Professional Documents
Culture Documents
ZAVRŠNI RAD
Učenik: Mentorica:
Petar Mendeš Ivana Todorić, dipl. Oec.
Ekonomist
1
1. UVOD
Turizam svoje početke ostvaruje u obliku vjerskih hodočašća i zdravstvenog turizma koji
predstavljaju prva organizirana putovanja na ovim područjima. Izgradnjom cestovne, željezničke
i pomorske infrastrukture turizam dobiva ozbiljne preduvjete za razvoj.
Masovni turizam kakav je u Hrvatskoj, stvara ogroman pritisak i na okoliš. Razlog tomu je
prevelika zastupljenost turističkih djelatnosti u kapacitetima koji su prostorno i vremenski
ograničeni.
2
2. ODRŽIVI TURIZAM
Uočljivo je kako se konceptom održivog razvoja u turizmu žele povećati pozitivni učinci
turizma, kako za lokalnu zajednicu tako i za cjelokupno nacionalno gospodarstvo.
Ono što se želi smanjiti jesu negativne posljedice za okoliš, društvo i ekonomiju, nastale
dolaskom velikog broja turista u određeno doba godine na relativno manje prostorne jedinice
turističke destinacije.
1
Antonia Dobrota, op. cit.
2
Marušić, M., Prebežac, D., (2004.), „Istraživanje turističkih tržišta“, Zagreb, Adeco, str. 397
3
Održivi turizam je primjenjiv kod svih gospodarskih subjekata u turizmu i u svim
destinacijama.
Održivi turizam u Hrvatskoj je aktualan posljednjih desetak godina kroz značajan broj
konferencija,edukacija,publikacija...
Naglasak se posebno stavlja na održivi razvoj ruralnih područja Hrvatske gdje turizam
može odigrati veliku ulogu, kao i na destinacije za masovni turizam kojima je održivost potrebna
kako bi se spriječila devastacija prirodnih i kulturnih resursa.
Ulaganje u područja u kojem se nalazi vaš smještajni objekt, odnosno vraćanje dijela profita
zajednici u svrhu zaštite kulturnih i prirodnih dobara
Zapošljavanje lokalnog stanovništva (ovdje prolazi i samozapošljavanje)
Kupovanje od lokalnih proizvođača
4
Slika 1: Upozorenja
Kupovina lokalnih proizvoda može utjecati na smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova koji
nastaju uslijed ispuštanja CO2 u masovnoj proizvodnji hrane.
Zapadna civilizacija (17% od ukupnog svjetskog stanovništva) troši 52% ukupne svjetske
energije.
Više od 80% svjetskih koraljnih grebena je u opasnosti od nestajanja, uključujući 2/3 na
Karibima.
Očekuje se porast razine mora od 70% u idućih deset godina.
Prijeti nam izumiranje 30% vrsta, 90% koraljnih grebena i gubitka pola Amazone do 2050.
godine.
Pola svjetske populacije živi u urbanim područjima.
Svaki dan izbacujemo 90 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu.
Iako je 70% zemljine površine voda, samo 3% je pitke vode.
Prirodna i kulturna bogatstva su najveći turistički kapital i izvozni proizvod neke države. I
zato turizam mora biti održiv kako bismo sačuvali bogatstva koja su nam poklonjena na
korištenje, a koja ćemo ostaviti budućim generacijama.
5
3. RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prva faza obuhvaća razdoblje pojava sličnih turizmu (do druge polovice 19. st.).
Riječ je o posjetima Zadru kao postaji na hodočašćima u Svetu zemlju i osnivanjima
prvih lječilišnih središta kao što su Daruvarske Toplice, Stubičke toplice…
Druga faza (od druge polovine 19. st. do I. svjetskoga rata) obilježava približavanje udaljenih
mjesta izgradnjom prometnica i uvođenje parobrodskih linija na Jadranskome moru.
Otvaraju se prvi hoteli, ponajprije u Opatiji kao što su Villa Angiolina i Kvarner, ali i u
Zagrebu, Samoboru, Zadru, Crikvenici, Dubrovniku . Pišu se prvi turistički vodiči, organiziraju
istraživačka putovanja na Velebit i Jadransku obalu, dok primorska postaju središtima
lječilišnoga turizma te se u njima osnivaju prva turistička društva za poljepšavanje.
