6.2.

PROMJENA UNUTRAŠNJE
ENERGIJE RADOM

05/24/21 Šimun Tomas 1

Promjena unutrašnje energije radom
Unutrašnja toplinska energija tijela (sustava) može se mijenjati i radom. Na primjer,
udaranjem čekića po nakovnju, trljanjem jednog tijela po drugom, turpijanjem, stlačivanjem
plina u cilindru toplinskog stroja vrši se mehanički rad. Pri vršenju tih radova doći će do
zagrijavanja tijela na kojima je izvršen rad, što znači da se tim radom povećala (promijenila)
unutrašnja energija tih tijela. To potvrđuje da se unutrašnja energija može mijenjati i radom,
pri čemu se ona povećava (U2>U1) kada se rad obavlja na sustavu, a smanjuje (U2<U1) kada
sustav obavlja rad.

Primjer 1.
Pri stlačivanju plina u cilindru
toplinskog stroja rad se obavlja na
W
plinu (na sustavu) zbog čega se on U12
zagrijava, što znači da se njegova
unutrašnja energija povećava.
U2>U1
Primjer 2.
Pri širenju (ekspanziji) plina rad
obavlja sustav, tj. plin u cilindru koji
se pritom hladi, a njegova unutrašnja W
U12
energija se smanjuje.

U2<U1 2
Rad plina pri širenju
Sada ćemo matematičkim putem izračunati rad koji obavi plin pri širenju, tj. pri promjeni
obujma, kada se taj proces obavlja uz stalan tlak.

U cilindru s pokretnim klipom nalazi

se plin čiji je (početni) obujam V1
(slika 6.2.1.). Tlak plina u cilindru (pa )
odgovara vanjskom tlaku ( pa ), dakle
s obje strane klipa tlak je isti.
Ako tom plinu dovedemo toplinu Q,
njegov će se tlak malo povećati (p), a
to će prouzročiti pomicanje klipa i Q W
povećanje obujma plina na V2. V1 V2
pa pa
Pritom je plin izvršio rad W .

Iz simulacije vidimo da se taj proces h1 h2

odvijao pri stalnom tlaku (p=konst.).
h
Slika 6.2.1.

3
Rad koji izvrši plin pri širenju uz stalan tlak, jednak je umnošku sile F kojom plin djeluje na
klip i pomaka klipa h  h2  h1:

W  F h  F  h2  h1  .

Sila F kojom plin djeluje na klip, jednaka je F=pA, gdje je p tlak plina, a A površina
poprječnog presjeka klipa.

Uvrštavanjem F=pA u obrazac W  F h  F  h2  h1  dobijemo:

W  F h  pAh  pA  h2  h1   p  Ah2  Ah1  .

Umnožak Ah1 je početni obujam plina V1 (V1=Ah1), a umnožak Ah2 je konačni obujam
plina V2 (V2=Ah2), iz čega slijedi:
W  p  V2  V1 

V2  V1  V je povećanje obujma plina u tom procesu odakle je:

W  p V

Prema tome, rad plina pri stalnom tlaku jednak je umnošku tlaka plina i prirasta
obujma plina W  pV.
4
Grafički prikaz rada
Rad plina pri širenju možemo prikazati u
p,V- dijagramu tako što za svako stanje
plina na apscisu nanesemo vrijednost
obujma (V), a na ordinatu pripadajuću
vrijednost tlaka (p).
p

Na sljedećoj simulaciji prikazat ćemo 1(p,V1) 2(p,V2)

rad u p,V-dijagramu koji obavi plin pri p
stalnom tlaku. Početno stanje plina
1(p,V1) određeno je tlakom p i obujmom W  pV p
V1 (vidi simulaciju).

U tom procesu plin iz početnog stanja

V1 V V2 V
1 (p,V1) izobarno ( p=konst.) se širi do
konačnog stanja 2 (p,V2).
Rad plina u tom dijagramu prikazuje
površina pravokutnika (iscrtkani
pravokutnik) ispod izobare. p V1 VW
2

Taj rad brojčano odgovara površini

pravokutnika čije su stranice V i p
W ( pW ). 5
Rad utrošen na stlačivanje (kompresiju) plina
U prethodnom primjeru prikazali
smo rad pri širenju (ekspanziji)
plina. Takav rad nazivamo koristan
(pozitivan) rad. U tom procesu plin
je pri stalnom tlaku povećao svoj
obujam V2>V1 i izvršio rad W.
p
Pri stlačivanju (kompresiji) obujam 2 1
plina se smanjuje. Za to je potrebno p
na klip djelovati silom suprotnog
smjera od sila kojima plin tlači
stjenke cilindra i klipa. W=p(V2 -V1 )<0

Budući da se obujam plina u takvim

procesima smanjuje V2<V1, tj.
V2-V1<0 znači da je rad plina pri V2 V
V1
stlačivanju (kompresiji) negativan.
Negativan predznak kazuje da rad
obavljaju vanjske sile. Primjer
takvoga rada imamo pri pumpanju
zračnica i u kružnim procesima pri
F
kompresiji plina. p V2 V1
Prema tome, rad utrošen na stlačivanje
(kompresiju) plina pri stalnom tlaku
iznosi:
W  p V2  V1   pV  0 6
Rad plina u procesima kod kojih se mijenja tlak

Prethodni procesi odvijali su se pri

konstantnom tlaku. Međutim postoje p
procesi, na primjer, izotermički,
adijabatski itd. kod kojih se tijekom 1
procesa mijenja i tlak i obujam. Jedan p1
izotermički proces prikazan je na
slici 6.2.2. Početno stanje plina u tom
procesu (1) ima obujam V1 i tlak p1, a
konačno stanje (2 ) ima obujam V2 i tlak
p2. Rad plina i kod tih procesa u 2
p2 W
p,V-dijagramu prikazuje površina ispod
krivulje procesa (iscrtkana površina), a
iznos rada brojčano je jednak toj V1 V2 V
površini.

Slika 6.2.2.

7
Iznos rada u nekom termodinamičkom procesu ne ovisi isključivo o početnom i konačnom
stanju plina nego i o načinu vođenja procesa. Na slici 6.2.3.a i 6.2.3.b prikazana su dva
termodinamička procesa kod kojih je početno stanje 1 i konačno stanje 2 isto. Iz površina na
dijagramu vidi se da su radovi tih procesa različiti (Wa <Wb) iako je početno i konačno stanje
procesa isto.

p p

1 p1
1
p1

2 2
p2 Wa p2 Wb

V1 V2 V V1 V2
a b

Slika 6.2.3.