprot toga > nasuprot tomu.
od
Prijedlog od ne treba upotrebljavati u posvojnim ustrojstvima kojima se
izriËe pripadanje æivomu posjedovatelju. Umjesto ustrojstva s prijedlogom
115
od i genitivom treba upotrijebiti ustrojstvo s posvojnim pridjevom, npr.:

kuÊa od Martina > Martinova kuÊa
suknja od Ane > Anina suknja.
Ako nije moguÊe izvesti posvojni pridjev, prijedloæni genitiv treba zamijeniti
besprijedloænim, npr.:
kuÊa od Martina PetroviÊa > kuÊa Martina PetroviÊa.
Prijedlog od upotrebljava se u standardnome jeziku u izricanju da je πto

sastavnim dijelom Ëega, npr.:
Ëep od boce, poklopac od kutije, kljuËevi od vrata.
Prijedloæni se par od ... do moæe zamijeniti crticom. Pritom treba imati u

vidu da crtica zamjenjuje oba Ëlana prijedloænoga para (a ne samo
prijedlog do):
Primanje stranaka: od 10 − 12 sati > Primanje stranaka: 10 − 12 sati.
RijeË nedaleko je prilog, pa ne moæe uvesti imenicu. Izmeu priloga nedaleko

i imenice mora stajati prijedlog od.:
nedaleko grada > nedaleko od grada.
po
Ne treba upotrebljavati izraz po pitanju. To je tipiËan administrativizam koji
treba izbjegavati:
Raspravljali smo po pitanju zaπtite okoliπa. > Raspravljali smo o
zaπtiti okoliπa.
Takoer ne treba prijedlog po upotrebljavati u izrazima poput:

opasan po zdravlje
opasan po æivot
loπe po koga.
Umjesto toga treba:

opasan za zdravlje
opasan za æivot
loπe za koga.
116
U uporabi prijedloga po Ëesto se grijeπi i u ovakvim ustrojstvima:

Puπenje je πtetno po zdravlje. > Puπenje je πtetno za zdravlje.
To je opasno po æivot. > To je opasno za æivot.
To je loπe po nas. > To je loπe za nas.
Po meni taj je prijedlog loπ. > Mislim da je taj prijedlog loπ.
Ispit polaæem po prvi put. > Ispit polaæem prvi put.
Dogovorit Êemo se po putu. > Dogovorit Êemo se putem.
Po njemu nismo ni trebali otputovati. > On smatra da nismo ni
trebali otputovati.
pod
Prijedlog pod ne treba upotrebljavati za izricanje vremenske povezanosti ili
kakve popratne okolnosti:
pod nastavom > za vrijeme nastave / tijekom nastave
pod uvjetom > uz uvjet
pod prijetnjom > uz prijetnju.
pomoÊu
Prijedloæni izraz s prijedlogom pomoÊu treba, kad god je to moguÊe, kao i
prijedloæne izraze s prijedlozima kroz i putem, u standardnome jeziku za-
mijeniti instrumentalom imenice koju uvode: pomoÊu paæljive organizacije
> paæljivom organizacijom. Kad to nije moguÊe, treba upotrebljavati sloæeni
prijedlog s pomoÊu, a ne prijedlog pomoÊu:
Kvaliteta naπih proizvoda i pakiranja prikazana je pomoÊu indeksa
kvalitete. > Kvaliteta naπih proizvoda i pakiranja prikazana je s
pomoÊu indeksa kvalitete.
117
pored
Prijedlog pored ne pripada standardnomu jeziku. Umjesto njega treba,
ovisno o kontekstu, upotrebljavati prijedloge uz ili osim.
Državni službenici, pored ispunjavanja ostalih uvjeta, ne smiju biti pravo-
moÊno osuivani. > Uz ostale uvjete državni službenici moraju ispu-
njavati i uvjet da nisu pravomoÊno osuivani. / Osim ostalih uvjeta državni
službenici moraju ispunjavati i uvjet da nisu pravomoÊno osuivani.
pred
Pred je mjesni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati u vremenskome znaËenju:
pred godinu dana > prije godinu dana
pred odlazak na studij > prije odlaska na studij.
Primjer je dobre uporabe, tj. uporabe u mjesnome znaËenju:

Stani pred prodavaonicu.
preko
Preko je takoer mjesni prijedlog. »esto se, kao u sljedeÊim primjerima,
upotrebljava u suprotnosti s pravilima standardnog jezika:
preko zime > zimi
izraæavati osjeÊaje preko pjesama > pjesmama
usavrπavati znanje preko seminara > na seminarima
rjeËnik s preko 10000 naziva > rjeËnik s viπe od 10000 naziva.
118
pri
Prijedlog pri katkad se pogrešno upotrebljava, npr.:
Marko je pri telefonu.
On je predstavnik Hrvatske pri UNESCO-u.
Te reËenice trebaju glasiti:

Marko je na telefonu.
On je predstavnik Hrvatske u UNESCO-u.
prilikom
Prijedlog prilikom ne treba upotrebljavati u oznaËavanju okolnosti. Umjesto
toga prijedloga treba upotrijebiti prijedlog pri:
prilikom upoznavanja > pri upoznavanju
prilikom izrade > pri izradi.
putem
Gdje je god to moguÊe, treba izbjegavati prijedlog putem:
putem interneta > internetom
prodaja putem telefona > telefonska prodaja
Katkad prijedloæni izraz s prijedlogom putem nije moguÊe zamijeniti

instrumentalom, npr.:
Tvrtka putem predstavniπtva u Sarajevu djeluje i u Bosni i Hercegovini.
119
radi, zbog
Prijedlog radi uvodi namjeru, a ne uzrok, npr.:
Pijem lijekove radi ozdravljenja. (s namjerom da ozdravim).
Uzrok uvodi prijedlog zbog.:

Tuæan sam radi neuspjeha. > Tuæan sam zbog neuspjeha.
(neuspjeh je uzrok tuzi).
Nerijetko je teπko razluËiti je li rijeË o namjeri ili o uzroku npr.:

zatvoreno radi/zbog preureenja.
U takvome je sluËaju bolje upotrijebiti uzroËni prijedlog zbog jer nema

namjere u koju nije ukljuËen i uzrok.
s(a)
Treba razlikovati prijedloæni i neprijedloæni instrumental, tj. prijedloæni
instrumental druπtva (npr. Idem u πetnju s Marijom), naËina (obaviti posao s
veseljem) i vremena (s dolaskom proljeÊa) i neprijedloæni instrumental sredstva:
doputovati s vlakom > doputovati vlakom
zapisati s olovkom > zapisati olovkom,
ali:
πarati s pet bojica,
s malo novca teπko je æivjeti.
Prijedlog s obvezno se piše u izrazima:

s vremenom
S vremenom, bit Êe bolje.
s obzirom na to da
S obzirom na to da je sunËano, poÊi Êemo u šetnju.
s godinama
S godinama smo zreliji.
120
Uz glagole zapoËeti i zapoËinjati dopuna je u prijedloænome instrumentalu:

BuduÊi da je nastala u tom okruæju, kuÊa „Zanotta“ je veÊ krajem 50-ih
zapoËela proizvodnjom modernog namjeπtaja. > BuduÊi da je nastala u tom
okruæju, kuÊa „Zanotta“ veÊ je krajem pedesetih zapoËela s proizvodnjom
modernog namjeπtaja.
Prijedlog sa upotrebljavamo ispred rijeËi koje poËinju sa s, z, π, æ:

sa snom
sa zadovoljstvom
sa πkolom
sa æitom.
Prijedlog sa piπemo ispred izgovorno teπkih suglasniËkih skupina:

sa psom
sa Ksenijom
sa mnom
sa dna.
unatoË, usprkos
Prijedlozi unatoË i usprkos imaju dopunu u dativu, a ne u genitivu:
unatoË visokih temperatura > unatoË visokim temperaturama.
Usprkos najËeπÊe dolazi uz oznake æivih biÊa (usprkos tebi) ili Ëega apstraktnog
povezanog sa æivim biÊima (usprkos tvojim savjetima). Uz imenice i zamjenice
koje oznaËuju πto neæivo upotrebljava se prijedlog unatoË:
usprkos nevremenu > unatoË nevremenu.
uslijed
Prijedlog uslijed ne treba upotrebljavati u standardnome jeziku. Umjesto
njega bolje je upotrebljavati prijedlog zbog:
121
Zakasnili smo uslijed nevremena. > Zakasnili smo zbog nevremena.
Uslijed konkurentskih pritisaka, banke ne mogu prenijeti cjelokupni teret

rasta troπkova na klijente. > Zbog konkurentskih pritisaka banke ne mogu
prenijeti cjelokupni teret rasta troπkova na klijente.
za
U standardnome jeziku treba izbjegavati uporabu ustrojstva za + infinitiv:
za Ëitati > za Ëitanje
To je bilo straπno za vidjeti. > To je bilo straπno vidjeti.
Prijedlog za ne treba upotrebljavati za oznaËivanje cilja uz glagole kretanja:

letjeti za BeË > letjeti u BeË
putovati za Rijeku > putovati u Rijeku.
U reËenicama poput:
Prihod je za πest posto veÊi nego u istome razdoblju proπle godine.
On je za tri centimetra viπi od Marka.
ne treba upotrebljavati prijedlog za. Te reËenice trebaju glasiti:

Prihod je πest posto veÊi nego proπle godine.
On je tri centimetra viπi od Marka.
zahvaljujuÊi
Kad ima prijedloænu funkciju, rijeË zahvaljujuÊi treba upotrebljavati samo u
reËenicama u kojima je rijeË o kakvoj pozitivnoj posljedici, npr.:
ZahvaljujuÊi naπemu trudu, prodaja je krenula nabolje.
Nju ne treba upotrebljavati u reËenicama u kojima je rijeË o kakvoj nega-

tivnoj posljedici. Umjesto zahvaljujuÊi treba upotrijebiti uzroËni prijedlog
zbog, npr.:
122
ZahvaljujuÊi naπemu propustu prodaja je ostala nepromijenjena. >

Zbog naπega propusta prodaja je ostala nepromijenjena.
Isto vrijedi i za sloæeni veznik zahvaljujuÊi tomu πto.
3.4.11. veznici
bez da a da, a, i
Ustrojstva s veznikom bez da sintaktiËke su prevedenice iz njemaËkoga (ohne
das). U njima umjesto tog veznika treba upotrebljavati veznik a da ili, joπ
bolje, veznike a ili i.:
Uπao je bez da je pozdravio. > Uπao je i nije pozdravio.
bez obzira što bez

obzira na to što
Dopusni je sloæeni veznik bez obzira na to πto. Umjesto njega u standardnome
jeziku ne treba upotrebljavati sloæeni veznik bez obzira πto.
Bez obzira πto nismo uspjeli, pokuπat Êemo ponovno. > Bez obzira na to πto
nismo uspjeli, pokuπat Êemo ponovno.
buduÊi buduÊi da
BuduÊi da uzroËni je veznik koji dolazi iskljuËivo na poËetku reËenice, tj.
samo kad u zavisnosloæenoj uzroËnoj reËenici zavisna sureËenica prethodi
123
glavnoj. Ne treba ga upotrebljavati u obiËnome (glavna − zavisna)

poretku sureËenica.
Nismo se dogovorili buduÊi da nismo mogli uskladiti miπljenja. > Nismo
se dogovorili jer nismo mogli uskladiti miπljenja; BuduÊi da nismo mogli
uskladiti miπljenja, nismo se dogovorili.
Umjesto veznika buduÊi da katkad se grijeπi tako da se upotrebljava samo

buduÊi. Veznik buduÊi ne pripada standardnomu jeziku i ne treba ga u
njemu upotrebljavati:
BuduÊi je proces restrukturiranja zavrπen, troπkovi su znatno smanjeni. >
BuduÊi da je proces restrukturiranja zavrπen, troπkovi su znatno smanjeni.
da bi a
Da bi je namjerni veznik i ne treba ga upotrebljavati u reËenicama kojima se
ne izriËe da se πto Ëini s kakvom namjerom, npr.:
Pokuπali smo poveÊati proizvodnju da bi na kraju sve propalo. > Pokuπali
smo poveÊati proizvodnju, a na kraju je sve propalo. (Proizvodnja nije
poveÊana s namjerom da na kraju sve propadne.)
Taj je veznik dobro upotrebljavati samo ako se njime uvodi zavisna reËenica
kojom se izriËe namjera, npr.:
UËinili su sve da bi poveÊali proizvodnju. (UËinili su sve s namjerom da
poveÊaju proizvodnju).
iza kako nakon što

U standardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznik iza kako. Umjesto
njega treba upotrebljavati nakon πto, npr.:
Iza kako je doπao, veËerali smo. > Nakon πto je doπao, veËerali smo.
124
kako ...tako i ...i

Ustrojstva s veznikom kako ...tako sintaktiËke su prevedenice iz njemaËkoga
(wie ...so) koje u hrvatskome jeziku treba zamijeniti ustrojstvima s udvojenim
veznikom i ...i.:
Postupamo u cilju poveÊanja prodaje i profitabilnosti, kako za tvrtku, tako i
za kupca. > Postupamo u cilju poveÊanja prodaje i profitabilnosti i za tvrtku
i za kupca.
Uprava vodi brigu o zaposlenicima i njihovim pravima, kako sada, tako

i ubuduÊe. > Uprava vodi brigu o zaposlenicima i njihovim pravima,
i sada i ubuduÊe.
mada iako, premda

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada dopusni veznik mada. Umjesto
njega treba upotrebljavati veznike iako i premda.
Uspjeli smo proπiriti træiπte mada je bilo teπko. > Uspjeli smo proπiriti træiπte
iako/premda je bilo teπko.
ni ...niti ni ...ni
SimetriËni su veznici ni … ni i niti … niti.
Veznik ni … niti ne treba upotrebljavati:

Posao nije ni opasan niti teæak. > Posao nije ni opasan ni teæak.
Veznik niti … niti upotrebljava se samo u ustrojstvima u kojima ne moæe

stajati veznik ni …ni, npr.:
Niti raspravljamo niti donosimo zakljuËke.
125
PraktiËan je savjet za izvorne govornike hrvatskoga jezika da upotrebljavaju

uvijek ni kad im to njihov jeziËni osjeÊaj dopuπta, a niti samo onda kad je ni
nemoguÊe upotrijebiti, npr.:
Nije predmetom nikakve sudske tuæbe za monopolistiËke aktivnosti, niti je
ikakav takav sluËaj u pripremi.
ili kad se æeli izrazito istaknuti ono πto se govori (kad stil nije neutralan).
no meutim no ili
meutim
No meutim veznik je koji ne treba upotrebljavati jer udvaja isto znaËenje:
Sve smo pokuπali, no meutim nismo uspjeli. > Sve smo pokuπali, no nismo
uspjeli.; Sve smo pokuπali, meutim nismo uspjeli.
pošto buduÊi da, jer

Veznik poπto vremenski je veznik istoznaËan vezniku nakon πto, npr.:
sad misli da kazna na red dolazi tek poπto wto ocijeni da ameriËke
carine na uvozni Ëelik nisu u skladu s pravilima.
On nije veznik uzroËnih reËenica i ne treba ga u njima upotrebljavati, npr.:

Poπto si marljiv, brzo Êeπ napredovati. > BuduÊi da si marljiv, brzo
Êeπ napredovati.
126
radi toga što zbog

toga što
Kao πto se grijeπi tako da se prijedlog radi nerijetko upotrebljava na mjestu
prijedloga zbog, i vezniËka se skupina radi toga πto upotrebljava tamo gdje
joj nije mjesto, tj. na mjestu uzroËnih vezniËkih skupina i veznika. Tom se
skupinom uvodi iskljuËivo namjerna sureËenica (ona dakle moæe sta-
jati samo tamo gdje je zamjenjiva skupinom s namjerom da, tj. kad uvodi
namjernu sureËenicu).:
Zaposlili smo ga radi toga što je marljiv. > Zaposlili smo ga zbog toga
što je marljiv.
s obzirom da, obzi-

rom da s obzirom
na to da
UzroËni je sloæeni veznik s obzirom na to da. Umjesto njega u standardnome
jeziku ne treba upotrebljavati veznike obzirom da, s obzirom da, obzirom
na to da:
S obzirom da je mnogo radio, brzo je napredovao. > S obzirom na to da je
mnogo radio, brzo je napredovao.
Obzirom da je marljiv, rado Êemo ga zaposliti. > S obzirom na to da je
marljiv, rado Êemo ga zaposliti.
Obzirom na to da veÊ dugo suraujemo, znam da je izvrstan suradnik. >

S obzirom na to da veÊ dugo suraujemo, znam da je izvrstan suradnik.
127
ukoliko ako
Umjesto veznika ukoliko, koji je veoma Ëest u administrativnome stilu, bolje
je upotrebljavati veznik ako:
Ukoliko se pojave problemi, odmah Êemo vam javiti. > Ako se pojave pro-
blemi, odmah Êemo vam javiti.
Ukoliko se zadræi sadaπnja dinamika oporavka gospodarstva, u drugoj polo-

vici 2010. mogu se oËekivati promjene. > Ako se zadræi sadaπnja dinamika
oporavka gospodarstva, u drugoj polovici 2010. mogu se oËekivati promjene.
3.5.
RijeËi
3.5.1. internacionalizmi
Internacionalizmi su rijeËi latinskoga ili grËkoga podrijetla koje sliËno zvuËe

u veÊini europskih jezika. U hrvatskome se nalazi mnogo internacionalizama,
npr.:
apsorpcija
bilanca
detekcija
detektor
dinamika
ekstrakt
filantrop
gravitacija
holistiËki
inspicijent
kapacitet
kapitalizirati
kombinirati
komemoracija
konvertibilnost
konzumirati
korespondencija
128
korespondent
medijacija
medijator
mentor
nacija
nostrifikacija
reprodukcija
sektor
sugestivan.
Prema internacionalizmima imamo drukËiji odnos nego prema rijeËima iz

æivih jezika, npr. anglizmima. Ako trebamo birati hoÊemo li upotrijebiti rijeË
iz engleskoga ili internacionalizam, prednost bismo trebali dati internaci-
onalizmu. Tako se npr. prednost daje rijeËi junior iz latinskoga pred rijeËju
dæunior preuzetom iz engleskoga.
Katkad se dogaa da se rijeË uzeta iz engleskoga osjeÊa kao rijeË drukËijeg

znaËenja od rijeËi uzete izravno iz latinskoga. Tako Êe veÊina govornika hrvat-
skoga jezika razliËito znaËenje pridruæivati rijeËima donator i donor. Prva Êe se
povezivati s darivanjem kakve materijalne vrijednosti, a druga s darivanjem
organa (tako se govori o donorima organa, o donorskoj kartici itd.). Meutim,
rijeË je o posve umjetno stvorenoj razlici jer je i rijeË donor u engleski jezik
preuzeta iz latinskoga. Umjesto tih dviju rijeËi bolje je upotrebljavati hrvatsku
rijeË darovatelj.
Ako postoji hrvatska rijeË, bolje je upotrijebiti nju nego

internacionalizam, npr.:
aneks > dodatak
degustacija > kuπanje
faktor > Ëimbenik
fragment > dio
hereditaran > nasljedan
identiËan > istovjetan
interesantan > zanimljiv
karakteristika > znaËajka
klasa > razred
komparacija > usporedba
kontaminacija > zagaenje, zagaivanje
kontradiktoran > proturjeËan
period > razdoblje
supstitucija >zamjena
turbulentan > buran
129
akomodacija prilagodba
destinacija odredište
eksplicitno izriËito
garancija jamstvo
harmonizacija usklaivanje
indikator pokazatelj
kalkulacija izraËun
reciklaža oporaba
restrikcija ograniËenje
suficit višak
transport prijevoz
Pri uporabi internacionalizama treba voditi raËuna o nekoliko pravila koja

upravljaju prihvaÊanjem internacionalizama u hrvatski jezik:
netoËno toËno pravilo
Prednost ima pridjevni

aktuelan, vizuelan aktualan, vizualan nastavak -alan pred
nastavkom -elan.
alabaster, magister, alabastar, magistar, Prednost ima imeniËki na-

oleander oleandar stavak -ar pred nastavkom -er.
U mnogim imenicama
dizertacija, kazeta disertacija, kaseta prednost se daje glasu [s]
pred glasom [z].
Kod imenica muπkog roda

koje su prihvaÊene i s
humanista, idealista, humanist, idealist, nastavkom -ista i s nastavkom
specijalista specijalist -ist prednost se daje
imenicama s nastavkom -ist.
licenca, referenca licencija, referencija

(ali bilanca, zbog Kad treba birati izmeu
uobiËajenosti) posuenice iz kojega æivog
jezika i posuenice iz
latinskoga ili grËkoga
aluminijum, kurikulum aluminij, kurikul
(internacionalizma),
prednost se uvijek daje
optimalizacija, optimizacija, internacionalizmu.
optimalizirati optimizirati
diplomant, diplomand, Prednost se daje nastavku

doktorant, divident doktorand, dividend -nd (prema latinskomu).
Zbog u hrvatskome izgovorno

teπkih skupina (eksp, nkv) kod
esproprijacija, eksproprijacija, nekih se internacionalizama
eshumacija, ekshumacija, grijeπi u pismu i izgovoru, ali
delikvent delinkvent te skupine treba izgovarati i
pisati kao u jezicima iz kojih
su preuzete.
131
RjeËnik
je namijenjen
jednostavnomu
davanju jasna
savjeta.
RjeËnik
Rje
Ënik
133
Objaπnjenje
opÊenitijih
postupaka
u rjeËniku
RijeËi i izraze koje donosimo u rijeËi i oni izrazi koje smo pronaπli
rjeËniku moæemo ugrubo podijeliti u u korpusu iz kojega smo vadili
dvije skupine. grau za ovaj rjeËnik.
Prvu skupinu Ëine najËeπÊi nazivi Napominjemo da ovaj rjeËnik nije

koji se upotrebljavaju u poslovnoj pravopis, tj. ne ukljuËuje pravopis.
komunikaciji tvrtka koje se bave U njemu se ipak nalaze neke rijeËi
marketingom. Ti su nazivi veÊinom s kojima je povezan pravopisni
iz podruËja marketinga, ekonomije, problem zbog toga πto se, kako
menadæmenta, komunikologije i nam potvruje korpus, Ëesto grijeπi
informatike. Zbog Ëinjenice da se u njihovu pisanju. Tako se npr.
u hrvatskome jeziku upotrebljava u rjeËniku nalaze rijeËi cjenovni,
mnoπtvo engleskih naziva, i to upravo Ëarter, potpredsjednik, a ne nalaze se
u podruËjima o kojima je rijeË, mnoge druge rijeËi s kojima mogu
korisniku rjeËnika moæe se katkad biti povezane nedoumice kako ih
uËiniti da zagleda u dvojeziËni, pisati. Odgovor na to kako ih pisati
englesko-hrvatski rjeËnik. To u dobroj valja potraæiti u pravopisu. RijeËi
mjeri pokazuje upravo paradoksalno u Ëijemu se pisanju Ëesto grijeπi
stanje u hrvatskome jeziku, osobito (najËeπÊe je rijeË o pisanju ije/je,
u jeziku suvremenih struka, ali ili o nebiljeæenju kakve glasovne
i u svakodnevnoj, razgovornoj i promjene) donose se u rjeËniku bez
poslovnoj komunikaciji. objaπnjenja (npr. u njemu piπe samo
Drugu skupinu Ëine rijeËi i izrazi s potpredsjednik, bescjenje, beæiËni itd.,
kojima je povezan koji opÊejeziËni a ne uspostavljaju se pogreπni likovi
problem, i to u prvome redu one s kojih se upuÊuje na toËne).
134
Granicu πto u rjeËnik ulazi, a πto ne ulazi, jasno je
zacrtao korpus tekstova koji ukljuËuje tekstove iz
poslovne javne i osobne komunikacije, reklame i
letke, Ëasopise tvrtka. Zbog toga se katkad moæe
Ëiniti da u rjeËniku ima natuknica za koje nije jasno
temeljem kojega mu kriterija pripadaju (tkogod bi
se mogao npr. upitati zaπto se u njemu nalaze neka
imena gradova, dræava, ustanova, a druga ne nalaze,
zaπto se obrauju pojedini opÊejeziËni problemi, a
neki drugi, sliËne razine, ne obrauju itd.). I izvan
toga korpusa uzimalo se ono πto je prema naπemu
iskustvu Ëest problem u poslovnoj komunikaciji
tvrtka na hrvatskome jeziku.
RjeËnik je zamiπljen jednostavno i uporaba = upotreba

namijenjen je brzomu davanju jasna unapreenje = unaprjeenje
savjeta. S lijeve strane nalazi se rijeË, (v. toËku 1.3.)
izraz, kratica ili pokrata s kojima je znaËi da obje rijeËi pripadaju
povezan kakav jeziËni problem, a s standardnomu jeziku. Vaæno je ipak
desne strane savjet kako taj problem napomenuti da autor teksta mora
rijeπiti. inaËicu koju izabere upotrebljavati
dosljedno barem u istome tekstu,
Znak > izmeu lijeve i desne strane tj. da znak jednakosti ne ukljuËuje
moæe se Ëitati kao u standardnome slobodu da ih u istome tekstu
jeziku, npr.: upotrebljava naizmjeniËno.
newsletter > bilten, glasilo
LeksiËke se i pravopisne inaËice
znaËi da u hrvatskome standardnom
Ëesto upuÊuju na toËku 1.3
jeziku ne treba upotrebljavati
UprosjeËenost jezika poslovne
englesku rijeË newsletter te da umjesto
komunikacije u kojemu se objaπnjava
nje treba upotrebljavati u hrvatskome
da se u poslovnoj komunikaciji
prihvaÊenu posuenicu bilten ili
redovito upotrebljavaju oblici
hrvatsku rijeË glasilo.
koje govornici hrvatskoga jezika
Upotrebljava se i znak = koji osjeÊaju bliæim prosjeku, stilski
oznaËuje da standardnomu jeziku neobojeni oblici.
pripadaju obje rijeËi izmeu kojih se
Preporuka se ne donosi uz natuknicu
nalazi, npr.:
u rjeËniku jer se tu ne moæe dati
preporuka koja bi se Ëitala kao ostale,
135
RjeËnik
tj. da jedna od tih rijeËi ne pripada neutralnomu standardu i prikladan

standardnomu jeziku. je za poslovnu komunikaciju. Uz
natuknice s kojima je povezan
Takoer vrijedi pravilo da kakav problem s njihovim oblicima,
se odabrana inaËica mora donose se ti oblici, npr. uz pokrate
upotrebljavati dosljedno. donosi se genitivni i dativni
oblik, uz neke se glagole donosi
Uz neke se natuknice nalaze i Ëesti
njihov prezent, uz imenice se
izrazi, tj. Ëeste veze s drugim rijeËima
katkad donose oblici ako postoji
u koje te rijeËi ulaze, s uputom kako
nesigurnost koji je od moguÊih
trebaju glasiti pravilno.
oblika toËan, npr.:
Uz neke natuknice stoji stupnjevita DVD; g DVD-a, d DVD-u
preporuka, npr.: Amerika d l Americi.
edukativni > edukacijski >
obrazovni Uz natuknice koje se odnose
pratioc > pratilac (g pratioca, na problem o kojemu je rijeË u
mn. n pratioci, g pratilaca) > teorijskome dijelu priruËnika nalazi
pratitelj (v. toËku 3.3.2.). se uputnica kojom upuÊujemo na
toËku pod kojom se o problemu
Takve natuknice treba Ëitati tako povezanom s odreenom rijeËi ili
da se preporuËuje uporaba rijeËi izrazom moæe doznati viπe.
na kraju niza (u danim primjerima
rijeËi obrazovni i pratitelj). RijeË RjeËnik se mjestimice „prekida“
edukativni normativno je pogrešno opπirnijim komentarima nekih rijeËi.
uspostavljeni internacionalizam, Na takvo odstupanje od uobiËajene
rijeË edukacijski dobro uspostavljeni rjeËniËke strukture odluËili smo se
internacionalizam, a rijeË jer smo smatrali da bi neke od rijeËi
obrazovni rijeË Ëija se uporaba bilo nuæno obraditi opπirnije nego
preporuËuje. RijeË pratilac nije πto to dopuπta struktura „obiËnih“
posve neprihvatljiva u hrvatskome rjeËniËkih Ëlanaka.
standardnom jeziku i pripada mu
Na kraju priruËnika nalazi se
rubno, ali bolje je upotrebljavati
poglavlje u kojemu dajemo podatke
rijeË pratitelj. Stupnjevita je uputa i
o rjeËnicima i priruËnicima za koje
uz rijeËi poput:
procjenjujemo da bi njegovim
pressica > presica > korisnicima mogli biti korisni
konferencija za novinare kao jeziËna pomoÊ u poslovnoj
u kojima srednji Ëlan pripada komunikaciji i uporabi hrvatskog
razgovornomu stilu, a posljednji jezika na radnome mjestu.
136
RjeËnik
A
137
RjeËnik
a.m., A.M. (ante meridiem) > aero-; aeroklub, aeromiting,

prije podne aeronautika, aerooneËišÊenje;
abnormalno > nenormalno aerodinamiËan, aerodromski
ABP (annual business plan) > GPP (v. toËku 3.3.5.)
(godišnji poslovni plan) (v. toËku 2.7.) aerobik > aerobika
absent > odsutan, izoËan aerodrom > zraËna luka
acceptability > prihvatljivost aerotransport > zraËni prijevoz
accessibility > pristupaËnost AFB (alcohol free bevereges) >
accessories > modni dodaci/dodatci bezalkoholna piÊa (v. toËku 2.7.)
(v. toËku 1.3.) affordability > cjenovna dostupnost
access time > pristupno vrijeme,
vrijeme pristupa RijeË affordability u poslovnome se
account > korisniËki raËun jeziku katkad prevodi kao priuštivost.
account manager > menadžer (zadužen) RijeË je o doslovnome prijevodu,
za klijente, voditelj klijenata ali doslovni prijevod nerijetko nije
accrual 1. > prihod; 2. > predvieni i najbolji. Bolji je prijevod cjenovna
trošak dostupnost jer je upravo rijeË o tome
achievement > postignuÊe koliko je proizvod kupcu dostupan
acting > vršitelj dužnosti svojom cijenom, a kad mu je dostupan,
acting HR manager > vršitelj dužnosti on Êe si ga, naravno, moÊi i priuštiti.
direktora Odjela za ljudske potencijale, RijeË affordability, tj. spomenuti
v. d. direktora Odjela za ljudske prijevod priuštivost, pojavljuje se katkad
potencijale i na reklamnim oglasima, u natpisima
adaptacija 1. > prilagoivanje: poput: priuštivost 20 %. Želi se zapravo
adaptacija na nove radne uvjete > poruËiti, što je teško iz toga teksta
prilagoivanje novim radnim uvjetima; išËitati, da je proizvod 20 % povoljniji
2. dobro: adaptacija stana ili da se dobiva 20 % više proizvoda u
address book > adresar pakiranju. U takvome kontekstu bilo bi
adekvatan > prikladan, primjeren, najbolje: 20 % povoljnija cijena, 20 % više
odgovarajuÊi: adekvatno izloženi proizvoda u pakiranju.
proizvodi > primjereno izloženi proizvodi
ad-hoc > ad hoc ‘upravo za to,
afinitet > sklonost
posebno zbog toga’: ad-hoc skupina >
afirmativan > potvrdan
ad hoc skupina
afirmirati se > potvrditi se, istaknuti se
ADI (Acceptable Daily Intake) G ADI-a,
after party, after work party > zabava
D ADI-u ‘prihvatljiv dnevni unos’
nakon posla
aditiv > dodatak
after-hours > nakon radnoga vremena
adresa e-pošte > e-adresa
agencija > 1. > predstavništvo; 2. >
adresant > pošiljatelj (poruke)
zastupništvo
adresat > primatelj (poruke)
agenda > plan rada, raspored
adresirati 1. > uputiti; 2. > napisati
agent > 1. predstavnik; 2. > zastupnik
adresu (na omotnici)
agitirati > (usmjereno) raditi na
advertiser > oglašavaË
pridobivanju (ljudi za što)
advertising > oglašavanje
(v. toËku 3.5.1.)
adviser, advisor > savjetnik
AGM (annual general meeting) >
advokat > odvjetnik
138
A
redovita godišnja skupština 3. > pospješivanje prodaje: aktivacija

(v. toËku 2.7.) prodajnih mjesta > pospješivanje prodaje
agro-; agrobiznis, agroekonomija, na prodajnim mjestima; 4. price off
agromarketing, agroturizam aktivacija > akcija: CC price off aktivacija
(v. toËku 3.3.5.) > CC akcija (v. toËke 2. 8., 2.12. i
Agrokor Trade; G Agrokor Tradea, 3. dodatak)
D Agrokor Tradeu
AIDS > sida (v. toËku 2.7.) RijeË aktivacija sve se ËešÊe pojavljuje
akcija 1. > dionica 2. dobro: ‘povoljna u prodaji i marketingu, npr.: Burn
prodaja’ (v. toËku 2.) aktivacije po Hrvatskoj, BF aktivacija u
akcioni > akcijski: akciona prodaja > HoReCa kanalu, CC price off aktivacija
akcijska prodaja te aktivacija prodajnih mjesta. U
hrvatskome jeziku internacionalizmu
Od rijeËi akcija pridjev je akcijski, aktivacija najËešÊe se pridružuje
a pridjev akcioni ne pripada hrvatski sinonim pokretanje. Meutim,
standardnomu jeziku. Pravilo je da u u navednim primjerima bolje mu
standardnome jeziku umjesto pridjeva odgovara nekoliko razliËitih hrvatskih
na -ioni treba upotrebljavati pridjeve zamjena, npr. promocijska akcija (te
od iste osnove tvorene s pomoÊu je umjesto o Bistra aktivaciji bolje
nastavka -ijski (ne kanalizacioni, nego govoriti o Bistrinoj promocijskoj akciji)
kanalizacijski, ne ogranizacioni, nego ili pospješivanju prodaje (te je umjesto o
organizacijski itd.). To pravilo vrijedi aktivaciji prodajnog mjesta bolje govoriti
za pridjeve izvedene od imenica o pospješivanju prodaje na prodajnome
mjestu). U primjeru CC price off
(akcija, kanalizacija, organizacija
aktivacija izraz price off aktivacija može
itd.). U standardnome jeziku postoje
se zamijeniti rijeËju akcija.
(iznimno) neki pridjevi na -ioni, ali
oni su izvedeni od glagolskih osnova,
poput pridjeva toËioni (od glagola toËiti, aktuelan > aktualan (v. toËku 3.5.1.)
npr. u izrazu toËioni automat). akumulirati > nagomilati, gomilati;
skupiti, skupljati
alcohol free beverages > bezalkolna piÊa
aklimatizirati se > priviknuti se
alfa-numeriËki > brojËano-slovni
(na druge okolnosti), prilagoditi se
alijansa > savez
(novim uvjetima)
all-inclusive, all inclusive >
akomodacija > prilagodba
sveobuhvatan, cjelovit; sve ukljuËeno:
akomodirati se > prilagoditi se
all-inclusive ponuda > cjelovita ponuda,
akontacija > predujam
sveobuhvatna ponuda
akter > sudionik
all-in-one ureaj > višefunkcijski ureaj
aktivacija > 1. > aktiviranje, pokretanje:
(v. toËku 2.4.)
za aktivaciju opcije pošalji A na ... > za
alocirati > premjestiti; prerasporediti,
aktiviranje ponude pošalji A na ... 2. > preraspodijeliti: alocirati troškove >
promocijska akcija: Bistra aktivacija > prerasporediti troškove
Bistrina promocijska akcija; Coca-Cola alokacija > dodjela, raspodjela,
noÊne aktivacije > Coca-Coline noÊne preraspodjela: alokacija sredstava >
promocijske akcije; Cappy aktivacija > dodjela sredstava, raspodjela sredstava,
Cappyjeva promocijska akcija; preraspodjela sredstava
139
RjeËnik
alternativa > 1. dobro: ‘druga aposlutno > u potpunosti, potpuno,

moguÊnost’: Na tržištu nema alternative.; posve: To je apsolutno nepotrebno. > To
2. > moguÊnost: Postoje dvije/tri/Ëetiri je posve nepotrebno.; Proizvod apsolutno
alternative. > Postoje dvije/tri/Ëetiri zadovoljava sve postavljene zahtjeve. >
moguÊnosti. Proizvod u potpunosti zadovoljava sve
altruista; G altruiste, D altruisti > altruist; postavljene zahtjeve.
G altruista, D altruistu (v. toËku 3.3.1.) arbitraran > navoljan, proizvoljan
Amerika; D L Americi: Bio sam u Ameriki. arhiv ‘ustanova ili odjel u kojemu se
> Bio sam u Americi. Ëuvaju dokumenti’
an gro (fr. en gros) > na veliko arhiva ‘skup dokumenata’
analyst adviser > savjetnik analitiËar
aneks > dodatak: aneks ugovora > RijeËi poput arhiv i arhiva zovu se
dodatak ugovora paronimima. To su rijeËi sliËnoga izraza,
angažiranost > zauzetost
tj. rijeËi koje sliËno zvuËe, a imaju
angažirati se > zauzeti se
razliËito znaËenje te koje se upravo
angažman 1. > zauzetost: prevelik
zbog svoje izrazne sliËnosti nerijetko
angažman > prevelika zauzetost; 2. >
upotrebljavaju jedna umjesto druge.
posao: Ima novi angažman. > Ima
Takve su rijeËi milijunti i milijunski,
novi posao.
elektronski i elektroniËki, informacijski
animator 1. > predstavljaË; 2. dobro:
i informatiËki i mnoge druge. Takve se
kulturni animator
rijeËi osobito Ëesto upotrebljavaju jedna
annual business plan > godišnji
umjesto druge kad su im i znaËenja
poslovni plan
bliska, kao što je sluËaj s rijeËima arhiv
anti- > protu-: antiratni > proturatni,
i arhiva. RijeË arhiv treba upotrebljavati
antirecesijski > proturecesijski;
kad je rijeË o ustanovi ili odjelu u
antiteroristiËki > protuteroristiËki,
kojemu se Ëuvaju dokumenti, a rijeË
ali: antifašizam
anticipirati > predvidjeti, preduhitriti arhiva u znaËenju ‘skup dokumenata’.
antioksidant > antioksidans Dakle, u arhivu se Ëuvaju arhive.
apendiks > dodatak
apliciranje > prijavljivanje, prijava: art direktor > umjetniËki direktor
apliciranje za radno mjesto > artificijelni > umjetni
prijavljivanje za radno mjesto artikal > artikl > proizvod
aplikacija 1. > nanošenje: aplikacija ASAP (as soon as possible) > što je
kreme > nanošenje kreme; 2. > primjena moguÊe prije (v. toËku 2.7.)
apologeta; G apologete; D apologeti > asistent > pomoÊnik
apologet; G apologeta, D apologetu asortiman > izbor, ponuda: asortiman
(v. toËku 3.3.1.) proizvoda > izbor proizvoda
appeal > priziv aspekat > aspekt
apply > primijeniti asset manager > voditelj infrastrukture
approval > odobrenje: final approval > (i resursa)
konaËno odobrenje ATP turnir > ATP-ov turnir
aproksimacija > približna procjena, atraktivan > privlaËan: atraktivne hostese
približna vrijednost > privlaËne hostese; atraktivna ponuda >
aproksimativno > približno privlaËna ponuda
aproprijacija > prisvajanje, pripojenje atrofija > smanjivanje, opadanje: atrofija
140
A
kupovne moÊi > smanjivanje kupovne moÊi, auspuff, auspuh > ispušna cijev
opadanje kupovne moÊi auto-; autocesta, autodrom,
attachment > privitak, prilog autopraonica (v. toËku 3.3.5.)
audiokazeta > audiokaseta availability > (fiziËka) dostupnost
audiovizuelni > audiovizualni (v. avansirati, avanzirati > napredovati
toËku 3.5.1.) Avenue Mall G Avenue Malla,
audit > (nezavisna) ocjena, revizija: D Avenue Mallu
audit kvalitete > (nezavisna) ocjena avis > mišljenje

kvalitete, (nezavisna) revizija A-vitamin = vitamin A (v. toËku 3.1.6.)
auditor > (nezavisni) ocjenitelj, revizor ažurirati > posuvremeniti;
auditorij > publika osvježiti, obnoviti
aukcija > dražba
141
B
142
B
bachelor degree in business > naslov na dva ili Ëetiri potpornja), a može biti
prvostupnika poslovnoga studija i reklamni oglas u novinama. U oba
back office > stražnji ured sluËaja bolje je upotrebljavati dvorjeËni
back up 1. > podrška, potpora: Bit Êeš mi naziv reklamni oglas.
back up! > Podržat Êeš me!; 2. > kopija:
back up dokumenta > kopija dokumenta barkod, bar-kod, bar code > crtiËni kod
background 1. > pozadina, podloga BASIS; G BASIS-a, D BASIS-u
2. > prijašnje radno iskustvo; 3. > (v. toËku 2.7.)
podaci/podatci o školovanju (v. baš-u-pravo-vrijeme > pravodobno
toËku 1.3.) (v. toËku 2.4.)
backspace > tipka za vraÊanje baviti se; baviti se s Ëime > baviti se
backstage > soba iza pozornice Ëime: Odjel se bavi s razliËitim vrstama
bacon > slanina promocijskih aktivnosti. > Odjel se bavi
bagatela > niska cijena razliËitim promocijskim aktivnostima.
bagatelna cijena > niska cijena (v. toËku 2.9.)
bakery 1. > pekara; 2. > pekarnica (v. baza > osnova, osnovica, temelj:
toËku 3.3.3.) na dobrovoljnoj bazi > dobrovoljno;
balans 1. > ravnoteža; 2. > na dnevnoj bazi > (jednom) dnevno,
uravnoteživanje: balans cijena > svakodnevno, svakoga dana; na tjednoj
uravnoteživanje cijena bazi > (jednom) tjedno, svakoga tjedna;
balansirati > uravnoteživati, na mjeseËnoj bazi > (jednom) mjeseËno,
uravnotežiti: Balansirajte motivacijski i svakoga mjeseca; na godišnjoj bazi >
razvojni dio. > Uravnotežite motivacijski i (jednom) godišnje, svake godine
razvojni dio. (v. toËku 2.11.)
banËin > bankin; banËin prijedlog baza podataka = podatkovna baza
o zajmu > bankin prijedlog o zajmu, baziËni > bazni > osnovni, temeljni:
prijedlog banke o zajmu baziËna plaÊa > osnovna plaÊa
bankarka > bankarica bazirati > utemeljiti/temeljiti,
bankariti > poslovati s bankom: zasnovati/zasnivati; Kupnja koja nije
Bankarim sa ZagrebaËkom bankom bazirana na svjesnoj potrebi. > Kupnja
> ZagrebaËka banka moja je banka; koja nije utemeljena na svjesnoj potrebi.
Poslujem sa ZagrebaËkom bankom (v. baždariti > umjeriti, umjeravati
napomenu uz biciklirati) BD (business developer) > prodajni
banner, baner > 1. > internetski oglas; predstavnik (v. toËku 3.2.1.)
2. na platnu, ceradi, u novinama > BDP (bruto društveni proizvod);
reklamni oglas G BDP-a, D BDP-u (v. toËku 2.7.)
bear market > medvjee tržište (tržište

Nazivi banner i baner dvoznaËni su. na kojemu se oËekuje pad vrijednosti)
NajËešÊe se njima oznaËuje internetski beauty centar > centar za ljepotu
oglas i taj bi naziv trebalo u hrvatskome beauty salon > salon ljepote,
standardnom jeziku upotrebljavati kozmetiËki salon
umjesto spomenute engleske rijeËi Beli Manastir
(banner) ili posuenice (baner). Banner belomanastirski (< Beli Manastir)
može biti i reklamni oglas (poruka ili Belupo G Belupa, D Belupu
krilatica) otisnut na platnu ili ceradi benchmark > osnovni pokazatelj,
(u izvornome znaËenju na dugaËkome mjerilo
komadu platna koji se obiËno uËvršÊuje benchmarking > usporeivanje s
143
RjeËnik
osnovnim pokazateljem, mjerilom nastaju preuzimanjem iz engleskoga

beneficija > povlastica: beneficije (s pomoÊu razliËitih adaptacijskih
zaposlenika > povlastice zaposlenika modela), ali koji ne trebaju hrvatskomu
benefit > korist, pogodnost, povlastica standardnom jeziku. Takvi su npr. i
benzoate > benzoat glagoli bankariti (reklama: S kim vi
Berkeley, G Berkeleyja, D Berkeleyju: bankarite?), lajkati (reklama: Rekla je da
Studirao je na Berkeleyju. (v. toËku 3.2.2.) je lajkala moj status.) itd. koji u hrvatski
bescjenje jezik nerijetko ulaze iz jezika reklama.
bespotreban > nepotreban: bespotrebna Treba meutim dobro razlikovati rijeËi
potrošnja > nepotrebna potrošnja koje se upotrebljavaju u reklamama
best practice > najbolja (poslovna) koje nerijetko upravo igre rijeËi Ëine
praksa, najbolje rješenje prepoznatljivima i uËinkovitijima
bestseler, bestseller > uspješnica od rijeËi koje pripadaju neutralnoj
beta-verzija (v. toËku 3.3.6.) standardnojeziËnoj komunikaciji.
bez da > a da; UËinili su to bez da su nas Umjesto glagola biciklirati bolje je
pitali. > UËinili su to a da nas nisu pitali.; upotrebljavati dvorjeËni izraz voziti
Ušao je bez da je pozdravio. > Ušao je i bicikl, i zbog toga što biciklirati u
nije pozdravio. (v. toËku 3.4.11.) prvome redu upuÊuje na bavljenje
bez obzira što > bez obzira na to što; vožnjom na biciklu (npr. On igra tenis,
Bez obzira što nismo uspjeli, pokušat Êemo pliva, trËi, biciklira ...), a rijetko je u
ponovno. > Bez obzira na to što nismo kontekstima koji znaËe ‘voziti se na
uspjeli, pokušat Êemo ponovno. biciklu’ (npr.: Biciklirat Êu na izlet.)
(v. toËku 3.4.11.)
bežiËni BiH (Bosna i Hercegovina), G BiH-a,
bianko > nepotpisan: bianko izjava > D BiH-u (v. toËku 3.2.1.)
nepotpisana izjava bijenale; mn. bijenali: ovaj bijenale,
biblioteka > knjižnica ovi bijenali
bibliotekar > knjižniËar biker > bajker
bicikl; G bicikla, D biciklu, mn. N bicikli, bilanca plaÊanja > platna bilanca
G bicikala
(v. toËku 3.5.1.)
biciklirati > voziti bicikl: Bicikliraj i bilanËni (> bilanca)
sudjeluj na Europskom tjednu mobilnosti > billion 1. > bilijun; 2. (u ameriËkome
Vozi bicikl i sudjeluj na Europskome engleskom) > milijarda (v. toËku 2.12.)
tjednu mobilnosti billboard > javni (veliki) oglas,
oglas na javnoj površini, vanjski oglas;
Glagol biciklirati pripada žargonu, a reklamni pano
ne standardnomu jeziku. Upotrebljava bio.; biodizel, biogorivo, biootpad,
se (u prvome redu u neformalnijoj, bioraznolikost (v. toËku 3.3.5.)
žargonskoj komunikaciji) kao biodiverzifikacija > biodiversifikacija >
jednorjeËni prijevod za engleski biološka razliËitost
bicycling, biking. Kad se glagol biciklirati biografija > životopis (v. napomenu
upiše u internetsku tražilicu, dobiva uz kurikulum)
se obilje odziva, ali u prvome redu birokrata; G birokrate, D birokrati >
iz neformalnijih tekstova. Tu rijeË birokrat; G birokrata, D birokratu
ne bilježi nijedan hrvatski rjeËnik. (v. toËku 3.3.1.)
RijeË je o jednome od glagola koji Bistra bicikl > Bistrin bicikl
144
B
Bistra CO2 > gazirana Bistra bookmark > obilježivaË,