U razdoblju između dvaju svjetskih ratova, turizam je doživio snažan skok s prosječno
milijun turista godišnje (oko 1930.), većinom domaćih, ali i onih iz Čehoslovačke, Austrije i
Njemačke.
Uvode se boravišne pristojbe, otvaraju mjenjačnice, izdaju turističke revije, uspostavljaju
domaće i međunarodne zrakoplovne linije.
Treća faza razvoja turizma započinje nakon Drugog svjetskog rata pokretanjem ideje
društvenog vlasništva, gradnjom novih smještajnih kapaciteta, stimuliranjem domaćeg i
inozemnog turizma, te uočavanjem koristi i razvitka gospodarstva države od strateškog razvoja
turizma.
U skladu s političkim stanjem u državi i rastom industralizacije i urbanizacije razvija se
turistička djelatnost. Realnost hrvatskog turizma nakon Drugog svjetskog rata otkriva
nekontrolirani razvoj turizma uz porast broja receptivnih kapaciteta bez previše uloženog truda
na kvaliteti usluge uz mnoge negativne posljedice na atraktivne resurse u budućnosti.
Zahvaljujući nerazvijenoj promociji Hrvatska zauzima mali udio turističkog tržišta i svoju
promidžbu zadržava na nedovoljno razvijenoj destinaciji koja privlači potrošače manjih
financijskih sposobnosti.
6
Glavni preduvjeti za stvaranje turističkih tokova su slobodno vrijeme i financijska
sposobnost, koja zahvaljujući plaćenim godišnjim odmorima 50-ih godina 20. stoljeća dolaze do
izražaja i omogućuju razvoj destinacije od radničkog turizma do pojave masovnog turizma.
Uočava se potreba za razvojem prometnica, trgovine, ugostiteljske i hotelijerske usluge
te povezivanje turizma uz druge privredne grane što bi ostvarilo pozitivnu pretpostavku razvoja
turizma i omogućilo razinu ponude koja bi sadržajem i uslugom privlačila goste veće platežne
moći.
Tablica 1: Godišnje stope rasta turističkog prometa i kapaciteta u razdoblju od 1961. do 1965.
godine u Hrvatskoj
7
Tijekom Domovinskog rata turizam u sad već samostalnoj Hrvatskoj u nekim krajevima
poput Istre stagnira, dok u većem dijelu Dalmacije i područja zahvaćenih ratom drastično opada.
U razdoblju od 1990. do 1995. godine broj turističkih dolazaka je manji za čak 69,3 %, dok
je broj ostvarenih noćenja pao za 75%. Rat je turistički promet Hrvatske vratio na razinu
šezdesetih godina.
Turistički Ukupni 8 497 000 2 294 000 2135 000 2 514 000 3 655 000 2 610 000
dolasci broj
Ostvarena Ukupni 5 2523 000 1 0471 000 11005 000 13280 000 2 0377 000 13 151 000
noćenja broj
Postupno se vraćaju inozemni turisti, najviše iz Europskih zemalja, ali sezona traje svega
nešto vise od 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i zanimanje stranih ulagača, a ulaskom
stranog kapitala jača uloga destinacijskog menadžmenta te marketinški napori promoviranja
Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije.
8
Porastom turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio
prihoda u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2 % iz 1995. godine penje na 17
% 2002. godine.
Tablica 3: Devizni prihod od turizma i njegov udio u ukupnom BDP-u u razdoblju od 1994. do
2002. godine
Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Prosječna
stopa
rasta
Američkih 1 801 1 349 2 014 2 523 2 733 2 493 2 758 3 335 3 811 9,8
dolara 300 100 000 100 400 400 000 000 500
000 000 000 000 000 000 000 000 000
Rekordna turistička sezona Hrvatske je zabilježena 2014. godine kada je Hrvatsku posjetilo
i u njoj boravilo 13 100 000 turista koji su ostvarili 73 600 000 noćenja.
Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se bilježi oko 11,1 milijuna
dolazaka turista što u odnosu na prethodnu godinu pokazuje rast od 8,2%. Broj domaćih turista
u tome iznosi oko 1,4 milijuna što je rast od 2,3%. Stranih turista je u istom razdoblju bilo oko
9,7 milijuna što je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.
Strani i domaći turisti su ostvarili oko 59,5 milijuna noćenja što u odnosu na 2010.
godinu pokazuje rast od 7%. Od toga su domaći turisti ostvarili 5,3 milijuna noćenja koji
pokazuje porast od 3,1%, a strani 54,3 milijuna noćenja što je porast za 7,4%. Prosječni broj
dana boravka po turistu je iznosio 5,4 dana.
9
4.1. Održivi turizam
Održivi turizam možemo definirati kao turizam koji uzima u obzir trenutne i buduće
gospodarske, društvene i okolišne učinke, te se brine o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i
destinacije.3
Upravljanje održivim razvojem turizma može se primijeniti na sve oblike turizma, u svim
vrstama destinacija. Princip održivosti se odnosi na okoliš, gospodarske, društveno-kulturne
aspekte razvoja turizma. U cilju postizanja dugotrajne održivosti, mora se uspostaviti
ravnoteža između te tri dimenzije.
Optimalno iskoristiti prirodne I druge resurse koji su ključni element turističkog razvoja,
zadržavajući bitne ekološke procese uz zaštitu okoliša.
Poštivati društveno-kulturnu autentičnost neke destinacije, očuvanje njihova izgrađenog i
živog kulturnog nasljeđa i tradicijske vrijednosti, te doprinositi međukulturalnom
razumijevanju i toleranciji.
Osigurati da se gospodarske aktivnostikoje su održive i dugoročne, donose društvenu i
gospodarsku korist svim dionicima uz pravičnu raspodjelu, između ostaloga stabilnost
zaposlenja, mogućnosti zarade, te pomažući oko problema uklanjanjanja siromaštva.
Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj
zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog
turizma.
3
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Institut za turizam, Održivi turizam
10
Pojava masovnog turizma javlja se kada je povećanje turista na određenoj destinaciji
toliko veliko da počinje negativno utjecati na mještane, ali i same turiste.
Najčešća posljedica masovnog turizma su gužve. Kada velika količina turista stvara čepove
na ulicama, javnim prostorima i u javnom prijevozu.
Dio destinacija se može nositi s milijunima turista, dok se druge bore i s najmanjim
porastom dolazaka.
Top deset zemalja s najvećim brojem turista po glavi stanovnika su Island (6,52), Hrvatska
(3,78), Bahami (3,64), Austrija (3,34), Cipar (3,01), Crna Gora (3,02), Grčka (2,53), Estonija (2,47),
Irska (2,15) i Danska (2,04).
Top deset gradova s najvećim brojem turista u odnosu na broj stanovnika je Cinque Terre
u Italiji (4.800), Hallstatt u Austriji (1.283), Stari grad Dubrovnik u Hrvatskoj (1.000), Venecija u
Italiji (364,64).
11
5.1. Plavi svijet dobrog dupina na Lošinju
Institut Plavi svijet osnovan je na Malom Lošinju 1999. godine radi istraživanja i zaštite
mora. Ova neprofitna ustanova preuzela je dotadašnji projekt istraživanja dupina u sjevernom
Jadranu s namjerom razvijanja novih projekata i novog pristupa istraživanju i zaštiti mora. Plavi
svijet provodi obrazovanje o potrebi očuvanja morskog ekosustava.
Vizija Plavog svijeta je ostvarivanje održivog razvoja i učinkovite zaštite Jadranskog mora
zasnovane na istinitim i potpunim informacijama te primjerima najbolje prakse u upravljanju
prirodnim resursima uz punu participaciju građana i javnosti.
Upravo se u viziji ove organizacije može izričito vidjeti težnja za primjenom načela
održivog turizma i želja za uključenjem svih interesno-utjecajnih skupina kojih se dotiče ili bi
moglo doticati njihovo djelovanje.
Početkom 2006. godine Plavi svijet usvojio je strategiju djelovanja i razvoja u kojoj se
navodi da će Plavi svijet u svrhu uspješnijeg ostvarivanja postavljenih ciljeva uz samostalno
vođenje vlastitih programa i projekata uspostavljati partnerstva sa javnim, poslovnim i
neprofitnim sektorom.
Osim ovog ključnog načela svakog održivog turističkog projekta strategija također izričito
ističe obrazovanje članova, volontera i zaposlenika te razvoj i poticanje kvalitete obučavanja i
učenja u obrazovanju za održivi razvoj.
Trenutačno Plavi svijet sudjeluje u sklopu Mreže za očuvanje kitova i morskih kornjača u
Jadranu (NETCET).
4
Carić, H. (2006), Carić, H. i Škunca, O. (2016). Akcijski plan razvoja zelenog turizma, Ministarstvo turizma Republike
Hrvatske i Institut za turizam, Zagreb, srpanj 2016.
12
Jedan od projekata Plavog svijeta jest osnivanje lošinjskog rezervata za dupine, najvećega
zaštićenoga morskog područja u Jadranu. Ovim projektom se ugrožena životinjska vrsta dobri
dupin koristi kao promotor zaštite cjelog okoliša, dok se istodobno dupinima osigurava područje
potrebno za opstanak i zadovoljenje ključnih bioloških potreba.
Projekt također predviđa osnivanje lokalne organizacije koja bi upravljala ovim područjem
čime bi se omogućila bolja povezanost s lokalnom zajednicom i brojnim korisnicima prostora.
Cilj ovakve zaštite je praktičnim primjerom pokazati da zaštita područja može donijeti
značajnu gospodarsku korist području ako se njime upravlja na prihvatljiv način.
Plavi svijet je partner Sporazuma o zaštiti kitova Sredozemlja, Crnog mora i susjednog
atlantskog područja (ACCOBAMS) te surađuje sa brojnim organizacijama i institucijama u
Hrvatskoj i svijetu. Za svoj rad dobili su brojne međunarodne nagrade i priznanja. 5
Varaždinske barokne večeri glazbeni su festival osnovan 1968. godine koji se održava od
1971. godine. Na repertoaru je barokna glazba, a glavni dio programa održava se u Varaždinu,
dio programa u obližnjim hrvatskim gradovima te gradovima u susjednim državama.
5
Carić, H. (2006), op. cit.
13
Festival organizira Koncertni ured Varaždin. Programski su Barokne večeri usmjerene
prema istraživanju i izvođenju europske i hrvatske barokne glazbe s naglaskom na varaždinsku, a
uz to predstavljaju i likovno, književno i gastronomsko barokno blago u doba berbe grožđa u
ovoj regiji.Varaždinskih baroknih večeri nastupa i Varaždinski komorni orkestar te istaknuta
europska i svjetska glazbena imena.
Varaždinske barokne večeri u 2016. godini bile su posvećene djelima Cervantesa pri čemu
je ostvareno partnerstvo sa Španjolskom, a razmatra se i mogućnost potpisivanja povelje o
prijateljstvu i sudjelovanje u zajedničkim projektima.
Projekt je pokrenut 2007. godine, a ukupno je do sada oznaku “Hrvatski otočni proizvod”
dobilo 219 proizvođača (od kojih je 18 ekoproizvođača i 25 proizvođača s oznakom zemljopisnog
podrijetla) za 628 proizvoda i proizvodnih linija sa 23 otoka. 7
Radi se o jedinstvenom projektu u Europi koji ove godine obilježava 10. obljetnicu
provođenja projekta, a jedinstvenost se vidi u tome što obuhvaća proizvode na otoku,
nematerijalnu baštinu i suvenire. Projekt je osmišljen s ciljem ostanka stanovništva na hrvatskim
otocima, a ponajprije mladih. Svake godine u periodu od 25. do 30. travnja nositelji oznake
“Hrvatski otočni proizvod” predstavljaju Zagrepčanima svoje proizvode.
6
Carić, H. (2006), op. cit.
7
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Hrvatski otočni proizvod.
https://razvoj.gov.hr/hrvatski-otocni-proizvod-1918/1918, [3. svibnja 2016.]