Bistra still > negazirana Bistra obilježnik, straniËnik
bistro, G bistroa, D bistrou, mn. N bistroi bosanskohercegovaËki (< Bosna
bit i Hercegovina)
biti; biti kuÊi > biti kod kuÊe; biti nalik Bosna i Hercegovina
na koga > nalikovati na koga; biti sliËan botler, bottler 1. > punionica; 2. >
komu > sliËiti komu; biti ponosan na punioniËar
koga > ponositi se kim; biti suglasan > botlerija > punionica
slagati se, biti u moguÊnosti > moÊi
biti Êe > bit Êe (v. toËku 3.2.9.) RijeË botler anglizam je preuzet u
bjanko; bjanko zadužnica hrvatski prema engleskome bottler. Ta
black lista > crna lista
rijeË u engleskome oznaËuje osobu
BlackBerry, G BlackBerryja,
koja puni napitke ili piÊa u boce te
D BlackBerryju (v. toËku 3.1.8.)
tvrtku koja se bavi tom djelatnošÊu ili
BlackBerry limited > BlackBerry s
odjel tvrtke u kojemu se ta djelatnost
ograniËenim korištenjem
obavlja. Takvu tvrtku ili odjel oznaËuje
blagovaona > blagovaonica
i rijeË botlerija preuzeta u hrvatski
(v. toËku 3.3.4.)
prema engleskoj rijeËi bottlery. Ta je
blank space > praznina, bjelina, razmak
rijeË pri preuzimanju dobila nastavak
blic-pitanje > kratko pitanje
-ija koji oznaËuje mjesto na kojemu se
blog > internetski dnevnik
što proizvodi ili obavlja kakav posao
blue collar > radnik
(npr. bravarija, staklarija, stolarija). Ni
bluetooth, G bluetootha, D bluetoothu
rijeË botler ni rijeË botlerija ne pripadaju
(v. toËku 3.1.8.)
hrvatskomu standardnom jeziku te
bluz > blues
umjesto njih treba upotrebljavati
BMI (Body Mass Index) G BMI-a,
rijeË punionica. Ako se rijeËju botler
D BMI-u ‘indeks tjelesne težine’
oznaËuje osoba, umjesto te rijeËi treba
(v. toËku 3.2.1.)
upotrebljavati rijeË punioniËar.
BMS baza, G BMS baze, D BMS bazi
(v. toËku 3.1.6.)
board > odbor, vijeÊe: board of directors bottom line > zakljuËak
> odbor direktora, direktorsko vijeÊe bottom up > uzlazno (oblikovanje
bod; jedan bod; dva, tri, Ëetiri boda; pet, organizacije): bottom up model >
šest, sedam, osam, devet, deset bodova uzlazni model
bojati; prez. bojam ... bojaju > bojiti; BožiÊ
prez. bojim ...boje (v. toËku 3.3.11.) božiÊni
BOM G BOM-a, D BOM-u > podaci o BP (1. business plan; 2. business
tome od kojih se sastavnica sastoji koji planning) 1. > PP (poslovni plan):
proizvod ili poluproizvod: koordinator temeljem novoga BP-a > temeljem novoga
unosi podatke o BOM-u > koordinator PP-a; 2. > poslovno planiranje; služba
unosi podatke o tome od kojih se sastavnica za poslovno planiranje: To je dogovoreno
proizvod sastoji u BP-u. > To je dogovoreno u Službi za
bombon poslovno planiranje (v. toËku 2.7.)
bombonijera brain drain > odljev mozgova
bonus > novËana nagrada brainstorming > razmjena mišljenja
booklet > knjižica, brošura brand, brend > robna marka
145
RjeËnik
brand management > upravljanje robne marke

robnim markama brick, brick pakiranje > (Ëetvrtasta)
brand manager, brend menadžer > kartonska ambalaža, (Ëetvrtasto)
voditelj robne marke kartonsko pakiranje: sok u bricku > sok u
brand name > zaštiÊeno ime; brand kartonskoj ambalaži
name drugs > lijekovi zaštiÊena imena briefing 1. > kratak sastanak; 2. sažete
brand order, brend order > redoslijed upute, sažeta obavijest
(izlaganja) robnih marka brifirati > dati sažete upute ili obavijesti
branding, brending > stvaranje brik > kartonska ambalaža
robne marke brinuti 1. > brinuti se: Brinem o obitelji.
> Brinem se o obitelji.; 2. dobro: brinu ga
U poslovnome jeziku Ëesto se prihodi u prvome tromjeseËju
upotrebljavaju nazivi brand/brend, (v. toËku 3.4.1.)
brandiranje/brendiranje, branding/ BRIX > Brixov stupanj: 3 BRIXA > 3
brending, brandirati/brendirati. Brand Brixova stupnja, 3 oBx
i branding rijeËi su engleskoga jezika, broadband > širokopojasni pristup
brandiranje je nastalo dodavanjem (internetu)
hrvatskog nastavka na englesku broadband internet > širokopojasni
rijeË brand, brending fonetiziranjem internet: bežiËni broadband > bežiËni
engleske osnove i zadržavanjem širokopojasni internet
engleskoga nastavka -ing (rijeË je dakle broj telefona > telefonski broj
o dvama „mješancima“), rijeË brend (v. toËku 3.4.7.)
nastala je fonetiziranjem rijeËi brand, brojati > brojiti; prez. brojim ...broje
a brendiranje dodavanjem hrvatskoga (v. toËku 3.3.11.)
nastavka na fonetiziranu osnovu. brojËano-slovËani > brojËano-slovni
U hrvatskome se rijeË brand prevodila brojiti 1. dobro: ‘izgovarati brojeve;
nazivima robna marka, zaštitni znak utvrivati koliko Ëlanova ima koji
i prepoznajnica (proizvod koji je po skup’: brojiti boce; 2. > imati: skup broji
odreenim obilježjima prepoznatljiv, 128 znakova > skup ima 128 znakova;
razlikuje se od drugih). U novije je odjel broji 30 zaposlenika > u odjelu je 30
vrijeme dobro prihvaÊena zamjena zaposlenika
(robna) marka, pa na tržištu veÊ postoje brojka 1. dobro: ‘znak s pomoÊu kojega
i priruËnici koji u naslovu imaju se bilježi broj’, 2. > broj: Zanima nas
upravljanje robnim markama. toËan iznos, tj. brojka. > Zanima nas toËan
iznos, tj. broj.
broker > burzovni posrednik
branša > podruËje, grana, struka,
brown-field investicije, brownfield
djelatnost
investicije > ulaganja u postojeÊe
breaking news > (radijske ili
(zateËene) kapacitete (v. toËku 2.14.)
televizijske) udarne vijesti
Brown-Forman, G Brown-Formana,
brendiranje 1. > stvaranje robne marke;
D Brown-Formanu: Brown-Forman
2. > upravljanje robnom markom; 3. >
asortiman > Brown-Formanov asortiman;
oznaËivanje robnom markom
asortiman tvrtke Brown-Forman
brendirati 1. > stvarati robnu marku;
browser > prebirnik
2. > upravljati robnom markom; 3. >
brunch > rani ruËak
staviti oznaku robne marke: aparat koji
bruto; bruto dobit, bruto dohodak,
nije brendiran > aparat koji nema oznaku
146
B
bruto marža, bruto prihod, bruto bus > autobus

proizvod, bruto težina business > posao
budget > proraËun business card > posjetnica
BudinšËina business casual > ležerni poslovni
buduÊi 1. > buduÊi da; BuduÊi je kasno, odjevni stil
požurite se. > BuduÊi da je kasno, požurite business developer > prodajni
se. (v. toËku 3.4.11.); 2. dobro. ‘koji Êe tek predstavnik
biti’: buduÊi posao business intelligence > poslovni
budžet > proraËun (raËunalni) alati (alati za pretvaranje
budžetni > proraËunski poslovnih podataka u poslovno znanje)
building maintentance 1. > održavanje business pokazatelj > poslovni
zgrade; 2. > priËuva (novac koji se pokazatelj: relevantni business pokazatelji
izdvaja za održavanje zgrade) > odgovarajuÊi poslovni pokazatelji
building relations > unapreivanje business unit > poslovna jedinica,
odnosa organizacijska jedinica
bulk delivery > dostava s istovarom businessman > poslovni Ëovjek
viliËarom (na jedno ili najviše tri do businesswoman > poslovna žena
Ëetiri mjesta) buyer 1. > kupac; 2. nabavljaË: senior
bull market > bikovsko tržište (tržište na buyer > stariji nabavljaË
kojemu se oËekuje porast vrijednosti) buying group > trgovaËka grupa
bulletin board > oglasna ploËa B-vitamin = vitamin B (v. toËku 3.1.6.)
bullying > vršnjaËko zlostavljanje byte > bajt
bundling > ujedinjivanje usluga
147
C
148
C
cafe > kafiÊ CD; G CD-a, D CD-u; mn. CD-ovi

call centar > pozivni centar (v. toËku 3.2.1.)
can > limenka CDE (cold drink equipment) >
Cappy; G Cappyja, D Cappyju rashladna oprema (v. toËku 3.2.1.)
(v. toËku 3.2.2. i 2. dodatak) CD-ROM (compact disc read-only
Cappyjev; G Cappyjeva, D Cappyjevu; memory) G CD-ROM-a, D CD-ROM-u
Cappyjevog okusa > Cappyjeva okusa; u (v. toËku 3.2.1.)
Cappyjevom okusu > u Cappyjevu okusu CDS (carbonated soft drinks) > gazirana
(v. toËku 3.2.6. i 3. dodatak) bezalkoholna piÊa (v. toËku 2.7.)
Career day > Dan karijera CE (cost estimate) > troškovnik,
cargo > teret procjena troška (v. toËku 2.7.)
CARNet (Hrvatska akademska i celebrity > slavna osoba, poznata osoba
istraživaËka mreža) G CARNeta, Cemex; G Cemexa, D Cemexu
D CARNetu (v. toËku 3.2.1.) Cemexov; G Cemexova, D Cemexovu
CARNetov; G CARNetova, D (v. toËku 3.2.6.)
CARNetovu; ProËitao sam obavijest centralni 1. > središnji:
s CARNetovog letka. > ProËitao sam centralni ured > središnji ured; 2. dobro:
obavijest s CARNetova letka. (v. toËku centralno grijanje
3.2.6.) CEO (Chief Executive Officer) >
cartel > kartel predsjednik uprave; direktor; ravnatelj
cartrige > kutija s tonerom/bojom ceremonija > sveËanost
case study > studija sluËaja certifikat 1. > potvrda; 2. dobro: ‘potvrda
cash > gotovina kojom se potvruje sukladnost s ISO
cash and carry > plati (gotovinom) i nosi normom’: certifikat ISO 9001
cash flow > novËani tijek chair > predsjedatelj:
cash free > bezgotovinski Chair sastanka je... > Predsjedatelj
casino > kasino sastanka je ...; Sastanku predsjeda ...
casting > audicija chairman > predsjedatelj
casual > ležeran, ležerno challengirati > izazvati
category management > upravljanje change management > upravljanje
kategorijama proizvoda promjenama
catering (v. toËku 3.1.8.) chat > priËanje
CBR BD (Caffe/Bar/Restaurant chat room > priËaonica
Business Developer) > prodajni check in 1. > prijava; 2. > prijaviti se
predstavnik u prodajnome kanalu za check lista, checklista > provjerna lista:
ugostiteljstvo checklista za upravljanje projektom >
Cc > dodatni primatelj projektna provjerna lista
CCA (Coca-Cola Adria d.o.o.); G CCA-a, check out 1. > odjava; 2. > odjaviti se
D CCA-u (v. toËku 3.2.1.) check-point > provjerna toËka,
CCHBC (Coca-Cola Hellenic Bottling provjerno mjesto
Company / Coca-Cola HBC Hrvatska) G chilli > Ëili (v. toËku 2.6.)
CCHBC-a, D CCHBC-u (v. toËku 3.2.1.) Christmas Caravan > božiÊna karavana
CCHBC-ov; G CCHBC-ova, cifra 1. > brojka; 2. > broj: okrugle cifre >
D CCHBC-ovu; Zaposlen sam u okrugli brojevi
CCHBC-ovom odjelu. > Zaposlen sam u cijena; po cijeni od 3000 kuna >
CCHBC-ovu odjelu. (v. toËku 3.2.6.) po/za 3000 kuna; skupa cijena >
CC naljepnica > Coca-Colina naljepnica visoka cijena; jeftina cijena > niska
149
RjeËnik
cijena; cijena koštanja > cijena CMDT, G CMDT-a, D CMDT-u ‘Središnji

(v. toËku 1.5.1.) tim za matiËne podatke’
cirka > oko; cirka oko > oko: stiglo je coach 1. > praktiËno pouËavati; 2. >
cirka oko deset prijava > stiglo je oko deset voditelj praktiËne izobrazbe; 3. >
prijava (v. toËku 1.5.1.) struËnjak za poticajno voenje; 4. >
cirkulirati > kružiti voditelj (osoba ili odjel koji se u
citat > navod procesu poticajnoga voenja prigodno
citirati > navoditi, navesti pojavljuje kao voditelj)
civilizacijski ‘u skladu s civilizacijom’: coaching 1. > praktiËna izobrazba;
civilizacijski standardi terenska izobrazba; 2. > poticajno
civilizirano > uljueno voenje
cjenik
cjenovni 1. dobro: cjenovna promocija, Nazivi preuzeti iz engleskoga jezika
cjenovni rat; 2. cjenovne pozicije > coaching, training (ËešÊe se piše
cijene: cjenovne pozicije od 30 do 50 kuna fonetizirano: trening) i workshop imaju
> cijene od 30 do 50 kuna; 3. cjenovni sliËna znaËenja. Umjesto engleske
start > poËetna cijena rijeËi coaching u jeziku tvrtki bolje
cjenovnik > cjenik: držaË cjenovnika > je upotrebljavati nazive praktiËna
držaË cjenika izobrazba ili terenska izobrazba, a tom
cluster 1. > skupina, skup; 2. > klaster se rijeËju može oznaËivati i poticajno
voenje zaposlenika, tj. usmjeravanje
Englesku rijeË cluster treba, kad god zaposlenika pri izgradnji njihove
je to moguÊe, zamijeniti hrvatskim karijere. RijeËju coach oznaËuje se
rijeËima skupina, skup, svežanj. Isto voditelj praktiËne izobrazbe, struËnjak
vrijedi i za njezin fonetizirani (prema za poticajno voenje, ali i svaka osoba,
izgovoru uspostavljeni) oblik klaster. Ta odjel itd. koja se u procesu poticajnoga
se rijeË pojavljuje u mnogim strukama, voenja pojavljuje kao prigodni ili
pa se u astronomiji govori o clusteru/ stalni voditelj. RijeË training (trening)
klasteru zvijezda, u jezikoslovlju o upotrebljava se, kad je rijeË o izobrazbi
klasteru svojstava, u urbanizmu o zaposlenika, u dvama znaËenjima te
clusteru/klasteru gradova itd. Nazivi je, ovisno o kontekstu, bolje tu rijeË iz
klaster/cluster upotrebljavaju se i u engleskog jezika zamjenjivati hrvatskim
informatici, ekonomiji, kemiji, medicini nazivima (struËna) izobrazba ili (struËna)
itd. U spomenutim primjerima umjesto radionica. Engleskomu nazivu workshop
tih rijeËi treba upotrebljavati hrvatske odgovara hrvatski naziv radionica.
rijeËi: skupina zvijezda, skupina/svežanj
svojstava, skupina gradova. U nekim co-branding > združivanje robnih
je strukama naziv klaster postao marka
opÊeprihvaÊen. Tako se npr. u glazbi Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o;
govori o klasteru tonova. To je prihvaÊeni G Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.,
glazbeni naziv i ne treba ga zamjenjivati D Coca-Coli HBC Hrvatska d.o.o.,
hrvatskim rijeËima. Treba samo paziti da A Coca-Colu HBC Hrvatska d.o.o.,
ga se piše fonetizirano, dakle klaster, a L Coca-Coli HBC Hrvatska d.o.o.,
ne cluster. I Coca-Colom HBC Hrvatska d.o.o.
Coca-Cola Hellenic Bottling Company;
150
C
sklanja se tako da se umetne rijeË country manager > direktor za

tvrtka i ta se rijeË sklanja, npr.: Dolazim odreenu državu
iz tvrtke Coca-Cola Hellenic Bottling cover > naslovnica; korice
Company; Radim u tvrtki Coca-Cola creative meeting > kreativni sastanak
Hellenic Bottling Company (v. toËku credit days > dani odgode plaÊanja
3.2.2.) creditor, kreditor > vjerovnik,
Coca-Cola Klub > Coca-Colin klub; zajmodavac
Coca-Cola ruËnik > Coca-Colin ruËnik; CRIS (Consumer Response and
Coca-Cola romobil > Coca-Colin Incident System) G CRIS-a, D CRIS-u
romobil (v. toËke 2.1 i 2.12.) ‘sustav rješavanja pritužbi potrošaËa’
Coca-Colin; G Coca-Colina, (v. toËku 2.7.)
D Coca-Colinu; Pridružio se Coca- crisis management > upravljanje
Colinom timu. > Pridružio se Coca-Colinu kriznim situacijama
timu. (v. toËku 3.2.6. i 3. dodatak) crossdock, crossdocking > pretovar
Code of Business Conduct > Kodeks crossdock delivery, crossdock dostava >
poslovnoga ponašanja dostava s pretovarom
coffee break > stanka za kavu cross-sektorsko povezivanje >
coffee to go > kava za van meupodruËno povezivanje,
COGS (cost of goods sold) G COGS-a, meusektorsko povezivanje,
D COGS-u > proizvodni trošak za meuodjelno povezivanje
prodanu robu; trošak gotovog proizvoda croupier > krupje
cold drink equipment > oprema za cruiser > kruzer
hladna piÊa CSD (Carbonated Soft Drinks) >
combo offer 1. > (stolna) reklamna gazirana bezalkoholna piÊa (v. toËku 2.7.)
poruka (o kombiniranoj ponudi); 2. > CSR (corporate social responsibility) >
kombinirana ponuda (npr. hrana i piÊe) DOP (društveno odgovorno poslovanje)
commercial market > komercijalno (v. toËku 3.2.1.): CSR index >
tržište indeks DOP-a
competition policy > politika tržišnoga cube > kocka
natjecanja current account > tekuÊi raËun
consulting > savjetovanje curry > kari (v. toËku 2.6.)
contractor > ugovaraË; podugovaraË custumer oriented > usmjeren na kupca
cooler > hladnjak, rashladni ureaj customer service > služba za kupce;
copyright > autorsko pravo služba za korisnike
copywriter > pisac reklamnih tekstova CV (curriculum vitae) G CV-ja, D CV-ju
core > sržni, glavni, kljuËni > životopis; ProËitao sam podatke u
corporate manager > direktor tvrtke njegovu CV-ju > ProËitao sam podatke u
cost analiza, cost analysis > analiza njegovu životopisu. (v. toËke 2.7 i 3.2.1; v.
troškova napomenu uz kurikulum)
cost estimate 1. > troškovnik; 2. > C-vitamin = vitamin C (v. toËku 3.1.6.)
procjena troška cvjeÊarna > cvjeÊarnica (v. toËku 3.3.3.)
cost-benefit analiza > analiza troška i cyber > kiber (v. toËku 3.5.1.)
dobrobiti, analiza troška i koristi cyberspace > kibernetiËki prostor
151
152
»
»
Ëak štoviše > Ëak; štoviše: On je Ëak podružnica.; ali: Plan moramo provesti u
štoviše dao otkaz. > On je Ëak dao otkaz. sljedeÊa Ëetiri mjeseca.;(v. toËku 3.2.3.)
On je štoviše dao otkaz. (v. toËku 1.5.1.) Ëetvero ‘Ëetiri osobe razliËita spola’
Ëarter Ëetvorni metar = kvadratni metar
Ëarter-let > Ëarterski let (v. toËku 3.3.6.) Ëetvoro > Ëetvero
Ëas > trenutak Ëetvrt > Ëetvrtina; Ëetvrt litre > Ëetvrtina
Ëek litre
Ëetvrti po redu > Ëetvrti (v. toËku 1.5.1.)
Za rijeË Ëek nema odgovarajuÊe Ëiniti; Ëiniti moguÊim > omoguÊivati;
zamjene u hrvatskome jeziku te je stoga Ëiniti izbor > izabirati, birati; Ëiniti dio
preuzeta u fonetiziranu obliku − piše > biti dijelom: ŠeÊer u bezalkoholnim
se onako kako se izgovara. RijeËi koje piÊima Ëini samo malen dio ukupnog unosa
preuzimamo iz engleskoga uvijek se šeÊera. > Unos πeÊera iz bezalkoholnih piÊa
pišu s Ë i dž, a nikad s Ê i , npr: Ëip, samo je malen dio ukupnog unosa šeÊera.
sendviË, džins, džip, džem. (v. toËku 1.5.2.)
Ëip
Ëistiona > Ëistionica (v. toËku 3.3.4.)
Ëeker > provjeravaË
Ëitak; ‘koji je sadržajno jednostavan i
Ëekirati > provjeriti
razumljiv’: Ëitak tekst
Ëeski > Ëeški (< »eška)
Ëitaoc > Ëitalac (G Ëitaoca, mn. N Ëitaoci,
Ëesto puta > Ëesto: Ëesto puta posjeÊujemo
G Ëitalaca) > Ëitatelj (v. toËku 3.3.2.)
tu prodavaonicu. > Ëesto posjeÊujemo tu
Ëitav niz > niz; Odmor ima Ëitav niz
prodavaonicu. (v. toËku 1.5.1.)
pozitivnih uËinaka na organizam. >
Ëetiri; G Ëetiriju, D L I Ëetirima, A V Ëetiri:
Odmor ima niz pozitivnih uËinaka na
Bili smo u Ëetiri nova poduzeÊa. > Bili smo
organizam. (v. toËku 1.5.1.)
u Ëetirima novim poduzeÊima.; Upoznali
Ëitljiv; ‘koji se lako može Ëitati zbog
smo se s radom Ëetiri naše podružnice. >
oblikovne jednostavnosti slova, znakova
Upoznali smo se s radom Ëetiriju naših
itd.’: Ëitljiv zapis
153
RjeËnik
D
154
DŽ
D / DŽ
d.d. (dioniËko društvo) (v. toËku 2.5.) davati; davati izjave > izjavljivati; davati
d.o.o. (društvo s ograniËenom prijedloge > predlagati; davati podršku
odgovornošÊu) (v. toËku 2.5.) > podržavati, podupirati;
da bi; Pokušali smo poveÊati proizvodnju davati savjete > savjetovati (v.
da bi na kraju sve propalo. > Pokušali smo toËku 1.5.2.)
poveÊati proizvodnju, a na kraju je sve day off > slobodan dan
propalo. (v. toËku 3.4.11.) DD, DD hladnjak > hladnjak s
da li > je li; Treba provjeriti da li je dvostrukim vratima (v. toËku 3.2.1.)
ukljuËena rashladna oprema. > Treba DDD ‘dezinfekcija, dezinsekcija,
provjeriti je li ukljuËena rashladna deratizacija’G DDD-a D DDD-u
oprema. (v. toËku 3.4.4.) deadline > krajnji rok, rok koji se ne
DAISY G DAISY-ja, D DAISY-ju; služiti smije prekoraËiti
se DAISY-jem (v. toËku 3.2.1.) deal > dogovor
daleko; daleko veÊi > mnogo veÊi; dealer > trgovac
daleko bolji > mnogo bolji; daleko decision maker > donositelj odluka
uspješniji > mnogo uspješniji defekt > kvar; pogreška/pogrješka
daljnji; daljnje širenje proizvodnje (v. toËku 1.3.)
> širenje proizvodnje, poveÊanje defanzivan, defenzivan > obramben:
proizvodnje; daljnji rast potrošnje > defentivan nastup, defenzivan nastup >
rast potrošnje; daljnja ulaganja > nova obrambeni nastup
ulaganja (v. toËku 1.5.1.) deficit > manjak
dar = poklon definirati > odrediti: definirati radni
darivati; prez. darivam ...darivaju; zadatak > odrediti radni zadatak
darivati komu što > darivati koga Ëime: definitivno > svakako, u svakome
darivati kupcima nagradne bonove > sluËaju: Definitivno moramo poveÊati
darivati kupce nagradnim bonovima = proizvodnju > Svakako moramo poveÊati
poklanjati proizvodnju.
darovati; prez. darujem ...daruju: deflacija
darovati kupcima nagradne bonove = deflacioni > deflacijski (v. napomenu
pokloniti uz akcioni)
dash (znak -) > minus (v. toËku 1.6.) degustacija > kušanje: degustacija vina >
dat > dan (v. toËku 3.2.10.) kušanje vina (v. toËku 3.5.1.)
data bank > banka podataka dekada > desetljeÊe
data mining > crpenje podataka deklaracija 1. > izjava: deklaracija o
data processing > obrada podataka PDV-u > izjava o PDV-u; 2. dobro:
database > baza podataka, ‘potvrda’: carinska deklaracija, 3. dobro:
podatkovna baza ‘osnovne obavijesti o proizvodu’
dati; dati izjavu > izjaviti; dati prijedlog deklaracijski ‘koji se odnosi na
> predložiti; dati podršku > podržati, deklaraciju’: deklaracijski sustav,
poduprijeti; dati preporuku > deklaracijski obrazac
preporuËiti; dati savjet > savjetovati; deklarativni ‘koji ostaje samo na
dati support > podržati (v. toËku 1.5.2.) rijeËima, koji je na rijeËima, a nije
datum = nadnevak stvaran’: deklarativna podrška
davalac, G davaoca, mn. N davaoci, dekret > odluka, rješenje, naredba
G davalaca 1. za osobu > davatelj: delegat > zastupnik, izaslanik
davatelj usluga; 2. dobro: za neživo: delegirati 1. > prenijeti (na koga
davalac pristupa drugoga): delegirati ovlasti > prenijeti
155
RjeËnik
ovlasti, delegirati posao > prenijeti posao; dijagram: dijagram toka

2. dobro: ‘poslati kao zastupnika’ dijapazon > opseg, raspon, ponuda:
delikatan 1. > nježan, krhak, 2. > širok dijapazon proizvoda > širok raspon
osjetljiv: delikatno pitanje > proizvoda, velika ponuda proizvoda
osjetljivo pitanje dijetalni > dijetni: dijetalni proizvod
delicija > poslastica > dijetni proizvod
prosperitet > napredak dijetetski 1. > dijetetiËki: dijetetski
delikates > delikatesa > poslastica program > dijetetiËki program; Svjetska
delikt > kazneno djelo dijetetska udruga > Svjetska dijetetiËka
delistati > maknuti (s popisa) udruga; 2. > dijetni: dijetetski proizvod >
demonstrirati 1. > pokazati; 2. dobro: dijetni proizvod
‘prosvjedovati na demonstracijama’
depadansa > depandansa
Pridjevi dijetni i dijetalni znaËe ‘koji
depo > skladište, spremište
se odnosi na dijetu’. S obzirom na to
deponij 1. > odlagalište, 2. > smetlište
da je pridjev dijetni izveden u skladu
deponirati > spremiti, odložiti
s hrvatskim tvorbenim pravilima (ima
desetgodišnji > desetogodišnji
hrvatski sufiks -ni), treba mu dati
(v. toËku 3.3.8.)
prednost pred istoznaËnim pridjevom
desetina 1. dobro: ‘deseti dio’; 2. >
dijetalni. Dakle, bolje je dijetna hrana,
desetak: Okupile su se desetine ljudi >
dijetni proizvod, nego dijetalna hrana,
Okupili su se deseci/desetci ljudi.
dijetalni proizvod. Pridjevi dijetetski i
design 1. > dizajn: studij dizajna;
dijetetiËki imaju isto znaËenje ‘koji se
2. > oblikovanje: Proizvod ima dobar
odnosi na dijetetiku’. Od tih dvaju
dizajn. > Proizvod je dobro oblikovan.
pridjeva prednost valja dati pridjevu
desiti se > dogoditi se
dijetetiËki jer je on izveden po modelu
desktop > uredsko raËunalo
matematika − matematiËki, mehanika −
desktop publishing > stolno izdavaštvo
mehaniËki (tako i dijetetika − dijetetiËki),
destiler ‘ureaj koji destilira; Ëovjek koji
pa je stoga bolje govoriti o dijetetiËkome
destilira’ > destilator
programu nego o dijetetskome programu,
destinacija > odredište
o dijetetiËkim istraživanjima nego o
dešavati se > dogaati se
dijetetskim istraživanjima, o dijetetiËkoj
detalj > pojedinost
udruzi nego o dijetetskoj udruzi. Dakle
detaljan > iscrpan, podroban:
proizvod je dijetni, a udruga dijetetiËka.
detaljan opis > iscrpan opis
deterdžent ‘sredstvo za pranje rublja’
detergent ‘sredstvo za pranje, u dilitati > izbrisati, brisati
farmaciji’ Diona G Dione, D Dioni
devastacija > uništavanje Dionin G Dionina, D Dioninu: iz
developer 1. > osoba zadužena za razvoj; Dioninoga poslovanja > iz Dionina
2. > razvojni programer poslovanja (v. toËku 3.2.6.)
development > razvoj: industrial diplomant > diplomand (v. toËku 3.5.1.)
development > industrijski razvoj diplomata; G diplomate, D diplomati >
deviza > krilatica: Moja je deviza: „Piti diplomat; G diplomata, D diplomatu
Coca-Colu!“ > Moja je krilatica: „Piti (v. toËku 3.3.1.)
Coca-Colu!“ direct approach > izravni pristup
diÊi > dignuti direct report > izravno podreeni
diferencijacija > razlikovanje direct selling > izravna prodaja
156
D / DŽ
direct store delivery > izravna dostava fonetizirano (displej) postoji nekoliko
(u prodavaonice) zamjena. Ako je rijeË o displeju
direkcija > uprava, ured na raËunalu, mobitelu, u javnome
direktan > izravan: direktna distribucija prometalu ili na javnome mjestu na
> izravna distribucija, direktna prodaja kojemu možemo proËitati razliËite
> izravna prodaja, direktni troškovi > oglasne i propagandne poruke i
izravni troškovi obavijesti, umjesto engleske rijeËi
direktivan > naredbeni: direktivno display, tj. posuenice displej, bolje je
upravljanje > naredbeno upravljanje upotrebljavati hrvatske rijeËi zaslon ili
direktno > izravno: direktna dostava predoËnik. Pritom treba imati u vidu
kupcima > izravna dostava kupcima da se rijeËi displej, zaslon, predoËnik,
direktor: Direktor Odjela za marketing > ekran i monitor Ëesto upotrebljavaju
direktor Odjela za marketing (v. kao istoznaËnice. Meutim, te rijeËi
toËku 2.1.) nisu istoznaËne. RijeË monitor oznaËuje
disable > iskljuËiti; onemoguÊiti Ëitav ureaj koji je pridružen raËunalu,
disaster relief > pomoÊ u sluËaju a rijeËi ekran, zaslon i predoËnik
prirodne nepogode oznaËuju dio tog ureaja. RijeË ekran
disbalans 1. > neravnoteža; 2. > internacionalizam je i ne treba je
nerazmjer: disbalans cijena > nerazmjer upotrebljavati uz hrvatske rijeËi zaslon
cijena i predoËnik. Dakle, umjesto rijeËi displej
disciplinske mjere > stegovne mjere treba upotrebljavati rijeËi predoËnik
disclaimer paragraph > napomena o ili zaslon. U marketingu se katkad
nemoguÊnosti slanja odgovora displejem naziva i reklamni oglas.
disco > diskoteka
discount store > diskont disproporcija > nerazmjer, nesklad,
diskoklub (v. toËku 3.3.5.) neusklaenost
diskont prodaja, diskont-prodaja > disproporcionalan > nerazmjeran,
diskontna prodaja (v. toËku 3.3.6.) neskladan, neusklaen
diskrepancija > odstupanje, nerazmjer, distrikt > okrug
nepodudarnost, neusklaenost divergencija > razilaženje, razlikovanje,
diskusija > rasprava odstupanje
diskutirati > raspravljati divergentnost > razliËitost, opreËnost:
dispeËer > otpremnik divergentnost mišljenja > razliËitost
dispeËing > otprema, otpremništvo mišljenja, opreËnost mišljenja
dispenser > toËioni automat: desktop diverzifikacija > širenje: diverzifikacija
dispenzer > stolni toËioni automat proizvodnje > širenje proizvodnje,
disperzirati > raspršiti širenje ponude
display materials > reklamni materijali dividenda
(na predoËniku ili reklamnome oglasu) divider > odjeljivaË
display unit > izložbeni prostor, mjesto
za izlaganje robe
RijeËju divider oznaËuje se papirnata
display, displej 1. > zaslon, predoËnik;
ili kartonska pregrada na policama
2. > reklamni oglas
u trgovinama koja odjeljuje jedne
proizvode od drugih. RijeË divide u
U hrvatskome jeziku za englesku engleskome znaËi ‘dijeliti, podijeliti,
rijeË display koja se piše i izvorno i odijeliti’ te nema nikakva razloga da
157
RjeËnik
se ta rijeË na zamijeni hrvatskom znaËenjski razjednaËe te da se dobit

rijeËju odjeljivaË. upotrebljava kao ekonomski naziv
(engl. profit), a rijeË dobitak u ostalim joj
dizabilitet > onesposobljenost pridruženim znaËenjima, tj. u znaËenju
dizajn 1. > oblikovanje: Proizvod (nematerijalna) korist ili nagrada,
ima dobar dizajn. > Proizvod je dobro novac dobiven na koji bilo naËin. Ne
oblikovan.; 2. dobro: studij dizajna treba zbunjivati što se u paru s rijeËju
dizajnerski studio > studio za dobit kao rijeË suprotnog znaËenja
oblikovanje upotrebljava rijeË gubitak te što su
dizel-gorivo > dizelsko gorivo (v. naizgled dobitak i gubitak skladan par
toËku 3.3.6.) u ekonomskome nazivlju. U njemu za
dizel-motor > dizelski motor (v. englesku rijeË profit unatoË tomu treba
toËku 3.3.6.) upotrebljavati naziv dobit.
dizertacija > disertacija (v. toËku 3.5.1.)
djeËiji > djeËji dobrodošao: dobrodošla ponuda,
DNA > DNK (v. toËku 2.7.) dobrodošao gost, ali: Dobro došli!
DNK (deoksiribonukleinska kiselina) dobrovoljac = dragovoljac (v. napomenu
G DNK-a, D DNK-u (v. toËku 3.2.1.) uz dragovoljac)
do sad > dosad docket > naljepnica s oznakom sadržaja
dobavljaË doÊi 1. doÊi iz, doÊi od > potjecati od:
dobavljaËev, G dobavljaËeva, NajveÊi dio energetskog unosa trebao
D dobavljaËevu: Razgovaramo o bi doÊi iz ugljikohidrata. > NajveÊi dio
dobavljaËevom prijedlogu. > Razgovaramo energetskog unosa trebao bi potjecati
o dobavljaËevu prijedlogu. (v. toËku 3.2.6.) od ugljikohidrata.; 2. dobro: ‘prispjeti
dobijati > dobivati kreÊuÊi se’: doÊi na posao
dobit ‘razlika izmeu uložene i do’s and dont’s > preporuke i zabrane
ostvarene vrijednosti’ dokasna = dokasno: raditi dokasna =
dobitak ‘kakva (Ëesto nematerijalna) raditi dokasno
korist ili nagrada’ doktorant > doktorand (v. toËku 3.5.1.)
dolijevati; dolijevan
RijeËi dobit i dobitak znaËenjski se domaÊinstvo > kuÊanstvo
preklapaju. Objema se pridružuje
znaËenje ‘razlika izmeu uložene i RijeËi kuÊanstvo i domaÊinstvo potvrene
ostvarene vrijednosti’ (npr. porez na su u hrvatskome jeziku od 18. stoljeÊa.
dobit/dobitak, podjela dobiti/dobitka Obje su rijeËi višeznaËne, a jedno od
itd.), tj. znaËenje engleske rijeËi znaËenja im je i ‘kuÊa odnosno dom
profit. Rjee se rijeËju dobit oznaËuje kao gospodarstvena ili društvena
kakva (Ëesto nematerijalna) korist ili jedinica ili cjelina; ukupnost ukuÊana;
nagrada te koji drukËiji prihod. U imanje jedne porodice i poslovi
tome znaËenju izrazito prevladava upravljanja njime’. U tome su znaËenju
uporaba rijeËi dobitak (npr. uËenje te dvije rijeËi istoznaËne, ali hrvatska
engleskog jezika dobitak je za našu normativna literatura preporuËuje
djecu, dobitak na lotu, novËani dobitak). uporabu naziva kuÊanstvo. BuduÊi da
Takvo je stanje potvreno u hrvatskim u nazivlju dvije istoznaËne rijeËi nisu
opÊejeziËnim i struËnim rjeËnicima. potrebne, a k tome se rijeË kuÊanstvo
Nužno je stoga da se te dvije rijeËi bolje uklapa u tvorbenu porodicu
158
D / DŽ
(kuÊanica, kuÊanski (ureaji/poslovi), 2. > dosegnuti: dostiÊi prošlogodišnju

ukuÊani, pokuÊstvo...), prednost treba proizvodnju > dosegnuti prošlogodišnju
dati nazivu kuÊanstvo. proizvodnju
dot > toËka (v. toËku 1.6.)
domena > podruËje double door > rashladna vitrina s
donešen, donijet > donesen dvojim vratima
(v. toËku 3.2.10.) dovaati > dovoditi
donijeti; donijeti odluku > odluËiti; dovažati > dovoziti
donijeti zakljuËak > zakljuËiti (v. dovesti; dovesti do Ëega > prouzroËiti
što: Dehidracija može dovesti do
toËku 1.5.2.)
glavobolje. > Dehidracija može prouzroËiti
donor > donator > darovatelj (v.
glavobolju.
toËku 3.5.1.)
dovežen > dovezen
donositi; donositi odluke > odluËivati;
Dow-Jones Index > Dow-Jonesov
donositi zakljuËke > zakljuËivati (v.
indeks, Dow-Jonesov prosjek (v. toËku
toËku 1.5.2.)
2.8.)
DOP (društveno odgovorno
download 1. > preuzeti (dokument); 2. >
poslovanje); G DOP-a, D DOP-u (v. toËku
preuzimanje (dokumenta)
3.2.1.); DOP indeks > indeks DOP-a (v.
downloadanje, downloadiranje >
toËku 2.8.)
preuzimanje (dokumenta)
doprinijeti = pridonijeti
downloadati, downloudirati > preuzeti,
preuzimati (dokument)
Glagoli pridonijeti i doprinijeti istoga downsizing > sažimanje
su znaËenja. »esto se postavlja pitanje dozer > mjeraË koliËine
kojemu od njih treba dati prednost, dozvoliti > dopustiti
tj. koji je od njih bolje upotrebljavati. DP G DP-a, D DP-u ‘prodajno
Meutim, teško je dati prednost planiranje’ (v. toËku 3.2.1.)
jednomu od tih glagola. Glagolu dpi (dot per inch); ne sklanja se: 25 dpi
pridonijeti mogla bi se dati prednost dr.sc. (doktor znanosti) > dr. sc. (v. toËku
temeljem tradicije jer se dugo smatrao 2.5.); Dr. sc. > dr. sc. (v. toËku 2.1.)
oznakom hrvatskog jezika. S druge draft > nacrt
strane, glagol doprinijeti Ëlan je dragovoljac = dobrovoljac
mnogo veÊe porodice rijeËi (doprinos,
doprinosnik, doprinosni) nego glagol
RijeËi dragovoljac i dobrovoljac
pridonijeti. Stoga je oba glagola dobro
istoznaËne su, ali postoje neki
upotrebljavati, tj. ni jednomu od njih ne
konteksti u kojima je uobiËajenije
daje se izrazita prednost u hrvatskome
upotrebljavati jednu od njih. Zbog
standardnom jeziku.
toga što se za vrijeme rata uobiËajilo
govoriti o dragovoljcima, ta se rijeË
DOS 1. (days of sale) > prodajni dani; obiËno povezuje s ratnim kontekstom
2. (days on stock) > skladišni dani te je postala obilježenijom od
dosje, G dosjea, D dosjeu rijeËi dobrovoljac koja bolje pristaje
dospijeÊe neutralnom kontekstu. Stoga je bolje
dospjeti govoriti o dobrovoljaËkome radu, o klubu
dossier > dosje dobrovoljaca u kakvoj tvrtki itd.
dostiÊi 1. dobro: ‘sustiÊi kreÊuÊi se’;
159
RjeËnik
dramatiËan > velik, izrazit; To je kojemu se što prodaje oznaËuje i

najdramatiËnija promjena u teoriji gospodarsku granu. RijeË prodavaonica
upravljanja u posljednjih deset godina. oznaËuje samo mjesto na kojemu se
> To je najveÊa promjena u teoriji što prodaje te je posve jednoznaËna
upravljanja u posljednjih deset godina. zamjena za rijeË duÊan.
dramatiËno > uvelike; OËekivani rezultati
dramatiËno se razlikuju na svakome due dilligence > dubinska analiza;
hijerarhijskome stupnju. > OËekivani dubinski pregled poslovanja
rezultati uvelike se razlikuju na svakome duel > dvoboj
hijerarhijskome stupnju. dulji = duži
dražea > dražeja dummy pack > prazno pakiranje (za
dress code > odjevni kodeks, propisani izlaganje)
naËin odijevanja duopack pakiranje > dvostruko
drito > ravno, izravno pakiranje (v. toËke 1.5.1. i 1.9.)
driver > upravljaËki program duo-pakiranje > dvostruko pakiranje
drogeria > drogerija ‘prodavaonica dupli > dvostruki
kozmetiËkih, higijenskih i kemijskih duplicirati > udvojiti, udvajati;
potrepština’ udvostruËiti, udvostruËivati
drops > dražeje duplo > dvostruko
drška > držak dušiËni > dušikov: dušiËni oksid > dušikov
drugaËiji > drukËiji oksid
drugi po redu > drugi: On je drugi po dušikov; G dušikova, D dušikovu:
redu. > On je drugi. (v. toËku 1.5.1.) dušikovog oksida > dušikova oksida
drveni ‘koji je naËinjen od drva’: drveni (v. toËku 3.2.6.)
stol, drvena ambalaža duty-free > bez carine, bescarinski:
drvni ‘koji se odnosi na drvo kao duty-free shop > bescarinska prodavaonica
gradivo’: drvna industrija duži = dulji
drvo 1. ‘gradivo’ G drva, mn. N drva: stol dužina 1. mat. ‘ravna crta omeena
od drva, nacijepati drva; 2. ‘stablo’ dvjema toËkama’: Duljina dužine je 5 cm.;
G drveta, N mn. drveÊe: obilaziti oko
2. u opÊemu jeziku = duljina: dužina
drveta, posaditi drveÊe suknje = duljina suknje
dry clean > kemijsko ËišÊenje dva puta = dvaput (v. toËku 3.3.12.)
DSD delivery > DSD dostava; izravna dva; G dvaju, D L I dvama, A V dva; Bili smo
dostava na prodajno mjesto u dva nova poduzeÊa. > Bili smo u dvama
dualitet > dvojnost novim poduzeÊima.; ali: Plan moramo
duÊan > prodavaonica, trgovina provesti u sljedeÊa dva mjeseca.
(v. toËku 3.2.3.)
RijeÊ duÊan turcizam je i ne pripada dvadesetËetverosatni ( < dvadeset Ëetiri
hrvatskomu standardnom jeziku, sata) (v. toËku 3.3.7.)
tj. pripada mu samo rubno, kao dvaputa > dvaput, dva puta
kolokvijalizam u razgovornome stilu. (v. toËku 3.3.12.)
Umjesto rijeËi duÊan u poslovnoj dva-tri (v. toËku 3.1.6.)
komunikaciji treba upotrebljavati DVD signal (v. toËku 3.1.6.)
rijeËi prodavaonica i trgovina. RijeË DVD; G DVD-a, D DVD-u (v.
trgovina ima šire znaËenje od rijeËi toËku 3.2.1.)
prodavaonica jer osim mjesta na dvije; G dviju D L I dvjema, A V dvije;
160
D / DŽ
Upoznali smo se s radom dvije naše

podružnice., Upoznali smo se s radom
dvaju naših podružnica. > Upoznali smo se
s radom dviju naših podružnica. (v. 3.2.4.)
dvjesta > dvjesto
dvoje ‘dvije osobe razliËita spola’
dvojica ‘dvije muške osobe’
DŽ
džambo plakat, džambo-plakat > veliki
plakat (v. toËku 2.)
džez-festival > festival dæeza (v. toËku
3.3.6.)
džingl > kratka reklamna poruka
džunior > junior (v. toËku 3.5.1.)
161
E
162
E
e. g. (lat. exempli gratia; engl. for Authority), G EFSA-e, D EFSA-i

example) > npr. (v. toËku 2.7.) ‘Europska agencija za sigurnost
EBIT (earnings before interest and prehrambenih proizvoda’ (v. toËke 2.7.
taxes; 'dobit prije kamata i poreza') i 3.2.1.)
G EBIT-a, D EBIT-u egzekucija 1. > izvedba; egzekucija na
e-book > e-knjiga tržištu > izvedba na tržištu, prodajna
edicija, edition > izdanje izvedba; 2. imati egzekuciju > prodati:
editirati > urediti Ove smo godine imali egzekuciju od 25.000
editor > urednik u.c. > Ove smo godine prodali 25 tisuÊa
editorijal > uvodni Ëlanak sanduka. (v. toËku 2.12.)
eds. (urednici) > ur. (v. toËku 2.7.)
edukacija 1. > izobrazba: edukacija Prema lat. exsequi ‘izvesti, izvršiti’,
zaposlenika > izobrazba zaposlenika; egzekucija znaËi ovrha, zapljena
2. > radionica; Održana je cjelodnevna dužnikove imovine, ali i provoenje
edukacija. > Održana je cjelodnevna smrtne kazne. U hrvatskome tu rijeË ne
radionica. treba upotrebljavati izvan tih konteksta,
nego ju je bolje zamijeniti kojom od
RijeË edukacija internacionalizam je, tj. spomenutih hrvatskih rijeËi ili izraza.
rijeË preuzeta u hrvatski iz latinskoga Engleska rijeË execution i hrvatska rijeË
jezika. Dobra je zamjena za tu rijeË rijeË egzekucija lažni su prijatelji u kontekstu:
izobrazba. Sve se ËešÊe u jeziku tvrtki Ove smo godine imali egzekuciju od 25
i ustanova rijeË edukacija upotrebljava tisuÊa sanduka. Ta bi reËenica trebala
i da bi se njome oznaËilo jednokratno glasiti: Ove smo godine prodali 25 tisuÊa
okupljanje kojemu je cilj izobrazba sanduka. RijeËi egzekucija ne treba
u odreenome podruËju. U tom je pridavati nova znaËenja sukladna
znaËenju bolje upotrebljavati rijeË znaËenjima koja ima engleska rijeË
radionica, teËaj ili sl. Umjesto rijeËi execution pa ne treba govoriti npr. o
izobrazba ne treba upotrebljavati rijeË egzekuciji na tržištu, nego o izvedbi na
naobrazba jer se te rijeËi znaËenjski tržištu ili prodajnoj izvedbi.
razlikuju. Izobrazba je proces u kojemu
se organizirano stjeËu kakva znanja, a egzemplar > primjerak, uzorak
naobrazba je rezultat toga procesa, pa egzemplaran > primjeran: egzemplarna
se može reÊi: Petar ima dobru naobrazbu, kazna > primjerna kazna
ali: Petrova je izobrazba dugo trajala. egzibicija > ekshibicija
EK (Europska komisija); G EK-a, D EK-u
edukativni > edukacijski > obrazovni: (v. toËku 3.2.1.)
edukativni materijal > edukacijski eklatantan > jasan, nedvojben,
materijal > obrazovni materijal neupitan, oËit: eklatantan primjer nemara
efekt 1. > uËinak: osvježavajuÊi efekt > > jasan/nedvojben/neupitan/oËit primjer
osvježavajuÊi uËinak, laksativni efekt > nemara
laksativni uËinak; 2. > dojam e-knjiga
efektivan > stvaran; efektivna potražnja > eko-; ekoincident, ekokonzalting,
stvarna potražnja ekoselo, ekoporez, ekosustav, ekotrend,
efektuirati > odraziti ekoudruga, ekouzgoj, ekovožnja
efikasan > uËinkovit, djelotvoran (v. toËku 3.3.5.)
EFSA (European Food Safety ekoproËistaË > ekoproËišÊivaË:
163
RjeËnik
ekoproËistaË otpadnih voda > e-learning > e-uËenje

ekoproËišÊivaË otpadnih voda elektriËki > elektriËni
(v. napomenu uz proËistaË) elektromagnetni > elektromagnetski
ekran > zaslon (v. napomenu uz displej) elektroniËki ‘koji se odnosi na
ekselencija > ekscelencija: Njegova elektroniku’: elektroniËka pošta,
Ekscelencija veleposlanik SAD-a, Njegova elektroniËko bankarstvo
Ekscelencija veleposlanik Velike Britanije, elektronska pošta > elektroniËka pošta,
Vaša Ekscelencijo e-pošta
ekskluzivan 1. > poseban, jedinstven: elektronske novine > elektroniËke
ekskluzivna ponuda > posebna ponuda, novine, e-novine
jedinstvena ponuda; 2. > iskljuËiv: elektronski ‘koji se odnosi na
ekskluzivno pravo > iskljuËivo pravo elektrone’: elektronski mikroskop
ekskluzivitet > ekskluzivnost 1. >
posebnost: grafiËki ekskluzivitet >
RijeËi elektroniËki i elektronski rijeËi
grafiËka posebnost; 2. > iskljuËivost
su sliËna izraza i razliËita znaËenja.
ekspanzioni > ekspanzijski: ekspanziona
RijeË elektroniËki izvedena je od
posuda > ekspanzijska posuda (v.
rijeËi elektronika, a rijeË elektronski
napomenu uz akcioni)
od rijeËi elektron. Prema tomu,
ekspanzivan > rastuÊi: ekspanzivna
govorit Êemo o elektroniËkoj pošti,
potrošnja > rastuÊa postrošnja
elektroniËkomu uËenju (jer je rijeË o
ekspert > struËnjak
pošti, tj. uËenju koji se odvijaju s
eksplicitan > izriËit, (jasno) izreËen
pomoÊu elektroniËkih ureaja), ali o
eksplicitno > izriËito, izrijekom
elektronskome mikroskopu (jer se njegov
eksponat > izložak
rad temelji na elektronima). Kad je
eksport > izvoz
rijeË o novim tehniËkim proizvodima,
eksportirati > izvesti, izvoziti
moramo znati o kakvu je ureaju rijeË
ekstenzivan > opsežan, obuhvatan
da bismo mogli odgovoriti na pitanje je
eksterni > vanjski: eksterni klijent >
li bolje upotrijebiti pridjev elektroniËki,
vanjski klijent; eksterni treninzi > (struËne)
elektronski ili elektriËni (koji znaËi: ‘koji
radionice izvan tvrtke
se odnosi na elektriku, struju, koji radi
ekstra 1. > velik, veliko, najveÊi, najveÊe;
s pomoÊu struje, na struju’). Sve nazive
2. > kao dodatak, besplatno: još jedan
koji sadržavaju pridjev elektroniËki
proizvod ekstra > još jedan proizvod
možemo pisati i s pomoÊu predmetka
besplatno; 20 % ekstra > 20 % kao
e- (e-pošta, e-uËenje, e-cigareta). Važno
dodatak, 20 % besplatno
je napomenuti da se taj predmetak
ekstrahirati 1. > crpiti, izvlaËiti 2. dobro:
izgovara [e], a ne [i] kao u engleskomu.
‘provoditi postupak ekstrakcije’
Dakle, predmetak e- uvijek zamjenjuje
ekstrakcija 1. > crpenje, izvlaËenje;
pridjev elektroniËki (a ne elektronski
2. dobro: ‘postupak izdvajanja topljivih
ili elektriËni, kako se Ëesto pogreπno
sastojaka iz smjese, dobivanje ekstrakta’
razvezuje).
ekstremno > krajnje, iznimno: ekstremno
teško > krajnje, iznimno teško
ekvivalentan > istovrijedan, elektroosiguraË (v. toËku 3.3.5.)
odgovarajuÊi, primjeren elementarni > osnovni, temeljni:
elastiËan 1. > rastezljiv, rastegljiv; elementarno znanje > osnovno znanje;
2. > prilagodljiv: elastiËna ponuda > elementarna pravila > osnovna pravila
prilagodljiva ponuda elitistiËki ‘koji se odnosi na elitizam
164
E
i elitiste, osobe sklone povjeravanju naËinjen u skladu s pravilima hrvatske

državnih poslova društvenoj eliti’ tvorbe i, iako je rijeË o pridjevu koji
elitni ‘koji se odnosi na elitu, se veoma Ëesto upotrebljava u oba
‘najistaknutije, najuglednije osobe znaËenja, ne treba ga upotrebljavati
društva, tvrtke, struke’: elitno društvo, ni u jednome od njih. Pogrešno je
elitne postrojbe stoga govoriti o energetskome napitku
e-mail > 1. > e-poruka: Dobila sam jer je to napitak koji daje energiju,
e-mail. > Dobila sam e-poruku.; 2. > tj. energijski napitak, a pogrešno je
e-pošta; Poslat Êu ti e-mailom. > Poslat govoriti i o energetskome proraËunu
Êu ti e-poštom.; 3. > e-adresa: Daj mi svoj jer je rijeË o proraËunu napravljenu
e-mail. > Daj mi svoju e-adresu. u skladu s pravilima energetike, dakle
embargo > zabrana o energetiËkome proraËunu. Govoriti o
emisija 1. > ispuštanje: emisija plinova > energetskome proraËunu ili energetskome
ispuštanje plinova; 2. dobro: TV emisija priruËniku jednako je pogrešno kao
emitirati 1. > ispuštati: emitirati ugljikov govoriti o matematskome priruËniku
dioksid > ispuštati ugljikov dioksid; 2. ili matematskomu proraËunu, naime
dobro: o radijskome i televizijskome od imenica na -ika (matematika,
programu informatika, mehanika itd.) pridjev se
emocija > osjeÊaj
izvodi nastavkom -Ëki (matematiËki,
emocionalni > osjeÊajni: emocionalni
informatiËki, mehaniËki itd.) uz veoma
poticaj > osjeÊajni poticaj
rijetke iznimke (npr. kao pridjev izveden
emoticon, emotikon > emotiv
od fizika ËešÊe se upotrebljava pridjev
employee handbook > priruËnik za
fizikalni nego pridjev fiziËki) koje su
zaposlenike
uglavnom posljedica nastojanja da se
enable 1. > omoguÊiti 2. > ukljuËiti
izbjegne dvoznaËnost (rijeË fiziËki veÊ
endorsement 1. > ovjera, potvrda;
znaËi tjelesni, pa se tako razlikuje fiziËki
prijenos (mjenice); 2. > sponzorstvo
rad i fizikalni zakon. Nema meutim
endorsirati > ovjeriti, potvrditi; prenijeti
jeziËnih razloga da i od rijeËi fizika
(mjenicu); 2. > sponzorirati
pridjev ne bude fiziËki).
energetski 1. ‘koji se odnosi na
energiju’ > energijski: energetski napitak
> energijski napitak; 2. ‘koji se odnosi enologica > enologinja
na energetiku’ > energetiËki: energetski entry packs > manja jediniËna pakiranja
priruËnik > energetiËki priruËnik e-pozivnica
energy drink > energijski napitak equity manager > upravitelj kapitalom
Ericsson Nikola Tesla; sklanja se tako
Pridjev energetski Ëesto se, gotovo da se umetne rijeË tvrtka i ta se rijeË
u pravilu, upotrebljava tamo gdje sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke Ericsson
bi trebalo upotrebljavati pridjev Nikola Tesla; radim u tvrtki Ericsson
energijski, tj. u znaËenju ‘koji se odnosi Nikola Tesla (v. toËku 3.2.2.)
na energiju’ ili tamo gdje bi trebalo e-shop > e-prodavaonica (v. napomenu
upotrebljavati pridjev energetiËki, tj. u uz duÊan)
znaËenju ‘koji se odnosi na energetiku’. eskalacija > rast, porast: eskalacija
Pridjev energijski tvoren je prema proizvodnje > porast proizvodnje;
pravilima hrvatske tvorbe od rijeËi eskalacija cijena > rast cijena
energija, a pridjev energetiËki od rijeËi esproprijacija > eksproprijacija
energetika. Pridjev energetski nije (v. toËku 3.5.1.)
165
RjeËnik
etc. (et cetera) > itd. (v. toËku 2.7.) europeizacija

etiketa 1. > naljepnica; 2. > privjesak; europeizirati
3. dobro: 'ušivena deklaracija ili Europska komisija
oznaka proizvoda' Europska unija
etno-; etnopark (v. toËku 3.3.5.) Europska zajednica
e-tool > e-alat evaluacija > vrednovanje/vrjednovanje
e-trade > e-trgovina (v. toËku 1.3.)
EU (Europska unija) G EU-a, D EU-u evaluirati > vrednovati/vrjednovati
(v. toËku 3.2.1.) (v. toËku 1.3.)
EU fond > fond EU-a (v. toËku 2.8.) evaluator > vrednovatelj, vrjednovatelj
e-uËenje (v. toËku 1.3.)
euro-; euroËek, eurodolar, eurotržište event > dogaaj, domjenak, zabava
(v. toËku 3.3.5.) evidentan > oËit
euro, G eura, D euru excellence > izvrsnost
Euroazija executive > izvršni; executive manager >
euroazijski izvršni direktor
Europa expense report > izvješÊe o trošku
European Excellence Award > expiry date > datum isteka
Europska nagrada za izvrsnost roka valjanosti
166
RjeËnik
F
167
RjeËnik
face-to-face komunikacija > neposredna falsifikat > krivotvorina

komunikacija (v. toËku 2.4.) family hotel > obiteljski hotel
facilitator > pomagaË fancy 1. > pomodan, luksuzan; 2. >
facilitiranje > olakšavanje, pomodno, luksuzno
omoguÊivanje farbati > liËiti: farbati pogon > liËiti pogon
facilitirati > omoguÊiti, olakšati, farmacia > ljekarna
podržati Farmal G Farmala, D Farmalu
facing > naljepnica; prednja strana fashion week > tjedan mode
naljepnice fast food > hrana koja se konzumira na
brzinu, hrana koja se konzumira s nogu,
Engleski naziv facing oznaËuje brza hrana
naljepnicu ili prednju stranu naljepnice.
»esto se upravo Ëinjenica da je Engleski nazivi fast food i quick
engleski naziv kraÊi od hrvatskoga food upotrebljavaju se za hranu
uzima kao argument da je bolje i koja se prodaje u specijaliziranim
spretnije upotrebljavati kraÊi engleski ugostiteljskim objektima, koja se
od duljega hrvatskog naziva. U brzo priprema i poslužuje te jede na
terminologiji doista postoji naËelo brzinu. Nasuprot tomu, hrana koja se
prema kojemu se kraÊemu nazivu daje sporo priprema i jede naziva se slow
prednost pred duljim. Meutim, to se food. U hrvatskome bismo te nazive
naËelo primjenjuje samo kad je rijeË mogli zamijeniti opisnima: hrana koja
o nazivima iz istoga jezika. JaËe od se jede na brzinu, hrana koja se jede s
toga pravila kljuËno je terminološko nogu ( fast food, quick food), hrana koja
pravilo u skladu s kojim uvijek dajemo se jede polako (slow food). Ti su nazivi
prednost domaÊemu nazivu pred opisni i veoma dugaËki. Ako se smatra
stranim. Dakle, umjesto naziva facing da su s tog razloga nespretni, bolje je
treba upotrebljavati naziv naljepnica ili, upotrebljavati i prijevode tih engleskih
ako je to potrebno naglasiti, prednja metaforiËkih naziva (brza hrana, spora
strana naljepnice. hrana), iako hrvatski terminološki
sustavi ne podržavaju metaforiËne
factoring, faktoring > otkup nazive tako dobro kao engleski, nego
potraživanja upotrebljavati engleske nazive.
fair 1. > pravedan, pošten: fair nagodba,
fer nagodba > pravedna nagodba; fair fat > masnoÊe
trade > poštena trgovina 2. > pravedno, favourites > najposjeÊenije adrese
pošteno: postupati fair, postupati fer > fax > faks, telefaks
postupati pravedno, postupati pošteno; FC (future consumption) > buduÊa
3. > sajam konzumacija; odgoena konzumacija;
fajl 1. > datoteka; 2. > dokument konzumacija izvan prodajnoga mjesta
fakt > Ëinjenica feasibility > izvedivost: feasibility study
faktura > raËun > studija izvedivosti; feasibility report >
faktor 1. > Ëimbenik; 2. dobro: u izvješÊe/izvještaj o izvedivosti
matematici feature > znaËajka
faliti > nedostajati feedback 1. > povratna informacija;
false-alarm > lažna uzbuna 2. > povratno informiranje
falsificirati > krivotvoriti FEFO (First Expired First Out) > prvi
168
F
kojemu istjeËe rok trajanja, prvi van aranžmani

feljton > podlistak first move advantage > prednost
fer 1. > pravedan, pošten: fer tržišna prvoga poteza
utakmica > pravedna tržišna utakmica; fisija
fer odnos > pravedan odnos, zdrav odnos; fiš-paprikaš > riblji paprikaπ
2. > pravedno, pošteno: postupati fer > fit for the future > spremni za
postupati pravedno, postupati pošteno buduÊnost
fermentiranje > fermentacija fitness-centar, fitnes-centar > centar
ferplej > poštena igra, pošteno za fitness
postupanje, pošten poslovni odnos fizikalno-kemijsko-biološki
FIFA, G FIFA-e, D FIFA-i = Fifa, G Fife, (v. toËku 3.1.6.)
D Fifi (v. toËku 3.2.1.) flajer, flyer > letak
FIFO (First In First Out) > prvi unutra, flashcard > memorijska kartica
prvi van (v. toËku 2.7.) flashdisc > memorijski štapiÊ
fighter > borac flat rate 1. > jedinstvena (porezna)
fiksirati > konaËno dogovoriti, uglaviti: stopa; 2. > jedinstvena cijena
fiksirati rok isporuke > uglaviti rok fleksibilan > prilagodljiv
isporuke fleksibilnost > prilagodljivost
file 1. > datoteka; 2. > dokument flexy-tarifa > prilagodljiva tarifa
filer 1. ‘tvar kojom se što puni’> punilo; flip chart > ploËa s blokom
2. > punitelj polica ili izlagaËkih mjesta flow chart > dijagram toka
proizvodima; VodiË za filere >VodiË flow diagram > dijagram toka
za punitelje polica ili izlagaËkih mjesta fluktuacija > kretanje, protok: fluktuacija
proizvodima zaposlenika > kretanje zaposlenika
filijala > podružnica FMCG (Fast Moving Consumer Goods)
filtar G filtra D filtru; mn. N filtri > roba široke potrošnje brzog obrta;
filter > filtar roba s kratkim rokom uporabe
filter-kava > filtar-kava; G filtar-kave, fokus > središte; u fokusu > u središtu:
D filtar-kavi > filtarska kava U fokusu svake rasprave moraju biti
filterski > filtarski dokazi o radnom uËinku. > U središtu
final approval > konaËno odobrenje svake rasprave moraju biti dokazi o
finale; mn. finali: ovaj finale, ovi finali > radnom uËinku.
zavrπnica fokus grupa > tematska skupina
finalista; G finaliste, D finalisti > finalist; fokusiran > usredotoËen
G finalista, D finalistu (v. toËku 3.3.1.) fokusirati se > usredotoËiti se, usmjeriti
finalizirati > dovršiti se: fokusirati se na proizvodnju >
finalni > konaËni, gotov: finalni proizvod usredotoËiti se na proizvodnju
> konaËni proizvod, gotov proizvod folder > mapa
financial services > financijske usluge follow up 1. > pratiti (proces); 2. >
financijska konstrukcija > financijski praÊenje (procesa)
okvir follower > sljedbenik, onaj koji koga
financijskoraËunovodstveni (< slijedi, prati
financijsko raËunovodstvo) fond menadžer > upravitelj fonda
finger food > zalogajËiÊi footer > podnožje
finiširati > dovršiti, zgotoviti footnote > bilješka
firma > tvrtka foreign currency account > devizni
first minute aranžmani > prijevremeni raËun
169
RjeËnik
foreign direct investment > izravna front office > jedinica izravno ukljuËena
strana ulaganja u prodaju ili trgovanje
forma > oblik front page > naslovnica
formativno povratno informiranje > front-end > Ëelni
usmjerivaËko povratno informiranje frontman > predvodnik, voa
formular > obrazac fun factor > Ëimbenik zadovoljstva,
forsati > forsirati Ëimbenik koji doprinosi zadovoljstvu
forvardirati > proslijediti (zaposlenika): I dalje Êemo raditi na
forvarduša > proslijeena poruka podizanju fun faktora u tvrtki. > U tvrtki
foto-; fotoaparat, fotodokumentacija, Êemo i dalje nastojati oko Ëimbenika koji
fotoreportaža (v. toËku 3.3.5.) doprinose zadovoljstvu zaposlenika.
fotokopija > preslika fundamentalan > temeljan:
fragment > odlomak, odsjeËak fundamentalna naËela > temeljna naËela;
frakcija > (izdvojeni) dio fundamentalna ulaganja > temeljna
frame > okvir ulaganja
framework > okvir: framework programi funkcijski trening > radionica za
> okvirni programi zaposlenike na odreenim položajima,
frape G frapea, D frapeu radnim mjestima
free float > raspoložive dionice fusnota > bilješka
free market economy > tržišna futer > podnožje
ekonomija futrola > navlaka, korice
freelancer > samostalni djelatnik, futsal > mali nogomet
slobodnjak future consumption > buduÊa
freeware > besplatni programi konzumacija; odgoena konzumacija;
frekvencija > uËestalost, ËestoÊa konzumacija izvan prodajnoga mjesta
frequency packs > veÊa jediniËna fuzija 1. > udruživanje, ujedinjavanje,
pakiranja spajanje: fuzija poduzeÊa > udruživanje,
friško > svježe ujedinjavanje, spajanje poduzeÊa; 2.
frižider 1. > hladnjak, 2. > hladnjaËa dobro: u fizici
front 1. > fronta > bojišnica; 2. u FYI (for your information) > za
meteorologiji: > fronta obavijest (v. toËku 2.7.)
170
RjeËnik
G
171
RjeËnik
g (gram); 20 g (v. toËke 2.5. i 3.2.1.) generiËka poruka

g. (godina) = god. (v. toËku 3.2.1.) generirati 1. > proizvoditi, stvarati:
Gacka G Gacke, D Gackoj generirati profit > proizvoditi dobit,
gadget > (elektroniËka) naprava, stvarati dobit; 2. > oblikovati: generirati
spravica narudžbu > oblikovati narudžbu
gala; gala predstava, gala zabava genetiËki (< genetika): genetiËki
galopirajuÊi teËaj > brzorastuÊi teËaj preinaËeni organizmi
gama-zraËenje genetski 1. > genetiËki (< genetika)
gap > praznina, jaz; prekid: trade gap > genetski inženjering > genetiËki
prekid trgovine inženjering; 2. > genski (< gen): genetski
garancija > jamstvo kod > genski kod
garantirati > jamËiti genije > genij
garsonijera genski (< gen): genski kod
gastro; gastropromotor (v. toËku 3.3.5.) geslo > krilatica
GDA (Guideline Daily Amounts), gest > gesta
G GDA-a, D GDA-u ‘preporuËene Getro, G Getroa, D Getrou
dnevne koliËine’ (v. toËku 2.7.) Getroov, G Getroova, D Getroovu; u
GDA oznake (v. toËku 3.1.6.) Getroovom prostoru > u Getroovu prostoru
gdje god ‘bilo gdje’: Gdje god sjedneš, (v. toËku 3.2.6.)
dobro je. (v. toËku 3.3.13.) gift shop > prodavaonica poklona,
gdje; pita za mjesto na kojem se tko ili prodavaonica darova
što nalazi, ne može stajati uz glagole GIUPAK (Sektor za pakiranje i zaštitu
kretanja: Gdje ideš? > Kamo ideš?; dobro: okoliša Gospodarskog interesnog
Gdje si?; To je tvrtka gdje sam zaposlen. > udruženja proizvoaËa piÊa)
To je tvrtka u kojoj sam zaposlen. (v. toËku G GIUPAK-a, D GIUPAK-u (v. toËku
2.11 i napomenu uz kamo) 3.2.1.)

gdjegod ‘negdje’: Stavi kaput gdjegod. GIUPP (Gospodarsko interesno
(v. toËku 3.3.13.) udruženja proizvoaËa piÊa) G GIUPP-a,
GDM (glass door merchandiser) > D GIUPP-u (v. toËku 3.2.1.)
rashladni ureaj sa staklenim vratima GIUPP-ov, G GIUPP-ova, D GIUPP-

(v. toËku 3.2.1.) ovu: prema GIUPP-ovom planu > prema
GDP (Gross Domestic Product) > BDP GIUPP-ovu planu (v. toËku 3.2.6.)
(v. toËku 2.7.) glamour > glamur
ga (gospoa); G ge, D L gi, I gom glamourozan > glamurozan
(v. toËku 3.2.1.) glasati > glasovati: glasati na izborima >
gica (gospoica), G jd. gice, D L gici, glasovati na izborima; 2. dobro: glasati se
I gicom (v. toËku 3.2.1.) (o životinjama)
GG (general groceries) > (prodajni) gledaoc > gledalac (G gledaoca, mn.
kanal za trgovine (v. toËku 3.2.1.) N gledaoci, G gledalaca) > gledatelj (v.
GG BD (General Grocery Business toËku 3.3.2.)

Developer) > prodajni predstavnik u glede; glede Petra > s obzirom na Petra;
prodajnome kanalu za trgovine (v. toËku Sastali su se glede razgovora. > Sastali su
3.2.1.) se radi razgovora. (v. toËku 3.4.10.)
generalni > glavni: generalni direktor > Global Compact > Svjetski sporazum
glavni direktor; generalni sponzor > (v. toËku 2.1.)
glavni pokrovitelj global; u globalu > opÊenito gledano,
generic > generiËki; generic poruka > gledano u cijelosti: to je u golobalu toËno
172
G
> to je opÊenito gledano toËno razredu, On je na šestome stupnju, On je

globalni 1. > svjetski: globalno na šestoj razini.
gospodarstvo > svjetsko gospodarstvo; grandiozan > velik, divan, izvanredan
globalna politika > svjetska politika; 2. > gratis > 1. besplatan: gratis boËica >
opÊi: globalno mišljenje > opÊe mišljenje besplatna boËica 2. > besplatno, na dar:
GMO (genetski modificirani organizam); 20 % gratis > 20 % besplatno, 20 % na dar
G GMO-a, D GMO-u (v. toËku 3.2.1.) green power > zelena energija
god. (godina) = g. green room > soba za izvoaËe
godine starosti > godine: osobe od 30 green-field investicije, greenfield
do 50 godina starosti > osobe od 30 do 50 investicije > ulaganja od temelja,
godina (v. toËku 1.5.1.) ulaganja u nove kapacitete (v. toËku
godišnjica = obljetnica 2.14.)
golf-klub > golfski klub GRI (Global Report Initiative) G GRI-ja,
golf-igralište > golfsko igralište, igralište D GRI-ju (v. toËku 2.7. i 3.2.1.)
za golf, golfište (v. toËku 3.3.6.) GRI smjernice; G GRI smjernica,
D GRI smjernicama
U hrvatskim su tekstovima potvrene grill 1. > roštilj; 2. > peËenjara

polusloženice golf-klub, golf-igralište, grupa > skupina: grupa struËnjaka >
golf-teren, golf-loptica, a nerijetko se skupina struËnjaka; radna grupa > radna
ti nazivi pišu i bez spojnice, kao dvije skupina; Coca-Cola Hellenic Grupa,
rijeËi: golf klub, golf igralište itd. U Grupa Coca-Cola Hellenic > Skupina
hrvatskome bi jeziku umjesto rijeËi golf Coca-Cola Hellenic
u tim nazivima (koji imitiraju engleski grupacija > skupina: grupacije kupaca >
uzorak) trebao stajati ili pridjev golfski skupine kupaca; tvrtke koje pripadaju
ili skupina za golf. Dakle, umjesto istoj grupaciji > tvrtke koje pripadaju i
naziva golf igralište ili golf-igralište, stoj skupini
golf teren ili golf-teren trebalo bi grupni > skupni: grupni rad > skupni rad
upotrebljavati naziv golfsko igralište ili GSV (Gospodarsko-socijalno vijeÊe)
igralište za golf, golfski teren ili teren za G GSV-a, D GSV-u (v. toËku 3.2.1.)
golf. Noviji prijedlog naziva za igralište GSV-ov; G GSV-ova, D GSV-ovu; na
ili teren na kojemu se igra golf je GSV-ovom sastanku > na GSV-ovu
golfište. Nazive koji se odnose na golf sastanku (v. toËku 3.2.6.)
ne treba tvoriti prema engleskome guar-guma, G guar-gume, D guar-gumi
modelu, nego ih treba tvoriti u okvirima (v. toËku 3.3.6.)
opisanih moguÊnosti hrvatskoga jezika. guest list, guest lista > popis uzvanika,
popis gostiju
good practice > dobra praksa; guglati > pretraživati (na internetu)
uobiËajeni postupci guideline > smjernica
Google, G Googlea, D Googleu gumb 1. (na odjeÊi) > dugme, puce; 2.
gostiona > gostionica (v. toËku 3.3.4.) (na ureaju ili stroju) > dugme, tipkalo:
govedski ‘koji se odnosi na goveda’: gumb za otvaranje vrata > dugme za
govedska koža otvaranje vrata, tipkalo za otvaranje vrata
govei ‘koji se odnosi na govedinu’:
govea juha
grace period > poËek, odgoda plaÊanja
grade > stupanj, razred, razina; On ima
grade šest. > On je u šestome (platnom)
173
RjeËnik
H
174
H
handheld > prijenosni terminal RijeË heroj u hrvatskome se u pravilu

hand made > ruËno izraeno povezuje s kontekstima u kojima je
handout > uruËak rijeË o ratovima, bitkama, borbama
hanger > vješalica, stalak s vješalicom itd. Meutim, u hrvatskome se
happening, hepening > dogaaj, jeziku u posljednje vrijeme sve ËešÊe
zbivanje upotrebljava rijeË heroj u kontekstima
happy price > cijena s osmijehom u kojima se upotrebljava u engleskome.
hardware > hardver > strojna oprema Tako se npr. govori o super herojima
harmonija > sklad, usklaenost (super heroes), u tvrtkama zaposlenici
harmonizacija > usklaivanje meu sobom biraju svoje heroje (prema
Hauska & Partner; sklanja se tako da se svojemu mišljenju uzorne zaposlenike)
umetne rijeË tvrtka i ta se rijeË sklanja, itd. U tim je kontekstima uporaba
npr.: dolazim iz tvrtke Hauska & Partner; rijeËi heroj pod izravnim utjecajem
radim u tvrtki Hauska & Partner (v. engleskoga. Treba govoriti o junacima,
toËku 3.2.2.) a u tvrtkama birati svoje junake ili, još
hazard > rizik bolje, uzorne zaposlenike.
hazardan > riziËan: hazardan posao >
riziËan posao HFCS (high-fructose corn syrup);
HCR (Head Count Request) > zahtjev G HFCS-a, D HFCS-u ‘visokofruktozni
za odobrenje zapošljavanja kukuruzni sirup’ (v. toËke 2.7. i 3.2.1.)
head office > središnji ured HGK (Hrvatska gospodarska komora);
header > zaglavlje G HGK-a, D HGK-u (v. toËku 3.2.1.)
headhunter > lovac na talente HGK-ov, G HGK-ova, D HGK-ovu:
headstation > prihvatna stanica u HGK-ovom prostoru > u HGK-ovu
healthy active lifestyle > zdrav aktivan prostoru (v. toËku 3.2.6.)
životni stil; promicanje zdravoga hitan > žuran: hitni sluËajevi > žurni
životnog stila sluËajevi
heliodrom > helidrom hightech > visoka tehnologija
helpdesk, help desk > korisniËka high-tech > visokotehnološki
podrška, služba za korisniËku podršku hiljada > tisuÊa
hemendex > jaja sa šunkom HINA, G HINA-e, D HINA-i = Hina,
hepening > dogaaj, zbivanje G Hine, D Hini (v. toËku 3.2.1.)
heroj 1. dobro: ‘osoba koja se istiËe hiper-; hipermarket, hipertekst,
iznimnim junaštvom, osobito u ratu, hiperveza (v. toËku 3.3.5.)
bitki, borbi’: ratni heroj, 2. > junak: super hiperlink > hiperveza
heroji > super junaci; 3. > junak; uzoran hipertekstualni > hipertekstni (v. 2.13.)
zaposlenik: moj heroj > moj junak > hiring manager > voditelj zapošljavatelj
uzoran zaposlenik hit > uspješnica
HIV virus > virus HIV-a
Iako rijeËi junak i heroj na prvi pogled hlapiv > hlapljiv
imaju isto znaËenje, one se razlikuju, hlapljenje
i to u prvome redu zato što se rijeË HNB (Hrvatska narodna banka)
heroj uobiËajeno upotrebljava u G HNB-a, D HNB-u (v. toËku 3.2.1.)
manjemu broju stalnih sveza, pa HNK (Hrvatsko narodno kazalište)

tako npr. ËešÊe govorimo o ratnim G HNK-a, D HNK-u: Predstava Êe se
herojima, nego o ratnim junacima. održati u HNK-u. (v. toËku 3.2.1.)
175
RjeËnik
HO (Head Office) > glavni ured, ne možemo reÊi da je neprihvatljivo

središnji ured upotrebljavati tu kraticu, osobito u
hobi, G hobija, D hobiju razgovornome ili poluformalnome
hol > hodnik stilu, ali se u kontekstima u kojima
hold narudžba > narudžba na Ëekanju skraÊivanje nije nužno i u formalnijim
(zbog neizvršenoga plaÊanja) kontekstima preporuËuje da se ta
holesterol > kolesterol kratica razveže. Npr. ne bi bilo dobro da
home office > kuÊni ured se odjel u kojoj tvrtki zove HR odjel, to
home page > poËetna stranica više što to nije ni u skladu sa sintaksom
hon. (honorary) > poËasni (v. toËku 2.7.) hrvatskoga jezika. Takav bi se odjel
HORECA, HoReCa, Horeca (hotel, svakako trebao zvati Odjel za ljudske
restaurant, café) > (prodajni) kanal za potencijale. Ne bi bilo dobro ni da u
ugostiteljstvo popisu radnih mjesta piše HR struËnjak
hostesa > domaÊica umjesto struËnjak za ljudske potencijale.
hot spot 1. > najposjeÊenije mjesto
(u prodavaonici); 2. u informatici: > hren sos, hren-sos > umak od hrena
pristupna toËka HR PSOR (Hrvatski poslovni savjet za
HPO (Hrvatski paraolimpijski odbor) održivi razvoj) G HR PSOR-a,
G HPO-a, D HPO-u: Ëlan je HPO-a. (v.
D HR PSOR-u (v. toËku 3.2.1.)
toËku 3.2.1.) HRIS ‘Human Resources Information
HR (nesklonjiva kratica za Hrvatska): System’ (Informacijski sustav Odjela za
Situacija je sliËna u cijeloj HR. > Situacija ljudske potencijale): G HRIS-a,
je sliËna u cijeloj Hrvatskoj.; Svi u tvrtki D HRIS-u
u HR moraju znati ... > Svi u tvrtki u HRK (hrvatska kuna); ne sklanja se
Hrvatskoj moraju znati ... HRT (Hrvatska radio-televizija) G
HR (human resources) 1. > ljudski HRT-a, D HRT-u (v. toËku 3.2.1.)
potencijali: HR struËnjak > struËnjak za HRT-ov; G HRT-ova, D HRT-ovu:
ljudske potencijale (v. toËku 2.7.) gledatelj HRT-ovoga programa > gledatelj
HRT-ova programa (v. toËku 3.2.6.)
Kratica HR (od human resources) široko Hrvatska radio-televizija (v. toËku 3.3.7.)
je prihvaÊena u poslovnoj komunikaciji. Hrvatski paraolimpijski odbor
Kad bismo predložili da se zamijeni hvala; hvala za > hvala na: Hvala za
kraticom LJP, ta kratica sigurno ne bi poziv. > Hvala na pozivu.; Hvala za
bila prihvaÊena. Taj primjer možemo pozornost. > Hvala na pozornosti. (v.
usporediti s kraticom PC (za osobno toËku 1.5.); Hvala lijepo. > Hvala lijepa.
raËunalo) koju do danas nije zamijenila hyperlink > hiperpoveznica
kratica OR. Katkad (o tome više u hypermarket > hipermarket
toËki 2.7.) neke kratice iz stranih jezika hypertext > hipertekst; hipertekstni
prihvaÊamo zbog njihove uËestalosti i HŽ (Hrvatske željeznice) G HŽ-a, D HŽ-u
prihvaÊenosti u odreenoj struci. Stoga (v. toËku 3.2.1.)
176
RjeËnik
I
J 177
RjeËnik
i te kako IMF (International Monetary Fund) >

IC (immediate comsumption) > MMF (Meunarodni monetarni fond)
neodgoena konzumacija; konzumacija (v. toËku 2.7.)
na prodajnome mjestu (v. toËku 2.7.) imidž
ice cube > kockica leda immediate comsumption > neodgoena
idealista; G idealiste, D idealisti > konzumacija; konzumacija na
idealist; G idealista, D idealistu (v. toËku prodajnome mjestu
3.3.1.) impact, impakt > utjecaj
identiËan > istovjetan impeachment > opoziv
identificirati > prepoznati, otkriti: imperativ 1. dobro: ‘glagolski naËin’; 2.
identificirati izvore stresa > otkriti > najvažniji zadatak: imperativi Odjela
izvore stresa za marketing > najvažniji zadaci/zadatci
identifikacija > prepoznavanje: Odjela za marketing
identifikacija problema > prepoznavanje implatacija > implantacija > usaivanje
problema implementacija 1. > provedba,
ie. (lat. id est; engl. that is) > tj.; odnosno primjena: implementacija propisa
(v. toËku 2.7.) > provedba propisa, implementacija
ignore lista > popis neželjenih programa > provedba programa; 2. >
pošiljatelja (e-poruka) prihvaÊanje: implementacija zakonskih
igra rijeËi > igra rijeËima odredaba EU-a u hrvatsko zakonodavstvo
igrati; igrati ulogu > imati ulogu; igrati > prihvaÊenje zakonskih odredaba EU-a
znaËajnu ulogu > imati veliku/važnu/ u hrvatsko zakonodavstvo; 3. > uvoenje:
znatnu ulogu, biti velik/važan/znatan implementacija sustava > uvoenje sustava;
IJP (inicijalna javna ponuda); G IJP-a, implementacija novog okusa > uvoenje
D IJP-u (v. toËku 3.2.1.)
novog okusa
ikad; najbolji proizvod ikad > najbolji
proizvod dosad (v. toËku 2.11.)
ilegalan > nezakonit RijeË implementacija podrijetlom
image > imidž je iz latinskoga jezika (implere
imati; imati djelovanje > djelovati: Neki ‘ispuniti, napuniti, dopuniti’), a pod
od preparata imaju anticelulitno djelovanje utjecajem engleskoga jezika poËela
> Neki od preparata djeluju anticelulitno; se upotrebljavati u kontekstima i
imati znanje > znati: imati znanje stranog znaËenjima u kojima se upotrebljava
jezika > znati strani jezik; imati za temu > u njemu. Osobito je Ëesta u pravnome
tema je: broj ima za temu > tema je broja i administrativnome jeziku. Za
(Ëasopisa, lista); imamo porast prodaje > rijeË implementacija u hrvatskome
prodaja je porasla; ima za cilj > cilj je: postoje dobre zamjene, npr. provedba
Ta suradnja ima za cilj poboljšanje prodaje (implementacija dogovora, sporazuma
> Cilj je te suradnje poboljšanje prodaje; > provedba dogovora, sporazuma)
ima za posljedicu > posljedica je: i prihvaÊanje (npr. implementacija
Reklama ima za posljedicu porast prodaje. europskih zakona u hrvatsko
> Porast prodaje posljedica je reklame. zakonodavstvo > prihvaÊanje europskih
(v. toËku 1.5.2.) zakona u hrvatsko zakonodavstvo). Ta
IMCR (Incident management and crisis se rijeË sve ËešÊe upotrebljava i izvan
resolution) G IMCR-a, D IMCR-u ‘Sustav podruËja administrativnoga konteksta.
upravljanja kriznim situacijama’ (v. Npr. u marketinškome kontekstu
toËku 2.7.) govori se o implementaciji proizvoda,
178
I/J
implementaciji novog okusa itd., umjesto indikator > pokazatelj: kljuËni indikatori
o uvoenju proizvoda, uvoenju novog poslovnih rezultata > kljuËni pokazatelji
okusa itd. poslovnih rezultata
indirektan > neizravan: indirektni
implementirati 1. > provesti, primijeniti: troškovi > neizravni troškovi; indirektna
implementirati propise > provesti propise, prodaja > neizravna prodaja
individua > osoba
implementirati program > provesti
individualni > osobni; pojedinaËni;
program; 2. > prihvatiti: implementirati
individualni plan razvoja > osobni
zakonodavstvo EU-a u hrvatske zakone >
razvojni plan (v. toËku 3.4.7.)
prihvatiti zakonodavstvo EU-a u hrvatske
inducirati > potaknuti: inducirati
zakone; 3. uvesti: implementirati sustav >
proizvodnju > potaknuti proizvodnju
uvesti sustav; implementirati novi okus >
induction > uvod; uvodni program (za
uvesti novi okus
nove zaposlenike)
import > uvoz
inflacija
Importanne Centar, G Importanne
inflacioni > inflacijski (v. napomenu uz
Centra, D Importanne Centru
akcioni)
Importanne Galleria, G Importanne
info-linija > infolinija (v. toËku 3.3.5.),
Gallerije, D Importanne Galleriji
informacijska linija: besplatna info-
importirati > uvesti
linija > besplatna infolinija, besplatna
impresija > dojam
informacijska linija
impuls > poticaj
informacijski 1. ‘koji se odnosi na
impulsivan > impulzivan
informacije’: informacijske znanosti,
impulsna zona > poticajno podruËje (u
informacijske tehnologije; 2. informacijski
trgovinama)
izvor > izvor informacija
impulzivna kupovina > neplanirana
informatiËki ‘koji se osnosi na
kupnja
informatiku’: informatiËki priruËnik
imputirati > unijeti: imputirati podatke > informativno-edukativni >
unijeti podatke informacijsko-edukacijski:
in come > dolazni: in come telefonski informativno-edukativni štand >
pozivi > dolazni telefonski pozivi informacijsko-edukacijski štand
INA (Industrija nafte); G INA-e, informiran 1. ‘koji raspolaže
D INA-i = Ina G Ine, D Ini (v. toËku 3.2.1.)
informacijama, obavijestima’ >
INA-in, G INA-ina, D INA-inu: u INA- obaviješten: Dobro je informiran
inom poslovanju > u INA-inu poslovanju o kretanjima na tržištu. > Dobro je
= Inin, G Inina, D Ininu: u Ininom obaviješten o kretanjima na tržištu.;
poslovanju > u Ininu poslovanju (v. toËku 2. ‘koji je nastao temeljem Ëije
3.2.6.) obaviještenosti’ > utemeljen na
INA Osijek Petrol, G INA Osijek Petrola, podacima/podatcima: informirani izbor
D INA Osijek Petrolu: Na crpkama INA > izbor utemeljen na podacima/podatcima
Osijek Petrola (v. toËku 3.4.7.) (v. toËku 1.3.)
INAS (Industrija alatnih strojeva); inicijalni > poËetni, temeljni: inicijalna
G INAS-a, D INAS-u (v. toËku 3.2.1.) istraživanja > poËetna istraživanja;
inbox > sanduËiÊ (za dolaznu e-poštu)) inicijalni kapital > poËetni, temeljni kapital
incidencije > pojave inicijativa 1. > poticaj; 2. > aktivnost:
index > indeks: index kvalitete > indeks Projekt ukljuËuje pet inicijativa. > Projekt
kvalitete ukljuËuje pet aktivnosti.
179
RjeËnik
inicijativan 1. > poduzetan: inicijativan studijski program > cjeloviti studijski

zaposlenik > poduzetan zaposlenik; 2. > program; integralni sustav upravljanja
poticajan: inicijativan posao > poticajan kvalitetom > cjeloviti sustav upravljanja
posao kvalitetom
Inin, G Inina, D Ininu: u Ininom intencija > namjera
poslovanju > u Ininu poslovanju = INA- intenzivirati > pojaËati; poboljšati,
in, G INA-ina, D INA-inu: u INA-inom pospještiti: intenzivirati suradnju >
poslovanju > u INA-inu poslovanju = (v. poboljšati, pospješiti suradnju
toËku 3.2.6.) interakcija > meudjelovanje
injektiranje 1. > umetanje; injektiranje interes 1. > zanimanje; 2. dobro: ‘korist’:
poslovnoga priloga > umetanje poslovnog imati/naÊi u Ëemu svoj interes
priloga; 2. > ubrizgavanje, uštrcavanje (o interesantan > zanimljiv
tekuÊini) interface > suËelje
injektirati 1. > umetnuti; 2. > ubrizgati, internacionalni > meunarodni
ubrizgavati, uštrcati, uštrcavati internet (service) provider > davalac
inkognito > potajno, tajno pristupa (v. toËku 3.3.2.)
inkompatibilan > nespojiv Internet > internet (v. toËku 2.1.)
inkompatibilnost > nespojivost internet (pridjev) > internetski:
inkorporirati > ukljuËiti, pripojiti internet-adresa, internet adresa >
insider selling > unutarnja prodaja internetska adresa; internet-bankarstvo,
(najvažnijih dionica) internet bankarstvo > internetsko
insistirati > inzistirati > ustrajati; bankarstvo; internet-izdanje, internet
zahtijevati; inzistiram na tome > ustrajem izdanje > internetsko izdanje; internet-
u tome; zahtijevam to prodaja, internet prodaja > internetska
inspiracija > nadahnuÊe prodaja; internet-prodavaonica, internet
inspirirati > nadahnuti prodavaonica > internetska prodavaonica;
instalacija 1. > postavljanje, ugradnja: internet-stranica, internet stranica >
instalacija plinskih cijevi > postavljanje internetska stranica, mreæna stranica (v.
plinskih cijevi; 2. dobro: ‘ono što toËku 3.3.6.)
je postavljeno’: plinska instalacija;
umjetniËka instalacija
Uz rijeË internet važno je napomenuti
instalirati > postaviti, ugraditi
dvoje. Prvo, ta se rijeË beziznimno piše
instant > instantni: instant kava >
malim slovom. Drugo, gdje god se rijeË
instantna kava; instant napitak > instantni
internet pojavljuje u pridjevnoj funkciji,
napitak
treba je zamijeniti pridjevom internetski.
instantno > odmah: isplaÊuje se instantno
Naime, kad iz engleskoga preuzimamo
> isplaÊuje se odmah (v. toËku 2.12.)
npr. naziv internet page, ne Ëinimo
institucija > ustanova
dobro ako page prevedemo sa stranica,
institucionalni > institucijski
a rijeË internet ostavimo kako jest.
instruiranje > pouËavanje
Pridjev od rijeËi internet u hrvatskomu
instrukcija 1. > uputa, naputak;
je internetski, dakle: internetska stranica
2. dobro: instrukcije: instrukcije iz
ili, joπ bolje, mreæna stranica.
matematike
insuficijentan > nedostatan
integralan > cjelovit, potpun: integralne interni > unutrašnji: interni natjeËaj
žitarice > cjelovite žitarice; integralno > unutrašnji natjeËaj; interni treninzi
brašno > cjelovito brašno; integralni > radionice unutar tvrtke; unutrašnje
180
I/J
radionice projektiranje graevina ili tehniËkih