14
Oznaka “Hrvatski otočni proizvod” dodjeljuje se proizvođačima (u vidu plakete i makete)
koji imaju sjedište tvrtke na otocima i pod uvjetom da proizvode izrađuju na otocima. Neovisne
stručne komisije za hranu, piće, kemijske proizvode, za područje primijenjene umjetnosti i
dizajna te nematerijalnu baštinu donose odluku o dodjeli oznake “Hrvatski otočni proizvod” na
temelju stručnog mišljenja o zadovoljavanju uvjeta i kriterija stjecanja prava na uporabu oznake.
Cikoturistička karta otoka Brača je prva bike-friendly općina na Braču koja je predstavila
svoju biciklističku kartu otoka, a samo unatrag tri godine Brač nije imao niti jednu označenu
biciklističku stazu koja bi zadovoljila standarde.
Zahvaljujući biciklizmu, pogotovo utrci “Uvati vitar”, Sutivan je već počeo osjećati dobre
turističke rezultate.8
8
Gospodnetić, I. (2016). Bicikliste na Braču čeka 25 staza. Slobodna Dalmacija, Split, 23. travnja 2016.,
http://www.presscut.hr/Web%20sharing%20ZON/04-2016/23-04- 2016/Slobodna%20Dalmacija%20-
%20Split/Presscut_16583904.pdf, [3. svibnja 2016.]
15
zarada Splitsko-dalmatinske županije iznosila više od 2 milijuna kuna, dok je u 2014. godišnji
prihod od cikloturizma bio nula kuna.
Cikloturizam je vrsta turizma u porastu, a biciklisti su gosti veće platežne moći koji dolaze
u predsezoni i posezoni, što je vrlo važno za produženje turističke sezone. 9
Razvijanje turizma promatranja ptica ima velike potencijale razvoja koje je prepoznala
Općina Nijemci smještena u ravnici Srijema. Splitsko-dalmatinska županija želi postati jedna od
najjačih cikloturističkih regija.
Zahvaljujući bogatoj fauni ptica, bogata prirodnim i kulturnim ljepotama, gdje se kriju
brojne zaštićene vrste biljaka i životinja, šarenih leptira i kukaca.
Osnovni cilj projekta je pridonijeti rastu i razvoju turizma koji bi trebao biti orijentiran
upravo na razvoj malog i srednjeg poduzetništva te otvaranje novih radnih mjesta u općini
Nijemci odnosno u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Hvale vrijedan projekt s obzirom na to da je
upravo taj dio Hrvatske zbog ratnih događanja 90-ih godina prošlog stoljeća i dalje u velikim
gospodarskim, socijalnim i ekonomskim problemima s naglaskom na nezaposlenost.
Na području Općine Nijemci zabilježeno je ukupno 89 vrsta ptica od čega je 87 autohtonih
što je dovoljan broj za razvoj turizma promatranja ptica. Od najatraktivnijih ističu se orao
štekavac i crna roda.
Projekt Centar za promatranje ptica je omogućio izgradnju ceste između Nijemaca i
Sopota sa postavljenim edukativnim pločama, postavljena su mjesta za promatranje ptica u
duljini od 3,5 kilometara, opremanje Centra, povezivanje biciklističke staze Srijem i obogaćivanje
9
M. P. Splitsko-dalmatinska županija želi postati jedna od najjačih cikloturističkih regija: 'Planiramo 5 milijuna eura
prihoda godišnje od 2018.', Dalmatinski portal, 3. svibnja 2016.,
https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/splitsko-dalmatinska-zupanija-zeli-postati-jedna-od-najjacih-cikloturistickih-
regija-planiramo-5-milijuna-eura-prihoda-godisnje-od-2018--/12147, (3.prosinca 2016.)
16
turističke ponude novim arboretumom i dječjim igralištem koji će s turističkom rutom biti
opremljeno izvorima solarne energije za rasvjetu.
Prepoznat je ekonomski potencijal turizma promatranja ptica koji se razvio krajem 19.
stoljeća u zapadnim te je zajednica promatrača ptica u stalnom porastu, a kao masovni fenomen
pojavljuje se u drugoj polovici 20. stoljeća kada su osnovani snažni pokreti za zaštitu prirode i
okoliša.