interpersonalni > meuljudski ili industrijskih postrojenja
interpretacija 1. > tumaËenje: razliËite − svaku djelatnost koja se temelji na
interpretacije zakona > razliËita tumaËenja znanju i vještini inženjera
zakona; 2. > izvedba: interpretacija − skup znanja i poslova meusobno
glazbenog djela > izvedba glazbenog djela povezanih radi dobivanja odreenih
interview > intervju rezultata (npr. financijski inženjering).
intruder > privlaËivaË pozornosti Za drugo bi se od gore navedenih
znaËenja (svaka djelatnost koja se
U opÊemu engleskom jeziku rijeË temelji na znanju i vještini inženjera)
intruder oznaËuje uljeza, nametljivca, mogla upotrebljavati rijeË inženjerstvo.
neželjenog, neljubaznog posjetitelja Za prvo i treÊe znaËenje naziv
i tomu sliËno. Kao marketinški naziv inženjering u hrvatskome jeziku posve
oznaËuje predmet koji je namijenjen je prihvaÊen i nema valjane zamjene.
privlaËenju pozornosti − privlaËivaË PrihvaÊen je i u hrvatskim zakonima.
pozornosti. Zanimljivo je kako rijeË
opÊega jezika koja oznaËuje nešto IPO (initial public offering) > IJP
izrazito nepoželjno i negativno (inicijalna javna ponuda) (v. toËku 2.7.)
(smetnju), upravo odvlaËenje pozornosti iregularan > 1. nepravilan, 2. >
s Ëega, u marketinškome nazivlju nepropisan
dobiva posve drukËiju perspektivizaciju iritacija > nadraženost, nadraživanje
te oznaËuje pozitivnu stvar: privlaËenje ishrana 1. (ljudska) > prehrana; 2.
pozornosti. dobro: ishrana životinja, ishrana pasa,
ishrana peradi
invalidan 1. dobro: ‘koji ima veÊe iskomunicirati; iskomunicirati što
tjelesno ošteÊenje’: invalidna osoba; > obavijestiti, izvijestiti o Ëemu:
2. > nepotpun, nevaljan: invalidna iskomunicirati novi proizvod > obavijestiti,
(poslovna) dokumentacija > nepotpuna izvijestiti o novome proizvodu
(poslovna) dokumentacija
invaliditet > invalidnost: osoba s Glagol komunicirati znaËi ‘uspostavljati
invaliditetom > osoba s invalidnošÊu i održavati komunikaciju s kim’:
inventory management > upravljanje Uvijek rado komuniciram (‘održavam
zalihama komunikaciju’) s nadreenima. U
investicijska ulaganja > ulaganja hrvatskome standardnom jeziku glagol
(v. toËku 1.5.1.) komunicirati ima samo dopunu u
investirati > uložiti, ulagati instrumentalu: komunicirati s kim. Nije
investitor > ulagaË ga dobro upotrebljavati s dopunom
involviranost > ukljuËenost u akuzativu: komunicirati što (u
inž. > ing. znaËenju ‘prenositi ili prenijeti kakvu
inžinjer > inženjer obavijest, obavješÊivati, obavijestiti
inžinjering > inženjering o Ëemu’), npr.: Tako komuniciramo
prehrambene vrijednosti svojih proizvoda.
RijeË inženjering u hrvatskome jeziku Umjesto toga trebalo bi: Tako dajemo
oznaËuje: podatke o prehrambenim vrijednostima
− skup djelatnosti kojima je cilj svojih proizvoda. Analogno tomu,
racionalno i funkcionalno nije dobro upotrebljavati ni glagol
181
RjeËnik
iskomunicirati s dopunom u akuzativu: istovremeno > istodobno

iskomunicirati što (‘prenijeti kakvu Istrabenz, G Istrabenza, D Istrabenzu
obavijest, obavijestiti o Ëemu’). Takva je Istrabenzov, G Istrabenzova,
pogrešna uporaba glagola iskomunicirati D Istrabenzovu; iz Istrabenzovog
Ëesta u poslovnome kontekstu, npr.: poslovanja > iz Istrabenzova poslovanja

iskomunicirati novi proizvod umjesto (v. toËku 3.2.6.)
obavijestiti o novome proizvodu, IT struËnjak > struËnjak za
iskomunicirati zakljuËke zaposlenicima informacijske tehnologije
umjesto obavijestiti zaposlenike o IvanšËica
zakljuËcima. iz razloga što > zato što, zbog toga što,
stoga što, jer: Nije to napisao iz razloga
iskopavanje 1. > iskapanje; 2. dobro: što nije imao vremena. > Nije to napisao
u arheologiji zato što nije imao vremena. (v. toËku
iskopavati > iskapati 1.5.3.)
iskopirati > kopirati iz; profesorica iz matematike > profesorica
ispeglati 1. > izglaËati: ispeglati košulju matematike; Ëizme iz kože > Ëizme od kože;
> izglaËati košulju; 2. > sniziti, srezati: sok iz višanja > sok od višanja; ŠeÊeri
ispeglati cijene > sniziti cijene, srezati mogu potjecati izravno iz biljaka. > ŠeÊeri
cijene mogu potjecati izravno od biljaka.
ispod; Bacio se ispod stola > Bacio se pod (v. toËku 3.4.10.)
stol. (v. toËku 3.4.10.) iza 1. dobro u mjesnome znaËenju:
ispoljavati > pokazivati Stani iza Ane.; 2. u vremenskome
ispoštovati > poštovati: ispoštovati znaËenju > poslije, nakon: Doi iza pet.
dogovor > poštovati dogovor > Doi poslije/nakon pet. (v. toËku 3.4.10.)
ispravka > ispravak iza kako > nakon što; Iza kako je došao ...
ispred 1. dobro: u mjesnome znaËenju: > Nakon što je došao (v. toËku 3.4.11.)
Stani ispred Ane. 2. > uime: Pozdravio je izaÊi; prez. izaem ...izau > iziÊi; prez.
goste ispred svih zaposlenika. > Pozdravio iziem ...iziu (v. toËku 3.3.11.)
je goste uime svih zaposlenika. 3. > prije: izbrojati > izbrojiti; prez. izbrojim
ProljeÊe je ispred ljeta. > ProljeÊe je prije ...izbroje (v. toËku 3.3.11.)
ljeta. (v. toËku 3.4.10.) izdati 1. > objaviti: izdati knjigu > objaviti
isprint > ispis knjigu; 2. dobro: ‘iznevjeriti; poËiniti
isprintati > ispisati izdaju’: izdati prijatelja
istaÊi > istaknuti izdavaË = nakladnik
isti; praksa i propusti koji su posljedice izdogovarati > dogovoriti
iste > praksa i propusti koji su njezina iziskivati > tražiti, zahtijevati; Taj
posljedica (v. toËku 1.5.) posao iziskuje koncentraciju. > Taj posao
isticati 1. ‘naglašivati’: uvijek istiËu svoje zahtijeva koncentraciju.
uspjehe, 2. > istjecati (o tekuÊini ili izlistati > ispisati
vremenu): voda istiËe iz bazena > voda izlišan > suvišan, nepotreban: Izlišno
istjeËe iz bazena; istiËe rok za podnošenje je o tome govoriti. > O tome je nepotrebno
ponuda > istjeËe rok za podnošenje ponuda govoriti.
istovjetan izmeu ostaloga > meu ostalim
182
I/J
(v. toËku 3.4.10.) napad > napasti; izvršiti plaÊanje >

izmjenjiv = izmjenljiv platiti; izvršiti pregled > pregledati;
iznad; Letio je iznad grada > Letio je izvršiti prisilu > prisiliti; izvršiti uplatu
nad gradom (v. toËku 3.4.10.) > uplatiti (v. toËku 1.5.2.)
iznajmiti 1. dobro: ‘dati u najam’:
iznajmiti stan prijateljima; 2. ‘uzeti u
najam’ > unajmiti: Iznajmio je novi stan
i odmah se u njega uselio. > Unajmio je
novi stan i odmah se u njega uselio.
iznešen, iznijet > iznesen (v. toËku J
3.2.10.)
izobrazba ‘proces u kojemu se Jack Daniel’s, G Jack Daniel’sa D Jack
organizirano stjeËu kakva znanja’ (v. Daniel’su: uzmi bocu Jack Daniel’sa
napomenu uz edukacija) jackpot > velik dobitak, veledobitak
izobrazba izvan-radnog-mjesta > jašiti; prez. 1. l. jd. jašim, 3. l. mn. jaše >
izobrazba izvan radnog mjesta (v. jahati; prez. 1. l. jd. jašem, 3. l. mn. jašu
toËku 2.4.) javnobilježniËki (< javni bilježnik)
izobrazba na-radnome-mjestu > jazz dance G jazz dancea, D jazz danceu:
izobrazba na radnome mjestu (v. prvakinja u jazz danceu
toËku 2.4.) jedanput (v. toËku 3.1.3.)
izoËan 1. dobro: za osobe: izoËni (npr. jedanputa > jedanput (3.3.12.)
u zapisniku) = odsutni; 2. (za neživo) > jesenji > jesenski
odsutan (v. napomenu uz nazoËan) jingle > džingl > kratka reklamna
izolirati 1 > odvojiti, izdvojiti; 2. dobro: poruka
‘postaviti izolaciju’: izolirati žicu, izolirati JIT (just in time) > (isporuka) na
sobu vrijeme (v. toËku 2.7.)
izorganizirati> organizirati job description > opis posla
izotoniËki > izotoniËni: izotoniËki joint venture > zajedniËko ulaganje,
napitak > izotoniËni napitak zajedniËki pothvat
izraËunat > izraËunan (v. toËku 3.2.10.) Joker (< Joško Kerum); Ëita se [joker],
izuzetak > iznimka a ne [džoker]
izuzetan > izniman jugoistoËni
izuzetno > iznimno jugozapadni
izvežen > izvezen (v. toËku 3.2.10.) juice > džus (v. toËku 2.8.)
izviniti se > ispriËati se: Izvinite! > jumbo plakat > veliki plakat
Oprostite! IspriËavam se! Žao mi je! jumbo poruka > velika poruka
izvinjavati se > ispriËavati se junk mail > neželjene
izvješÊe = izvještaj (v. toËku 1.3.) (elektroniËke) poruke
izvješÊivati = izvještavati (v. toËku 1.3.) Juraj; G A Jurja, D L Jurju, I Jurjem
izvoditelj > izvoaË: izvoditelj radova > (v. toËku 3.2.2.)
izvoaË radova jurisdikcija
izvršiti; izvršiti dostavu > dostaviti; Južna Amerika
izvršiti korekciju > korigirati; izvršiti južnoameriËki (< Južna Amerika)
183
RjeËnik
K
184
K
KA (key accounts) > kljuËni kupci; KA

grupa > skupina kljuËnih kupaca RijeËi gdje, kamo i kuda nisu sinonimi.
k(a); Sestra ide kod brata. > Sestra ide k Gdje pita za mjesto na kojemu se
bratu. Sestra ide bratu. (ali: Sestra je kod što nalazi i uvijek dolazi uz glagole
brata.); Krenuo je k gradu. > Krenuo je ka mirovanja: Gdje stanuješ?, Gdje si
gradu. (v. toËke 3.1.11. i 3.4.10.) parkirao automobil?. Kamo pita za
kabel G kabela, D kabelu, mn. N kabeli cilj kakva kretanja, npr.: Kamo ideš?,
kablovska televizija > kabelska televizija Kamo putuješ? pitanja su koja znaËe:
‘Koji je cilj tvojega kretanja?, Koji je
cilj tvojega putovanja?’. Kuda pita za
Množina rijeËi kabel je kabeli, a genitiv
smjer kretanja te pitanja Kuda ideš?,
te rijeËi kabela. »esto se griješi tako
Kuda putuješ? znaËe: ‘Kojim smjerom ili
da se upotrebljava množina kablovi
putom ideš?, Kojim smjerom ili putom
i genitiv kabla, ali to su množina i
putuješ?’. Tako bi odgovor na pitanje
genitiv rijeËi kabao, a ne rijeËi kabel.
Kamo ideš? mogao biti Na Trg bana
U hrvatskome standardnom jeziku
JelaËiÊa, a na pitanje Kuda ideš? mogao
ne provodi se glasovna promjena
bi biti Maksimirskom, Vlaškom, pa Starom
nepostojano e osim u nekim kajkavskim
Vlaškom.
prezimenima i imenima mjesta (npr.
Gubec, G Gupca, »akovec, G »akovca) te
stoga imenica kabel ne može u genitivu kanal prodaje > prodajni kanal (v. toËku
jednine glasiti kabla ni u množini glasiti 3.4.7.)
kablovi. S istoga razloga pridjev izveden kao takav; Posao kao takav nije težak. >
od kabel glasi kabelski, a ne kablovski. Posao nije težak. Taj posao nije težak.
(v. toËku 1.5.)
kapitalni > glavni, temeljni, osnovni,
kafiÊ
bitni, najvažniji, kljuËni: kapitalni
kakao G kakaa, D kakau: napitak s mnogo
problem > osnovni problem; kapitalni
mlijeka i malo kakaoa > napitak s mnogo
objekt > najvažniji objekt; kapitalno
mlijeka i malo kakaa
pitanje > kljuËno pitanje; kapitalna
kako ...tako > i ...i: kako za tvrtku, tako
ulaganja > temeljna ulaganja
i za kupca. > i za tvrtku i za kupca.;
karakter; 1. imati kakav karakter >
druženje kako sudionika tako i ostalih
biti kakav: Te sportske priredbe imaju
> druženje sudionika i ostalih (v. toËku
masovni karakter. > Te su sportske priredbe
3.4.11.)
masovne.; 2. > obilježje: humanitarni
kalkulacija > izraËun: kalkulacija cijena >
karakter projekta > humanitarno
izraËun cijena
obilježje projekta
kalkulator
kalkulirati 1. > raËunati; 2. > karakteristika 1. za osobu > osobina,
procjenjivati okolnosti znaËajka: Markova karakteristika >
kaloriËan ‘koji ima mnogo kalorija, koji Markova osobina; 2. za neživo > svojstvo,
je visoke kalorijske vrijednosti’: znaËajka: karakteristika proizvoda >
kaloriËna hrana svojstvo proizvoda, znaËajka proizvoda
kalorijski ‘koji se odnosi na kalorije’:
kalorijska vrijednost Umjesto rijeËi karakteristika u
kamatni spread > kamatna marža standardnome je jeziku bolje
kamo; pita za cilj: Kamo si krenuo? upotrijebiti koju od rijeËi znaËajka,
(‘Prema kojemu si cilju krenuo?’) osobina, svojstvo ili odlika. Pritom treba
185
RjeËnik
voditi raËuna o tome da te rijeËi nisu cascade. Glagol to cascade u osnovnome

istoznaËne. Osobinu može imati samo se znaËenju odnosi na vodopad,
što živo, npr. osoba ili životinja, a toËnije na vodu u vodopadu, i znaËi
svojstva imaju stvari. Može se npr. ‘padati, spuštati se u velikoj koliËini
govoriti o voditeljevim osobinama, s jedne razine na sljedeÊu i tako u
ali o svojstvima raËunala. Odlika je nizu’. U prenesenome znaËenju taj
pozitivna osobina, pa je pogrešno glagol znaËi opÊenito ‘obilato padati,
reÊi: Njegova je odlika zbunjenost. Ta spuštati se’, kao npr. u rjeËniËkomu
bi reËenica trebala glasiti: Njegova primjeru: Pink geraniums cascade over
je osobina zbunjenost. Od navedenih my balcony. U poslovnom jeziku ta rijeË
bliskoznaËnica najširi znaËenjski oznaËuje i prosljeivanje Ëega (obiËno
opseg ima rijeË znaËajka koju se može poruke, obavijesti, naloga itd.) s više
upotrijebiti i kad je rijeË o živomu i na nižu razinu. Osim što je preuzeta
kad je rijeË o neživomu, i kad je rijeË o iz engleskoga, ta je rijeË i duboko
dobroj ili lošoj osobini, i kad je rijeË o metaforiËna, što je u engleskome jeziku
dobrome ili lošemu svojstvu. obiËno, a u hrvatskome poslovnom
i strukovnom jeziku samo iznimno
karboniziran > gaziran: karbonizirana prihvatljivo. Stoga umjesto glagola
voda > gazirana voda kaskadirati u poslovnoj komunikaciji
treba upotrebljavati glagol proslijediti ili
U hrvatskome jeziku internacionalizam prosljeivati. Obje su zamjene moguÊe,
karbonizirati znaËi ‘pougljeniti, ovisno o kontekstu, jer je glagol
pougljenjivati’. U skladu s tim glagolski kaskadirati dvovidni glagol.
pridjev trpni karboniziran znaËi
‘pougljenjen’, npr.: karbonizirane kosti. kasnije 1. dobro: komparativ od kasno:
U engleskome pridjev carbonated Danas sam došla kasno, sutra Êu doÊi još
znaËi ‘gaziran’, a njegovo prevoenje kasnije; 2. > poslije. ReÊi Êu ti kasnije. >
na hrvatski pridjevom karboniziran ReÊi Êu ti poslije.
primjer je lažnoga prijatelja (v. toËku kauza > uzrok, razlog
2.12.). Umjesto pridjeva karboniziran, kazino > kasino
kad je rijeË o piÊima, treba KBI (Key Bussines Indicator); G KBI-a,
upotrebljavati pridjev gaziran te ne D KBI-u, mn. N KBI-evi > kljuËni
govoriti o karboniziranome napitku ili poslovni pokazatelj (v. toËke 2.7. i 3.2.1.)
karboniziranoj vodi, nego o gaziranome kÊi, G kÊeri, D kÊeri, A kÊer: Upoznao
napitku ili gaziranoj vodi. sam njegovu kÊi. > Upoznao sam njegovu
kÊer. Ovo mi je kÊer. > Ovo mi je kÊi.
kargo > teret Kerum, G Keruma, D Kerumu
kartridž > kutija s tonerom Kerumov (< Kerum), G Kerumova, D
kazeta > kaseta Kerumovu: od Kerumovog dobavljaËa >
kaskadirati > proslijediti, prosljeivati od Kerumova dobavljaËa (v. toËku 3.2.6.)
(na niže razine); Njihove poruke key account > kljuËni klijent, kljuËni
kaskadiramo putem podružnica > Njihove kupac; služba za key accounte > služba za
poruke prosljeujemo putem podružnica. kljuËne klijente, služba za kljuËne kupce
key account manager > voditelj (službe)
Kaskadirati je rijeË preuzeta iz za kljuËne klijente, voditelj (službe) za
engleskoga jezika prema glagolu to kljuËne kupce
186
K
key event > kljuËni dogaaj; prekretnica kockasta zgrada, ali i u prenesenome
key user > kljuËni korisnik: SAP key user znaËenju: kockasta košulja (uz karirana
> kljuËni korisnik sustava SAP košulja)
key word > kljuËna rijeË kod; iÊi kod koga > iÊi komu; Pogriješio
keyboard > tipkovnica je kod zbrajanja. > Pogriješio je pri
kick-off > poËetni, uvodni; kick-off zbrajanju. (v. toËku 3.4.10.)
meeting > poËetni sastanak, uvodni koji 1. A kojega (za živo): suradnik kojega
sastanak sam sreo; 2. A koji (za neživo): oglas
kifl > kifla kojega sam proËitao > oglas koji sam
kikiriki, G kikirikija, D kikirikiju proËitao (v. toËku 3.4.3.)
kino; kinoamater, kinodvorana, koincidencija > sluËajnost, podudarnost
kinooperater, kinopredstava, kola; opÊa imenica, podrazumijeva sve
kinoulaznica (v. toËku 3.3.5.) kola-napitke
kišan = kišovit: kišan dan = kišovit dan, kolaboracija > suradnja
kišna godina = kišovita godina, kišno kolega; taj kolega, mn. ti kolege i te
vrijeme = kišovito vrijeme kolege: To su novi kolege. = To su nove
kit 1. > pribor; 2. > komplet; Bistra kit > kolege.
Bistrin komplet kolekcija > zbirka, skupina; kolekcija
klarifikacija > pojašnjenje proizvoda > skupina proizvoda
klasa 1. > razred: roba prve klase > kolona 1. > stupac: Upiši podatke u treÊu
prvorazredna roba; klasa proizvoda kolonu u tablici. > Upiši podatke u treÊi
> razred proizvoda; 2. dobro u stupac u tablici. 2. dobro: dugaËak red
oznaËavanju dokumenata vozila: kolona pred graniËnim prijelazom.
klasificirati > razvrstati, razvrstavati: komande 1. > naredbe; 2. > upravljaËki
klasificirati proizvode > razvrstati, ureaj
razvrstavati proizvode komercijalni > trgovinski, trgovaËki
klasifikacija > razredba kometa > komet
klaster 1. > skupina, skup: klaster komisija 1. > povjerenstvo; 2. dobro: u
poduzeÊa > skupina poduzeÊa; klaster ekonomiji (vrsta ugovora)
raËunala > grozd raËunala; 2. dobro u komision > komisija; ugovor o komisionu
glazbi: klaster tonova (v. napomenu uz > komisijski ugovor
cluster) komisioner > komisionar
klimatski ‘koji se odnosi na klimu’: komisioni > komisijski; komisiona
klimatski pojas prodaja > komisijska prodaja (v.
klimatizacijski ‘koji se odnosi na napomenu uz akcioni)
klimatizaciju’: klimatizacijski ureaj komitet > odbor
klima-ureaj > klimatizacijski ureaj komitment > obaveza, obveza
(v. toËku 3.3.6.) kompanija > tvrtka: roditeljska
kliše > klišej kompanija > matiËna tvrtka
klišejiziranost komparacija > usporedba
klišejizirati kompatibilan > spojiv
klizak > sklizak; Oprez klizak pod! > kompatibilnost > spojivost
Oprez, sklizak pod! kompetencije > znanja i vještine;
kn (kuna) 5kn > 5 kn (v. toËku 2.5.) upravljaËke kompetencije > upravljaËka
know-how > znanje i iskustvo znanja i vještine
koalicija > savez kompetentan 1. > upuÊen; mjerodavan;
kockast; dobro: ‘koji ima oblik kocke’: 2. > struËan; kompetentno obavljanje
187
RjeËnik
poslova > struËno obavljanje poslova odvija izmeu dviju ili više strana
kompetentnost, kompetencija 1. > u kojemu se meu njima prenose i
upuÊenost, mjerodavnost; 2. > struËnost razmjenjuju obavijesti. U engleskome
kompeticija > natjecanje rijeË communication ima i znaËenje
kompetitor > konkurent, takmac ‘poruka’, ali to znaËenje nema hrvatska
kompjuter, kompjutor > raËunalo rijeË komunikacija. U marketingu se
kompjuterski, kompjutorski > rijeË komunikacija upotrebljava i da
raËunalni: kompjuterski jezik > raËunalni bi se oznaËio kakav predmet, tj. na
jezik; kompjuterski program > raËunalni njemu ispisana reklamna poruka, pa se
program; kompjutorski redakcijski sustav > npr. govori o stolnoj komunikaciji (npr.
raËunalni redakcijski sustav cjeniku), trajnoj ili stalnoj komunikaciji
kompjutorizacija > uvoenje raËunala, (naljepnicama ili slikama koje kad se
opremanje raËunalima postave ostaju na mjestu dulje vrijeme).
kompleksan > složen: kompleksni RijeË komunikacija u tom znaËenju
poslovni sluËajevi > složeni poslovni ne pripada hrvatskomu standardnom
sluËajevi jeziku i umjesto nje treba upotrebljavati
kompleks-rješenja 1. > složena rješenja; izraze reklamna obavijest, reklamna
2. > skup rješenja poruka.
komuniciranje 1. > komunikacija:
tehnologija komuniciranja > tehnologija komunikacijski ‘koji se odnosi na
komunikacije; 2. komuniciranje Ëega komunikaciju’: komunikacijski procesi
komu > obavješÊivanje koga o Ëemu: komunikativan ‘koji lako komunicira s
komuniciranje kupcu razloga posjeta > drugima’: komunikativan Ëovjek
obavješÊivanje kupca o razlogu posjeta; komunikator 1. > reklamni omot,
3. > davanje obavijesti, obavješÊivanje: reklamna poruka: komunikator s
svrha nosaËa cjenika je komunikacija limenkom > reklamni omot s limenkom 2. >
cijena > svrha nosaËa cjenika je prenositelj, posredovatelj: komunikator
obavješÊivanje o cijenama reklamne poruke > prenositelj reklamne
komunicirati 1. > prenijeti: materijal poruke
komunicira marketinške poruke >
materijal prenosi marketinške poruke; RijeË komunikator u nazivu komunikator
2. komunicirati koga > komunicirati s limenkom oznaËuje omot, obiËno
s kim: komunicirati voditelja odjela kartonski, koji s proizvodom
> komunicirati s voditeljem odjela (v. (limenkom) Ëini cjelinu i prenosi
napomenu uz iskomunicirati) reklamnu poruku. U engleskome rijeË
komunikacija 1. dobro: ‘proces u communicator u prvome redu oznaËuje
kojemu se prenosi obavijest’; 2. osobu koja komunicira s kime, a
‘predmet kojim se prenosi obavijest ili prijenosom znaËenja i predmet koji
reklamna poruka’ > reklamna obavijest, prenosi kakvu (reklamnu) poruku.
reklamna poruka: stolna komunikacija > SliËno kao i rijeË komunikacija u
stolna obavijest, stolna reklamna poruka; znaËenju ‘predmet s reklamnom
trajna komunikacija, stalna komunikacija porukom ili reklamna poruka’, ni rijeË
> trajna obavijest, trajna reklamna poruka komunikator ne treba upotrebljavati
izvan njezina osnovnoga znaËenjskoga
RijeËju komunikacija u hrvatskome opsega (osobe koja s kime komunicira).
se jeziku oznaËuje proces koji se Stoga umjesto toga anglizma kao
188
K
marketinški naziv treba upotrebljavati > Limenka je metalni spremnik u koji se

hrvatski naziv reklamni omot. pakira piÊe.
kontemporarno > istodobno: Radit
koncept 1. > nacrt; 2. > pojam Êemo kontemporarno na dva projekta.
koncesija > Istodobno Êemo raditi na dvama
koncesioner > koncesionar (v. toËku projektima.
3.5.1.) kontent > sadržaj
koncesioni > koncesijski (v. napomenu kontigent > kontingent
uz akcioni) kontinuiran > neprekidan, stalan
KonËar Institut za elektrotehniku; kontinuirano > neprekidno
G KonËar Instituta za elektrotehniku, kontra > protiv
D KonËar Institutu za elektrotehniku (v. kontradikcija > proturjeËje
toËku 2.8.) kontrakt > ugovor
konekcija > spoj, veza kontraktor > ugovaraË, podugovaraË
konferencija; konferencija za tisak > kontribuirati > doprinositi, doprinijeti
konferencija za novinare kontribucija > doprinos
konflikt > sukob kontributor > doprinositelj, davatelj
konformacija 1. > prilagoivanje; 2. dopinosa; prinosnik, ulagatelj kapitala:
dobro: u kemiji individualni kontributor > pojedinaËni
konfrontirati > suprotstaviti: doprinositelj, pojedinaËni ulagatelj
konfrontirati mišljenja > suprotstaviti kapitala
mišljenja; konfrontirati se > suprotstaviti se kontrola > nadzor, provjera: kontrola
kongresmen > kongresnik knjiženja troškova > provjera knjiženja
konsekutivno > uzastopno, u nizu troškova, nadzor nad knjiženjem troškova;
konsekvencija > posljedica unutrašnja kontrola > unutrašnji nadzor
konsenzus > dogovor kontrolor 1. > nadzornik: kontrolor
konsolidacija > ujedinjavanje, kvalitete > nadzornik kvalitete; 2. dobro:
združivanje u vozilima: kontrolor karata
konstantan > stalan, nepromjenjiv, konvergencija > skupljanje, spajanje,
neprekidan združivanje
konstantno > stalno, nepromjenjivo, konvergencijsko novinarstvo >
neprekidno multimedijsko novinarstvo >
konstatacija > tvrdnja višemedijsko novinarstvo
kontakt broj, kontakt-broj > broj za konverter > pretvornik
kontakt: kontakt broj je 2480 167 > broj za konverzacija > razgovor
kontakt je 2480 167 (v. toËku 3.3.6.) konzalting 1. > savjetovanje; 2. dobro:
kontakt osoba, kontakt-osoba > osoba zakonom regulirana djelatnost u
za kontakt (v. toËku 3.3.6.) graditeljstvu
kontaktirati koga > kontaktirati s kim; konzultant > savjetnik
obratiti se komu: Kontaktirajte nas na konzultirati se > savjetovati se;
telefon. > Obratite nam se telefonski. (v. konzultirati koga > konzultirati se s kim
toËku 2.12.) (v. toËku 2.9.)
kontaminacija > zagaenje (v. Konzum G Konzuma, D Konzumu
napomenu uz oneËišÊenje) konzument > potrošaË
kontejner > spremnik: Limenka je Konzumov G Konzumova,
metalni kontejner u koji se pakira piÊe. D Konzumovu: u Konzumovom uredu > u
189
RjeËnik
Konzumovu uredu (v. toËku 3.2.6.) kredibilitet > vjerodostojnost

kooperacija 1. > suradnja; 2. dobro kreditor > vjerovnik, zajmodavac
‘udruga tvrtka’ kreiranje > stvaranje, oblikovanje:
kooperacijski ‘koji se odnosi na kreiranje narudžbe > oblikovanje
kooperaciju, udrugu tvrtka’ narudžbe, pisanje narudžbe
kooperativan > suradljiv kretati 1. ‘zapoËinjati postojati, trajati;
koordinator zapoËinjati kakvo djelovanje’ >
kopirati > preslikati poËinjati: KreÊe nova serija. > PoËinje
korak-po-korak > korak po korak (v. nova serija.; 2. dobro: ‘zapoËinjati
toËku 2.4.) kretanje’ (v. napomenu uz predstavljati)
korekcija > ispravak kriv 1. ‘koji nije onakav kakav bi trebao
korespondencija 1. > dopisivanje: biti’ > pogrešan/pogrješan, netoËan:
korespondencija meu odjelima > krivi odgovor > pogrešan/pogrješan,
dopisivanje meu odjelima; 2. > netoËan odgovor (v. toËku 1.3.); 2.
dopisi: numeriranje korespondencije > dobro: ‘koji je uËinio što loše, kojemu
obrojËivanje dopisa; korespondencija koja nije dokazana nevinost u sudskome
se šalje agencijama > dopisi koji se šalju postupku’: kriv po svim toËkama optužnice
agencijama; sastaviti korespondenciju > kroz; To Êe se postiÊi kroz provedbu
sastaviti dopis projekata. > To Êe se postiÊi provedbom
koristiti 1. > koristiti se: koristiti projekata.; poboljšati radni uËinak kroz
prednosti > koristiti se prednostima; redovite mjeseËne rasprave o njemu
koristiti informacije > koristiti se > poboljšati radni uËinak redovitim
informacijama; 2. dobro: koristiti godišnji mjeseËnim raspravama o njemu; Kroz
odmor; 3. dobro: ‘donositi korist’: koristi kolovoz nastavljamo s promocijom.
mi znanje engleskoga (v. toËku 3.4.1.) > Tijekom kolovoza nastavljamo s
korištenje; korištenje Ëega > korištenje promocijom.; ostvarivanje rezultata kroz
Ëime: korištenje službenih vozila > druge > ostvarivanje rezultata uz pomoÊ
korištenje službenim vozilima drugih (v. toËku 3.4.10.)
korporacija > tvrtka krucijalan > bitan, presudan
korporativni > korporacijski > tvrtkin: krupje
korporacijski interes > interes tvrtke, Krupp 1. dobro: ime tvrtke; 2. >
tvrtkin interes Kruppov stroj
korupcija > podmiÊivanje kuda; pita za smjer: Kuda ideš? (‘Kojim
koštati > stajati: Za stroj koji košta 5000 smjerom/putom ideš?’) (v. napomenu
eura moramo platiti 10 % carine. > Za stroj uz kamo)
koji stoji 5000 eura moramo platiti 10 % kulturalni > kulturni (v. toËku 2.13.)
carine. kupËev; G kupËeva, D kupËevu: Stalo nam
koštovnik > cjenik je do kupËevog mišljenja. > Stalo nam je do
koverta > kuverta > omotnica kupËeva mišljenja (v. toËku 3.2.6.)
kovertirati > kuvertirati > staviti u kupoprodaja
omotnicu kupoprodajni: kupoprodajni ugovor
kožnat ‘koji je od kože’: kožnati kaput, kurentan > sadašnji, suvremen,
kožnata fotelja aktualan: kurentne zakonske odredbe
kožni ‘koji se odnosi na kožu’: kožna > aktualne zakonske odredbe, zakonske
bolest, kožna industrija odredbe na snazi
krafn, krofna > krafna kurentno > sada, trenutaËno
190
K
kurikulum 1. ‘nastavni plan’ > kurikul; svakako treba dati hrvatskoj rijeËi
2. ‘podaci/podatci o Ëijemu životu, životopis, a kurikul je, untaoË tomu što u
školovanju itd.’ > kurikul > životopis (v. uporabi prevladava kurikulum, ispravno
toËku 3.5.1.) uspostavljeni internacionalizam. Ako se
s kojega razloga upotrijebi latinski izraz
RijeËi kurikulum, kurikul, CV [si curriculum vitae, treba voditi raËuna o
vi] i životopis upotrebljavaju se u tome da se latinski izrazi upotrijebljeni
hrvatskome jeziku da bi se oznaËio isti u hrvatskome tekstu ne sklanjaju,
pojam, podaci o Ëijemu školovanju, npr.: Saznao sam sve o tebi iz tvojega
radu, djelovanju i sl. ureeni prema curiculluma vitae nije ispravna reËenica.
vremenskome slijedu (odgovaraju Ona bi trebala glasiti: Saznao sam
znaËenju latinskoga curicculum sve o tebi iz tvojega curicculum vitae.
vitae). Te rijeËi nemaju jednak status Napomenimo još i da latinske izraze u
u hrvatskome jeziku. Pokazuje to tekstu treba kurzivirati.
i obrada u ovome rjeËniku: CV
je upuÊen na životopis, kurikulum kuriozitet > rijetkost
takoer. CV je engleska kratica i ne kurs > teËaj: kurs eura > teËaj eura; kurs
treba je upotrebljavati, a kurikulum je engleskog jezika > teËaj engleskog jezika
rijeË latinskoga podrijetla koja nije kursor > pokazivaË
u hrvatski jezik preuzeta u skladu s kusur > ostatak (novca)
pravilima o preuzimanju latinskih kut mn. N kutovi
rijeËi. Ona bi u hrvatskome, dakle kao kvadratni metar = Ëetvorni metar
hrvatski internacionalizam, trebala kvalitet > kvaliteta
glasiti kurikul temeljem pravila da kvartal > tromjeseËje; zaposlenik
rijeËi iz latinskoga na -um preuzimamo kvartala > zaposlenik tromjeseËja
po modelu aluminijum > aluminij (v. kvartalni > tromjeseËni: kvartalni
toËku 3.5.1.). Meu istoznaËnicama CV, obraËun > tromjeseËni obraËun
kurikulum, kurikul i životopis prednost kvinin 1. > kinin; 2. > kininovac (drvo)
191
L
192
LJ
L / LJ
L (litra) = l; 2.5 L > 2,5 L; 2.5 l > 2,5 l D LED tehnologiji (v. toËku 3.1.6.)
(v. toËke 2.1. i 2.4.) Ledin > Ledov: Ledini sladoledi >
label > naljepnica Ledovi sladoledi
labeling issue > problem povezan s Ledo G Leda, D Ledu
naljepnicama legal direktor > direktor pravne službe
laboratorija > laboratorij legalan > zakonit
labos > laboratorij legalizacija > ozakonjenje
labour cost > cijena rada, trošak legislativa > zakonodavstvo
radne snage letiti > letjeti; letio, letjela, letjelo (v.
lagati koga > lagati komu toËku 3.3.10.)
lajtmotiv 1. > tipiËna tema, misao letter of credit > akreditiv
vodilja 2. slogan, (tipiËna) promidžbena level > razina
poruka lice 1. > osoba; 2. > strana: obveze prema
lakiraona > lakirnica treÊim licima > obveze prema treÊoj strani
lakmusov papir (v. toËku 3.3.6.) (v. napomenu uz strana); 3. dobro:
lampa > svjetiljka: neonska lampa > ‘prednji dio glave’
neonska svjetiljka
licenca > licencija > ovlasnica (v. toËku
lansiranje 1. > puštanje: lansiranje na
3.5.1.)
tržište > puštanje na tržište; lansiranje
novoga proizvoda > puštanje novoga
proizvoda na tržište; 2. dobro: o raketi RijeË licencija preuzeta je iz latinskoga
i sl. jezika (licentia), a rijeË licenca iz
laptop > prijenosno raËunalo engleskoga. S obzirom na to da nazivi
last minute > u posljednji trenutak: latinskoga i grËkoga podrijetla imaju
last minute aranžmani > aranžmani u prednost pred nazivima preuzetim iz
posljednji trenutak; last minute putovanje > engleskoga, francuskoga, njemaËkoga
putovanje u posljednji trenutak; last minute itd. (referencija pred referenca,
rezervacija > rezervacija u posljednji licencija pred licenca, tendencija pred
trenutak tendenca, aktualan pred aktuelan,
layout > prijelom virtualan pred virtuelan, junior pred
LCD (Liquid Crystal Display), G LCD-a, džunior, eksperimentalna farma pred
D LCD-u (v. toËku 3.2.6.) pilot-farma), bolje je u standardnome
LCD display > LCD (v. toËku 1.5.1.) hrvatskom jeziku upotrebljavati rijeË
LCD stalak > stalak za LCD (v. licencija nego rijeË licenca. Najbolje je
toËku 2.8.) umjesto internacionalizma licencija
LCD tehnologija G LCD tehnologije, upotrebljavati hrvatsku rijeË ovlasnica.
D LCD tehnologiji (v. toËku 3.1.6.)
lead > uvod, glava (vijesti)

liËni 1. > osobni: liËni trener > osobni
lead tim, lead team 1. > vodstvo (tvrtke);
2. > odbor direktora; direktorsko vijeÊe trener; 2. dobro (< lice): liËne kosti
lead time > vrijeme provedbe lider 1. > voditelj: lider tima > voditelj
leadership pipeline model > model tima, 2. > predvodnik: tvrtka lider
višerazinskog upravljanja u regiji > tvrtka predvodnica u regiji;
lean manufacturing > proizvodnja bez lider u telekomunikacijskome podruËju
(neprofitnoga) viška > predvodnik u telekomunikacijskome
leasing > lizing podruËju (v. napomenu uz voa)
LED (Light Emitting Diodes), G LED-a, liderski > voditeljski, upravljaËki:
D LED-u (v. toËku 3.2.1.) liderske vještine > voditeljske vještine,
LED tehnologija; G LED tehnologije, upravljaËke vještine
193
RjeËnik
lifecoach > osobni uËitelj, osobni trener login > korisniËko ime
lifestyle > naËin života, životni stil logirati se > prijaviti se
lift > dizalo logo > logotip, znak organizacije, tvrtke,
lijek mn. N lijekovi udruge, odjela itd.
limit > granica; kreditni limit > kreditna LOI (letter of intention) > pismo
granica, granica kreditiranja namjere
limitiran > ograniËen: limitiran broj lojalnost > odanost, vjernost: PotrošaËi
> ograniËen broj; limitirana koliËina > vole biti nagraeni za lojalnost robnoj
ograniËena koliËina marki. > PotrošaËi vole biti nagraeni za
limitirati > ograniËiti: limitirati potrošnju odanost robnoj marki.
> ograniËiti potrošnju lojtre > ljestve
line manager > nadreeni menadžer, lokacija 1. > mjesto; 2. > organizacijska
direktor odjela, voditelj službe ili jedinica: na svim tvrtkinim lokacijama > u
projekta svim tvrtkinim organizacijskim jedinicama
link > poveznica (v. toËku 2.12.)
lista 1. > popis: lista zaposlenika > popis lokalni 1. > mjesni, domaÊi; 2. dobro:
zaposlenika; 2. dobro: izborna lista, crna lokalna uprava, lokalno vrijeme
lista (v. napomenu uz spisak) low pressure compresor > niskotlaËni
litarski > litreni: litarska boca > litrena kompresor
boca low-cost > jeftin: low-cost prodavaonice >
prodavaonice s jeftinom robom
Hrvatskomu standardnom jeziku ne lozinka > zaporka
pripadaju pridjevi litarski, polulitarski, lož-ulje > loživo ulje (v. toËku 3.3.6.)
dvolitarski, trolitarski itd. Ti su pridjevi LP, lp > lijep pozdrav (v. toËke 1.5. i 2.7.)
tvoreni od osnove litar, a u hrvatskomu LT (Lead Team) > 1. > vodstvo (tvrtke);
jeziku naziv je mjerne jedinice litra, 2. > odbor direktora; direktorsko vijeÊe
pa od nje treba tvoriti pridjevne (v. toËku 2.7.)
izvedenice: litreni, polulitreni, dvolitreni, lump sum > iznos isplaÊen odjednom i
trolitreni itd. u cijelosti
L&T > (prodajni) kanal za male trgovine
live > uživo; live chat > razgovor uživo;
live snimke > snimke uživo
Lloyd’s Register Quality Assurance;
sklanja se tako da se umetne
certifikacijska kuÊa i taj se izraz sklanja,
npr.: dolazim iz certifikacijske kuÊe LJ
Lloyd’s Register Quality Assurance; radim
u certifikacijskoj kuÊi Lloyd’s Register ljudi > zaposlenici, Ëlanovi tima:
Quality Assurance (v. toËku 3.2.2.) Voditelj tima mora se brinuti za razvoj
load building > podizanje optereÊenja svojih ljudi. > Voditelj tima mora se
lobby > lobi brinuti za razvoj Ëlanova tima.; UËinite
lobi, G lobija, D lobiju svoje ljude uspješnima. > UËinite Ëlanove
lobing > lobiranje; gospodarski lobing svojega tima uspješnima.
> gospodarsko lobiranje ljekarna ‘mjesto na kojemu se prave i
lobista; G lobiste, D lobisti > lobist; prodaju lijekovi’
G lobista, D lobistu (v. toËku 3.3.1.) ljekarnica ‘žena zaposlena u ljekarni’
lock-up period > razdoblje zabrane ljetnji > ljetni
trgovanja dionicama ljubezan > ljubazan
194
M
M
195
RjeËnik
m (metar); 2m > 2 m (v. toËke 2.5. i maloprodaja; malo- i veleprodaja >

3.2.1.) maloprodaja i veleprodaja
m. v. (market value) > tržišna vrijednost maloprodajni: maloprodajna cijena
mada > iako, premda; Uspjeli smo managing director > glavni direktor
proširiti tržište mada je bilo teško. > Uspjeli mandatoran > obavezan, obvezatan (v.
smo proširiti tržište iako/premda je bilo toËku 2.12.)
teško. manipuliranje > manipulacija:
(v. toËku 3.4.11.) manipuliranje s javnošÊu > manipulacija
Maarska javnošÊu
maarski: maarski poslovni partneri maramica > rupËiÊ: papirnate maramice
magnetni ‘koji ima svojstva magneta’: > papirnati rupËiÊi
magnetna igla, magnetna potkova, Mario; G A Marija, D L Mariju, I Marijem i
magnetni štap Mariom (v. toËku 3.2.2.)
magnetski ‘koji se odnosi na pojave, market developer > unapreivaË tržišta
polja i sile prouzroËene gibanjem market maker > stvaratelj tržišta
naboja i promjenama elektriËnih polja’: market price > tržišna cijena
magnetsko polje, magnetske silnice market research > istraživanje tržišta
mail 1. > pošta: Ne radi mi mail. > Ne radi marketing (pridjev) > marketinški:
mi pošta.; 2. > poruka: Imaš mail. > Imaš marketing assistant > pomoÊnik
poruku. u marketingu; marketing policy >
mail box > poštanski sanduËiÊ marketinška politika; marketing tim >
mailing lista > adresni popis marketinški tim; marketing materijal >
main stage > glavna pozornica marketinški materijal
mainstream 1. > glavna struja; 2. > markirati > oznaËiti
glavni, najtraženiji: mainstream proizvodi masmedija > masovni mediji, javni
> najtraženiji proizvodi mediji
maintenance sheet > podaci o match > (pun) pogodak, uspjeh
proizvodu Matica hrvatska
majica, mn. N majice matrijal > materijal
majmun (znak @) > pri, at [et] (v. toËku McCafé, G McCaféa, D McCaféu
1.6.) McCaféov, G McCaféova, D McCaféovu:
make up > šminka u McCaféovom prostoru > u McCaféovu
makeover > mijenjanje izgleda, prostoru (v. toËku 3.2.6.)
preobrazba, preobražaj McCann Erickson, G McCann
makro-; makroekonomija, Ericksona, D McCann Ericksonu; ne
makroekonomski pokazatelji, izvodi se posvojni pridjev: radim u uredu
makrorazina (v. toËku 3.3.5.) McCann Ericksona
maksimum > najveÊa moguÊa mjera, McDonald’s, G McDonald’sa,
najveÊa moguÊa vrijednost D McDonald’su
maliciozan > zlonamjeran: maliciozna Mc’Donald’sov, G Mc’Donald’sova,

primjedba > zlonamjerna primjedba D McDonald’sovu: u McDonald’sovom
malo-po-malo > malo-pomalo (v. toËku prostoru > u McDonald’sovu prostoru (v.
2.4.) toËku 3.2.6.)
malo prije 1. > maloprije: Otišli su malo MD > matiËni podaci
prije. > Otišli su maloprije.; 2. dobro: Doi MD koordinator > koordinator
malo prije pet. matiËnih podataka
196
M
measurement 1. > mjerenje, 2. > mjera memorija 1. > pamÊenje: kratkotrajna

media kit > materijal za novinare memorija > kratkotrajno pamÊenje; 2.
medija > mediji dobro: u informatici
medijacija > posredovanje, posredništvo menedžer > menadžer > direktor;
medijator > posrednik voditelj
MedvešËak menedžment 1.’znanja i vještine koje
meu-; meufunkcijski, meuljudski, se odnose na upravljanje tvrtkom’ >
meuodjelni, meuskladišni menadžment: studij menedžmenta >
meutim; no meutim > no ili studij menadžmenta; 2. viπi menadæment
meutim: Sve smo pokušali, no meutim > uprava (tvrtke); vodstvo (tvrtke):
nismo uspjeli. > Sve smo pokušali, no 3. niæi menadæment > zaposlenici s
nismo uspjeli.; Sve smo pokušali, meutim menadžerskim ugovorom
nismo uspjeli. (v. toËke 1.5.1. i 3.4.11.) meni > izbornik
mega > velik; mega nagradna igra > menu > meni (G menija, D meniju) >
velika nagradna igra 1. > jelovnik; Dodaj mi meni. > Dodaj
mehanika 1. > pravila, upute, postupak: mi jelovnik.; 2. dobro: izbor jela koja se
mehanika za kupca > pravila za kupca, nude za jedan obrok: današnji meni; 3.
upute za kupca, postupak za kupca (v. > izbornik
toËku 2.12.); 3. dobro: ‘grana fizike’ Mercatorov; G Mercatorova, D
Mercatorovu: u Mercatorovom prostoru >
U marketinškome se jeziku upotrebljava u Mercatorovu prostoru (v. toËku 3.2.6.)
rijeË mehanika (prema engleskome merchandiser > prikazivaË, predstavljaË
mechanic) u izrazima mehanika za proizvoda (na prodajnome mjestu)
kupca, mehanika za potrošaËa. Pod tim merchandising > prikazivanje,
se naslovima na reklaminim plakatima predstavljanje proizvoda (na
opisuje pod kojim Êe uvjetima kupac prodajnome mjestu): merchansing
ili potrošaË osvojiti pravo na kakvu standardi > standardi izlaganja, standardi
povoljnost ili nagradu (npr. uz kupljenu predstavljanja (proizvoda)
Êe bocu napitka dobiti još jednu meritoran > bitan, mjerodavan:
bocu istog napitka besplatno). RijeËju meritorno mišljenje > mjerodavno mišljenje
mehanika u tom se sluËaju zapravo meritum > srž, bit: meritum problema >
opisuje postupak koji kupac mora bit problema
slijediti da bi što osvojio ili u Ëemu metamorfoza > preobrazba
sudjelovao. RijeË mehanika u tom metar kubiËni > kubiËni metar
je primjeru lažni prijatelj engleskoj metar kvadratni > kvadratni metar
rijeËi mechanics i umjesto nje treba metod > metoda
upotrebljavati rijeËi pravila, upute ili Metro, G Metroa, D Metrou
postupak ili sl. (pravila za kupca, upute za Metroov, G Metroova, D Metroovu: u
kupca, postupak za kupca) ili jednostavno Metroovom prostoru > u Metroovu prostoru
(i najbolje) sve drukËije izreÊi, npr. (v. toËku 3.2.6.)
umjesto: Mehanika za kupca: kupi bocu miješati: miješana salata, miješana piÊa
Coca-Cole od 2 L i uzmi bocu gratis, mikro-; mikroekonomija,
pisati: Ako kupiš bocu Coca-Cole od 2 L, mikroekonomski pokazatelji, mikrofilm,
dobit Êeš drugu bocu besplatno. (v. toËku mikroprocesor, mikroraËunalo,
1.8.) mikrorazina (v. toËku 3.3.5.)
milenijum > milenij
197
RjeËnik
milestone > prekretnica; miljokaz prilagoeni oblik, promijenjeni oblik

milion > milijun modul > radionica; modul 1 > 1.
milioner > milijunaš radionica (v. toËku 2.2.)
milionti > milijunti modus operandi lat. ‘naËin djelovanja’
minibus momenat > moment > trenutak: u ovome
minijaturan > sitan momentu > u ovome trenutku
minimalizirati > svesti na najmanju momentalno > trenutaËno
(moguÊu) mjeru: minimalizirati rizik od monetarni > novËani: monetarni sustav >
ozljeda > na najmanju (moguÊu) mjeru novËani sustav
svesti rizik od ozljeda monitor 1. > dobro: Kupio sam novi
minimarket, mini market > malo monitor.; 2. > predoËnik, zaslon: Pogledaj
samoposluživanje na monitoru. > Pogledaj na zaslonu. (v.
minimum > najmanja moguÊa mjera, napomenu uz display)
najmanja moguÊa vrijednost monitoring > praÊenje, promatranje
miniraËunalo > malo raËunalo
minorno > sporedno, nevažno, manje RijeË monitoring oznaËuje praÊenje
važno kakve pojave ili stanja, npr.: monitoring
misija > zadatak, zadaÊa; nemoguÊa ekosustava, monitoring bolesnika,
misija > neostvariv zadatak; misija tvrtke > monitoring kvalitete zraka, monitoring
zadaÊa tvrtke voda itd. S obzirom na to da u
mixer 1. > mikser; 2. > miješano piÊe hrvatskome jeziku za rijeË monitoring
mjesto; na mjestu gdje > gdje; Sastanak postoje zamjene promatranje, praÊenje,
Êe se održati na mjestu gdje smo se nadzor (nad Ëim), rijeË monitoring ne
dogovorili. > Sastanak Êe se održati gdje treba upotrebljavati ni u jednome
smo se dogovorili. (v. toËku 1.5.3.) kontekstu. Stoga nije dobro reÊi Vršimo
mjenica monitoring kvalitete naših proizvoda, nego
MMF (Meunarodni monetarni fond) Pratimo kvalitetu naših proizvoda, nije
G MMF-a, D MMF-u (v. toËku 3.2.1.) dobro govoriti o monitoringu kvalitete
MMF-ov, G MMF-ova, D MMF-ovu: zbog zraka, nego o praÊenju kvalitete(ili
MMF-ovog utjecaja > zbog MMF-ova kakvoÊe) zraka.
utjecaja (v. toËku 3.2.6.)
MMS-poruka > MMS poruka monkey (znak @) > pri, at [et] (v. toËku
MMS (Multimedia Messaging Service) 1.6.)
G MMS-a, D MMS-u (v. toËku 3.2.1.) mortalitet > smrtnost
MMS poruka G MMS poruke, D MMS mother company > matiËna tvrtka
poruci (v. toËku 3.2.1.) motivacijsko povratno informiranje
mobbing > zlostavljanje na radnome > poticajno povratno informiranje,
mjestu poticajno povratno obavješÊivanje
mobitel limited > mobitel s motivator > poticatelj; motivator
ograniËenim korištenjem uËinkovitosti > poticatelj uËinkovitosti
modem > pretvornik moto > krilatica
moderator > voditelj, oblikovatelj, M-pay > plaÊanje mobitelom,
usmjeravatelj: moderator rasprave > M-plaÊanje
voditelj rasprave, oblikovatelj rasprave, MPC (maloprodajna cijena) G MPC-a,
usmjeravatelj rasprave D MPC-u (v. toËku 3.2.1.)
modifikacija 1. > prilagodba; 2. > mr. sc. (magister scientiae) (v. toËku 2.1.)
198
M
MS (maintenance sheet) > popis multiplikacija 1. > množenje; 2. >

podataka potrebnih za definiranje umnožavanje
proizvoda u BASIS-u (v. toËku 3.2.1.) multipraktik > višenamjenski ureaj
MT (modern trade) > (prodajni) kanal za MUP (Ministarstvo unutarnjih poslova),
velike trgovine (v. toËku 3.2.1.) G MUP-a, D MUP-u (v. toËku 3.2.1.)
MTD (month to date) > u (tekuÊemu) Murphyjev zakon; G Murphyjeva

mjesecu do danas zakona, D Murphyjevu zakonu: prema
multi- > više-: multidimenzionalni > Murphyjevom zakonu > prema Murphyjevu
višedimenzijski; multidisciplinaran zakonu (v. toËku 3.2.6.)
> višedisciplinski; multifazni must have 1. > obvezan, obvezatan,
> višefazni; multikulturalni > neizostavan; 2. > obvezno, obvezatno,
višekulturni: multikulturalno društvo > neizostavno
višekulturno društvo; multinacionalni MVP (Ministarstvo vanjskih poslova);
> višenacionalni: multinacionalna G MVP-a, D MVP-u (v. toËku 3.2.1.)
kompanija > višenacionalna tvrtka MVPEI (Ministarstvo vanjskih poslova i

multimedija > multimediji europskih integracija); G jd. MVPEI-ja,
multimedijalni > multimedijski; D MVPEI-ju (v. toËku 3.2.1.)
višemedijski (v. toËku 2.13.) mystery shopping > tajna kupnja, tajno
multipack > višestruko kupovanje (v. toËku 2.14.)
(promocijsko) pakiranje
199
RjeËnik
N
200
NJ
N / NJ
na 1. raspravljati na temu > raspravljati najminimalniji > minimalan, najmanji

o temi (v. toËku 3.4.10.); 2. na dnevnoj/ moguÊi (v. toËku 3.3.9.)
tjednoj/mjeseËnoj/godišnjoj bazi > najoptimalniji > optimalan, najbolji (v.
(jednom) dnevno/tjedno/mjeseËno/ toËku 3.3.9.)
godišnje; 3. rast na godišnjoj razini > nakladnik = izdavaË
godišnji rast (v. toËku 1.5.3.); 4. > u: naklonost = sklonost
putujem na Rijeku > putujem u Rijeku nalikovati komu > nalikovati na koga,
(v. toËku 3.4.10.); 5. dobro: Marko na sliËiti komu: Ona nalikuje majci. > Ona
telefonu. (v. toËku 3.4.10.) nalikuje na majku.; Ona sliËi majci.
NA, N/A (not applicable) > nije
primjenjivo (v. toËku 3.2.1.)
U hrvatskome se standardnom jeziku
na malo: prodaja na malo
sliËnost može izreÊi glagolima sliËiti
na primjer = npr. (na poËetku reËenice
i nalikovati. U uporabi se griješi u
bolje je pisati Na primjer.)
dopunama tim glagolima. Glagol sliËiti
na veliko: prodaja na veliko
ima dopunu u dativu (sliËiti majci), a
nabava ‘proces u kojemu se što
glagol nalikovati dopunu na koga/što
nabavlja, djelatnost nabavljanja’
(sliËiti na majku). Standardnomu jeziku
nabavka 1. > nabava, 2. dobro: ‘ono što
ne pripada nalikovati majci i sliËiti na
je nabavljeno, nabavljeni predmet’
majku. Isto vrijedi i za pridjeve nalik i
nabavljaË
sliËan. Standardnomu jeziku ne pripada
nabrojati > nabrojiti; prez. nabrojim
On je nalik majci, On je sliËan na majku,
...nabroje (v. toËku 3.3.11.)
nego: On je nalik na majku, On je sliËan
naËin; na neuËinkovit naËin >
majci. Glagolom liËiti u hrvatskome se
neuËinkovito, na loš naËin > loše, na
standardnom jeziku ne izriËe sliËnost
takav naËin > tako, na racionalan naËin
te izraze poput liËiti ocu, liËiti na oca ne
> racionalno; na taj naËin > tako: Na taj
treba upotrebljavati.
Êemo naËin zaokružiti proizvodnju > Tako
Êemo zaokružiti proizvodnju.; na ugodan
naËin > ugodno: Proizvodi omoguÊuju naliv-pero > nalivpero
održavanje dobre razine hidratacije na namjera; s namjerom da > da, kako:
ugodan naËin. > Proizvodi omoguÊuju UËinili smo to s namjerom da poboljšamo
ugodno održavanje dobre razine rad odjela. > UËinili smo to da poboljšamo
hidratacije. (v. toËku 1.5.) rad odjela.; UËinili smo to kako bismo
nadnevak = datum poboljšali rad odjela. (v. toËku 1.5.3.)
nadohvat; nadohvat uspjeha = nadohvat nanašati > nanositi
uspjehu; ali samo: nadohvat ruke (v. toËku naobrazba ‘rezultat izobrazbe, ukupnost
3.4.10.) znanja steËenih tijekom izobrazbe’ (v.
nadzor; nadzor Ëega > nadzor nad Ëim; napomenu uz edukacija)
Nadzorni odbor zadužen je za nadzor napitak mn. N napici/napitci (v. toËku
poslovanja. > Nadzorni odbor zadužen je 1.3. i napomenu uz piÊe)
za nadzor nad poslovanjem. napolje > van
naglašavati; prez. naglašavam napolju > vani
...naglašavaju = naglašivati; prez. napredno znanje > temeljito
naglašujem ...naglašuju (v. toËku 3.3.11.) poznavanje: napredno znanje rada u
najmaksimalniji > maksimalan, najveÊi Excelu > temeljito poznavanje rada
moguÊi (v. toËku 3.3.9.) u Excelu
201
RjeËnik
naprosto > jednostavno je rijeË o Ëemu apstraktnom, dobro je

narandža > naranËa upotrijebiti pridjev odsutan. Glagoli
narandžast > naranËast prisustvovati i nazoËiti upotrebljavaju se
naredni > sljedeÊi: tijekom narednih samo za osobe. Oba glagola pripadaju
godina > tijekom sljedeÊih godina; naredni standardnomu jeziku.
posjet > sljedeÊi posjet
narudžba NCB (non-carbonated) G NCB-a,
naslijee = nasljee D NCB-u > negazirana bezalkoholna
nasuprot; nasuprot toga > nasuprot tomu piÊa
(v. toËku 3.4.10.) neck hanger > naljepnica za grlo (boce),
NATO (The North Atlantic Treaty privjesak za bocu
Organization) G NATO-a, D NATO-u (v. nedaleko; nedaleko Ëega > nadaleko
toËku 3.2.1.) od Ëega: Stanujem nedaleko tvrtke. >
natrij-ciklamat > natrijev ciklamat (v. Stanujem nedaleko od tvrtke. (v. toËku
toËku 3.3.6.) 3.4.10.)
natrij-klorid > natrijev klorid (v. toËku nediskriminacija
3.3.6.) nediskriminirajuÊi
natrij-sulfat > natrijev sulfat (v. toËku nedužan > nevin
3.3.6.) nektar > (voÊni) sok
naviÊi > naviknuti neminovan > neizbježan: neminovne
navigirati 1. > smisleno se kretati, posljedice > neizbježne posljedice
kretati se; 2. dobro: o brodu neminovno > neizbježno
nazoËan 1. dobro: za osobe: nazoËni neophodan > nužan/nuždan: neophodni
(npr. u zapisniku) = prisutni; 2. (za izvori energije > nužni izvori energije (v.
neživo) > prisutan toËku 1.3.)
nazoËiti = prisustvovati neosporan > neupitan, neprijeporan
ne-promotivni > nepromocijski:
RijeËi nazoËan i prisutan katkad ne-promotivni materijal > nepromocijski
se razumijevaju kao rijeËi istoga materijal
znaËenja i iste uporabne vrijednosti, nerazumijevanje
ali one to nisu. RijeË nazoËan može nesrazmjer > nerazmjer
se upotrebljavati samo kad je rijeË o nesrazmjerno > nerazmjerno
osobama, npr.: nazoËan na sastanku. net > mreža
RijeË prisutan širega je opsega, pa netiquette > internetski bonton
usto što se može upotrebljavati za neto; neto dobit, neto plaÊa, neto
osobe (dakle: prisutan na sastanku) prihod, neto proizvod, neto težina
može se upotrebljavati i za pojave, network > mreža
npr.: prisutna je odreena nesigurnost. nevjerovatan > nevjerojatan
Dakle, kad je rijeË o osobama, dobro New York; G New Yorka, D New Yorku
je upotrebljavati i pridjev prisutan i newsgroup > tematska skupina
pridjev nazoËan, ali ako je rijeË o Ëemu newsletter > bilten, glasilo
apstraktnom, dobro je upotrijebiti newyorški = njujorški
pridjev prisutan. Isti odnosi vrijede za nezamjenjiv = nezamjenljiv
pridjeve izoËan i odsutan. Kad je rijeË NGO (non-governmental organization)
o osobama, dobro je upotrebljavati i > nevladina organizacija
pridjev odsutan i pridjev izoËan, ali ako NHS (Nezavisni hrvatski sindikati)
202
N / NJ
G NHS-a, D NHS-u (v. toËku 3.2.1.) novina > novine: Vjesnik je dnevna
ni... niti > ni... ni; Posao nije ni opasan novina. > Vjesnik su dnevne novine.
niti težak. > Posao nije ni opasan ni težak. NRGB (non-returnable glass bottle) >
(v. toËku 3.4.11.) nepovratna staklena boca
night club > noÊni klub NSR (net sales revenue) > neto prihod
Nijemac (ali: Njemica) od prodaje
niskokvalitetan numera > broj
nivo > razina numeriËki > brojËani; numeriËki podatci/
niz: To je potvreno u niz primjera. > To je podaci > brojËani podatci/podaci (v. toËku
potvreno u nizu primjera., To je potvreno 1.3.)
nizom primjera. numerirati > obrojËiti
No. (number) > br. (v. toËku 2.7.) nuspojava
no; no meutim > no ili meutim: Sve nusprodukt > nusproizvod
smo pokušali, no meutim nismo uspjeli. nutritivni > prehrambeni; nutritivna
vrijednost > prehrambena vrijednost;
> Sve smo pokušali, no nismo uspjeli.; Sve
nutritivni sastav > prehrambeni sastav
smo pokušali, meutim nismo uspjeli. (v.
toËke 1.5.1. i 3.4.11.)
Nokia, G Nokije, D Nokiji (v. toËku 3.2.2.)
Nokijin, G Nokijina, D Nokijinu: na
NJ
Nokijinom mobitelu > na Nokijinu mobitelu
(v. toËku 3.2.6.)
non KA > kupci koji nisu kljuËni
non CSDs (Non-Carbonated Soft njegov G njegova, D njegovu:
Drinks) > negazirana bezalkoholna piÊa Razgovaramo o njegovom projektu. >
non paper > neformalni dokument Razgovaramo o njegovu projektu.
nonsens > glupost, besmislica (v. toËku 3.2.7.)
non-stop > neprekidno, stalno, bez NjemaËka
prestanka: raditi non-stop > neprekidno njemaËki
raditi, raditi bez prestanka Njemica (ali: Nijemac)
nota 1. dobro: u glazbi, u diplomaciji; njen > njezin
2. > okus: osvježavajuÊa nota limuna > njezin G njezina, D njezinu: NaÊi Êemo se
osvježavajuÊi okus limuna u njezinom uredu. > NaÊi Êemo se u njezinu
notar > bilježnik uredu. (v. toËku 3.2.7.)
notebook > prijenosno raËunalo njihov G njihova, D njihovu: PoruËit Êemo
notirati > bilježiti, zabilježiti to njihovom direktoru. > PoruËit Êemo to
novac; Nemam novaca. Nemam novce. njihovu direktoru. (v. toËku 3.2.7.)
> Nemam novac. Nemam novca. (v. NjujorËanin
napomenu uz public relations) NjujorËanka
novelty shop > suvenirnica njujorški = newyorški
203
RjeËnik
O
204
O
obadva > oba Zbog razliËitih vrsta voÊa sok je bogat

obadvije > obje antioksidansima. (v. toËku 3.4.11.)
obadvojica > obojica ocassion > prilika: To je naš occasion. >
obaveza = obveza To je prilika za nas.
obavezan = obvezan = obvezatan ocijeniti; ocijenjen (v. toËku 3.1.2.)
obaviti; obaviti ispitivanje > ispitati; ocjena
obaviti usklaivanja > uskladiti; obaviti ocjenjivanje
uzimanje goriva > uzeti gorivo (v. toËku ocjenjivati; ocjenjivan (v. toËku 3.1.2.)
1.5.2.) oËvrsje > strojna oprema
obavljati; obavljati ispitivanja > od; 1. kuÊa od Martina > Martinova
ispitivati; obavljati usklaivanja > kuÊa; 2. nedaleko grada > nedaleko od
usklaivati (v. toËku 1.5.2.) grada (v. toËku 3.4.10.); 3. od kljuËne
obešteÊenje > odšteta je važnosti > kljuËno je, važno je; od
obeštetiti > odštetiti meunarodne je važnosti > važno je u
obezbijediti > osigurati meunarodnim okvirima/razmjerima;
obezbjeenje > osiguranje aktivnosti od presudne važnosti >
obezbjeivanje > osiguravanje (veoma) važne aktivnosti (v. toËke 1.5.
obim > opseg: obim ugovorenog posla i 3.4.11.); 4. provjeren od > provjerio:
> opseg ugovorenog posla; istraživanja provjereno od poslodavca > provjerio
velikog obima > opsežna istraživanja poslodavac (v. toËku 2.10.); 5. od strane:
obiman > opsežan, velik: obiman posao > pohvala od strane potrošaËa > pohvala
opsežan posao, velik posao potrošaËa; prigovor od strane zaposlenika
objekat > objekt: dvojni objekat > dvojni > prigovor zaposlenika; provjereno od
objekt treÊe strane > provjerila treÊa strana;
objekti na plažama > plažni objekti verificirano od (strane) vanjskog izvora >
obligatorno > obavezno, obvezno, ovjerio vanjski izvor; 6. 12 % od ukupne
obvezatno prodaje > 12 % ukupne prodaje (v. toËku
obljetnica = godišnjica 2.10.)
OBM (Occasion Based Marketing) > od sad > odsad
marketing prilagoen situaciji odholdati > skinuti s Ëekanja; odholdati
obojati; prez. obojam ... obojaju > narudžbu > skinuti narudžbu s Ëekanja
obojiti; prez. obojim ...oboje (v. toËku odio > odjel
3.3.11.) odlogirati se > odjaviti se
obratiti pozornost na što > obratiti odložiti 1. ‘premjestiti u kasnije vrijeme’
pozornost Ëemu: obratiti pozornost na > odgoditi: odložiti sastanak > odgoditi
prodaju > obratiti pozornost prodaji sastanak; 2. dobro: ‘privremeno staviti
obuÊi 1. (o odjeÊi) = odjenuti: obuÊi na koje mjesto’: odložiti kaput na stol
haljinu = odjenuti haljinu; 2. (o obuÊi) > odnašati > odnositi
obuti: obuÊi Ëizme > obuti Ëizme odnesti > odnijeti
obveza = obaveza odredljiv > odrediv
obvezatan = obavezan = obvezan odsutan; dobro i za živo (osobe) i za
obzirom na 1. > s obzirom na: Obzirom neživo; za osobe može i izoËan (v.
na poteškoÊe dobro su se snašli. > S napomenu uz nazoËan)
obzirom na poteškoÊe dobro su se snašli.; odštampati > otisnuti; objaviti
2. > zbog: S obzirom na razliËite vrste odvaati > odvoditi
voÊa sok je bogat antioksidansima. > odvažati > odvoziti
205
RjeËnik
odviÊi > odviknuti Ëovjeka, npr. na njegovu radnome

ofarbati > oliËiti: ofarbati pogon > oliËiti mjestu, njegova su okolina ili okružje, te
pogon se može kazati da tko radi u ugodnomu
ofenzivan > napadaËki: ofenzivan nastup okružju ili u ugodnoj okolini. »esto
> napadaËki nastup se griješi tako da se umjesto rijeËi
OFC (open front cooler) > otvoreni okolica upotrebljava rijeË okolina.
hladnjak (v. toËku 3.2.1.) Okolica je širi prostor, podruËje koje
off price > snižena cijena okružuje koje mjesto, pa se što može
off the record > neslužbeno nalaziti u okolici Karlovca, a ne u
offer > ponuda okolini Karlovca. Okoliš se povezuje uz
offer-list > popis ponuda prirodu, pa se govori o zaštiti okoliša,
office > ured a ne o zaštiti okolice ili o zaštiti okoline.
off-line, off line, offline > izvan mreže, RijeË okruženje upotrebljava se samo
izvanmrežni; izvanmrežno u posve posebnome kontekstu, npr: u
offshore zona > porezno utoËište neprijateljskome okruženju.
oficijelno > službeno: oficijelno priopÊiti
> službeno priopÊiti oksidiranje > oksidacija
oglašavati; prez. oglašavam ...oglašavaju Olimpijske igre
= oglašivati; prez. oglašujem ...oglašuju olimpijada ‘razdoblje od Ëetiri godine
(v. toËku 3.3.11.) izmeu dviju olimpijskih igara u staroj
OI (Olimpijske igre), G OI-ja, D OI-ju GrËkoj’
(v. toËku 3.2.1.) OM obrazac > obrazac s podacima o
OIB (osobni identifikacijski broj) kupcu
G OIB-a, D OIB-u (v. toËku 3.2.1.)
omoguÊavati; prez. omoguÊavam
OK, Ok, ok > u redu: Je li to ok? > Je li ...omoguÊavaju > omoguÊivati; prez.
to u redu? omoguÊujem ...omoguÊuju
okay > u redu (v. toËku 3.3.11.)
oko; oko desetak > desetak, oko deset OMV (Österreichische
(v. toËku 1.5.1.) Mineralverwaltung) G OMV-a, D OMV-u
okolina 1. ‘bliže podruËje koje što (v. toËku 3.2.1.)
okružuje’ > okolica: u okolini Karlovca > OMV-ov; G OMV-ova, D OMV-ovu: u
u okolici Karlovca; 2. ‘priroda’ > okoliš: OMV-ovom poslovanju > u OMV-ovu
zaštita okoline > zaštita okoliša; 3. dobro: poslovanju (v. toËku 3.2.6.)
‘ljudi koji okružuju Ëovjeka, na poslu i on the go 1. > usput, s nogu; 2.
sl., društvo’: Radim u ugodnoj okolini. pekarnice i restorani brze hrane
oksidant > oksidans on the record > službeno
okruženje 1. ‘ljudi koji okružuju one stop shop > sve na jednome mjestu
Ëovjeka, na poslu i sl., društvo’ > oneËišÊavanje > oneËišÊivanje
okolina: Radim u ugodnome okruženju. ‘unošenje u okoliš tvari koje mu ne
> Radim u ugodnoj okolini.; 2. dobro: u nanose dugotrajnu ili trajnu štetu’
neprijateljskome okruženju oneËišÊavati; prez. oneËišÊavam
...oneËišÊavaju > oneËišÊivati; prez.
Imenice okolina, okoliš, okolica i oneËišÊujem ...oneËišÊuju (v. toËku
okruženje nerijetko se upotrebljavaju 3.3.11.)
jedna umjesto druge iako se u oneËišÊenje ‘stanje prouzroËeno
standardnome jeziku znaËenjski i unošenjem u okoliš tvari koje mu ne
uporabno razlikuju. Ljudi koji okružuju nanose dugotrajnu ili trajnu štetu’
206
O
OOO (out of office) > odsutan (iz ureda)

RijeËi oneËišÊenje i zagaenje Ëesto se OOS (out of stock) > nema na skladištu
upotrebljavaju kao sinonimi, pa se (v. toËku 2.7.)
Ëesto i postavlja pitanje koju je od tih opaska > napomena
rijeËi bolje upotrebljavati. Meutim, opcija 1. > izbor, moguÊnost: To je
te se dvije rijeËi znaËenjski razlikuju najbolja opcija > To je najbolji izbor,
te rijeË oneËišÊenje znaËi isto što i najbolja moguÊnost; 2 > ponuda: nova
internacionalizam polucija, tj. engleska Simpa opcija > nova Simpina ponuda
rijeË pollution, a rijeË zagaenje isto (v. toËku 2.)
što i internacionalizam kontaminacija, opÊe prihvaÊen > opÊeprihvaÊen: opÊe
tj. engleska rijeË contamination. prihvaÊeno mišljenje > opÊeprihvaÊeno
Drugim rijeËima, oneËišÊenje je stanje mišljenje
prouzroËeno unošenjem u okoliš Open and Sound stalak > zvuËni stalak
štetnih tvari koje mu nanose samo Open door day > Dan otvorenih vrata
privremenu štetu, dok je zagaenje Opel Corsa, G Opela Corsa,
stanje prouzroËeno unošenjem u okoliš D Opelu Corsa
takvih tvari Ëija je posljedica ozbiljna open front > otvorena polica (za
i trajna, npr. zagaenje je posljedica izlaganje proizvoda)
neželjenoga istjecanja kemijskih open tendering > javno nadmetanje
spojeva u rijeke, jezera i mora, potonuÊa open top > hladnjak bez poklopca
tankera, nuklearnih katastrofa itd. Po operacija; 1. dobro: u medicini i
istomu se naËelu naravno razlikuje i matematici: operacija bubrega; raËunska
znaËenje glagola oneËistiti, oneËišÊivati i operacija; 2. > podružnica: operacija u
zagaditi, zagaivati. Hrvatskoj > podružnica u Hrvatskoj (v.
toËku 2.12.)
online > internetski, mrežni: online operacionalizacija > (praktiËna)
conference, online konferencija > provedba: operacionalizacija plana >
internetski sastanak; online trgovina > (praktiËna) provedba plana
mrežna trgovina, trgovina na internetu; operacionalizirati > provesti, ostvariti
online usluge > mrežne usluge (u praksi)
operacioni > operacijski (v. napomenu
Naziv online oznaËuje spojenost na uz akcioni)
mrežu, tj. da se što zbiva na mreži opinion maker > stvaratelj javnoga
ili putem mreže. U engleskome se mnijenja
jeziku ta rijeË piše na razliËite naËine, oponent > suparnik
online, on-line i on line. Ta se rijeË u opozicija; pozicija-opozicija > odnos
hrvatskome jeziku u svim kontekstima pozicija — opozicija
može zamijeniti pridjevom mrežni ili opreznost > oprez: Pri donošenju odluka
internetski (pa je online trgovina mrežna potrebna je opreznost. > Pri donošenju
trgovina, online usluge su mrežne usluge odluka potreban je oprez.
itd.) ili prilogom mrežno i izrazom na opticaj > optjecaj: biti u opticaju > biti u
mreži, npr. komunicirati on-line > mrežno optjecaju
komunicirati, komunicirati na mreži. opticati > optjecati
optimalizacija > optimizacija (v. toËku
3.5.1.)
on-premise > neodgoena potrošnja; optimalizirati > optimizirati (v. toËku
potrošnja na prodajnome mjestu 3.5.1.)
207
RjeËnik
orden > odlikovanje, odliËje poklopca (v. toËku 3.2.1.)

Org Chart > organizacijski dijagram, otprilike oko > otprilike, oko: Prodali
organizacijska shema smo otprilike oko tisuÊu boca. > Prodali
organigram > organizacijski dijagram, smo otprilike tisuÊu boca. Prodali smo oko
organizacijska shema tisuÊu boca. (v. toËku 1.5.1.)
organizacioni > organizacijski (v. otvaranje ‘proces’: otvaranje ponuda
napomenu uz akcioni) otvorenje ‘sveËana zgoda’: otvorenje
organizational announcement > izložbe
organizacijska objava out of office message > poruka o
original > izvornik: original ugovora > odsutnosti iz ureda
izvornik ugovora outdoor > vanjski, na otvorenome;
originalan 1. > izvoran: originalni outdoor aktivnosti > aktivnosti na
dokument > izvorni dokument; 2. dobro: otvorenom; outdoor oglašavanje > vanjsko
‘nesvakidašnji, neobiËan, osobit’: oglašavanje, oglašavanje na otvorenome;
originalno rješenje outdoor system uzgoja svinja > uzgoj svinja
Osijek na otvorenome
osjeËki outfit > oprava
oskudijevati s Ëim > oskudijevati u outlet 1. > prodajno mjesto: outleti s
Ëemu ograniËenom ponudom hrane i usluga
osmjeh = osmijeh > prodajna mjesta s ograniËenom
osnov > osnova: To možemo zakljuËiti na ponudom hrane i usluga; 2. > tvorniËka
osnovu pokazatelja. > To možemo zakljuËiti prodavaonica, prodavaonica sa
na osnovi pokazatelja. stalnim sniženjem
ostvariti uštedu > uštedjeti (v. toËku outplacement > premještaj (sa starog
1.5.2.) na novo radno mjesto)
ostvariti; 1. dobro: za što pozitivno: outsourcing > uzimanje vanjskih
ostvariti uspjeh; 2. ostvariti gubitak > biti struËnjaka, eksternalizacija
u gubitku ovisiti; ovisiti o komu = zavisiti od koga
OTAN (Organisation du Traité de oznaËavati; prez. oznaËavam
l’Atlantique Nord) > NATO (The North ...oznaËavaju > oznaËivati; prez.
Atlantic Treaty Organization) oznaËujem ...oznaËuju (v. toËku
otkloniti; otkloniti kvar > ukloniti kvar 3.3.11.)
OTC (open top cooler) > hladnjak bez ozone friendly > neštetan za ozon
208
P/Q
P
Q 209
RjeËnik
PA G PA-a, D PA-u ‘naËin nabave/ nekoliko dana; 2. dobro: ‘skupina koju

dopreme materijala’ (v. toËku 3.2.1.) Ëine dva predmeta ili dvije osobe’: par
P. S. (post scriptum) Ëarapa, par rukavica, mladi par
p.m., P.M. (post meridiem) > parada > slavlje, proslava: biciklistiËka
poslijepodne parada > biciklistiËko slavlje, biciklistiËka
packaging 1. ‘proces’ > pakiranje; 2. proslava
‘omot proizvoda’ > ambalaža, pakiranje: paradajz sos > umak od rajËice
returnable packaging > povratna paraglider, paraglajder > padobranac
ambalaža jedriliËar
paella > paelja (v. toËku 2.6.) paragliding, paraglajding >
page > stranica padobransko jedrenje
pakovanje 1. ‘proces’ > pakiranje; 2. paragraf 1. > odlomak, ulomak; 2.
‘omot proizvoda’ > pakiranje: veliko dobro: u pravu; 3. dobro: znak §
pakovanje > veliko pakiranje, malo parametar > pokazatelj: parametar
pakovanje > malo pakiranje uËinka > pokazatelj uËinka; parametar
pakovati > pakirati efikasnosti > pokazatelj uËinkovitosti
palijativno > privremeno: palijativno paraolimpijac
rješenje > privremeno rješenje paraolimpijski; Hrvatski paraolimpijski
panel > rasprava odbor
pano, G panoa, D panou, mn. N panoi > parcijalno > djelomice, djelomiËno
ploËa: reklamni panoi > reklamne ploËe parent company > matiËna tvrtka
papaya > papaja (v. toËku 2.6.) parfumerija > parfimerija
papir pano > ploËa s papirom parking > 1. parkiralište: parking
papirnat ‘koji je naËinjen od papira’: naše tvrtke > parkiralište naše tvrtke 2.
papirnata vreÊica, papirnati rupËiÊ parkirališno mjesto: Svako vozilo ima
papirni ‘koji se odnosi na papir’: papirni svoj parking. > Svako vozilo ima svoje
otpad, papirna industrija parkirališno mjesto.
participativan > sudioniËki:
Pridjevi papirni i papirnat znaËenjski participativno upravljanje > sudioniËko
se razlikuju. Papirni znaËi ‘koji se upravljanje
odnosi na papir’ i upotrebljava se u participirati > sudjelovati
svezama papirna industrija, papirni passion for excellence 'predanost
otpad, a papirnat znaËi ‘koji je izvrsnosti' (v. toËku 2.14.)
naËinjen od papira’: papirnata vreÊica,
papirnati rupËiÊ, papirnata naljepnica. Predanost izvrsnosti dobar je prijevod
Ta dva pridjeva treba razlikovati i engleske krilatice Passion for excellence
upotrebljavati u skladu s njihovim jer, iako nije rijeË o doslovnome
znaËenjima. RijeË papirnat može imati i prijevodu, nego o prijevodu koji je
preneseno znaËenje, pa se može govoriti prilagoen „duhu“ hrvatskog jezika,
o papirnatome dogovoru (dogovor vjerodostojno prenosi njezin smisao. U
koji postoji samo na papiru, koji nije hrvatskome je jeziku to bolji prijevod
ostvaren). od doslovnoga prijevoda Strast za
izvrsnošÊu.
par 1. ‘neodreeno neveliko mnoštvo’
> nekoliko: Navest Êu par primjera. > password > zaporka
Navest Êu nekoliko primjera.; par dana > pasta, pašta > tjestenina: pasta s
210
P/Q
umakom > tjestenina s umakom osobni pomoÊnik

patriotski > domoljubni PešËenica (dio Zagreba, ali: PešÊenica,
pauza > stanka mjesto u SisaËko-moslavaËkoj županiji)
paziti koga > paziti na koga PET ambalaža, pet ambalaža, pet-
PBS (permanent beverage section) > ambalaža > plastiËna ambalaža
fiksna polica s bezalkoholnim piÊem PET boca, pet boca, pet-boca >
PC (personal computer); G PC-ja, plastiËna boca, plastenka
D PC-ju > osobno raËunalo pet centar > centar za kuÊne ljubimce
(v. toËke 2.7. i 3.2.1.) petero ‘pet osoba razliËita spola’
PDV (porez na dodanu vrijednost); petgodišnji > petogodišnji
G PDV-a, D PDV-u (v. toËku 3.2.1.) petminutni > petominutni
peËat 1. ‘otisnuti znak’ > žig: peËat na petoro > petero
dopisu > žig na dopisu 2. dobro: petrol > benzinska crpka; petrol kanal >
‘predmet kojim se na što stavlja žig’: (prodajni) kanal za benzinske crpke
Dodaj mi peËat. PfP (pay for performance) > naplata za
pegla > glaËalo izvedbu
pekaË 1. u informatici: > snimaË; 2. PF cooler > hladnjak Fresco Punto
dobro: pekaË kruha pH-vrijednost
penetrirati > uÊi, prodrijeti: penetrirati phenylalanine > fenilalanin
na novo tržište > prodrijeti na novo tržište phishing > kraa osobnih podataka
penkala > kemijska olovka physical case > sanduk
penthouse > (luksuzni) potkrovni stan ph.c. (physical case) > sanduk
per capita consumption > potrošnja po piar 1. > struËnjak za odnose s javnošÊu;
glavi stanovnika 2. > glasnogovornik (v. napomenu uz
perfektan > savršen: perfektan oblik > PR)
savršen oblik piarovac > struËnjak za odnose s
performance 1. > izvedba, provedba: javnošÊu (v. napomenu uz PR)
performance na terenu > izvedba na Piccadilly table > stol Piccadilly
terenu, terenska izvedba; 2. > predstava, picher > utovarivaË
(umjetniËki) dogaaj piching > utovarivanje
performansa 1. > izvedba, provedba: piÊe; bezalkoholno piÊe > napitak
performansa na terenu > izvedba na
terenu, terenska izvedba; 2. > radna Votku, džin, rakiju itd. nikada ne
znaËajka: performanse stroja > radne bismo nazvali napitkom, nego piÊem,
znaËajke stroja a Coca-Colu, Fantu itd. u pravilu bismo
period > razdoblje; obraËunski period > nazvali napitkom ili bezalkoholnim
obraËunsko razdoblje; vremenski period > piÊem. ZnaËenja se tih dvaju naziva
razdoblje (v. toËku 1.5.1.) djelomiËno preklapaju, tj. naziv piÊe
periona > praonica u jednome je od znaËenja nadreen
perionica > praonica nazivu napitak. PiÊe je: 1. ‘sve što se
permanentan > stalan, neprestan, pije’ 2. ‘ono što se pije, a sadržava
neprekidan alkohol’, a napitak je 1.’ono što se
permanentno > stalno, neprestano, pije, a (u pravilu) ne sadržava alkohol,
neprekidno dakle, osobita vrsta piÊa, bezalkoholno
personal > osoblje piÊe’. Za bezalkoholno piÊe stoga je
personal assistant > osobni tajnik; bolje upotrebljavati naziv napitak. Kad
211
RjeËnik
se u reklami govori o velikoj ponudi po 1. po meni > po mojemu mišljenju:

bezalkoholnih piÊa i napitaka, rijeË Po meni to je loš prijedlog. > Po
je o pleonazmu, tj. o nepotrebnomu mojemu mišljenju taj je prijedlog loš.; 2.
udvajanju istoga sadržaja (bezalkoholno raspravljati/razgovarati po pitanju >
piÊe = napitak) (v. toËku 1.5.1.). raspravljati/razgovarati o Ëemu: Nije
želio raspravljati po pitanju udruživanja.
pilot > ogledni, pokusni: pilot emisija > > Nije želio raspravljati o udruživanju.,
ogledna/pokusna emisija, pilot program > Razgovara se po pitanju godišnjih odmora.
ogledni/pokusni program, pilot projekt > > Razgovara se o godišnjim odmorima.;
ogledni/pokusni projekt 3. po prvi put > prvi put: Po prvi put smo
PIN (personal identification number) pustili proizvod na tržište. > Prvi smo put
1. > OIB (osobni identifikacijski broj) pustili proizvod na tržište.; 4. štetan po
(v. toËku 2.7.); 2. dobro: u kartiËnome zdravlje > štetan za zdravlje; loše po nas
poslovanju > loše za nas; opasno po život > opasno
pipa > slavina za život; 5. zastupan po punomoÊi >
PIR G PIR-a, D PIR-u ‘osnovni podaci o zastupan putem opunomoÊenika (v.
nabavi materijala’ (v. toËku 3.2.1.) toËku 3.4.10.)
pire krumpir, pire-krumpir > pire od pod 1. pod nastavom > za vrijeme
krumpira nastave, tijekom nastave; 2. pod
piva > pivo: hladna piva > hladno pivo; uvjetom > uz uvjet, pod prijetnjom > uz
sanduk pive > sanduk piva prijetnju (v. toËku 3.4.10.)
pivarski ‘koji se odnosi na pivare’: podastrti > podastrijeti: podastrti dokaze
pivarski skup > podastrijeti dokaze
pivnica ‘ugostiteljski objekt u kojemu podataËni > podatkovni (< podatak):
se u prvome redu pije pivo i jede podataËna baza > podatkovna baza, baza
jednostavna, domaÊa hrana’
podataka
pivo G piva, D pivu
podatkovna baza = baza podataka
pivovara ‘mjesto na kojemu se proizvodi
podcijeniti; podcijenjen
pivo’: ZagrebaËka pivovara, Pivovara
podcrtati
Osijek
podcrtavati
pivski ‘koji se odnosi na pivo’: pivski
podesiti > namjestiti; podesiti mjerni
kvasac, pivska Ëaša, pivska boca, pivski
ureaj > namjestiti mjerni ureaj
trbuh
podešavanje > namještanje: podešavanje
pizza (v. toËku 2.6.)
mjernih ureaja > namještanje mjernih
pizzeria; G pizzerije, D pizzeriji (v. toËku
ureaja
2.6.)
PJS (Permanent Juice Section) > fiksna Podravka (tvrtka) G Podravke, D Podravci
polica sa sokovima Podravka ‘žena iz Podravine’ G
planeta > planet: planeta Zemlja > planet Podravke, D Podravki
Zemlja podstrek > poticaj
planing > planiranje podtoËka D L podtoËki (v. toËku 3.1.3.)
plastiËni novac > kartiËni novac poduËavanje > pouËavanje
platežni > platni: platežni promet > platni poduËavati > pouËavati
promet poduplati > udvostruËiti
platioc > platilac (G platioca, mn. podvuÊi 1. > podcrtati: podvuÊi dio teksta
N platioci, G platilaca) > platitelj (v. toËku > podcrtati dio teksta; 2. dobro: ‘uvuÊi
3.3.2.) pod što’
212
P/Q
pogreška/pogrješka mjerenja > mjerna ponekad > katkad

pogreška/pogrješka (v. toËke 3.4.7. i 1.3.) ponoviti ispoËetka > ponoviti: To
pojedini; svaki pojedini > svaki; To treba moramo ponoviti ispoËetka. > To moramo
znati svaki pojedini zaposlenik. > To treba ponoviti. (v. toËku 1.5.2.)
znati svaki zaposlenik. (v. toËku 1.5.1.) ponovni povrat > povrat: ponovni povrat
pojednostaviti > pojednostavniti bolesti > povrat bolesti (v. toËku 1.5.2.)
pojednostavljivanje > ponovo > ponovno
pojednostavnjivanje pool vozilo > službeno privremeno
pojednostavljivati > pojednostavnjivati vozilo
poklon = dar POP (point of purchase) > prodajno
pokloniti = darovati mjesto
poklanjati = darivati POP materijal > promidžbeni materijal
poklon-bon G poklon-bona, za prodajno mjesto, reklamni materijal
D poklon-bonu (v. toËku 3.3.6.) za prodajno mjesto: posjedovanje
poklon-kartica G poklon-kartice, POP materijala i sales organizatora >
D poklon-kartici (v. toËku 3.3.6.) posjedovanje promidžbenog/reklamnog
poklon-košarica G poklon-košarice, materijala za prodajno mjesto i
D poklon-košarici (v. toËku 3.3.6.) organizatora prodaje
poklon-paket G poklon-paketa, pop-glazba (v. toËku 3.3.6.)
D poklon-paketu (v. toËku 3.3.6.) popravka > popravak
pokrenuti inicijativu > potaknuti, poravnanje > izjednaËenje: poravnanje
inicirati (v. toËku 1.5.2.) rezultata > izjednaËenje rezultata
pokrivati; izvješÊe pokriva razdoblje > porazgovarati zajedno > porazgovarati:
izvješÊe obuhvaÊa razdoblje Moramo porazgovarati zajedno. >
pole-sign > reklamni smjerokaz Moramo porazgovarati. (v. toËku 1.5.2.)
polovina 1. dobro: mat.: tri polovine; 2. > pored 1. > pokraj: Požar pored plaže
polovica; polovina zaposlenika > polovica ZrÊe. > Požar pokraj plaže ZrÊe. 2. >
zaposlenika osim, uz: Državni službenici, pored
polucija > oneËišÊenje (v. napomenu uz ispunjavanja ostalih uvjeta, ne smiju biti
oneËišÊenje) pravomoÊno osuivani. > Uz ostale uvjete
polulitarski > polulitreni (v. napomenu / Osim ostalih uvjeta državni službenici
uz litarski) moraju ispunjavati i uvjet da nisu
poluproizvod pravomoÊno osuivani. (v. toËku 3.4.10.)
POM (post mix) > ureaj za toËenje porijeklo > podrijetlo
piÊa, šankomat (v. toËku 3.2.1.) port > prikljuËak
pomoÊi; 1. pomoÊi koga ‘dati komu porta > vratarnica
financijsku pomoÊ’: pomoÊi nadarene portfolio 1. ‘dionice i vrijednosni papiri
studente; 2. pomoÊi komu ‘omoguÊiti koje ima osoba ili tvrtka’ > portfelj; 2.
komu da što lakše ostvari ili prebrodi’: > ponuda: portfolio proizvoda > ponuda
pomoÊi prijatelju u nevolji proizvoda
pomoÊu 1. > s pomoÊu: PomoÊu tih portir > vratar
mehanizama poboljšat Êemo proizvodnju > poruke elektroniËke pošte >
S pomoÊu tih mehanizama poboljšat Êemo elektroniËke poruke
proizvodnju.; 2. treba izostaviti kad je POS 1. (point of sale) > prodajno
moguÊe: pisati s pomoÊu olovke > pisati mjesto; 2. (skraÊeno od POS materijal)
olovkom (v. toËku 3.4.10.) > promidžbeni materijal za prodajno
213
RjeËnik
mjesto; 3. (picture of success) > i stajalište razlikuju tako da naziv

slika uspješnosti stajalište oznaËuje neureeno mjesto
POS materijal > promidžbeni materijal namijenjeno kraÊemu Ëekanju, a postaja
za prodajno mjesto, reklamni materijal ureenije mjesto (s nadstrešnicom,
za prodajno mjesto: Promocije su klupama i sl.) namijenjeno duljemu
podržane POS materijalom i outdoor Ëekanju vozila. PraktiËno je takvo
oglašavanjem. > Promocije su podržane razlikovanje Ëesto nemoguÊe provesti te
promidžbenim/reklamnim materijalom za zakljuËimo da su obje rijeËi, i postaja i
prodajno mjesto i vanjskim oglašavanjem. stajalište, u znaËenju mjesta na kojima se
posjedovati 1. > imati; Proizvod posjeduje putnici ukrcavaju u vozila ili iskrcavaju
sve poželjne znaËajke. > Proizvod ima iz njih, dobre u standardnome jeziku.
sve poželjne znaËajke. 2. dobro: ‘imati Dobro je dakle i tramvajska postaja i
što kao vlasnik, kao svoje vlasništvo stajalište tramvaja, i autobusna postaja i
− najËešÊe u pravnome kontekstu’: stajalište autobusa.
posjedovati kuÊu
posjeta > posjet: posjete kupcu > posjeti postav ‘izlošci u muzeju, galeriji itd.’:
kupcu postav izložbe, postav galerije, muzejski
poskupiti > poskupjeti; poskupio, postav
poskupjela, poskupjelo (v. toËku 3.3.10.) postava ‘osobe u kakvoj skupini:
poslovno-ekonomski ‘koji se odnosi na glazbenoj, športskoj itd.’: postava
poslovanje i ekonomiju’: poslovno- nogometne momËadi, postava glazbenog
-ekonomski program (v. toËku 3.3.6.) sastava
poslužavnik > pladanj postdiplomski > poslijediplomski:
postaja 1. ‘sjedište kakve službe’ = postdiplomski studij > poslijediplomski
stanica: policijska postaja, veterinarska studij
stanica, zdravstvena stanica; postepen > postupan: postepeno
2. ‘ureeno mjesto na kojemu se kraÊe stabiliziranje > postupno stabiliziranje
zadržavaju prijevozna sredstva kako bi postepeno > postupno
se što obavilo, iskrcali ili primili putnici poštanska lista > popis adresa
i sl.’ = stajalište poštivati 1. > poštovati: poštivati
suradnike > poštovati suradnike; 2. >
I imenica postaja i imenica stanica pridržavati se, slijediti: poštivati pravila >
upotrebljavaju se da bi se oznaËilo pridržavati se pravila, slijediti pravila
sjedište kakve službe. Obje je rijeËi pošto 1. u uzroËnome znaËenju > jer,
dobro upotrebljavati u tom znaËenju, ali buduÊi da, zato što, stoga što, zbog
uobiËajilo se govoriti o policijskoj postaji, toga što: Pošto nismo uspjeli, morat Êemo
televizijskoj postaji i radijskoj postaji, a o ponovno pokušati. > BuduÊi da nismo
veterinarskoj stanici, zdravstvenoj stanici uspjeli, morat Êemo ponovno pokušati. 2.
itd. RijeË stanica u razgovornomu se dobro u znaËenju ‘nakon što’: Pošto se
jeziku upotrebljava i da bi se oznaËilo dogovorimo, zapoËet Êemo s poslom. (v.
mjesto na kojemu se kakvo vozilo toËku 3.4.11.)
zaustavlja da bi se putnici ukrcali ili pošto-poto
iskrcali. U standardnome jeziku bolje potencirati > pojaËati, pojaËavati,
je u tom znaËenju upotrebljavati naglasiti, naglašavati, istaknuti, isticati
rijeË postaja ili stajalište. U nekim se potpodjela
priruËnicima znaËenje rijeËi postaja potpredsjednik (v. toËku 3.1.3.)
214
P/Q
potpredsjednikov G potpredsjednikova, poželjan 1. > željen: poželjni rezultati