Svoj cilj žele ostvariti na održiv način, racionalno koristeći resurse i smanjujući emisije CO2
i drugih plinova koristeći se javnim prijevozom i željeznicom.
Danas na globalnoj razini postoji više desetaka milijuna promatrača ptica koji imaju
značajni gospodarski utjecaj koji se mjeri u milijardama dolara godišnje.
6. ZAKLJUČAK
17
Održivi razvoj označava gospodarski i društveni rast usklađen s ekosustavima u kojima
djeluje.
Koncepcija održivog razvoja turizma uvjetuje zaštitu i održivost svih turističkih resursa a
temelji se na zadovoljenju potreba svih generacija koje će u njemu egzistirati.
Konceptom održivog razvoja u turizmu žele se povećati pozitivni učinci turizma, kako za
lokalnu zajednicu tako i za cjelokupno nacionalno gospodarstvo.
Ono što se želi smanjiti jesu negativne posljedice za okoliš, društvo i ekonomiju, nastale
dolaskom velikog broja turista u određeno doba godine na relativno manje prostorne jedinice
turističke destinacije.
Imamo tri temeljna zahtjeva koja odgovorni održivi turizam treba zadovoljiti, a to su:
Također, u planiranju i razvoju turizma neophodno je jasno utvrditi sve učinke turizma,
te potom minimizirati one negativne i optimizirati prednosti koje on donosi za određenu
turističku destinaciju.
U tom dijelu vrlo veliku ulogu ima marketing koji je s vremenom dobio širu ulogu od
samog privlačenja turista u destinaciju, a njegova primarna zadaća vise nije samo privlačenje
turista nego i slanje odgovarajućih poruka potencijalnim turistima koje ce ih senzibilizirati s
destinacijom koju posjećuju i na taj način 30 onemogućiti ili minimalizirati negativne efekte
razvoja turizma.
18
Većina sudionika nije ni svjesna opasnosti i šteta koje mogu nastati prilikom masovnog
dolaska i boravka u određenoj turističkoj destinaciji, te ih je iz tog razloga veoma važno na
vrijeme informirati i osvijestiti.
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju ona je postala dio europskog turističkog tržišta što je
ujedno velik korak za turizam koji mora zadržati svoj identitet, svoju autohtonost, svoju
posebnost.
Turizam koji želi biti održiv i uspješan na dugi rok, mora u svom planiranju i razvoju
uvažavati osnovna pravila i načela održivog razvoja i odgovornog turizma.
Razvojna načela održivog razvoja turizma u Hrvatskoj imaju znatnu snagu osigurati
dugoročnu razvojnu strategiju turizma, na obostranu korist svih koji su uključeni u turizam i
turističke tokove.
Razvojna načela održivog turizma predstavljaju kamen temeljac kako za razvoj turizma u
Hrvatskoj, tako i za globalni razvoj i očuvanje prirode, resursa i prostora.
19
7. POPIS LITERATURE:
1. Carić, H. (2006), Carić, H. i Škunca, O. (2016). Akcijski plan razvoja zelenog turizma,
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Institut za turizam, Zagreb, srpanj 2016.
2. Gospodnetić, I. (2016). Bicikliste na Braču čeka 25 staza. Slobodna Dalmacija, Split, 23.
travnja 2016.,
3. Marušić, M., Prebežac, D., (2004.), „Istraživanje turističkih tržišta“, Zagreb, Adeco, str.
397
4. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Institut za turizam, Održivi turizam
5. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Hrvatski otočni proizvod.
https://razvoj.gov.hr/hrvatski-otocni-proizvod-1918/1918, [3. svibnja 2016.]
6. Održivi turizam , https://www.cimerfraj.hr/aktualno/odrzivi-turizam ( 17.11.2015 )
7. Održivi turizam , http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=97
8. Primjeri dobre prakse , http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=122
9. Turizam , https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62763
10. Turizam u Hrvatskoj , https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj
20
8. OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA
2. (član)
3. (član)
21
9. KONZULTACIJSKI LIST
Učenik: Razred:
Mentor:
Tema:
Datu
R. br. Bilješke o napredovanju Potpis mentora
m
22
23