D potpredsjednikovu: u poslovanja > željeni rezultati poslovanja;
potpredsjednikovom uredu > u 2. dobro: ‘koji izaziva žudnju’: poželjan
potpredsjednikovu uredu (v. toËku 2.2.6.) muškarac, poželjna žena
potrošaË PP (1. poslovni plan; 2. prednost u
potrošaËev G potrošaËeva, D nabavi materijala); G PP-a, D PP-u (v.
potrošaËevu: prema potrošaËevom toËku 3.2.1.)
zahtjevu > prema potrošaËevu zahtjevu (v. pp. (page pagination) > str. (v. toËku 2.7.)
toËku 2.2.6.) PPDIV (Sindikat zaposlenih u
povodom > u povodu: povodom proslave poljoprivredi, prehrambenoj i
> u povodu proslave duhanskoj industriji i vodoprivredi
powered by 1. > osmišljeno u; 2. > s Hrvatske) G PPDIV-a, D PPDIV-u (v.
potporom, uz potporu toËku 3.2.1.)
PowerPoint, G PowerPointa, PPT (PowerPoint); G PPT-a, D PPT-u (v.
D PowerPointu toËku 3.2.1.)
power walking > energijsko hodanje PR G PR-a, D PR-u 1. > odnosi s
pozajmica > posudba javnošÊu: Volio bih se baviti PR-om. >
pozajmiti > posuditi Volio bih se baviti odnosima s javnošÊu.;
pozicija 1. > položaj, dužnost, (radno) 2. > struËnjak za odnose s javnošÊu; 3.
mjesto; imenovati na poziciju > imenovati > glasnogovornik; 4. > medijski prikaz:
na dužnost, imenovati na radno mjesto; Dobili smo dobar PR. > Dobili smo dobar
pozicije u tvrtki > radna mjesta u tvrtki; medijski prikaz. (v. toËku 2.7.)
On je na visokoj poziciji. > On je na PR struËnjak 1. > struËnjak za odnose s
visokome položaju.; 2. > položaj (tijela): javnošÊu; 2. > glasnogovornik (v. toËku
sjedeÊa pozicija > sjedeÊi položaj; 3. 2.7.)
nisam u poziciji > ne mogu: Nismo PR value, PR vrijednost > vrijednost
vam u poziciji pomoÊi. > Ne možemo vam medijskog prikaza
pomoÊi. PR-ovac > struËnjak za odnose s
pozicioni > pozicijski (v. napomenu uz javnošÊu
akcioni) > položajni; ali dobro:
pozicijska svjetla PR je pokrata od public relations, na
pozicioniranje 1. > postavljanje: hrvatskome: odnosi s javnošÊu. Ta se
pozicioniranje rashladne opreme > pokrata uobiËajila, ali bi u službenoj
postavljanje rashladne opreme; 2. > komunikaciji, npr. u imenovanju odjela,
postavljanje; zauzimanje (funkcije, ipak trebalo upotrebljavati hrvatski
radnoga mjesta): pozicioniranje na naziv te npr. ne nazvati odjel Odjel za
mjesto ravnatelja > postavljanje na mjesto PR, nego Odjel za odnose s javnošÊu.
ravnatelja, postajanje ravnateljem Ako se PR upotrebljava u znaËenju
pozicionirati 1. > postaviti, postavljati: ‘struËnjak za odnose s javnošÊu’,
Rashladna oprema mora biti pravilno bolje je toga struËnjaka tako nazvati,
pozicionirana. > Rashladna oprema mora ili, ako je rijeË o takvu struËnjaku
biti dobro postavljena., Rashladna se ovlaštenomu da nastupa uime tvrtke,
oprema mora nalaziti na dobrome mjestu.; zvati ga glasnogovornikom. Pritom,
2. biti pozicioniran > biti postavljen, kad je rijeË o osobi, ne možemo
biti zaposlen, postati: Pozicioniran je na kraticu PR uvijek zamijeniti nazivom
mjesto ravnatelja. > Postao je ravnateljem. glasnogovornik jer nije svaki struËnjak
215
RjeËnik
za odnose s javnošÊu glasnogovornik. > predoblik plastiËne ambalaže, PET

Katkad se PR upotrebljava u znaËenju predoblik
‘medijski prikaz’; npr. u reËenici: predispozicija 1. > preduvjet, 2. >
Dobili su dobar PR. U poslovnome sklonost: nasljedna predispozicija
se jeziku upotrebljava i naziv PR predselekcija > predodabir
value ili PR vrijednost u znaËenju predsjedavajuÊi > predsjedatelj
‘vrijednost medijskog prikaza’. RijeË je predsjedavatelj > predsjedatelj
o konkretnoj vrijednosti (koja se može predsjedavati > predsjedati
izraziti u novcu) koja pokazuje uštedu u predsjednik
reklamiranju nastalu temeljem dobroga predsjednikov G predsjednikova,
medijskoga prikaza (novinskoga Ëlanka D predsjednikovu: u predsjednikovom
s pozitivnim osvrtom ili ocjenom, uredu > u predsjednikovu uredu
pozitivnim spominjanjem tvrtke ili
proizvoda u naslovu Ëlanka itd.). PR
Kad se odnosi na odreenoga
se Ëesto piše i fonetizirano: naš piar,
predsjednika države, imenica
naši piarovci. To pripada strukovnome
žargonu i nije ni na koji naËin predsjednik piše se velikim slovom,
primjereno poslovnoj komunikaciji. npr: Prošli je tjedan Predsjednik posjetio
Sloveniju. Ako uz imenicu stoji bilo
kakva odredba, ona se piše malim
pragmatiËno > praktiËno; pragmatiËno
slovom, bez obzira na to što se odnosi
razmišljati > praktiËno razmišljati
na odreenoga predsjednika, npr.:
praona > praonica: praona boca >
Hrvatski predsjednik posjetio je Sloveniju.
praonica boca (v. toËku 3.3.4.)
Zbog istih bi razloga trebalo pisati:
prateÊi: prateÊi problemi
savjetnik predsjednika Republike Hrvatske
pratioc 1. (za osobu) > pratilac
(ovdje je odredba Republike Hrvatske).
(G pratioca, mn. N pratioci, G pratilaca) >
Kad je rijeË o institucijama koje se
pratitelj; 2. za neživo > pratilac: pratioc
odnose na funkciju predsjednika, a
(tekstnih) promjena > pratilac tekstnih
ne na pojedinog, toËno odreenoga
promjena (v. toËku 3.3.2.)
predsjednika, imenica predsjednik
pravilo klasifikacije > klasifikacijsko
pravilo (v. toËku 3.4.7.) piše se malim slovom, npr.: Ured
pravosnažan > pravomoÊan predsjednika Republike. Isto vrijedi i
pravovremen > pravodoban za pridjev predsjednikov. Velikim ga
pravovremeno > pravodobno slovom treba pisati kad se odnosi na
prebojati > prebojiti; prez. prebojim odreenoga predsjednika države, npr.:
...preboje (v. toËku 3.3.11.) prvi Predsjednikov radni dan. Velikim
prebrojati > prebrojiti; prez. prebrojim se slovom pišu samo titule državnih i
... prebroje (v. toËku 3.3.11.) vjerskih poglavara (Papa, Predsjednik,
pred 1. > prije; pred godinu dana > prije Kralj), i to samo kad oznaËuju osobu,
godinu dana; 2. dobro: u mjesnome a ne funkciju i kad stoje bez odredbe,
znaËenju: stajati pred zgradom (v. toËku npr.: jutros se Kraljica obratila narodu, ali:
3.4.10.) engleska kraljica. Nazivi ostalih funkcija
predanost; predanost prema Ëemu (potpredsjednik, ministar, direktor,
> predanost Ëemu: predanost prema ravnatelj) nikad se ne pišu velikim
održivosti > predanost održivosti slovom, bez obzira na to odnose li se na
predikcija > predvianje odreenu osobu ili ne odnose.
predforma > predoblik: PET predforma
216
P/Q
predstavljati 1. > biti; To nam predstavlja dostupan putem interneta; usavršavati

izazov. > To nam je izazov.; To predstavlja znanje preko seminara > usavršavati
godišnji rast od 10 %. > To je godišnji znanje na seminarima; preko zime >
rast od 10 %.; Upravljanje zalihama zimi; izražavati osjeÊaje preko pjesama
predstavlja planiranje narudžba. > > izražavati osjeÊaje pjesmama; rjeËnik
Upravljanje zalihama planiranje je s preko 10000 naziva > rjeËnik s više od
narudžba.; To predstavlja ozbiljan rizik za 10000 naziva (v. toËku 3.4.10.)
zdravlje. > To je ozbiljan rizik za zdravlje, preliminarni > uvodni, pripremni:
To ozbiljno ugrožava zdravlje. 2. dobro: preliminarni sastanak > uvodni sastanak,
‘upoznavati koga s kim’ (v. toËku 1.5.2.) pripremni sastanak
prema; usmjeren prema komu >
usmjeren komu: marketing usmjeren
Nekoliko glagola u hrvatskome jeziku
prema djeci > marketing usmjeren djeci,
Ëesto se upotrebljava izvan svojega
djeci usmjeren marketing
pravog znaËenja. To su npr. glagoli
premisa > pretpostavka
predstavljati, priËati, kretati i raditi.»esta
prenašati > prenositi: prenašati sanduke
je u administrativnome stilu uporaba
> prenositi sanduke
glagola predstavljati izvan njegova
preporuËene dnevne doze >
temeljnog znaËenja ‘upoznavati koga
preporuËene dnevne koliËine
s kim’, tj. u znaËenju glagola biti.
preporuËeni dnevni unos >
Takva uporaba toga glagola ne pripada
preporuËene dnevne koliËine
standardnomu jeziku i umjesto njega
present > prisutan, nazoËan
treba upotrebljavati glagol biti, npr.:
presenter 1. > predstavljaË; 2. >
To mi predstavlja problem. > To mi je
reklamni materijal: novi presenteri u
problem. U poslovnoj komunikaciji
HoReCa-u > novi reklamni materijal za
širi se i uporabno podruËje glagola
ugostiteljski kanal
raditi, pa se govori da se radi izvješÊe,
presica, pressica > konferencija za
tekst, prezentacija. U tim je primjerima
novinare
bolje upotrebljavati glagole sastavljati
presija > prisila
ili pisati. Glagol priËati sve se ËešÊe
presirati > vršiti pritisak: presirati
upotrebljava umjesto glagola govoriti
suradnike > vršiti pritisak na suradnike
i razgovarati. »ak i u životopisima
preslik > preslika: preslik diplome >
možemo vidjeti reËenice poput:
preslika diplome
Dobro priËam engleski, umjesto: Dobro
press clip > novinarska mapa
govorim engleski. Glagol kretati ne treba
press clipping > medijske objave
upotrebljavati umjesto glagola poËinjati.
press konferencija > konferencija
Nije dobro kazati: KreÊe nova serija,
za novinare
nego: PoËinje nova serija. press release > pismeno medijsko
priopÊenje, priopÊenje za novinare
preferencija > poželjna znaËajka preša, presa > tijesak
preferirati > dati prednost, davati prešati, presati > tiještiti
prednost prešni kontejner, pres-kontejner >
Prehrambeno-biotehnološki fakultet potisni spremnik
(v. toËku 3.3.6.) pretežno = pretežito
prejudicirati > unaprijed odrediti, prethodno: prethodno izvješÊe (v. toËku
pretpostaviti 3.1.3.)
preko; dostupan preko interneta > pretpostavka (v. toËku 3.1.3.)
217
RjeËnik
pretpristupni: pretpristupni fondovi (v. primarno > na prvome mjestu, u

toËku 3.1.3.) prvome redu: To je primarno marketinški
pretprodaja (v. toËku 3.1.3.) problem. > To je na prvome mjestu
pretraga D L pretrazi: sudjelovati u marketinški poblem, To je u prvome redu
pretragi > sudjelovati u pretrazi marketinški problem.
prevaati > prevoditi: prevaati tekst s prime time > najgledanije vrijeme,
engleskoga na hrvatski > prevoditi tekst s udarni termin
engleskoga na hrvatski primijeniti; primijenjen
prevalencija > prevladavanje primijetiti; primijeÊen
prevažati > prevoziti primjena
prevencija > spreËavanje/sprjeËavanje primjenljiv = primjenjiv
(v. toËku 1.3.) primjenjivati, primjenjivan
prevenirati > sprijeËiti princip > naËelo; u principu > u naËelu
preview > prikaz, pregled principijelan > dosljedan: principijelan
prezenter 1. > predstavljaË, najavljivaË, Ëovjek > dosljedan Ëovjek; principijelno
voditelj; 2. > držaË reklamnog postupanje > dosljedno postupanje
materijala; reklamni držaË: Burn can print > ispis
prezenter > reklamni držaË za limenku printati > ispisivati
Burna printer > pisaË
price holder > držaË cjenika prinudan > prisilan
price off > popust, sniženje priopÊavanje > priopÊivanje
priËati: Dobro priËam engleski. > Dobro priopÊavati; prez. priopÊavam
govorim engleski. (v. napomenu uz ...priopÊavaju > priopÊivati; prez.
predstavljati) priopÊujem ...priopÊuju (v. toËku
pridonijeti = doprinijeti (v. napomenu 3.3.11.)
uz doprinijeti) priopÊenje: priopÊenje za javnost
prijanjanje > prianjanje: prijanjanje uz prioritet > 1. prvo, najvažnije mjesto,
tkaninu > prianjanje uz tkaninu prednost: On ima prioritet. > On ima
prijavni list > prijavnica prednost. 2. > (ono što je) najvažnije:
prijem 1. > prijam: prijem informacija Svaka Êe kuna u tvrtki biti utrošena u
> prijam informacija; 2. > primanje: najvažnije prioritete > Svaka Êe kuna u
zakasniti na prijem > zakasniti na tvrtki biti uložena u ono što je najvažnije.
primanje pripravno-završno vrijeme (v. toËku
prijemni > prijamni: prijemni ispit > 3.3.6.)
prijamni ispit Prirodoslovno-matematiËki fakultet (v.
prilikom 1. > pri, tijekom, za vrijeme; toËku 3.3.6.)
prilikom upoznavanja > pri upoznavanju; prisega, D L prisezi
prilikom izrade > tijekom izrade prisustvo > prisutnost, prisuÊe
(v. toËku 3.4.10.) prisutan; dobro i za živo (osobe) i za
primaoc > primalac (G primaoca, mn. neživo; za osobe može i nazoËan (v.
N primaoci, G primalaca) > primatelj (v. napomenu uz nazoËan)
toËku 3.3.2.) priticati > pritjecati
primaran 1. > najvažniji, na prvome pritisak 1. dobro: ‘upiranje Ëime o što’:
mjestu: primarni problem > najvažniji pritisak prsta; 2. dobro u prenesenome
problem; 2. dobro: u ekonomiji: primarno znaËenju: ‘atmosfera u kojoj se od koga
tržište oËekuje više nego što može ili da radi
218
P/Q
ono što ne želi’: pritisak na poslu; 3. u Horvat (v. toËku 2.1.)

fizici i medicini > tlak: krvni pritisak > prof. (titula osobe koja je diplomom
krvni tlak; pritisak zraka > tlak zraka stekla naziv profesora): Ana Horvat,
pritom; Radili smo i pritom razgovarali., prof. (v. toËku 2.1.)
ali: Ostajem pri tom zakljuËku. profit > dobit
privilegij > privilegija > povlastica profit story > prikaz isplativosti
proaktivan > koji potiËe aktivnost, profitabilan > unosan
poticajan: proaktivan pristup > pristup prognoza vremena > vremenska
koji potiËe aktivnost, poticajan pristup prognoza (v. toËku 3.4.7.)
procedura 1. > postupak; 2. > pravila: progres > napredak
procedure postupanja > (postupovna) project leader > voditelj projekta
pravila project management > upravljanje
procent > postotak projektima
procurement-služba > služba za nabavu, project manager > voditelj projekta
nabavna služba project objectives > projektni ciljevi
proËistaË > proËišÊivaË projekat > projekt: izvedbeni projekat >
izvedbeni projekt
Imenica proËistaË tvorena je od projekatni > projektni: projekatni
svršenoga glagola proËistiti, a proËišÊivaË zadatak > projektni zadatak
od nesvršenoga glagola proËišÊivati. proklamacija > proglas
Kako je proËišÊivanje trajan proces prokurista; G prokuriste, D prokuristi >
kojim se ËišÊenjem što Ëini prohodnim prokurist; G prokurista, D prokuristu (v.
ili se uklanjaju štetne tvari, od tih je toËku 3.3.1.) > opunomoÊenik, pravni
dvaju naziva samo naziv proËišÊivaË zastupnik
dobro tvoren. prolongacija > odgoda (roka)
prolongirati > odgoditi (rok)
proËišÊavanje > proËišÊivanje promjenljiv = promjenjiv
proËišÊavati; prez. proËišÊavam promo-; promo-akcija > promoakcija
...proËišÊavaju > proËišÊivati; prez. > promocijska akcija; promo-rabat
proËišÊujem ...proËišÊuju (v. toËku > promorabat > promocijski rabat;
3.3.11.) promo-materijal > promomaterijal >
prodaja od-vrata-do-vrata > prodaja od promocijski materijal; promo-uzorak,
vrata do vrata (v. toËku 2.4.) promouzorak > promocijski uzorak (v.
prodajna ruta > prodajni put toËku 3.3.5.)
prodavaona > prodavaonica promocija 1. > predstavljanje: promocija
(v. toËku 3.3.4.) priruËnika > predstavljanje priruËnika;
product development > razvoj promocija proizvoda > predstavljanje
proizvoda proizvoda; 2. > promaknuÊe: promocija
product manager > voditelj proizvoda na višu funkciju > promaknuÊe na višu
production coordinator > koordinator funkciju; 3. dobro: doktorska promocija
proizvodnje promokoridor > promocijski prolaz
produkt > proizvod promotivni > promocijski; promotivna
produktivan > plodan akcija > promocijska akcija
produljiti = produžiti promotivni volumen > korist od
produžiti = produljiti promocije (pojedinog proizvoda)
prof. (sveuËilišni profesor): prof. Ana promovirati 1. > predstaviti: promovirati
219
RjeËnik
priruËnik > predstaviti priruËnik;

promovirati proizvod > predstaviti Naziv public relations prevodi se kao
proizvod; 2. > promaknuti: promovirati odnosi s javnošÊu i odnosi s javnostima. S
na višu funkciju > promaknuti jezikoslovnoga gledišta imenica javnost
propaganda > promidžba nebrojiva je imenica te ne bi trebala
proporcionalan > razmjeran: dobit imati množinu. ToËnije reËeno, množinu
proporcionalna prodaji > dobit razmjerna se može bez poteškoÊa uspostaviti, ali
prodaji se ona znaËenjski podudara s jedninom:
proslijediti; proslijeen (v. toËku 3.1.2.) naime, nekoliko javnosti opet Ëini −
prosljeivati; prosljeivan (v. toËku javnost. SliËno je i s mnogo drugih
3.1.2.) imenica, npr. novac, komunikacija,
prosperitet > napredak zaštita, kadar, roba itd. Meutim,
prosto 1. > jednostavno; 2. dobro: ‘na nebrojive imenice koje su nazivi
prost naËin’ odreene struke mogu imati množinu
protekcija 1. > zaštita, 2. dobro: ako za tim u struci postoji potreba.
‘nepravedna prednost’ Drugim rijeËima, ako u struci postoji
protektor > zaštita: protektor za potreba za razlikovanjem razliËitih vrsta
hladnjake > zaštita za hladnjake javnosti, ako je struci nužna podjela
proticanje > protjecanje: proticanje javnosti na dijelove od kojih je svaki
tekuÊine > protjecanje tekuÊine; proticanje neka posebna javnost, naziv javnost
vremena > protjecanje vremena može se upotrebljavati u množini te se
proturjeËan npr. može u kakvu istraživanju govoriti
pružati: pružati moguÊnosti > o ciljnim javnostima i komunicirati s
omoguÊivati: Taj posao pruža moguÊnost ciljnim javnostima, tj. s prema jasnim
napretka. > Taj posao omoguÊuje kriterijima odabranim podskupovima
napredak. (v. toËku 1.5.2.) opÊe, ukupne javnosti.
pružiti moguÊnost 1. > omoguÊiti; 2.
> dati priliku: Pružit Êemo mu još jednu publikacija > tiskovina
moguÊnost > Dat Êemo mu još jednu pumpa > crpka; benzinska pumpa >
priliku. (v. toËku 1.5.2.) benzinska crpka
prvenstveno > u prvome redu: Napredak puniona > punionica (v. toËku 3.3.4.)
je postignut prvenstveno zbog suradnje s punioniËarski ‘koji se odnosi na
partnerima. > Napredak je u prvome redu punioniËare’
postignut zbog suradnje s partnerima. punioniËki ‘koji se odnosi na
prvi puta > prvi put (v. toËku 3.3.12.) punionicu’: punioniËki kapacitet
pržilica > snimaË put; I putom; mn. putovi
pržiona > pržionica: pržiona kave > putem; putem interneta > internetom,
pržionica kave (v. toËku 3.3.4.) prodaja putem telefona > telefonska
pseudo-dogaaj > pseudodogaaj (v. prodaja; poveÊati prodaju putem korisnih
toËku 3.3.5.) prezentacija > poveÊati prodaju korisnim
psihologica > psihologinja prezentacijama (v. toËku 3.4.10.)
pub > pab (v. toËku 2.6.) PV G PV-a, D PV-u ‘proizvodna verzija,
public opinion > javno mnijenje podaci o naËinu proizvodnje kojega
public relations > odnosi s javnošÊu proizvoda’ (v. toËku 3.2.1.)
220
P/Q
PVC traka > PVC vrpca (v. toËku 3.1.6.)

PWS (Permanent Water Section) >
fiksna polica s vodom
Q
QA (Quality Assurance) > osiguranje
kvalitete (v. toËku 1.3.)
QA struËnjak > struËnjak za osiguranje
kvalitete (v. toËku 1.3.)
QSR (Quick Service Restaurants) >
restorani brze prehrane (v. toËku 2.7.)
QSS (quality supervisor) > voditelj
sustava kvalitete (v. toËku 3.2.1.)
quick food > hrana koja se konzumira
na brzinu, hrana koja se konzumira s
nogu, brza hrana (v. napomenu uz
fast food)
221
RjeËnik
R
222
R
rabiti = upotrebljavati (v. toËku 1.3.) ravnopravan komu > ravnopravan s kim
raËunarstvo > raËunalstvo, ali: Fakultet razdoblje; u vremenskom razdoblju > u
elektrotehnike i raËunarstva razdoblju; u razdoblju od tri godine > u tri
radi se o > rijeË je o: Radi se o nemaru.> godine (v. toËku 1.5.1.)
RijeË je o nemaru. razina klasifikacije > klasifikacijska
radi; Pijem lijekove zbog ozdravljenja. > razina (v. toËku 3.4.7.)
Pijem lijekove radi ozdravljenja. (v. toËku razina; na razini Hrvatske > u Hrvatskoj,
3.4.10.) za Hrvatsku; rad na volonterskoj razini
radio G radija, D radiju, A radio, L radiju, > dobrovoljni rad (v. toËku 1.5.)
I radijem/radiom razjasniti > pojasniti: Razjasnite mi
radio-postaja > radijska postaja oznaËene dijelove. > Pojasnite mi oznaËene
(v. toËku 3.3.6.) dijelove.
raditi; raditi fokus na što > usredotoËiti se razvaati > razvoditi
na što; raditi izvješÊe > pisati, sastavljati razvažati > razvoziti
izvješÊe; raditi promociju > promovirati; razvoj 1. dobro: ‘stanje u kojemu
raditi uštede > štedjeti (v. toËku 1.5.2. i se što razvija, napreduje’: razvoj
napomenu uz predstavljati) proizvodnje; 2. > izrada, osmišljavanje:
rae > radije
razvoj promocijskih materijala > izrada/
randomiËno, randomski, randomizirano
osmišljavanje promocijskih materijala
> nasumiËno
3. > usavršavanje: razvoj zaposlenika >
randomiziran, randomiËan > nasumiËan
usavršavanje zaposlenika
rang > stupanj, razina, položaj: istoga
RDA (Recommended Daily Allowances)
ranga > istoga položaja, iste razine
> preporuËene dnevne koliËine
rang-lista > lista prvenstva
reafirmacija > ponovno potvrivanje
ranije 1. dobro: komparativ od rano:
real time > stvarno vrijeme: real time
Danas sam došla rano, sutra Êu doÊi još
system > sustav koji radi u stvarnome
ranije; 2. > prije: Ranije nam je bilo bolje.
vremenu
> Prije nam je bilo bolje.
realan > stvaran: realna situacija >
raniji 1. dobro: komparativ od rani:
stvarna situacija
ranije buenje; 2 > prijašnji: ranija
rješenja > prijašnja rješenja; Kao i ranijih realizacija > ostvarenje, ostvarivanje
godina, održat Êe se nekoliko izložaba. realizirati > ostvariti, ostvarivati
> Kao i prijašnjih godina, održat Êe se reanimacija > oživljavanje: reanimacija
nekoliko izložaba. proizvodnje > oživljavanje proizvodnje
ranking > rangiranje receivables > potraživanja
rapidno > brzo, naglo recentan > nov, suvremen; nedavni:
raskršÊe > raskrižje recentna istraživanja > nova istraživanja
raspravljati što > raspravljati o Ëemu; Na recepcioner > recepcionar (v. toËku
sastanku Êemo raspravljati predloženi plan 3.5.1.)
rada. > Na sastanku Êemo raspravljati o rechargati troškove > prefakturirati
predloženome planu rada. (v. toËku 2.9.) troškove
raspuÊi se > raspuknuti se re-charge > ponovno napuniti
rastvor > otopina; rastvor šeÊera > reciklaža > oporaba
otopina šeÊera reciklažni > oporabni; reciklažno dvorište
rata > obrok; rata kredita > obrok kredita > oporabno dvorište
rating, rejting > stupanj podrške recikliran > oporabljen
javnosti reciklirati > oporabiti
223
RjeËnik
lokalnih propisa; 2. dobro: ‘naËin na koji

Imenica reciklaža, pridjev reciklažni i je što ureeno’: prometna regulacija
glagol reciklirati internacionalizmi su rigorozno > strogo, dosljedno
u hrvatskome jeziku (v. toËku 3.5.1.). regija 1. > podruËje; 2. > prodajno
S obzirom na to da je, kad god je to podruËje
moguÊe, umjesto posuenice, pa i region sales manager > podruËni
internacionalizma, bolje upotrijebiti voditelj prodaje
hrvatsku rijeË, bolje je upotrebljavati regionalni > podruËni; regionalni ured >
rijeËi oporaba i oporabiti te npr. podruËni ured
umjesto o reciklažnome dvorištu govoriti registar > upisnik
o oporabnome dvorištu, umjesto o regularan > pravilan
recikliranoj ambalaži o oporabljenoj reizbor > ponovni izbor
ambalaži. BuduÊi da norma prema relativitet > relativnost
internacionalizmima ima bitno blaži rendgen
odnos nego prema posuenicama iz rendgenski: rendgenski teleskop
živih jezika, ni uporaba rijeËi reciklaža reosigurati > ponovno osigurati; još
i reciklirati ne može se smatrati jednom osigurati
nepravilnom. Ipak, uporaba domaÊih reparatura > popravak
rijeËi uvijek je bolja. report > izvješÊe, izvještaj
reproducibilnost > ponovljivost
reciprocitet > reciproËnost, uzajamnost repromaterijal
recovery > oporavak Republika Hrvatska
RED (right execution daily) > reputacija > ugled: reputacija tvrtke >
primjerena dnevna prodajna izvedba (v. ugled tvrtke
toËku 3.2.1.) re-routing > preraspodjela prodajnih
red vožnje > vozni red pravaca
redemption center > promidžbeni re-schedule > preraspored, novi
centar; otkupni centar raspored: Napravi re-schedule sastanaka.
redirect > preusmjeriti > Napravi preraspored/novi raspored
redistribuirati > preraspodijeliti, sastanaka.; Prerasporedi sastanke.
preusmjeriti respektivno; Godine 2008. i 2009. poveÊali
redoslijed > red, niz smo proizvodnju 20 % i 23 % respektivno. >
reducirati > smanjiti, smanjivati 2008. godine poveÊali smo proizvodnju
redukcija > smanjivanje, smanjenje 20 %, a 2009. godine 23 %. (v. toËku 2.12.)
referenca > referencija (v. toËku 3.5.1.) restartati > ponovno pokrenuti
reflektiranje > odražavanje restoran = restauracija
reflektirati se > odraziti se, odražavati se restrikcija > ograniËenje
reformacija > mijenjanje, obnova restriktivan > ograniËavajuÊi; restriktivne
redundancija > zalihost mjere > ograniËavajuÊe mjere
registar > upisnik: registar znanstvenika restruktuiranje > restrukturiranje >
> upisnik znanstvenika preustroj
registar-blagajna, registar-kasa > resurs 1. > izvor: novËani resursi > izvori
registarska blagajna novca; resursi prihoda > izvori prihoda;
regula > odredba: pravne regule > pravne 2 > potencijal: ljudski resursi > ljudski
odredbe potencijal
regulacija 1. > propis: zahtjevi europskih retencija > zadržavanje
i lokalnih regulacija > zahtjevi europskih i returnable packaging > povratna
224
R
ambalaža obolijevanja > rizik od obolijevanja, rizik

revalorizacija > prevrednovanje/ ozljeda > rizik od ozljeda
prevrjednovanje (v. toËku 1.3.) RM > repromaterijal
revenue > prihod, dohodak road show > (radni) posjet
review > pregled; osvrt; ocjena, kritika organizacijskim jedinicama
revizija 1. > nezavisna ocjena; > prerada: roba; razliËite robe > razliËita roba (v.
druga revizija ISO norme > druga prerada napomenu uz public relations)
ISO norme roditeljska kompanija > matiËna tvrtka
revolving kredit > obnovljivi kredit rok; u roku pet dana > u roku od pet dana
rezervoar > spremnik (v. toËku 1.5.)
rezonanca > rezonancija (v. toËku 3.5.1.) role i odgovornosti, roles and
rezultirati Ëime > prouzroËiti što responsibilities > uloge i odgovornosti,
RGB (returnable glass bottle) > funkcije i odgovornosti
povratna staklena boca ROM (read-only memory) G ROM-a,
RH (Republika Hrvatska) G RH-a, D ROM-u (v. toËku 3.2.1.)
D RH-u (v. toËku 3.2.1.) router > usmjernik
ribbon > vrpca; Coca-Cola ribbon > route-riding > terensko pouËavanje na
Coca-Colin val prodajnim mjestima prodajnoga pravca
routing 1. > odreivanje prodajnih
Engleska rijeË ribbon u opÊemu jeziku pravaca; 2. > proizvodne operacije,
znaËi vrpca. U posebnome kontekstu, tj. proizvodna verzija: Koordinator unosi
u izrazu Coca-Cola ribbon ona oznaËuje podatke o BOM-u, routingu i PV-u- >
prepoznatljivu izvijenu crvenu crtu Koordinator unosi podatke o tome od
u obliku vala koja se proteže ispod koliko se elemenata sastoji koji proizvod
lepršavog zapisa Coca-Cola. Taj je val (BOM), o proizvodnim operacijama i
toliko prepoznatljiv da ga se katkad proizvodnoj verziji, tj. o naËinu proizvodnje
istiËe bez imena robne marke. Umjesto kojega proizvoda (PV).
engleske rijeËi ribbon u kontekstu RSM (regional sales manager) >
Coca-Cola ribbon predlažemo zamjenu podruËni rukovoditelj prodaje: Naši
val jer smatramo da slikovitije opisuje RSM-ovi dolaze na sastanak. > Naši
o Ëemu je rijeË nego doslovan prijevod podruËni rukovoditelji prodaje dolaze na
vrpca. sastanak.
RSP (recommended sales price) >
rigidan > krut, neprilagodljiv preporuËena (maloprodajna) cijena
rijeËki (< Rijeka) ruËak N mn. ruËkovi i ruËci: poslovni
rijeËni (< rijeka) ruËkovi: poslovni ruËci
rijeka; rijeka Dunav, G rijeke Dunava, ruËavati > ruËati
D rijeci Dunavu
ruinirati > uništiti
ringtone > melodija zvona rukovodioc > rukovodilac
risk factor > Ëimbenik rizika, faktor (G rukovodioca, mn. N rukovodioci,
rizika G rukovodilaca) > rukovoditelj (v. toËku
risk management > upravljanje rizikom 3.3.2.) > voditelj

riskantan > riziËan: riskantan posao > rukovodstvo 1. > vodstvo, uprava;
riziËan posao rukovodstvo tvrtke > vodstvo tvrtke, uprava
rival > takmac, suparnik tvrtke; hijerarhija rukovodstva > upravna
rizik; rizik Ëega > rizik od Ëega; rizik hijerarhija, hijerarhija vodstva,
225
RjeËnik
2. > direktori: najviše rukovodstvo > dolaska’. Ovisno o kontekstu, tu rijeË

(najviši) direktori preuzetu iz francuskoga možemo
rumor > buka, šum zamijeniti rijeËima smjer ili, još bolje,
ruta > (prodajni) put put. U poslovnome kontekstu rijeË ruta
najËešÊe oznaËuje osobitu vrstu puta,
RijeË ruta u znaËenju ‘put, putovanje, prodajni put.
smjer kretanja i putovanja’ preuzeta
je u hrvatski iz francuskoga jezika. rutina 1. dobro: ‘ono što se obavlja
U pomorstvu i navigaciji ona znaËi stalno i po navici’; 2. > postupak; radna
‘kurs ili sustav kursova kojim brod rutina > radni postupak
plovi od mjesta odlaska u mjesto
226
S/Š
S
Š 227
RjeËnik
s ciljem > u cilju, radi: djelovanje s sales supervisor > nadglednik prodaje
ciljem poveÊanja dobiti > djelovanje u salveta > ubrus
cilju poveÊanja dobiti, djelovanje radi samit > sastanak na vrhu
poveÊanja dobiti; s ciljem poboljšanja samoposluga > samoposluživanje
poslovanja > u cilju poboljšanja sample > uzorak
poslovanja, radi poboljšanja poslovanja sampling, sampliranje 1. > dijeljenje
s desna > zdesna: Prišao je s desna. > promocijskih uzoraka; weekend sampling
Prišao je zdesna. > dijeljenje promocijskih uzoraka
s lijeva > slijeva : Prišao je s lijeva. > vikendom; automobil pogodan za sampling
Prišao je slijeva. > automobil pogodan za dijeljenje
s obzirom da > s obzirom na to da: promocijskih uzoraka; 2. ‘uzimanje
S obzirom da smo poslovali uspješno, uzoraka’ > uzorkovanje
ostvarili smo dobit. > S obzirom na to da
smo poslovali uspješno, ostvarili smo dobit. U engleskome sample znaËi uzorak,
(v. toËku 3.4.11.) a sampling je dijeljenje promocijskih
s(a); 1. doputovati s vlakom > doputovati uzoraka. Prema toj rijeËi nastao je naziv
vlakom; zapisati s olovkom > zapisati sampliranje. Iako u hrvatskome nema
olovkom; (v. toËku 3.4.10.), 2. dijalog jednorjeËne zamjene za engleski naziv,
s zajednicom > dijalog sa zajednicom; bolje je upotrebljavati hrvatski naziv:
povezuje godišnji plan sa funkcijskom dijeljenje promocijskih uzoraka.
strategijom > povezuje godišnji plan s
funkcijskom strategijom; komunikacija sa sandwich bar > sendviË-bar
kupcem > komunikacija s kupcem; društvo sandwichman > uliËni nosaË reklama
sa ograniËenom odgovornošÊu > društvo saopÊiti > priopÊiti
s ograniËenom odgovornošÊu (v. toËku saopÊenje > priopÊenje
3.1.11.) SAP G SAP-a, D SAP-u: služiti se SAP-
saËekati 1. > doËekati: SaËekat Êu te na om (v. toËku 3.2.1.)
kolodvoru. > DoËekat Êu te na kolodvoru.; SAP poslovni sustav > poslovni sustav
2. > priËekati: SaËekat Êemo s odlukom. > SAP: uvesti SAP poslovni sustav > uvesti
PriËekat Êemo s odlukom. poslovni sustav SAP, SAP key user >
saËiniti > naËiniti, napraviti, sastaviti: kljuËni korisnik sustava SAP (v. toËke 2.8.)
Ugovor je saËinjen u tri primjerka. > Saponia, G Saponije, D Saponiji (v. toËku
Ugovor je sastavljen u tri primjerka. 3.2.2.)
sadržati (prez. 3. l. jd. sadrži, 3. l. mn. sauËešÊe > suÊut: izraziti sauËešÊe >
sadrže) > sadržavati (prez. 3. l. jd. izraziti suÊut; Moje sauËešÊe! > Moja suÊut!
sadržava, 3. l. mn. sadržavaju): Obrazac sav; Pozdravljam svih. > Pozdravljam sve.;
sadrži podatke o kupcu. > Obrazac za svo vrijeme > za sve vrijeme
sadržava podatke o kupcu.; Proizvodi savjet > vijeÊe: radniËki savjet > radniËko
sadrže najmanje 85 % vode. > Proizvodi vijeÊe, zaposleniËko vijeÊe
sadržavaju najmanje 85 % vode. saznanje > spoznaja: prema mojim
saldo, G salda, D saldu; mn. N salda i saznanjima > prema mojim spoznajama
saldi SC G SC-a, D SC-u ‘opskrbno
sales field > promjenjivi dio plaÊe planiranje’ (v. toËku 3.2.1.)
sales forecast > prognoza prodaje sconto, skonto > popust, s popustom,
sales manager > voditelj prodaje sniženo: 20 % sconto > 20 % sniženo
sales organizer > organizator prodaje screen > zaslon
228
S/Š
screening > analitiËki pregled za marketinške aktivnosti u školama.

screensaver > zaštita zaslona setapirati > organizirati, zapoËeti
SD, SD hladnjak > hladnjak s sexy > seksi: sexy hostesa > seksi domaÊica
jednostrukim vratima (v. toËku 3.2.1.) sezonalnost > sezonska uvjetovanost:
seasonal > sezonski; seasonal oprema > sezonalnost tržista > sezonska uvjetovanost
sezonska oprema tržišta; Sezonalnost je tipiËan fenomen
secure code > sigurnosni kod u turistiËkoj potražnji. > Sezonska
sedmica > tjedan uvjetovanost tipiËna je pojava u turistiËkoj
segmentacija > podjela: segmentacija potražnji.
tržišta > podjela tržišta sfera > podruËje; cijene u sferi
sejvati > spremiti poluproizvoda > cijene poluproizvoda;
sekretarica > tajnica: telefonska sfera utjecaja > podruËje utjecaja (v. toËku
sekretarica > telefonska tajnica 1.5.)
sektor > odjel; Sektor ljudskih potencijala SFG > poluproizvod (v. toËku 2.7.)
> Odjel za ljudske potencijale, Sektor share > udjel, udio
operativnih poslova > Odjel za operativne shareware > privremeno besplatna
poslove programska podrška
sekund > sekunda sheet > list, stranica
selekcija > odabir, izbor, probir: proces shelf talker > promidžbeni materijal
selekcije kandidata > odabir kandidata koji se postavlja na policu ili zaslon
selekcijski postupak > postupak shell > ljuska, ovojnica
odabira, odabir shodno tomu > u skladu s tim;
selektiran > odabran: selektirani posljediËno tomu
kandidat > odabrani kandidat shopping > kupnja
sell-in > prodaja kupcima shopping centar > trgovaËki centar
(distribucijskomu lancu, prodajnomu shortcut > preËica, preËac
mjestu) showroom > izložbeni prostor, izložbeni
selling skills > prodajne vještine salon
sell-out > prodaja potrošaËima sick-leave > bolovanje
selotejp > ljepljiva vrpca significirati > oznaËiti
sendviË (v. napomenu uz Ëek) simbol 1, dobro: ‘oznaka, znak’; 2. >
sempling > dijeljenje promocijskih Symbol, prijenosni terminal
uzoraka simbioza > spajanje, ujedinjenje
senior management > viši menadžment simulacija > oponašanje
senior manager > viši menadžer simultano > istodobno
server > poslužilac (v. toËku 3.3.2.) sinergija > zajedništvo
service provider > davalac pristupa (v. singl majka > samohrana majka
toËku 3.3.2.) single boca > pojedinaËna boca
serviranje 1. > porcija: koliËina kalorija, single door cooler > rashladna vitrina s
šeÊera i masnoÊa po serviranju > koliËina jednim vratima
kalorija, šeÊera i masnoÊa po porciji; 2. single odmor > odmor bez društva
dobro: ‘proces u kojemu se što servira, sinkroniziran > usklaen; sinkronizirano
postupak kojim se što servira’: serviranje djelovanje > usklaeno djelovanje
jela sintetiËki ‘koji je od sintetike’: sintetiËka
set 1. > niz, skup; 2. treba izostaviti: košulja
Imamo set smjernica za marketinške sintezni ‘koji se odnosi na sintezu’:
aktivnosti u školama. > Imamo smjernice sintezni procesi
229
RjeËnik
sirupista > sirupist (v. toËku 3.3.1.) slijeva

sistem > sustav: periodni sistem elemenata slikati (o fotografijama) > fotografirati:
> periodni sustav elemenata Slikao Krasnodar Peršun > Fotografirao
sister company > sestrinska tvrtka Krasnodar Peršun
‘jedna od tvrtka iste skupine’ sliv > slijev: sliv rijeke Gacke > slijev
site > (mrežne) stranice, (mrežno) rijeke Gacke
mjesto slobodan; slobodan od > bez; proizvodi
Sjedinjene AmeriËke Države slobodni od GMO-a > proizvodi bez
Sjeverna Amerika GMO-a
sjevernoameriËki (< Sjeverna Amerika) slogan > (tipiËna) reklamna poruka,
skala > ljestvica (tipiËna) promidžbena poruka
skanirati > skenirati slot machine > prodajni automat
ski klub, ski-klub > skijaški klub (v. slow food > hrana koja se konzumira
toËku 3.3.6.) polako, spora hrana (v. napomenu uz
skills assessment > procjena poslovnih fast food)
vještina sluËaj; 1. u sluËaju da > ako: U sluËaju
skimming > kraa osobnih podataka (s da doe do poremeÊaja ... > Ako doe do
kreditnih kartica) poremeÊaja (v. toËku 1.5.3.); 2. u svakome
sklonost = naklonost sluËaju > svakako
skoncentrirati se > koncentrirati se slušaoc > slušalac (G slušaoca, mn.
skript > scenarij N slušaoci, G slušalaca) > slušatelj (v.
skrolanje > pomicanje teksta (na toËku 3.3.2.)

zaslonu) sljedeÊi ‘koji je na redu u kakvu slijedu
skroz > sasvim, potpuno, posve: To je ili nizu’: ProËitajte sljedeÊe upute.; Neka
skroz netoËno. > To je sasvim netoËno. ue sljedeÊi! (v. toËku 3.1.2.)
SKU (stockkeeping unit) > skladišna smart card > pametna kartica
jedinica, gotov proizvod, proizvod smart tehnologija > pametna
namijenjen prodaji (v. toËku 2.7.) tehnologija
skup 1. dobro: ‘kojemu je cijena visoka, smartphone > pametni mobitel
koji mnogo stoji’: skup automobil; 2. > smetati; smetati koga > smetati komu
visok: dvaput skuplja cijena > dvaput viša smetište > smetlište
cijena smijeniti; smijenjen
sladoled stalak, sladoled-stalak > stalak smjena
za sladoled (v. toËku 3.3.6.) smrznuti 1. > zamrznuti: smrznuta hrana
slajd > slika, sliËica (u prezentaciji) > zamrznuta hrana; smrznuti grašak >
slash > kosa crta zamrznuti grašak 2. dobro: smrznuti se od
slastiËarna > slastiËarnica (v. toËku hladnoÊe
3.3.3.) SMS poruka > SMS: Dobio sam tvoju
sliËiti na koga > sliËiti komu, nalikovati SMS poruku. > Dobio sam tvoj SMS. (v.
na koga: Ona sliËi na majku. > Ona toËku 1.5.1.)
nalikuje na majku., Ona sliËi majci. (v. SMS (Short Message Service); G SMS-a,
napomenu uz nalikovati komu) D SMS-u; mn. SMS-ovi (v. toËku 3.2.1.)
slide show > prikazivanje prezentacije snabdijevanje > opskrbljivanje, opskrba:

slijedeÊi ‘tako da se slijedi’: SlijedeÊi snabdijevanje novim proizvodima >
Ivana, došao sam do zgrade. (v. toËku opskrbljivanje novim proizvodima
3.1.2.) snabdijevati > opskrbljivati: Samostalno
230
S/Š
snabdijevamo svoje kupce. > Samostalno spin-doktorizam > preusmjerivanje

opskrbljujemo svoje kupce. informacija, preusmjerivanje obavijesti
snack PBS > fiksna polica s spisak > popis
grickalicama (i piÊem)
snail mail > obiËna, klasiËna pošta (za RijeË spisak ne pripada hrvatskomu
razliku od elektroniËke) standardnom jeziku i ne treba je
soba za razgovor > priËaonica u njemu ni u jednomu kontekstu
sodium citrate > natrijev citrat upotrebljavati. Umjesto nje treba
soft drink > bezalkoholno piÊe upotrebljavati rijeË popis. Uz rijeË popis
software > softver 1. > programska
u standardnome se jeziku upotrebljava
podrška; 2. > programski
i imenica lista, ali samo u nekim
soja sos, soja-sos > umak od soje (v.
izrazima, npr. rang-lista (bolje bi bilo
toËku 3.3.6.)
upotrebljavati izraz lista prvenstva),
soja tjestenina, soja-tjestenina >
crna lista, ATP-ova lista, lista lijekova
tjestenina od soje (v. toËku 3.3.6.)
(HZZO-a). Izvan takvih uobiËajenih
solucija > rješenje
sveza rijeË lista ne treba upotrebljavati.
sorta > vrsta
sos > umak: hren sos > umak od hrena;
paradajz sos > umak od rajËice splash boca > prepoznatljiva
spam, spam poruka > neželjena poruka boca; Fantina splash boca > Fantina
special events > posebni dogaaji prepoznatljiva boca
specifiËan > poseban, odreen: razvoj spomen-ploËa G spomen-ploËe,
D spomen-ploËi (v. toËku 3.3.6.)
specifiËnih strategija > razvoj posebnih
strategija, razvoj odreenih strategija sponzor > pokrovitelj
specijalan > poseban: specijalan sponzorski > pokroviteljski
postupak > poseban postupak sport = šport (v. toËku 1.3.)
specijalista; G specijaliste, D specijalisti sportski = športski: sportski napitak =
> specijalist; G specijalista, D specijalistu športski napitak (v. toËku 1.3.)
(v. toËku 3.3.1.) 1. > struËnjak; 2. > spray > sprej
struËni suradnik: specijalist u Odjelu za spreËavanje = sprjeËavanje (v. toËku 1.3.)
ljudske potencijale > struËni suradnik u spreËavati = sprjeËavati (v. toËku 1.3.)
Odjelu za ljudske potencijale 3. dobro: u sprejati > štrcati sprejem
medicini: specijalist ortodoncije spremaË-dostavljaË > spremaË
spekulacije > nagaanja dostavljaË (v. toËku 3.3.6.)
spelling checker > pravopisni sprijeËiti
provjernik sprint = šprint (v. toËku 1.3.)
spilja = špilja (v. toËku 1.3.) sprovesti > provesti; Sprovest Êemo
spin > preusmjerivanje komunikacije; postupak do kraja. > Provest Êemo
preusmjerivanje obavijesti postupak do kraja.
spin doktor, spin-doktor > squash > skvoš (v. toËku 2.6.)
preusmjerivaË komunikacije; srazmjer > razmjer
preusmjerivaË obavijesti srazmjerno > razmjerno
spin off kompanija > supsidijarna srednjeeuropski > srednjoeuropski
tvrtka, pomoÊna, sporedna tvrtka srednjeroËni > srednjoroËni:
spin strategija > preusmjerivanje srednjeroËni plan > srednjoroËni plan
komunikacije; preusmjerivanje srednješkolski > srednjoškolski
obavijesti srednjevjekovni > srednjovjekovni
231
RjeËnik
staff > osoblje stolna voda ‘mehaniËki i kemijski

stagnacija > mirovanje proËišÊena voda koja se dobiva iz
stakeholder > dionik podzemne i površinske akumulacijske
vode’
Englesku rijeË stakeholder (koja
oznaËuje Ëlana kakve interesne Vode namijenjene konzumaciji dijele
skupine, najËešÊe osobu ili tvrtku se ovako: mineralna voda, izvorska
poslovno povezanu s drugom tvrtkom) voda i stolna voda. Mineralna voda
u hrvatskome treba prevoditi rijeËju izvire iz podzemnih ležišta zaštiÊenih
dionik. Osim toga prijevoda, potvreni od oneËišÊenja te sadržava minerale
su u hrvatskim tekstovima i prijevodi i elektrolite, izvorska voda ima iste
dioniËar i sudioniËar. Meutim, te rijeËi znaËajke, ali sadržava nižu razinu
u hrvatskome jeziku imaju drukËije minerala od mineralne vode, a stolna
znaËenje, znaËenje koje ne odgovara voda mehaniËki je i kemijski proËišÊena
engleskoj rijeËi stakeholder. DioniËar voda koja se dobiva iz površinske i
(prema dionica) osoba je koja ima akumulacijske vode. »esto se naziv
dionice pojedine tvrtke, vlasnik dionica, stolna voda razumijeva kao ‘voda
i istovrijednica je engleskoj rijeËi namijenjena konzumaciji’, meutim,
stockholder, a sudioniËar bi bio onaj tko tim se nazivom u struci oznaËuje toËno
ima dionice s kim drugim. odreen stupanj kvalitete vode.
standard 1. dobro ‘referentna mjera ili stop svjetlo > zaustavno svjetlo
mjerna jedinica, pravila prema kojima str. (stranica); na str. 8
se što ureuje’, 2. > norma: standard strana > 1. dobro: strana svijeta, lijeva
ISO 2000 > norma ISO 2000 strana; 2. dobro: strana u sukobu,
standardiziran > normiran ugovorna strana; 2. (o knjizi, tekstu) >
Stanford University; Posjet studenata stranica: tekst na petoj strani > tekst na
Stanford Universityja > Posjet studenata petoj stranici
Stanfordskog sveuËilišta; Posjet studenata
sveuËilišta Stanford University. S uporabom rijeËi strana povezana su
start up kompanije > nove tvrtke dva problema. Kao administrativnomu i
statua > kip pravnomu nazivu jasnu prednost treba
stav 1. > mišljenje, gledište, stajalište: dati nazivu strana pred nazivom stranka
Moj je stav ... > Moje je mišljenje ...; 2. te govoriti o ukljuËenim stranama,
dobro: ‘položaj tijela’: sjedeÊi stav ugovornim stranama, stranama ugovora,
stavak ‘dio veÊe skladbe; dio Ëlanka sukobljenim stranama, stranama u sukobu
zakona ili propisa’ itd. kao što se govori o dvostranim
stavka ‘rubrika u knjigovodstvenim sporazumima, višestranim pregovorima
knjigama’ itd., a ne o dvostranaËkim pregovorima,
stiker > naljepnica višestranaËkim pregovorima. Mogli bismo
still drink > negazirani voÊni napitak govoriti o višestranaËkim pregovorima,
stimulacija > poticaj ali to bi bili pregovori u koje je
stimuliranje > poticanje ukljuËeno više stranaka (politiËkih i
stipendista; G stipendiste, D stipendisti sl.), a ne pregovori u koje je ukljuËeno
> stipendist; G stipendista, D stipendistu više (zainteresiranih, sukobljenih itd.)
(v. toËku 3.3.1.) strana. Kad je pak rijeË o listu u knjizi,
232
S/Š
bilježnici i sl., ne treba upotrebljavati super 1. > odliËan, izvrstan: super

rijeË strana te govoriti o treÊoj strani, ponuda > odliËna ponuda, izvrsna ponuda;
nego treba upotrebljavati rijeË stranica i 2. > odliËno, izvrsno: super reagirati >
govoriti o treÊoj stranici. odliËno reagirati, izvrsno reagirati
super-; supermarket > veliko
streaming > mrežni: streaming radio posluživanje; superponuda > najbolja
> mrežni radio; streaming televizija > ponuda; superproizvod > najbolji
mrežna televizija proizvod (v. toËku 2.)
street sales > uliËna prodaja superioran > nadmoÊan
stremiti k Ëemu > stremiti Ëemu; supervizant > supervizand (osoba nad
Stremimo k promicanju održivoga razvoja. kojom se obavlja supervizija) (v. toËku
> Stremimo promicanju održivoga razvoja. 3.5.1.)
striktno > strogo: striktno utvrena supervizor > nadglednik
pravila > strogo utvrena pravila supkultura (v. toËku 3.1.3.)
struktuirati > strukturirati suport, support > podrška, potpora
strukturalni > strukturni suportati, supportirati > podržati,
student-servis > studentski servis (v. poduprijeti
toËku 3.3.6.) supplier > dobavljaË
studio G studija, D studiju, A studio, supply chain > opskrbni lanac
L studiju, I studijem/studiom
supply point > opskrbna toËka,
stupidno > glupo opskrbno središte: Supply point smo za
styling > stil, oblikovanje Sloveniju. > Opskrbno smo središte za
subordinaran 1. > pomoÊni, sporedan Sloveniju., OpskrbljivaËi smo slovenskoga
2.> podreen tržišta.
subpoena > sudski poziv supstanca > supstancija
sucroze > sukroza suptilan > osjeÊajan, nježan, istanËan;
suficit > višak suptilna estetika > istanËana estetika
sugeriran > predložen; sugerirana cijena surfati > pretraživati, pregledavati
> predložena cijena surogat-proizvod > zamjenski proizvod,
sugerirati > predložiti nadomjesni proizvod
sugestija > prijedlog sushi > suši (v. toËku 2.6.)
sukcesivan > postupan; u nizu, u Sustainability Report > izvješÊe o
slijedu: sukcesivno planiranje > postupno održivosti
planiranje sustainable development > održivi
sukcesivno > slijedom, postupno razvoj
sukcesor > nasljednik sveza = veza (v. toËku 1.3.); u svezi Ëega
sukladan; sukladan Ëemu > sukladan s Ëim > u svezi s Ëim: U vezi vašega prijedloga
summit > sastanak na vrhu ... > U vezi s vašim prijedlogom ...
sumporni 1. > sumporov: sumporni svijetao: svijetla boja, svijetla košulja
dioksid > sumporov dioksid; 2. dobro: svijetleÊi ‘ËineÊi svjetlijim’: SvijetleÊi
sumporna kiselina kosu, uništila sam je.
SunËev; G SunËeva, D SunËevu; Ne svijetliti
izlagati SunËevom svjetlu. > Ne izlagati svjetleÊi ‘koji svijetli’: svjetleÊi predmet,
SunËevu svjetlu. (v. toËku 3.2.6.) svjetleÊi znak
suorganizacija svijetloplav
suorganizacijski svjetlo: svjetlo svjetiljke, svjetlo svijeÊe
233
RjeËnik
Svjetska Banka > Svjetska banka (v. sportski napitak (v. toËku 1.3.)
toËku 2.1.) špranca > obrazac, predložak
Svjetski Sporazum > Svjetski sporazum šprint = sprint (v. toËku 1.3.)
(v. toËku 2.1.) šrafciger > odvijaË
svoga, svomu > svojega, svojemu štampa > tisak
svojevremeno > svojedobno štamparija > tiskara
svojstvo 1. dobro: za neživo; 2. za živo > štampati > tiskati, otisnuti, objaviti,
osobina (v. napomenu uz karakteristika) objavljivati: znak štampan na platnu >
svrha D L svrhi i svrsi: u svrhu > radi znak otisnut na platnu; štampati izvješÊe >
SWAP sistem > sustav SWAP objaviti izvješÊe
switch > preklopnik štekdoza > utiËnica
šteker > utikaË
štetan = škodljiv
štetiti > škoditi
štimati > biti u redu, odgovarati
Š štogod 'nešto': Ako štogod trebaš, reci. (v.

toËku 3.3.13.)
štogod 'bilo što, ma što': Što god trebaš,
šalter 1. > prekidaË; 2. dobro: poštanski dat Êu ti. (v. toËku 3.3.13.)
šalter, šalter u banci što se tiËe > u vezi s: Što se tiËe
šaraf > vijak proizvodnje … > U vezi s proizvodnjom ...
šator cjenik > šatorski cjenik, štovani > poštovani: štovani suradnici >
preklopljeni uspravni cjenik poštovani suradnici (v. 1. dodatak)
šema > shema
šematiziran > shematiziran
Premda su znaËenja glagola štovati
šematski > shematski
i poštovati sliËna, glagol štovati
šestero ‘šest osoba razliËita spola’
upotrebljava se u prvome redu u
šestgodišnji > šestogodišnji
vjerskome kontekstu (štovati Majku
šestoro > šestero
Božju). U poslovnome dopisivanju
šibeniËki > šibenski
treba upotrebljavati glagol poštovati, tj.
šiš-Êevap
glagolski pridjev poštovani, te poslovno
škart > otpad
pismo ili dopis zapoËeti s poštovani
škoditi = štetiti
gospodine, a ne sa štovani gospodine.
škodljiv = štetan
Takoer, završna je formula u pismu s
šoping centar > trgovaËki centar
poštovanjem, a ne sa štovanjem.
šoping-zona > trgovaËko podruËje
špilja = spilja (v. toËku 1.3.)
šport = sport (v. toËku 1.3.) štoviše; Ëak štoviše > Ëak, štoviše
športski = sportski: športski napitak = (v. toËku 1.5.1.)
234
T
T
235
RjeËnik
tabela > tablica tax rate > porezna stopa

tabelarni > tabliËni: tabelarni prikaz > taxi > taksi (bez obzira na natpis na
tabliËni prikaz vozilima, koji je meunarodna oznaka)
tabla > ploËa taylor made > po mjeri
tablica 1. 'mala tabla' > ploËica: TCCC (The Coca-Cola Company)
registarska tablica > registarska ploËica G TCCC-a, D TCCC-u (v. toËku 2.7.
2. dobro: zapis organiziran s pomoÊu i 3.2.1.)
redaka i stupaca TD, TD hladnjak > hladnjak s
table tent > šatorski cjenik, preklopljeni trostrukim vratima (v. toËku 3.2.1.)
uspravni cjenik team > tim; radna skupina
taca > pladanj team building > izgradnja tima
tacna > pladanj team manager > voditelj tima/skupine
tae kwon do, G tae kwon doa, D tae teËevina = tekovina: civilizacijske teËevine
kwon dou = civilizacijske tekovine
tailor made 1. > naËinjen po mjeri; 2. > tekstualni > tekstni (v. toËku 2.13.)
kao stvoren, koji u potpunosti odgovara telefax > telefaks
tajming 1. > najpovoljnije vrijeme, telekom sektor > telekomunikacijsko
najpogodniji trenutak, pravi trenutak; podruËje; predvodnik u telekom sektoru
Nije odabrao pravi tajming. > Nije > predvodnik u telekomunikacijskome
odabrao pravi trenutak. podruËju
takoer i > i: Te su promjene takoer i
telekonferencija >
pozitivne. > Te su promjene i pozitivne. (v.
telefonska konferencija
toËku 1.5.1.)
teleworking > rad na daljinu
taksa > pristojba
tell sell > telefonska prodaja
taksativno > izriËito, poimenice;
template > predložak, osnovni dokumet
taksativno navedeno > izriËito, poimenice
temporery agreement >
navedeno
privremeni sporazum
taksi G taksija, D L taksiju, I taksijem
tender > natjeËaj
taksista, G taksiste, D taksisti > taksist
tenis klub, tenis-klub > teniski klub
G taksista, D taksistu (v. toËku 3.3.1.)
(v. toËku 3.3.6.)
taksi-vozaË > taksist (v. toËku 3.3.6.)
teritorija > teritorij
talentiran > darovit, nadaren
test case > proba, test, ispitni/
tamo-amo
probni uzorak
tampon-država
testiranje > ispitivanje
tampon-zona
testni > ispitni, probni
tandem > dvojac
tank > spremnik TetraPak 1. > tetrapak, 2. > kartonska
target 1. > cilj; 2. > ciljni: target market ambalaža: sok u tetrapaku > sok u
> ciljno tržište; target population > kartonskoj ambalaži
ciljna populacija, ciljna skupina; target- The Coca-Cola Company; sklanja se
-grupa > ciljna skupina: Target-grupa tako da se umetne rijeË tvrtka i ta se
za ovaj proizvod su mladi poslovni ljudi. > rijeË sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke The
Ciljna skupina za ovaj proizvod mladi su Coca-Cola Company; radim u tvrtki The
poslovni ljudi. Coca-Cola Company (v. toËku 3.2.2.)
tartaric acid > tartariËna kiselina think-tank > spremnik struËnog znanja,
tastatura > tipkovnica rasadnik znanja
taste > okus time limit > rok, istek roka
236
T
time-sharing, timeshare > vremenska poruku nadreenoga (obiËno glavnoga

raspodjela, dijeljenje vremena direktora) poslanu podreenima i u
timing > najpovoljnije vrijeme, hrvatskome ju je jeziku bolje zvati
najpogodniji trenutak, pravi trenutak; direktorova poruka ili rijeË (glavnog)
Nije odabrao pravi timing. > Nije odabrao direktora. Ako se s kojega razloga želi
pravi trenutak. zadržati dio metaforiËnosti engleske
tiskani 1. > ‘koji je nastao tiskanjem’: sintagme, dobro je i poruka s vrha
tiskani tekst; 2. > tiskovni: tiskani mediji > jer je metaforiËna uporaba rijeËi vrh
tiskovni mediji (najvažniji dio Ëega, najvažniji dio
tiskovna konferencija > konferencija za kakve tvrtke, ustanove, organizacije)
novinare u hrvatskomu jeziku veÊ zabilježena i
tisuÊiti = tisuÊi: tisuÊiti dio = tisuÊi dio poznata.
to do’s > popis zadataka, poslovi koje
treba napraviti
toolbar > alatna traka
top > najbolji, vrhunski: tri top proizvoda
Naslov To do’s Ëesto se nalazi na vrhu > tri najbolja proizvoda; top manager >
popisa zadataka. Tako bi i trebalo pisati vrhunski menadžer (v. toËku 2.)
i reÊi: popis zadataka jer je rijeË o TOP 100 Leadership Conference ‘100
popisu na kojemu je zabilježeno ono što vodeÊih − Konferencija o rukovoenju’
treba uraditi. SliËno tomu, ne bi trebalo TopliËica; uz potok TopliËica > uz potok
upotrebljavati izraz do’s and dont’s jer TopliËicu
on jednostavno oznaËuje poželjno i tortura > muËenje
nepoželjno, dopušteno i zabranjeno. total marža > ukupna marža
touch-screen > dodirni zaslon; touch-
to let > za najam: uredi to let > uredi za screen tehnologija > tehnologija dodirnog
najam zaslona
toast > tost touroperator > organizator putovanja
toËka D L toËki: u 3. toËci > u 3. toËki Toyota Corolla, G Toyote Corolla,
toksiËan > otrovan D Toyoti Corolla
Tomislavljev > Tomislavov (v. toËku Toyota Yaris, G Toyote Yaris, D Toyoti
3.2.2.) Yaris
tone from the top > poruka s vrha, traceability > sljedivost
direktorova poruka, rijeË direktora track changes > pratilac (tekstnih)
promjena: pregledati tekst s track changes
Englesku svezu tone from the top nije > pregledati tekst s pratiocem promjena (v.
dobro doslovno prevoditi kao ton toËku 3.3.2.)
s vrha ili glas s vrha iako je rijeË o tracking sistem, tracking system >
doslovnome prijevodu. To je dobar sustav praÊenja, nadzorni sustav
primjer kako doslovan prijevod s trade 1. > trgovina; 2. > trgovaËki:
engleskoga nerijetko nije dobar u modern trade lanac > suvremeni trgovaËki
hrvatskome standardnom jeziku lanac; lanac (velikih) prodavaonica; 3.
zbog drukËijega odnosa tih dvaju > prodajni: trade marketing > prodajni
jezika prema metaforiËnosti u marketing
„ozbiljnijim“ funkcionalnim stilovima trade mark, trademark > zaštitni znak
(administrativnomu i znanstvenomu). traka 1. > vrpca: traka za kosu > vrpca za
Sintagma tone from the top oznaËuje kosu; 2. > trak: cestovna traka > cestovni
237
RjeËnik
trak; kolniËka traka > kolniËki trak tri puta = triput (v. toËku 3.3.12.)
transfer 1. > prijenos, prijelaz: transfer tri; G triju, D L I trima, A V tri: Bili smo u tri
podataka > prijenos podataka; 2. > nova poduzeÊa. > Bili smo u trima novim
prijevoz poduzeÊima.; Upoznali smo se s radom
transferni 1. > prijenosni, prijelazni; 2. tri naše podružnice. > Upoznali smo se s
> prijevozni: transferne cijene proizvoda > radom triju naših podružnica.; ali: Plan
cijene prijevoza proizvoda moramo provesti u sljedeÊa tri mjeseca;
transfer account > žiro-raËun pakiranje od tri boce (v. toËku 3.2.3.)
transferirati > prenijeti trilion > trilijun
transnacionalni > meunarodni trim-staza > staza za trËanje
transparentnost > preglednost, javnost, tripartitno tijelo > trodijelno tijelo,
otvorenost, jasnoÊa
trostrano tijelo, troËlano tijelo
transplatacija > transplantacija >
triple door cooler > rashladna vitrina s
presaivanje
trojim vratima
transport > prijevoz: meuskladišni
triputa > triput, tri puta (v. toËku 3.3.12.)
transport > meuskladišni prijevoz
trista > tristo
tranzicija > prijelaz
trodimenzionalni > trodimenzijski
tranzicijska šoping-zona >
najposjeÊeniji dio prodavaonice ili troduplo > trostruko
prodajnoga centra troje ‘tri osobe razliËita spola’
treÊi po redu > treÊi: On je treÊi po redu. trojica ‘tri osobe muškoga spola’
> On je treÊi. (v. toËku 1.5.1.) trpiti > trpjeti
trener 1. > voditelj radionice; 2. dobro: trupa > postrojba
u sportu: trener nogometne momËadi trustworthy > pozdan, kojemu se može
trenersko vijeÊe > vijeÊe voditelja vjerovati
radionica, radioniËko vijeÊe turbulentan > buran: turbulentna
trening 1. > (struËna) radionica: Danas kretanja na burzi > burna kretanja na
imamo trening za voditelje. > Danas burzi (v. toËku 3.5.1.)
imamo (struËnu) radionicu za voditelje.; 2. turistiËko-rekreacijski (v. toËku 3.3.7.)
> (struËna) izobrazba: trening menadžera turnover > ponovno punjenje
> izobrazba menadžera (v. napomenu prodajnoga prostora (police, hladnjaka
uz coaching); 3. dobro: u sportu: trening itd.)
prije utakmice TV ekipa, G TV ekipe, D TV ekipi
trenutan > trenutaËan: trenutna (v. toËku 3.2.1.)
potrošnja > trenutaËna potrošnja TV emisija, G TV emisije, D TV emisiji
trenutno > trenutaËno: Koliko radnika (v. toËku 3.2.1.)
trenutno zapošljavate? > Koliko radnika TV postaja, G TV postaje, D TV postaji
trenutaËno zapošljavate? (v. toËku 3.2.1.)
tretirati 1. tretirati koga > postupati s
TV pretplata, G TV pretplate, D TV
kim; tretirati zaposlenike > postupati sa
pretplati (v. toËku 3.2.1.)
zaposlenicima; 2. tretirati što kao što
TV prijenos, G prijenosa, D TV prijenosu
> uzimati, razumjeti, razumijevati što
(v. toËku 3.2.1.)
kao što: NezadovoljavajuÊi radni uËinak
TV program, G TV programa, D TV
treba tretirati kao poslovni problem.
programu (v. toËku 3.2.1.)
> NezadovoljavajuÊi radni uËinak
tvrtka, G mn. tvrtka, tvrtki
treba razumjeti kao poslovni problem,
NezadovoljavajuÊi radni uËinak poslovni twinning > suradnja (u zaštiti potrošaËa)
je problem.
238
U
U
239
RjeËnik
u; sudjelovati u radionici > sudjelovati ugljikov dioksid, G ugljikova dioksida,

na radionici: Sudjelovao je u radionici o D ugljikovu dioksidu; s dodatkom
obrazovanju zaposlenika. > Sudjelovao je ugljikovog dioksida > s dodatkom

na radionici o obrazovanju zaposlenika. ugljikova dioksida (v. toËku 2.2.5.)
u.c. (unit case) > jediniËni sanduk (v. ugovaraoc > ugovaralac (G ugovaraoca,
toËku 2.7.) mn. N ugovaraoci, G ugovaralaca) >
u mnogo Ëemu > u mnogoËemu ugovaratelj (v. toËku 3.3.2.)
u terminima > u okviru, s obzirom na; uguglati > upisati u tražilicu
s aspekta: O problemu Êemo raspravljati Ujedinjeni Arapski Emirati
u terminima promidžbenih aktivnosti. > Ujedinjeni narodi
O problemu Êemo raspravljati s aspekta ukazati 1. > upozoriti: Ukazao je na
promidžbenih aktivnosti. (v. toËku 2.12.) propust. > Upozorio je na propust.; 2.
u zavisnosti od > zavisno od, ovisno dobro: ‘prikazati se, pojaviti se’: Ukazala
o: O tome Êemo odluËiti u zavisnosti od se Gospa.
postignutih rezultata > O tome Êemo ukoliko > ako: Ukoliko uoËimo propuste,
odluËiti ovisno o postignutim rezultatima.; javit Êemo vam. > Ako uoËimo propuste,
O tome Êemu odluËiti zavisno od javit Êemo vam. (v. toËku 3.4.11.)
postignutih rezultata. ukomponirati > ugraditi (u cjelinu)
uËesnik > sudionik ukus 1. dobro ‘osjeÊaj za lijepo’: Maja
uËestvovanje > sudjelovanje ima dobar ukus., 2. > okus: Jelo ima dobar
uËestvovati > sudjelovati ukus. > Jelo ima dobar okus.
uËiniti; uËiniti boljim > poboljšati; ulistati > upisati, uvrstiti (u popis)
uËiniti moguÊim > omoguÊiti: UËinit ulogirati se > prijaviti se
Êemo moguÊom povoljniju kupnju naših ultimativan > najbolji: ultimativna
proizvoda. > OmoguÊit Êemo povoljniju superhrana > najbolja hrana; ultimativno
kupnju naših proizvoda.; uËiniti izbor > superpiÊe > najbolje piÊe (v. toËku 1.5.1.);
izabrati: uËiniti izbor izmeu ponuenih ultimativna ponuda > najbolja ponuda (v.
moguÊnosti > izabrati meu ponuenim toËku 2.)
moguÊnostima; izabrati jednu od UN (United nations; Ujedinjeni narodi)
ponuenih moguÊnosti (v. toËku 1.5.2.) G UN-a, D UN-u (v. toËku 3.2.3.)
uËtiv > uljudan UN Global compact > Svjetski

udio = udjel; udio na tržištu = udjel na sporazum Ujedinjenih naroda, Svjetski
tržištu sporazum UN-a
udovoljavati 1. > zadovoljavati: UN-ov, G UN-ova, D UN-ovu: prema UN-
udovoljavati svim zahtjevima > -ovom propisu > prema UN-ovu propisu (v.
zadovoljavati sve zahtjeve; udovoljavati toËku 2.2.5.)
svim potrebnim uvjetima > zadovoljavati unajmiti ‘uzeti u najam’
sve potrebne uvjete; 2. dobro: ‘izlaziti unapreenje = unaprjeenje (v.
ususret Ëijim željama’: udovoljavati toËku 1.3.)
voditelju projekta unapreivati = unaprjeivati (v.
UEFA (Union of European Football toËku 1.3.)
Associations) G UEFA-e, D UEFA-i (v. unaprijediti, unaprijeen
toËku 3.2.1.) unatoË 1. unatoË Ëega > unatoË Ëemu:
ugljiËni > ugljikov: ugljiËni dioksid > unatoË visokih temperatura > unatoË
ugljikov dioksid visokim temperaturama (v. toËku 3.4.10.)
ugljik-dioksid > ugljikov dioksid underline > donja crta
240
U
UNDP (United Nations Development odreeno vrijeme; 2. dobro: ‘dati komu

Programme); G UNDP-a, D UNDP-u kakav posao ili zaduženje’: uposliti
UNESCO (United Nations Educational, uËenike Ëitanjem
Scientific and Cultural Organization);
G UNESCO-a, D UNESCO-u
Glagol uposliti znaËi ‘dati komu kakav
(v. toËku 3.2.1.) posao ili zaduženje’, npr. uposliti uËenike.
UNESCO-ov; G UNESCO-ova, Od njega izvedena imenica uposlenik
D UNESCO-ovu: iz UNESCO-ovog
oznaËuje osobu zaokupljenu kakvim
programa > iz UNESCO-ova programa (v. poslom. Glagol zaposliti u jednome se
toËku 3.2.6.)
svojemu znaËenju podudara s glagolom
unit case > jediniËni sanduk
uposliti, ali ima i znaËenje ‘primiti koga
Universal declaration on human rights
na posao, dati komu radno mjesto’
> OpÊa deklaracija o ljudskim pravima
koje glagol uposliti u standardnome
unutar > u: unutar svih zemalja > u svim
jeziku nema. Stoga treba govoriti o
zemljama
zaposlenicima, a ne o uposlenicima koje
unutarnji > unutrašnji; unutarnji propisi
tvrtke. Osim rijeËi uposlenik Ëesto se
> unutrašnji propisi
umjesto rijeËi zaposlenik upotrebljava
uoËi; uoËi godišnjih odmora, ali: gledati
rijeË djelatnik. RijeË djelatnik oznaËuje
koga u oËi
osobu koja za plaÊu djeluje na kakvu
upaliti 1. > ukljuËiti: upaliti rashladni
javnome podruËju (npr. javni djelatnik,
ureaj > ukljuËiti rashladni ureaj
zdravstveni djelatnik), a rijeË radnik, uz
upaljen 1. > ukljuËen; Treba provjeriti
to što može znaËiti isto što i djelatnik
je li rashladni ureaj upaljen. > Treba
(pa možemo govoriti o javnome radniku
provjeriti je li rashladni ureaj ukljuËen.;
i o zdravstvenome radniku) oznaËuje i
2. dobro: ‘zahvaÊen upalom’: upaljena
osobu koja za plaÊu obavlja kakav fiziËki
rana; 3. dobro: upaljeno svjetlo
posao (luËki radnik, graevinski radnik)
update 1. > posuvremeniti, osvježiti,
i u tom znaËenju joj rijeË djelatnik nije
obnoviti; 2. > posuvremenjivanje,
sinonim. Službenik je osoba zaposlena
osvježivanje, obnavljanje
u kakvoj službi, organiziranoj uslužnoj
upeËatljiv > dojmljiv: najupeËatljivije
djelatnosti. S obzirom na to da svaka
poruke > najdojmljivije poruke
od navedenih rijeËi u poslovnome
upgrade > nadogradnja, nadograivanje
kontekstu ima jasno ograniËeno i
uplatioc > uplatilac (G uplatioca, mn.
definirano znaËenje, treba ih temeljem
N uplatioci, G uplatilaca) > uplatitelj (v.
njihova znaËenja razlikovati i ne
toËku 3.3.2.)
upotrebljavati kao sinonime.
upliv > utjecaj
uporaba = upotreba (v. toËku 1.3.)
uporabljivati = upotrebljavati (v. upotreba = uporaba (v. toËku 1.3.)
toËku 1.3.) upotrebljavati = rabiti (v. toËku 1.3.)
uposlenik 1. ‘osoba koja ima koje radno upotrijebiti, upotrijebljen
mjesto’ > zaposlenik: uposlenik tvrtke > upražnjavati 1. > baviti se: upražnjavati
zaposlenik tvrtke; 2. dobro: ‘osoba koja sport > baviti se sportom; 2. > redovito
ima kakav posao ili zaduženje’ Ëiniti što: upražnjavati vožnju biciklom >
uposliti 1. ‘primiti koga na posao, redovito se voziti biciklom
dati komu radno mjesto’ > zaposliti: upražnjen > ispražnjen, prazan;
uposliti na odreeno vrijeme > zaposliti na slobodan; upražnjeno radno mjesto >
241
RjeËnik
slobodno radno mjesto uskršnji > uskrsni; uskršnji blagdani

uprkos > usprkos > uskrsni blagdani; uskršnja akcija >
upsize packs > višejediniËna pakiranja uskrsna akcija
uputstvo > uputa; upute: uputstvo za uslijed > zbog: Zakasnili smo uslijed
uporabu > upute za uporabu nevremena. > Zakasnili smo zbog
nevremena. (v. toËku 3.4.10.)
Uz proizvod se katkad nalazi uslov > uvjet
pismena obavijest o tome kako usprkos 1. usprkos toga > usprkos
tomu: Usprkos njegove zabrane proveli
se on upotrebljava, naslovljena
smo postupak. > Usprkos njegovoj zabrani
uputstvo, uputa, upute ili naputak.
proveli smo postupak.; 2. za neživo >
RijeË uputstvo ne pripada hrvatskomu
unatoË: Usprkos nevremenu otišli smo na
standardnom jeziku i ne treba je u
izlet. > UnatoË nevremenu otišli smo na
njemu upotrebljavati. Devedesetih je
izlet. (v. toËku 3.4.10.)
godina u ËešÊu uporabu vraÊena rijeË
usto; Proizvodnja se poveÊala, a usto se
naputak koja je stilski obojena te stoga,
poboljšala i kvaliteta proizvoda, ali: Uz to
iako neupitno kao oživljenica pripada
pravilo, postoje i mnoga druga.
standardnomu jeziku, nije prikladna
ususret; Krenuo mi je ususret.
za stilski neutralno izražavanje. U
usvojiti; 1. dobro: ‘primiti kao svoje’:
stilski neutralnome izražavanju (a
usvojiti znanje; 2. > donijeti: usvojen je
upravo bi takvu izražavanju trebalo
zakon > donesen je zakon; 3. > posvojiti:
težiti u tekstu kojemu je cilj dati
usvojiti dijete > posvojiti dijete
precizne i jasne obavijesti i podatke)
uštekati > ukljuËiti (u struju): uštekati
najbolje je upotrebljavati rijeË uputa,
stroj > ukljuËiti stroj
tj. obavijest o tome kako se što
utisak > dojam
upotrebljava ili kako treba postupati
utvrditi 1. dobro: utvrditi grad; 2. >
bilo bi najbolje nasloviti upute (upute za
ustvrditi: Utvrdili su da odliËno poslujemo.
upotrebu/uporabu) jer je redovito rijeË
> Ustvrdili su da odliËno poslujemo.
o obavijesti koja ukljuËuje nekoliko
uvjerenje 1. > potvrda: uvjerenje o
kraÊih obavijesti ili smjernica.
položenom vozaËkom ispitu > potvrda o
položenom vozaËkom ispitu; 2. dobro:
usage charge > naknada za potrošnju ‘mišljenje koje tko ima o Ëemu’: Moja se
USB 1. dobro: kratica za universal serial uvjerenja razlikuju od tvojih.
bus; 2. > memorijski štapiÊ uzeti; uzeti u razmatranje > razmotriti (v.
user friendly > primjereno korisnicima, toËku 1.5.2.)
prilagoeno korisnicima, jednostavno uzimati; uzimati u razmatranje >
za korisnike razmatrati (v. toËku 1.5.2.)
uskladba > usklaivanje uzrast > dob; djeca mlaeg uzrasta >
uskoËki 1. dobro: koji se odnosi djeca mlae dobi; mlaa djeca; predškolski
na uskoke 2. > ‘koji se odnosi na uzrast > predškolska dob
USKOK, Ured za suzbijanje korupcije i uzrokovati > prouzroËiti: Ugljikov
organiziranog kriminaliteta’ > USKOK- dioksid uzrokuje mjehuriÊavost. > Ugljikov
ovi: uskoËki sudovi > USKOK-ovi sudovi dioksid prouzroËuje mjehuriÊavost.
Uskrs uživo; prijenos uživo
242
V
V
243
RjeËnik
v. d. (vršitelj dužnosti) machine ili vending automat treba

v. dalje/kasnije/poslije > v. u daljnjemu upotrebljavati hrvatski naziv prodajni
tekstu automat. Naziv Vendo automat upuÊuje
v. naprijed/prije > v. u prethodnome na to da je rijeË o prodajnome
tekstu automatu koji je proizvela ameriËka
vafel-proizvod tvrtka Vendo. Ako je doista rijeË o
vakum > vukuum automatu koji je proizvela ta tvrtka, i
vakumirati > vakuumirati to se želi u njegovu nazivu posebno
van 1. > izvan: djelovati van svojega naglasiti, trebalo bi govoriti o Vendovu
podruËja > djelovati izvan svojega automatu (te pisati taj naziv velikim
podruËja; 2. dobro: u oznaËivanju smjera slovom), kao što npr. govorimo o
kretanja: Idem van. Panasonicovu televizoru, Coca-Colinu
vannastavni > izvannastavni: proizvodu itd.) Meutim, Ëesto se naziv
vannastavne aktivnosti > izvannastavne vendo automat piše malim slovom
aktivnosti i oznaËuje svaki prodajni automat
vantroškovniËki > izvantroškovniËki: (a ne nužno prodajni automat koji
vantroškovniËki troškovi > je proizvela tvrtka Vendo Company).
izvantroškovniËki troškovi Takvi su pomaci u jeziku Ëesti. Tako je
vatrozaštita npr. Kalodont prvo bio robna marka,
važiti 1. > vrijediti: Važi li naš dogovor? > a zatim postao opÊa imenica (pisana
Vrijedi li naš dogovor?; 2. > biti na snazi: malim slovom) kojom se oznaËuje
važeÊi zakon > zakon koji je na snazi bilo koja zubna pasta, Digitron marka
veËe; Dobar veËe. > Dobro veËe. > Dobra kalkulatora, a zatim opÊa imenica
veËer. kojom se oznaËuje bilo koji kalkulator
veËer; Dobar veËer. > Dobra veËer. itd. Ako se naziv vendo automat (vendo
veÊina; VeÊina ljudi to ne znaju. > VeÊina aparat ili vendo machine) upotrebljava
ljudi to ne zna. u tome drugom, opÊem znaËenju, u
veleprodaja hrvatskome ga standardnom jeziku
veleprodajni: veleprodajna cijena; ne treba upotrebljavati, nego umjesto
veleprodajni centar njega kao i umjesto naziva vending
veliko mnoštvo > mnoštvo (v. toËku machine treba upotrebljavati naziv
1.5.1.) prodajni automat.Ako se pak s kojega
vending 1. > prodaja; 2. > prodajni: razloga želi naglasiti da je proizvoaË
vending oprema > prodajna oprema; automata tvrtka Vendo Company, tada
vending automat, vending machine > treba govoriti o Vendovu (prodajnome)
prodajni automat, automat za prodaju automatu.
piÊa, cigareta itd.
Vendo machine, Vendo automat > venture > riziËni: venture fond > riziËni
Vendov (prodajni) automat; G Vendova fond; venture kapital > riziËni kapital
automata, D Vendovu automatu verificirati > ovjeriti
vendo machine, vendo-aparat, vendo veza = sveza (v. toËku 1.3.); u vezi Ëega >
automat > prodajni automat, automat za u vezi s Ëim: U vezi vašega prijedloga ... >
prodaju piÊa, cigareta itd. U vezi s vašim prijedlogom ...
vezan za > povezan s: knjiženja vezana
Engleska rijeË vending znaËi prodaja, za mjeseËno zatvaranje knjiga > knjiženja
tj. prodajni te umjesto naziva vending povezana s mjeseËnim zatvaranjem knjiga
244
V
Vi; u obraÊanju jednoj osobi iz vladi, tj. kad se upotrebljava umjesto

poštovanja (v. toËku 2.1. i toËku 3.4.2.) punoga naziva. Tako Êe toËno
video-; videokonferencija, videoveza, napisani novinski naslov glasiti Poruka
videovrpca, videozid, videozapis predsjednice Vlade u povodu Europskoga
videolink > videoveza dana meugeneracijske solidarnosti
video-traka, videotraka > videovrpca jer Êe Ëitatelji pouzdano znati da je
videowall > videozid rijeË o predsjednici Vlade Republike
video-zapis > videozapis Hrvatske. Tako je i s pisanjem
viljuškar > viliËar skraÊenih naziva ostalih tijela te se
vinarija ‘tvornica u kojoj se proizvodi npr. na internetskim stranicama
i puni vino; trgovina vinom; vinski Hrvatskoga sabora nalaze poveznice O
podrum’ Saboru, Ustrojstvo Sabora, Predsjednik
vinarski ‘koji se odnosi na vinare’: Sabora, Potpredsjednici Sabora. Tako
vinarski skup, vinarsko natjecanje je i sa skraÊenim nazivima vijeÊa,
vinski ‘koji se odnosi na vino’: vinski skupština, odbora, organizacija itd.
podrum, vinska baËva, vinska Ëaša, vinska Ako se u tekstu spominje Europsko
mušica vijeÊe te ako se dalje upotrebljava
VIP > veoma važne osobe: VIP samo skraÊeni naziv, pisat Êe se VijeÊe;
apartman > apartman za veoma važne ako se spominje Institut za povijest,
osobe; VIP prijam > primanje za veoma skraÊeni naziv u daljnjemu tekstu pisat
važne osobe (v. toËku 2.7.) Êe se Institut itd. Pritom je važno da je
virtuelni > virtualni (v. toËku 3.5.1.) ispunjen zahtjev da je toËno odreeno
VIS (Varaždinska industrija svile), o kojemu je tijelu, ustanovi itd. rijeË.
G VIS-a, D VIS-u (v. toËku 3.2.1.)
visit frequency > uËestalost posjeta voÊarna > voÊarnica (v. toËku 3.3.3.)
(odreenomu prodajnom mjestu u voa 1. > voditelj: voa tima > voditelj
odreenome razdoblju) tima; 2. dobro: u politiËkome kontekstu,
viski (v. toËku 2.6.) u sportskome kontekstu: voa stranke,
visokokvalitetan voa pokreta, voa navale
visual display terminal > jedinica za
vizualni prikaz podataka
RijeË voa ne treba upotrebljavati
više; dug više od 20 godina > dulji od
u poslovnome kontekstu. Umjesto
20 godina
nje treba upotrebljavati rijeË voditelj
vitamin; vitamin A = A-vitamin, vitamin
jer je to osoba koja vodi posao ili
B = B-vitamin, vitamin C = C-vitamin
upravlja poslom i ljudima. RijeË voa
(v. toËku 3.1.6.); vitamin K1, vitamin B6,
u standardnome se jeziku upotrebljava
vitamin D3
u politiËkome kontekstu (npr. voa
vizitka > posjetnica
stranke, voa pokreta, voa pobune)
vizuelan > vizualan (v. toËku 3.5.1.)
te u nekim drugim specifiËnim
vjerovatan > vjerojatan
kontekstima, npr. sportskomu (voa
vjerovatno > vjerojatno
navale). Stoga je dobro govoriti o
vježbaona > vježbaonica (v. toËku 3.3.4.)
voditeljima odjela, voditeljima službi,
Vlada Republike Hrvatske: pisati Vladi
voditeljima timova, voditeljima smjene,
a ne o voama odjela, voama službi,
RijeË vlada piše se velikim slovom voama timova, voama smjene.
(Vlada) kad je rijeË o toËno odreenoj Osobito je nepotrebno u tom znaËenju
245
RjeËnik
upotrebljavati posuenicu lider koja ni (osobito marketinškim) rijeË volumen

na koji naËin ne bi trebala pripadati upotrebljava izvan svojega osnovnog
hrvatskomu poslovnom jeziku. znaËenja i u tim je kontekstima treba
zamijeniti rijeËju opseg ili izostaviti. U
volatibilnost tržišta > kolebljivost tržišta izrazima poput godišnji volumen prodaje,
voliti > voljeti; volio, voljela, voljelo (v. mjeseËni volumen proizvodnje rijeË
toËku 3.3.10.) volumen treba izostaviti pa govoriti o
Volkswagen Polo G Volkswagena Polo; godišnjoj prodaji i mjeseËnoj proizvodnji,
D Volkswagenu Polo a umjesto izraza volumen proizvodnje
volonter > dobrovoljac (v. napomenu uz bolje je govoriti o opsegu proizvodnje.
dragovoljac) RijeË obim koja se katkad upotrebljava
volonterizam > dobrovoljni rad umjesto rijeËi opseg ne pripada
volonterski > dobrovoljaËki standardnomu jeziku.
volt (mjerna jedinica)
volumen > obujam: godišnji volumen VPC (veleprodajna cijena) G VPC-a,
prodaje > godišnja prodaja; volumen D VPC-u
proizvodnje > opseg proizvodnje; prodajni vremenom > s vremenom; Vremenom
volumen > prodaja Êe posao krenuti nabolje. > S vremenom Êe
volumenski imidž limenki za piÊa > posao krenuti nabolje. (v. toËku 3.4.10.)
veliËina limenki za piÊa vremensko razdoblje > razdoblje
(v. toËku 1.5.1.)
RijeË volumen internacionalizam je vrijeme G vremena, D vremenu
koji se u hrvatskome jeziku u mnogim vrijeme; u vrijeme kad > kad: Sastanak
kontekstima može zamijeniti rijeËju Êe se održati u vrijeme kad smo se
obujam. Npr. u matematiËkome se dogovorili. > Sastanak Êe se održati kad
kontekstu naziv volumen uvijek može smo se dogovorili. (v. toËku 1.5.3.)
zamijeniti nazivom obujam (npr. volumen vrjednovati = vrednovati (v. toËku 1.3.)
kocke, volumen piramide > obujam kocke, vršiti; vršiti korekciju > korigirati;
obujam piramide). Kao zamjenu za vršiti napad > napadati; vršiti prisilu
rijeË volumen ne treba upotrebljavati > prisiljavati; vršiti promidžbu >
rijeË zapremina jer ona ne pripada promicati; vršiti uplate > uplaÊivati (v.
hrvatskomu standardnom jeziku. toËku 1.5.2.)
Meutim, u mnogim se kontekstima vs. (versus) > nasuprot (v. toËku 2.7.)
246
RjeËnik
W
Y 247
RjeËnik
wallpaper > podloga za zaslon workshop > radionica (v. napomenu

warm space > nehlaeni prostor uz coaching)
water stewardship > promicanje WTO (World Trade Organization)
zaštite voda G WTO-a, D WTO-u ‘Svjetska
web 1. > mreža: na webu > na trgovinska organizacija’ (v. toËku 2.7.)
mreži; 2. > mrežni: web master > WWW; Ëita se: dvostruko ve, dvostruko
urednik mrežne stranice; web site > ve, dvostruko ve (v. toËku 1.6.)
mrežne stranice; web-stranice > mrežne
stranice; web cam > mrežna kamera;
web shop > mrežna prodavaonica,
mrežna trgovina
weekend > vikend
whistleblower > zviždaË
Y
white collar > službenik
Yahoo, G Yahooa, D Yahoou
whisky > viski (v. toËku 2.6.)
Yahoov G Yahoova, D Yahoovu
WHO (World Health Organisation)
G WHO-a, D WHO-u ‘Svjetska
zdravstvena organizacija’ (v. toËke 2.7. Pridjev Yahoov trebali bismo pisati
i 3.2.1.) Yahooov (tj. na osnovu Yahoo koju
wholesale > veleprodaja Ëitamo [jahu] dodati nastavak -ov.
win-win situation > situacija u kojoj Tako bismo dobili rijeË s tri o. Prema
nema gubitnika, u kojoj svi dobivaju prešutnome pravilu u rijeËima se ne
wireless > bežiËni: wireless connection > bilježe tri ista glasa u nizu.
bežiËna veza
wobbler, vobler > reklamna naljepnica: yoga > joga
wobbler u obliku zvijezde > reklamna youth development > poticanje razvoja
naljepnica u obliku zvijezde; shelf wobbler mladih
> reklamna naljepnica za policu YTD (year to date) > u (tekuÊoj) godini
workflow > dijagram toka do danas
248
Z/Ž
Z
Ž 249
RjeËnik
za; To je bilo strašno za vidjeti. > To je bilo zajedno s > s; U uredu sam zajedno s
strašno vidjeti.; krenuti za grad > krenuti Markom. > U uredu sam s Markom. (v.
u grad; hvala za uslugu > hvala na usluzi; toËku 1.5.1.)
Prihod je za šest posto veÊi nego u istome zakaËiti > zakvaËiti
razdoblju prošle godine. > Prihod je šest Zaklada Ane Rukavine
posto veÊi nego u istome razdoblju prošle Zakon o radu
godine.; Putujem za Rijeku/BeË. > Putujem zamjenljiv = zamjenjiv
u Rijeku/BeË. (v. toËku 3.4.10.) zapanjujuÊ > iznenaujuÊi,
za ništa > ni za što nevjerojatan: voÊno osvježenje puno
zadovoljavajuÊi: zadovoljavajuÊi porast zapanjujuÊih okusa > voÊno osvježenje
proizvodnje puno nevjerojatnih okusa
zagaenje ‘stanje prouzroËeno zapremina > obujam
unošenjem u okoliš štetnih tvari koje su zavisiti od koga = ovisiti o komu
mu nanijele dugotrajnu ili trajnu štetu’ zbog; Tužan sam radi neuspjeha. > Tužan
(v. napomenu uz oneËišÊenje) sam zbog neuspjeha. (v. toËku 3.4.10.)
zagaivanje ‘unošenje u okoliš štetnih zdesna
tvari koje mu nanose dugotrajnu ili Zemlja (planet)
trajnu štetu’ Zemlja IzlazeÊeg Sunca (Japan)
zagrebaËka katedrala Zemljin; G Zemljina, D Zemljinu (v.
zahtijevati; zahtijevan: Dobili smo dugo toËku 3.2.6.)
zahtijevana sredstva. ZET (ZagrebaËki elektriËni tramvaj)
G ZET-a, D ZET-u: u ZET-ovom uredu > u
zahtjev
zahtjevan: Ovaj je posao zahtjevan. ZET-ovu uredu (v. toËku 3.2.1.)
zahvaliti ‘izraziti zahvalnost’: zahvaliti na ZET-ov; G ZET-ova, D ZET-ovu (v. toËku
ljubaznosti 3.2.6.)
zahvaliti se ‘odbiti što’: zahvaliti se na zetovac
loše plaÊenomu poslu znaËaj > važnost; Na tim je mjestima
hrana od drugorazrednog znaËaja. > Na
tim mjestima hrana ima drugorazrednu
U poslovnoj je komunikaciji Ëesta važnost.
nepravilna uporaba glagola zahvaliti znaËajan > 1. znatan: Troškovi su
i zahvaliti se. ReËenica Zahvaljujemo znaËajno smanjeni. > Troškovi su znatno
se na vašem doprinosu našem programu, smanjeni. Možemo govoriti o znaËajno
znaËi da se ponueni doprinos odbija boljim uvjetima u sljedeÊoj godini. >
jer se glagolom zahvaliti se izriËe Možemo govoriti o znatno boljim uvjetima
ljubazno odbijanje. Glagolom zahvaliti u sljedeÊoj godini.; 2. > velik: znaËajan
izriËe se zahvalnost te se reËenicom rast > velik rast; znaËajno poveÊanje >
Zahvaljujemo na vašem doprinosu našem veliko poveÊanje; znaËajan uspjeh > velik
programu izriËe zahvalnost na danome uspjeh; 3. > važan; znaËajan književnik >
doprinosu. važan književnik
znaËajno > u velikoj mjeri, uvelike,
zahvaljujuÊi; oznaËuje da je posljedica uveliko; Troškovi su znaËajno smanjeni
Ëega pozitivna; ZahvaljujuÊi recesiji > Troškovi su u velikoj mjeri / uvelike /
prodaja je smanjena > Prodaja je uveliko smanjeni.
smanjena zbog recesije. (v. toËke 1.5. i ZOR (Zakon o radu) G ZOR-a, D ZOR-u
3.4.10.) (v. toËku 3.2.1.)
250
Z/Ž
zvaniËan > služben: zvaniËni poziv >

službeni poziv
zvaniËno > službeno: zvaniËno priopÊiti >
službeno priopÊiti
Ž
želiti > željeti; želio, željela, željelo
(v. toËku 3.3.10.)
žiri; G žirija, D žiriju
žiro-raËun
žrebati, ždrebati > ždrijebati
žuriti; Žurim. > Žurim se. (v. toËku 3.4.1.)
251
Biljeπke
Dod
daci
1. dodatak životopis i poslovno pismo
Životopis sadræava podatke o Ëijemu æivotu sloæene kronoloπkim redom.
Životopis se piπe uz prijave na natjeËaj za posao, za dobivanje stipendije,

za upis na fakultet itd. Životopis se moæe pisati kao kontinuiran tekst
ili u zadanome obrascu. Životopis pisan u obliku kontinuiranoga teksta
u danaπnjoj se poslovnoj komunikaciji rijetko zahtijeva. Pri javljanju
na natjeËaje za posao i razliËitim oblicima izvjeπÊivanja zahtijeva se da
æivotopis bude pisan prema europskome obrascu, tj. obrascu propisanu u
Europskoj uniji.
životopis
Slijedi primjer æivotopisa koji je pisan kao kontinuirani tekst i europskoga

uzorka tabliËnoga æivotopisa (europski obrazac za æivotopis moæe se preuzeti
s mreænih stranica Hrvatskoga zavoda za zapoπljavanje).
256
Maja Horvat
ÆIVOTOPIS
Roena sam 25. listopada 1984. godine u Splitu. Osnovnu i srednju πkolu
(MatematiËku gimnaziju) zavrπila sam u Zagrebu. Titulu diplomiranog
inž enjera elektrotehnike stekla sam u Zagrebu diplomiravπi na smjeru
Automatika na Fakultetu elektrotehnike i raËunarstva SveuËliπta u Zagrebu
22. rujna 2009. Tijekom studiranja bila sam aktivna u meunarodnoj
studentskoj organizaciji BEST Zagreb (Board of European Students of
Technology at University in Zagreb; www.BEST.hr). Kao Ëlanica Upravnoga
odbora organizirala sam posao na projektima i sudjelovala u oblikovanju
dugoroËnih ciljeva udruge, bila sam zaduž ena za komunikaciju izmeu
meunarodne organizacijske razine i zagrebaËkog Ëlanstva, pomagala sam
voditelju Služ be za ljudske potencijale u primanju i izobrazbi novih Ëlanova
te sudjelovala u analizama sadaπnjih i buduÊih projekata. Koordinirala sam
promocijske akcije te organizirala zbivanja za 20 ∑ 50 ljudi, a u lipnju i
srpnju 2007. godine bila sam voditeljica radnoga kampa. Iskustva steËena
dobrovoljnim radom u toj udruzi poboljšala su moje komunikacijske,
organizacijske i prezentacijske vjeπtine te pridonijela otvorenosti u
prihvaÊanju novih ljudi i kultura. Tijekom studija, voena velikim osobnim
zanimanjem za svoju struku, ovladala sam mnogim tehniËkim i raËunalnim
vjeπtinama (ANSI C, Assembler, JAVA, PHP & MySOL, PLC programiranje,
SCADA dizajn, Matlab, osnove grafiËkog dizajna: Corel Draw, Corel Photo-
Paint, osnovno poznavanje Linuxa, izvrsno poznavanje Microsoftova Officea
i alata Open Officea: Word, Excel, PowerPoint). Imam vozaËku dozvolu
B-kategorije. Zavrπila sam Ëetiri razreda Osnovne πkole za klasiËnu gitaru
i sviram didjeridoo. Treniram ki-aikido. Veoma dobro vladam engleskim
jezikom, a služ im se njemaËkim.
257
EUROPASS
Ž IVOTOPIS
Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na) Maja Horvat

Adresa(e) ∆ire Truhelke 67, Zagreb, Hrvatska
Telefonski broj(evi) 01 111 222
Broj(evi) faksa 01 111 223
E-mail mhorvat@gmail.hr
Drž avljanstvo hrvatsko
Datum roenja 25. listopada 1984.
Spol ž ensko
Æeljeno zaposlenje/zanimanje dizajner digitalnih sustava
Radno iskustvo
Datumi prosinac 2005. ∑ studeni 2006.

Zanimanje ili radno mjesto tajnica u upravnome odboru
Glavni poslovi i odgovornosti Organizacija posla na projektima i
uspostavljanje dugoroËnih ciljeva.
Komunikacija izmeu meunarodne
razine organizacije i zagrebaËkog
Ëlanstva. PomoÊ voditelju Služ be za
ljudske potencijale u primanju i
izobrazbi novih Ëlanova. Analiza
sadaπ njih i buduÊih projekata.
Ime i adresa poslodavca BEST Zagreb (Board of European
Students of Technology at University
in Zagreb) www.BEST.hr
Vrsta djelatnosti ili sektor meunarodna studentska organizacija
Obrazovanje i osposobljavanje
Datumi 1. listopada 2003. ∑ 22. rujna 2009.

Naziv dodijeljene kvalifikacije diplomirani inæenjer elektrotehnike
Glavni predmeti / steËene studij automatike (sinteza sustava
profesionalne vjeπtine upravljanja, digitalni sustavi, nelinearni/
optimalni sustavi)
rad s PLC-om
rad s Matlabom (simulacije, analiza)
dizajn digitalnih sustava
programiranje (C, assembler, PLC,
VDHL, Verilog, Matlab)
Ime i vrsta organizacije Fakultet elektrotehnike i raËunarstva
pruž atelja obrazovanja SveuËiliš ta u Zagrebu
i osposobljavanja
Materinski jezik(ci) hrvatski
Drugi jezik(ci) engleski, njemaËki
Samoprocjena
Europska razina (*)
Razumijevanje Govor Pisanje
Sluπanje »itanje Govorna Govorna

interakcija produkcija
E B2 samostalno C1 napredno B2 samostalno B2 samostalno B2 samostalno
NJ A2 osnove A2 osnove A2 osnove A2 osnove A2 osnove
(*) ZajedniËki europski referentni okvir za jezike
Druπtvene vjeπtine i Otvorenost prilagodbi novoj sredini,

kompetencije prezentacijske vjeπtine, moguÊnost
prilagodbe razliËitim kulturnim okruæjima.
Iskustvo o tome steËeno je dobrovoljnim
radom u meunarodnoj studentskoj
udruzi i meunarodnim radnim
kampovima. Vjeπtina u virtualnoj
(e-poπta) komunikaciji.
TehniËke vjeπtine i kompetencije Kao Ëlanica Upravnog odbora studentske
udruge BEST Zagreb koja ima oko
40 Ëlanova stekla sam iskustvo u
koordinaciji promocijskih akcija (voenje
deseteroËlanoga tima; organizacije
zbivanja za 20 ∑ 50 ljudi); bila sam
voditeljica radnoga kampa.
RaËunalne vjeπtine i Automatika i upravljaËki sustavi;
kompetencije simulacije i analize u Matlabu,
programiranje PLC-a, SCADA dizajn,
FPGA dizajn
UmjetniËke vjeπtine Završila Ëetiri godine Osnovne glazbene
i kompetencije πkole za klasiËnu gitaru.Sviram didjeridoo.
Treniram ki-aikido.
Druge vjeπtine i kompetencije Imam vozaËku dozvolu B-kategorije.
VozaËka dozvola
Dodatne informacije Na 2. godini studija dobila sam

dræavnu stipendiju kao jedan od 10 %
najuspješnijih studenata svoje godine
na FER-u. U srednjoj i osnovnoj πkoli
sudjelovala sam na dræavnim natjecanjima
iz informatike (programiranje i algoritmi) i
pritom osvojila 2. mjesto u 4. razredu
srednje πkole.
Dodaci 1. Prijava na natjeËaj

2. Diploma Fakulteta elektrotehnike i
raËunarstva SveuËliπta u Zagrebu
3. Domovnica
poslovno pismo
Poslovno je pismo dokument kojim se komu obraÊamo prenoseÊi

odreenu poruku. Ono daje prvu sliku o nama. Mora biti kratko i jasno, a
poruka jednoznaËna. U njemu svakako treba voditi raËuna o pravopisnoj i
gramatiËkoj toËnosti.
U poslovnome pismu cijeli tekst moæe biti bez uvlaka, od adrese u zaglavlju
do potpisa, tj. poravnan s lijeve strane.
Vaæno je poπtovati strukturu poslovnoga pisma.

Njegovi su dijelovi zaglavlje, adresa primatelja, mjesto
i datum, predmet, sadræaj, pozdrav, potpis, prilozi,
oznaka naËina otpreme.
Zaglavlje
Tvrtke u zaglavlju imaju memorandume pa nije potrebno posebno navoditi
naziv tvrtke, adresu, broj telefona, faksa, registarski broj i adresu.
Adresa
Uvijek se ispisuje puna adresa primatelja, ime i prezime, a ako ga ne znamo,
naziv radnoga mjesta primatelja.
Mjesto i datum
Mjesto i datum mogu se pisati iza adrese primatelja ili na kraju pisma.
Poslovna se komunikacija sve ËeπÊe odvija elektroniËki i u zadanim
obrascima u kojima je propisan i naËin pisanja datuma (npr. 01 01 2009,
nerijetko i tako da se na prvome mjestu piπe mjesec, a na drugome dan).
Ako je rijeË o komunikaciji u kojoj nema zadanih obrazaca, poslovni dopisi

i pisma mogu se datirati na dva naËina.:
U Zagrebu 15. rujna 2009.
Zagreb, 15. rujna 2009.
ObiËaj je da se ispisuje naziv mjeseca (sijeËnja, veljaËe, oæujka ...). Taj je

naziv u genitivu jer se tako zapisan datum razumije kao: 15. (dan mjeseca)
rujna 2009.
3. sijeËanj 2010. > 3. sijeËnja 2010.
zakljuËno s 3. sijeËnjom 2010. > zakljuËno s 3. sijeËnja 2010.
Meutim, mjesec se moæe biljeæiti i arapskim ili rimskim

rednim brojem.
U pisanju datuma ispisanoga brojevima Ëesto se grijeπi tako da se izmeu
260
dana, mjeseca i godine ne stavlja razmak te da se ispred jednoznamenkastih
brojeva piπe nula, npr.:
15.09.2009. > 15. 9. 2009.; 15. ix. 2009.
U datumu nulu ne treba pisati osim, naravno, ako se tako zahtijeva u

kojemu obrascu.
Predmet
Predmet je tema pisma, a poslije imenice predmet stavlja se dvotoËje, npr.:
Predmet: Dodatni sati engleskoga jezika
Sadræaj
Sadræaj poslovnoga pisma sastoji se od uvodnoga dijela, srediπnjega
dijela i zavrπetka.
Pozdrav
Pozdrav zavrπava uobiËajenom formulacijom S poπtovanjem iza koje se ne
stavlja zarez.Potpisnik se vlastoruËno potpisuje iznad imena i prezimena te
naziva radnoga mjesta.
U sastavljanju poslovnoga pisma treba paziti na oslovljavanje.
U oslovljavanju obiËno piπemo:

Poπtovani gospodine
Poπtovana gospoo
Poπtovani (ako je rijeË o viπe osoba).
Oslovljavanje s Dragi svi ne pripada poslovnoj komunikaciji. Nije dobro

umjesto poπtovani pisati πtovani (©tovani gospodine, ©tovana gospoo). Glagol
πtovati i glagol poπtovati razjednaËeni su s obzirom na kontekst u kojemu se
pojavljuju. Viπe o tome v. uz natuknicu πtovati, a ovdje samo ukratko: πtuju se
sveci, a poπtuju ljudi.
Ako se u oslovljavanju obraÊamo jednoj osobi s poπtovanjem, vi piπemo

velikim poËetnim slovom iz poπtovanja. Poslije poπtovani piπemo zarez i
nastavljamo u iduÊemu retku malim poËetnim slovom, a ako stavljamo
uskliËnik, u iduÊemu retku stavljamo veliko poËetno slovo. I zakljuËna
pozdravna formula mora biti paæljivo oblikovana:
Zahvaljujemo na razumijevanju i srdaËan pozdrav > Zahvaljujemo na
razumijevanju uz srdaËan pozdrav, Zahvaljujemo na razumijevanju i
srdaËno vas pozdravljamo
Unaprijed puno zahvaljujemo na suradnji > Unaprijed zahvaljujemo
na suradnji.
Kratica lp ili lp (lijep pozdrav) takoer nije prikladna za sluæbenu

komunikaciju (v. toËku 2.7.).
261
Primjer poslovnoga pisma:
Unicef
RadniËka 41/7
10 000 Zagreb
n/r Sanja Glovacki
Zagreb, 25. veljaËe 2010.
Predmet:
Ugovor o suradnji Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.
i Svjetskog sporazuma Ujedninjenih naroda (UNGC-a) ∑
Ureda za Hrvatsku
Poš tovana gospoo Glovacki,
u privitku Vam dostavljam potpisane i ovjerene primjerke ugovora o suradnji. Za

sve dodatne odgovore i pojašnjenja možete se javiti kolegici Ani MajnariÊ iz Odjela
za pravne poslove.
S poš tovanjem
Petar JambreπiÊ
Odjel za komunikacije i odnose s javnoπÊu
P. Jambrešić
262
2. dodatak tablica imena robnih marka
Osnovne robne marke
n g dl a i
Coca-Cola Coca-Cole Coca-Coli Coca-Colu Coca-Colom
Bistra Bistre Bistri Bistru Bistrom
Burn Burna Burnu Burn Burnom
Cappy Cappyja Cappyju Cappy Cappyjem
Fanta Fante Fanti Fantu Fantom
Illy Illyja Illyju Illy Illyjem
Nestea Nesteaja Nesteaju Nestea Nesteajem
Powerade Poweradea Poweradeu Powerade Poweradeom
Schweppes Schweppesa Schweppesu Schweppes Schweppesom
Sprite Spritea Spriteu Sprite Spriteom
Izvedene robne marke (npr. Coca-Cola Zero, Coca-Cola Light, Fanta Orange,
Nestea Vita’o, Schweppes Bitter Lemon) sklanjaju se tako da se sklanja samo
osnovno ime robne marke, a ostatak je imena nesklonjiv, npr.:
n g dl a i
Coca-Cola Coca-Cole Coca-Coli Coca-Colu Coca-Colom
Zero Zero Zero Zero Zero
Fanta Fante Fanti Fantu Fantom
Orange Orange Orange Orange Orange
Nestea Nesteaja Nesteaju Nestea Nesteajem
Vita’o Vita’o Vita’o Vita’o Vita’o
Schweppes Schweppesa Schweppesu Schweppes Schweppesom
Bitter Lemon Bitter Lemon Bitter Lemon Bitter Lemon Bitter Lemon
Ako se s kojeg razloga ime robne marke ne æeli sklanjati, to se moæe postiÊi
umetanjem imenice koju se sklanja, npr.:
Oduπevljen sam sokom Cappy. (umjesto Oduπevljen sam Cappyjem.)
263
3. dodatak tablice pridjeva izvedenih od imena robnih marka
U ovome se dodatku donose sklonidbene tablice pridjeva izvedenih od

imena osnovnih robnih marka koje proizvodi tvrtka Coca-Cola HBC
Hrvatska. Od imena izvedenih robnih marka (npr. Coca-Cola Zero,
Coca-Cola Light, Fanta Orange, Nestea Vita’o, Schweppes Bitter Lemon) posvojni
se pridjevi ne mogu izvoditi, nego se na mjestu posvojnoga pridjeva
upotrebljava genitiv imena.
Govorimo stoga npr.:

o Coca-Colinu okusu
Fantinu osvjeæavajuÊem uËinku
Schweppesovoj kvaliteti
Nesteajevoj omiljenosti,
ali o:
okusu Coca-Cole Zero
osvjeæavajuÊem uËinku Fante Orange
kvaliteti Schweppesa Bitter Lemon
omiljenosti Nesteaja Vita’o.
Uz sklonidbene tablice pridjeva izvedenih od robnih marka vaæno je na-

pomenuti kada i kako treba upotrebljavati posvojni pridjev. Posvojni pridjev
treba upotrebljavati npr. u sluËajevima:
»etiri nova Cappyjeva okusa (ne: Ëetiri nova Cappy okusa)
Novi Ëlan Schweppesove obitelji (ne: Novi Ëlan Schweppes obitelji).
Katkad se znaËenjski razlikuju skupine s posvojnim pridjevom

i genitivom, npr.:
Ëaπa Coca-Cole
Ëaπa Fante
Ëaπa Schweppesa
(Ëaπa napitka)
i
Coca-Colina Ëaπa
Fantina Ëaπa
Schweppesova Ëaπa
(reklamna Ëaπa s oznakom robne marke),
Coca-Colina promocija
(promocija koju organizira tvrtka Coca-Cola)
i
promocija Coca-Cole
(promocija napitka).
264
Pri donoπenju odluke hoÊe li se upotrijebiti posvojni pridjev ili genitiv treba
voditi raËuna o njihovu znaËenju. Uz posljednja dva primjera napomenimo
da je jasno razgraniËenje moguÊe zato πto se imenom Coca-Cola oznaËuje
i tvrtka i napitak. Kad je rijeË o ostalim napicima, jednako je dobro upo-
trijebiti i posvojni pridjev i genitiv, npr.:
Fantina promocija
promocija Fante
promocija Bistre
Bistrina promocija,
a mala bi se prednost mogla dati izrazima s posvojnim pridjevom, dakle:

Fantina promocija
Bistrina promocija.
jednina
n g dl a* i
m. r. Coca-Colin Coca-Colina Coca-Colinu Coca-Colin/ Coca-Colinim
Coca-Colina
ž. r. Coca-Colina Coca-Coline Coca-Colinoj Coca-Colinu Coca-Colinom
s. r. Coca-Colino Coca-Colina Coca-Colinu Coca-Colino Coca-Colinim
množina
n g dl a* i
m. r. Coca-Colini Coca-Colinih Coca-Colinim Coca-Coline Coca-Colinim
ž. r. Coca-Coline Coca-Colinih Coca-Colinim Coca-Coline Coca-Colinim
s. r. Coca-Colina Coca-Colinih Coca-Colinim Coca-Colina Coca-Colinim
*
U muπkome rodu akuzativa jednine razlikuje se akuzativ za æivo i akuzativ za neæivo (npr.:
Vidim Coca-Colin val, ali: Vidim Coca-Colina zaposlenika). Zbog toga se u svim tablicama za
muπki rod jednine navode oba oblika.
jednina
n g dl a i
m. r. Bistrin Bistrina Bistrinu Bistrin/ Bistrinim
Bistrina
ž. r. Bistrina Bistrine Bistrinoj Bistrinu Bistrinom
s. r. Bistrino Bistrina Bistrinu Bistrino Bistrinim
množina
n g dl a i
m. r. Bistrini Bistrinih Bistrinim Bistrine Bistrinim
ž. r. Bistrine Bistrinih Bistrinim Bistrine Bistrinim
s. r. Bistrino Bistrinih Bistrinim Bistrina Bistrinim
265
jednina
n g dl a i
m. r. Burnov Burnova Burnovu Burnov/ Burnovim
Burnova
ž. r. Burnova Burnove Burnovoj Burnovu Burnovom
s. r. Burnovo Burnova Burnovu Burnovo Burnovim
množina
n g dl a i
m. r. Burnovi Burnovih Burnovim Burnove Burnovim
ž. r. Burnove Burnovih Burnovim Burnove Burnovim
s. r. Burnova Burnovih Burnovim Brunova Burnovim
jednina
n g dl a i
m. r. Cappyjev Cappyjeva Cappyjevu Cappyjev/ Cappyjevim
Cappyjeva
ž. r. Cappyjeva Cappyjeve Cappyjevoj Cappyjevu Cappyjevoj
s. r. Cappyjevo Cappyjeva Cappyjevu Cappyjevo Cappyjevim
množina
n g dl a i
m. r. Cappyjevi Cappyjevih Cappyjevim Cappyjeve Cappyjevim
ž. r. Cappyjeve Cappyjevih Cappyjevim Cappyjeve Cappyjevim
s. r. Cappyjeva Cappyjevih Cappyjevim Cappyjeva Cappyjevim
jednina
n g dl a i
m. r. Fantin Fantina Fantinu Fantin/ Fantinom
Fantina
ž. r. Fantina Fantine Fantinoj Fantinu Fantinom
s. r. Fantino Fantina Fantinu Fantino Fantinom
množina
n g dl a i
m. r. Fantini Fantinih Fantinim Fantine Fantinim
ž. r. Fantine Fantinih Fantinim Fantine Fantinim
s. r. Fantina Fantinih Fantinim Fantina Fantinim
266
jednina
n g dl a i
m. r. Illyjev Illyjeva Illyjevu Illyjev/ Illyjevim
Illyjeva
ž. r. Illyjeva Illyjeve Illyjevoj Illyjevu Illyjevom
s. r. Illyjevo Illyjeva Illyjevu Illyjevo Illyjevim
množina
n g dl a i
m. r. Illyjevi Illyjevih Illyjevim Illyjeve Illyjevim
ž. r. Illyjeve Illyjevih Illyjevim Illyjeve Illyjevim
s. r. Illyjeva Illyjevih Illyjevim Illyjeva Illyjevim
jednina
n g dl a i
m. r. Nesteajev Nesteajeva Nesteajevu Nesteajev/ Nesteajevim
Nesteajeva
ž. r. Nesteajeva Nesteajeve Nesteajevoj Nesteajevu Nesteajevom
s. r. Nesteajevo Nesteajeva Nesteajevu Nesteajevo Nesteajevim
množina
n g dl a i
m. r. Nesteajevi Nesteajevih Nesteajevim Nesteajeve Nesteajevim
ž. r. Nesteajeve Nesteajevih Nesteajevim Nesteajeve Nesteajevim
s. r. Nesteajeva Nesteajevih Nesteajevim Nesteajeva Nesteajevim
jednina
n g dl a i
m. r. Poweradeov Poweradeova Poweradeovu Poweradeov/ Poweradeovim
Poweradeova
ž. r. Poweradeova Poweradeove Poweradeovoj Poweradeovu Poweradeovom
s. r. Poweradeovo Poweradeova Poweradeovu Poweradeovo Poweradeovim
množina
n g dl a i
m. r. Poweradeovi Poweradeovih Poweradeovim Poweradeove Poweradeovim
ž. r. Poweradeove Poweradeovih Poweradeovim Poweradeove Poweradeovim
s. r. Poweradeova Poweradeovih Poweradeovim Poweradeova Poweradeovim
267
jednina
n g dl a i
m. r. Schweppesov Schweppesova Schweppesovu Schweppesov/ Schweppesovim
Schweppesova
ž. r. Schweppesova Schweppesove Schweppesovoj Schweppesovu Schweppesovom
s. r. Schweppesovo Schweppesova Schweppesovu Schweppesovo Schweppesovim
množina
n g dl a i
m. r. Schweppesovi Schweppesovih Schweppesovim Schweppesove Schweppesovim
ž. r. Schweppesove Schweppesovih Schweppesovim Schweppesove Schweppesovim
s. r. Schweppesova Schweppesovih Schweppesovim Schweppesova Schweppesovim
jednina
n g dl a i
m. r. Spriteov Spriteova Spriteovu Spriteov/ Spriteovim
Spriteova
ž. r. Spriteova Spriteove Spriteovoj Spriteovu Spriteovom
s. r. Spriteovo Spriteova Spriteovu Spriteovo Spriteovim
množina
n g dl a i
m. r. Spriteovi Spriteovih Spriteovim Spriteove Spriteovim
ž. r. Spriteove Spriteovih Spriteovim Spriteove Spriteovim
s. r. Spriteova Spriteovih Spriteovim Spriteova Spriteovim
268
4. dodatak Ëetverorazinski ustroj coca-cole hbc hrvatska
Uprava
1.1. Ured glavnoga direktora
Ustrojbene cjeline
1. Odjel za prodaju
2. Odjel za marketing
3. Odjel za operativne poslove
4. Odjel za pravne poslove
5. Odjel za financije
6. Odjel za informatiku
7. Odjel za ljudske potencijale
8. Odjel za komunikacije i odnose s javnoπÊu
9. Odjel za osiguranje kvalitete
10. Odjel za upravljanje uËinkom
Direktori su odjela vodstvo tvrtke.
1. Odjel za prodaju
1.1. sluæba za prodaju ugostiteljima
1.1.1. Jedinica za prodaju energijskih i alkoholnih piÊa
1.1.2. Jedinica za prodaju tvrtkama, obrazovnim ustanovama
i hotelima
1.2. sluæba za operativnu prodaju
1.2.1. Jedinica za odnose s kupcima
1.2.1.1. Podjedinica za tehniËki servis i rashladnu opremu
1.2.1.2. Pozivni centar za kupce
1.2.2. Prodajno podruËje Zagreb
1.2.3. Prodajno podruËje Juæna Hrvatska
1.2.4. Prodajno podruËje Zapadna Hrvatska
1.2.5. Prodajno podruËje IstoËna Hrvatska
1.3. sluæba za kljuËne kupce
1.3.1. Jedinica za razvoj kljuËnih kupaca
1.3.2.. Jedinica za odnose s kljuËnim kupcima
1.3.3. Jedinica za kljuËne kupce
1.4. sluæba za prodajne procese
1.5. sluæba za prodajnu podrπku
269
1.6. sluæba za planiranje prodaje
1.7. sluæba za obrazovanje i razvoj prodajnog osoblja
2. Odjel za marketing
2.1. sluæba za nacionalne inicijative
2.2. sluæba za razvoj kanala odgoene konzumacije
2.3. sluæba za razvoj kanala neposredne konzumacije
3. Odjel za operativne poslove

3.1. sluæba za proizvodnju
3.1.1. Punionica Zagreb
3.1.1.1. Jedinica za proizvodnju
3.1.1.2. Jedinica za održavanje
3.1.1.3. Skladiπte repromaterijala
3.1.2. Punionica Gotalovec
3.1.2.1. Jedinica za proizvodnju
3.1.2.2. Jedinica za održavanje
3.1.2.3. Skladiπte repromaterijala
3.1.3. Jedinica za tehniËko upravljanje i odræavanje poslovnih objekata
3.2. sluæba za distribuciju

3.3. sluæba za planiranje
3.4. sluæba za nabavu
3.5. skladiπte
3.5.1. Proizvodno skladiπte Zagreb
3.5.2. Proizvodno skladiπte Gotalovec
3.5.3. Distribucijsko skladiπte Zagreb
3.5.4. Distribucijsko skladiπte MetkoviÊ
3.5.5. Distribucijsko skladiπte Poæega
3.5.6. Distribucijsko skladiπte Rijeka
3.5.7. Distribucijsko skladiπte Baderna
3.5.8. Distribucijsko skladiπte Zadar
3.5.9. Distribucijsko skladiπte Solin
4. Odjel za pravne poslove
270
5. Odjel za financije
5.1. sluæba za financijsko raËunovodstvo
5.1.1. Jedinica za nadzor nad zalihama
5.2. sluæba za naplatu i prodajno raËunovodstvo
5.2.1. Jedinica za fakturne poslove
5.3. sluæba za unutraπnji nadzor
5.4. sluæba za poslovno planiranje
5.5. sluæba za tržišne financije
5.6. sluæba za upravljanje matiËnim podacima
6. Odjel za informatiku
6.1. sluæba za poslovne sustave
6.2. sluæba za korisniËku podrπku
7. Odjel za ljudske potencijale

7.1. sluæba za poslovnu podrπku i razvoj
7.2 . sluæba za sustave plaÊa i nagraivanje
7.2.1. Jedinica za obraËun plaÊa
8. Odjel za komunikacije i odnose s javnošÊu
9. Odjel za osiguranje kvalitete

9.1. sluæba za osiguranje kvalitete zagreb
9.2. sluæba za osiguranje kvalitete gotalovec
9.3. sluæba za zaπtitu zdravlja i sigurnost na radu,
zaštitu od požara i zaštitu okoliša
9.4. sluæba za upravljanje sustavima kvalitete,
sigurnosti hrane i okoliπa
10. Odjel za upravljanje uËinkom
271
Organizacijske cjeline
1. Upravno-proizvodno središte Zagreb (Sachsova)
2. Prodajno-distribucijsko središte Zagreb (Inas)
3. Prodajno-distribucijsko središte Solin

3.1. Prodajno predstavništvo MetkoviÊ
3.2. Prodajno predstavništvo Zadar
4. Prodajno-distribucijsko središte Rijeka

4.1. Prodajno predstavništvo Baderna
5. Prodajno-distribucijsko središte Požega

5.1. Prodajno predstavništvo Osijek
6. Proizvodno središte Gotalovec
272
JeziËni
priruËnici
BabiÊ, Ante. 2009. MatkoviÊ, Maja. 2005.

Englesko-hrvatski ekonomski rjeËnik. Ah, taj hrvatski! JeziËni savjetnik za svakoga.
Mate. Zagreb. VeËernji list. Zagreb.
Ekonomski leksikon MatkoviÊ, Maja. 2006.

(ur. Zvonimir BalentiÊ) 1995. JeziËni savjetnik: iz prakse za praksu.
Leksikografski zavod Miroslav Krleæa. ©korpion. Zagreb.
Zagreb.
MihaljeviÊ, Milica. 2003.
Englesko-hrvatski poslovni rjeËnik Kako se na hrvatskome kaæe www?
(ur. Vlasta »elikoviÊ) 2006. Hrvatska sveuËiliπna naklada. Zagreb.
©kolska knjiga. Zagreb.
OpaËiÊ, Nives 2006.
Hrvatski jeziËni savjetnik Hrvatski u zagradama.
(ur. Lana HudeËek, Milica MihaljeviÊ Globalizacija jeziËne stranputice. Hrvatska
i Luka VukojeviÊ) 1999. sveuËiliπna naklada. Zagreb.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje —
Pergamena — ©kolske novine. Zagreb. OpaËiÊ, Nives 2007.
Hrvatski jeziËni putokazi. Hrvatska
FranËiÊ, Anela, HudeËek, Lana, sveuËiliπna naklada. Zagreb.
MihaljeviÊ, Milica 2006.
Normativnost i viπefunkcionalnost u OpaËiÊ, Nives, NikiÊ-IvaniπeviÊ, Jasmina,
hrvatskome standardnom jeziku. Zlatar, Zoran 2006.
Hrvatska sveuËiliπna naklada. Zagreb. Jezikomjer. VodiË za izbjegavanje najËeπÊih
pogreπaka u hrvatskom standardnom jeziku
HudeËek, Lana, MihaljeviÊ, Milica 2010. (knjiga + 2 tonska CD-a). Croma
Hrvatski terminoloπki priruËnik. Co. StobreË.
Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Zagreb OpaËiÊ, Nives 2009.
Reci mi to kratko i jasno — hrvatski za
HudeËek, Lana, MihaljeviÊ, Milica, normalne ljude. Novi Liber. Zagreb
VukojeviÊ, Luka 2010. Poslovni rjeËnik (ur. Pero JurkoviÊ i dr.)
JeziËni savjeti. 1995. Masmedia. Zagreb.
Institut za hrvatski jezik i RjeËnik menedæmenta
jezikoslovlje. Zagreb
Rodek, KosanoviÊ
HudeËek, Lana, MihaljeviÊ, Milica. 2009. NjemaËko-hrvatski poslovni rjeËnik.
Jezik medija. Masmedia. Zagreb.
Hrvatska sveuËiliπna naklada. Zagreb.
Kiπ, Miroslav 2006.

InformatiËki rjeËnik. Andromeda. Rijeka
273
JeziËni priruËnik
Coca-Cole HBC Hrvatska −
Hrvatski jezik u
poslovnoj komunikaciji
IzdavaË
Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.
Pripremili
Lana HudeËek i Maja MatkoviÊ
u suradnji s Igorom ∆utukom
Direktorica projekta
Boška TrbojeviÊ
Recenzenti
Milica MihaljeviÊ
Kristian Lewis
Korektor
Domagoj VidoviÊ
Urednik
Igor ∆utuk
Oblikovanje
Laboratorium, Zagreb
Tisak
Kersch Offset, Zagreb
CIP
zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne
i sveuËilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 799598
ISBN
978-953-55515-2-2
Zagreb, veljaËa 2012.

Drugo izdanje.
Tiskano u Hrvatskoj.
www.prirucnik.hr
Zahvaljujemo svim zaposlenicima, odjelnim direktorima, kolegama i suradnicima koji

su Ëitali ovaj rukopis ili na bilo koji drugi naËin pridonijeli ostvarivanju ovoga projekta.

Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

hrvatski jezik u

Priznanje „Dr. Ivan Šreter“

Odjel za komunikacije i odnose s javnoπÊu

pred vama je priruËnik Ëija

Ona je veoma Ëesto ugrožena predrasudama da se nešto ne može izreÊi na

PriruËnik je nastao u okviru stalna nastojanja tvrtke da posluje u skladu

PriruËnik nije pravopis, nije gramatika, nije rjeËnik. On je praktiËno poma-

Zbirku tekstova Ëine poslovni dopisi svih vrsta, promidžbeni i marketinški

U pravopisnim rješenjima ovaj priruËnik slijedi BabiÊ-Finka-Mogušev pra-

PriruËnik je nastao na temelju stvarnoga i konkretnoga materijala te stoga

PriruËnik se sastoji od triju osnovnih dijelova: teorijskoga, u kojemu se po

1. Administrativni funkcionalni stil 10

2. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski 27

3. Ostala Ëesta odstupanja od jeziËnih pravila 58

3.3. Tvorba rijeËi 90

BuduÊi da hrvatski jezik koji je u javnoj uporabi (hrvatski standardni jezik)

U ovome priruËniku, u kojemu je rijeË u prvome redu o hrvatskome jeziku u

Administrativnim se funkcionalnim stilom piπu dopisi, poslovna pisma,

komunikacija unutar tvrtke te komunikacija tvrtke s njezinim dionicima,

Poæeljne su znaËajke administrativnoga funkcionalnog stila hrvatskoga stan-

BuduÊi da administrativni funkcionalni stil ima strog odnos prema normi,

Jezik poslovne komunikacije na svim razinama teæi uprosjeËenosti. U njemu

kondicionala II. ili optativa). U izboru izmeu pravopisnih dvostrukosti u

O uprosjeËenosti jeziËnih sredstava na svim razinama govori i Ëinjenica

JeziËne nepravilnosti koje se nerijetko pojavljuju u administrativnome stilu

engleskoga jezika, a u 3. toËki daje se pregled najËeπÊih jeziËnih (pravopisnih

Neka ustrojstva koja se Ëesto pojavljuju u administrativnim tekstovima ne

izvrπiti dostavu >

izvrπiti uplatu > uplatiti

Takoer treba izbjegavati nezgrapne formulacije Ëeste u administrativnim

»esta je u poslovnoj komunikaciji i u administrativnim tekstovima uporaba

Treba osvijestiti vaænost davanja povratnih informacija i usvajanja vjeπtine

neiskustvo u primanju povratne informacije, odnosno nepoznavanje

Radionica je zanimljiva kao takva. > Radionica je zanimljiva.;

Brojni su primjeri, i u administrativnome i u publicistiËkome stilu, udvajanja

U ovom sluËaju radi se o neovlaπtenu kopiranju podataka s kreditnih kartica.

RaËuna se da Êe kriza stati te da Êe veÊina raspolagati veÊim budæetom za

Kao jedan od veÊih problema izdvojena je slaba vertikalna komunikacija. >

Glavni je direktor istaknuo kako su plaÊe usklaene s istim rangom plaÊa u

©to se tiËe eventualnog poveÊanja plaÊe, do toga Êe doÊi Ëim to financijska

usmjeriti se na razvitak kategorije proizvoda > razvijati kategoriju proizvoda

Premda je posljednjih godina hrvatski jezik pod velikim utjecajem engle-

Ono πto æelimo istaknuti to je da svi trebamo uloæiti daljnje napore za

Ono πto ja mislim reÊi to je da Êe se kriza na træiπtu osjeÊati i cijelo

Nisu samo menadæeri ti koji bi trebali biti odgovorni za loπe poslovne

U administrativnome stilu i stilu poslovne komunikacije Ëesto se pojavljuju

U administrativnome stilu nepoæeljna je uporaba poredaba, metafora, per-

zakon podrazumijeva > prema zakonu.

U administrativnome su stilu Ëesti i pleonazmi, tj. izrazi kojima se nepotreb-

Pleonazmi su Ëesti i u reklamama, npr.:

Poslovna komunikacija njima obiluje, npr.:

Katkad se pleonazmi upotrebljavaju u nazivima stranoga podrijetla stoga

»esto se na oglasima koji obavjeπÊuju o sniæenju mogu vidjeti natpisi poput:

1.5.2. ustrojstva nepunoznaËni glagol + imenica

U administrativnome stilu osobito su Ëesta ustrojstva nepunoznaËni glagol +

U administrativnome stilu Ëesto se upotrebljavaju vezna sredstva s namjerom

UËinili smo to s namjerom da poboljπamo rad odjela. > UËinili smo to da

U poslovnoj komunikaciji nerijetko treba usmeno dati kakvu elektroniËku

Uveo sam Daj mi svoj Dobio sam

www najËeπÊe se Ëita ve ve ve. Meutim, ispravan je naËin Ëitanja dvostru-

U administrativnome se stilu, npr. u poslovnim dopisima i na posjetnicama,

Meutim, u popisu funkcija u nekoj tvrtki ne treba pisati npr. voditelj/vodite-

Ana Horvat voditeljica je Sluæbe za nabavu, a funkcija na kojoj se nalazi je

Osobito je neekonomiËno i posve nepotrebno u tekstu uvijek navoditi i