Tablica 2.

Opis predmeta
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj(i) predmeta
1.2. Naziv predmeta
1.3. Suradnici
Prof.dr.sc. Gordana Vilović
gordana.vilovic@fpzg.hr
gordana.vilovic@zg.t-com.hr
Uvod u novinarstvo
Doc.dr.sc. Dunja Majstorović Jedovnicki
dunja.majstorovic@fpzg.hr
dr. sc. Željana Ivanuš, predavač
zeljana.ivanus@gmail.com
zeljana.ivanus@fpzg.hr
1 (1. SEMESTAR – zimski)
1.6. Godina studija
1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
2+0+2
1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
Predavanja+Vježbe+Seminari)

1.4. Studijski program Preddiplomski      

(preddiplomski, diplomski,
poslijediplomski)
1.5. Status predmeta (obavezni,
izborni, OTS)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta (najviše:
200 riječi)
2.2. Uvjeti za upis predmeta i
ulazne kompetencije
potrebne za predmet
2.3. Ishodi učenja na razini
studijskog programa kojima
predmet pridonosi *
2.4. Očekivani ishodi učenja na
razini predmeta (4-10 ishoda
učenja)
1.9.
Obvezni      
1.10.
Temeljni cilj predmeta jest studentima dati uvodna i elementarna znanja o pojmovima: novinarstva, masovnih medija,
komunikacijskih znanosti i pravcima u kojima se razvija suvremeno novinarstvo. Kroz predmet i seminarsku nastavu
studenti bi trebali steći znanja i vještine da znaju prije svega kritički sagledavati i "konzumirati" tradicionalne i nove medije.
U okviru predmeta studenti će se upoznati s bitnim zakonitostima stvaranja medijskih sadržaja u skladu s korektnim i
etičkim pristupima, uvažavajući pri tom sve prednosti i zamke koje nose nove tehnologije u masovnim medijima.
Također, jedan od ciljeva predmeta jest dati studentima/studenticama priliku da se ogledaju i u vlastitoj provjeri stvaranja
osnovnih novinskih vrsta (vijest, intervju).
-
Prvostupnici novinarstva će nakon odslušanog predmeta razumjeti odrednice struke novinarstva u novom medijskom
okruženju, posebno u uvjetima digitalizacije koja bitno utječe na razumijevanje osnovnih zakonitosti rada profesionalnog i
odgovornog novinarstva, te će znati primijeniti stečene vještine o kreiranju temeljnih novinskih vrsta.
Nakon redovnog sudjelovanja u nastavi, predavanjima i seminarima, te polaganjem dva kolokvija student će moći:
- razumjeti sve relevantne pojmove u vezi s novinarstvom i komunikacijskim znanostima
- razumjeti i razlikovati novinske vrste
- naučiti kritički sagledavati učinke masovnih medija
 - naučiti valjano i pošteno koristiti izvore za izradu svojih prvih stručnih radova
- naučiti prepoznavati bitno u izvještavanju o nekom događaju
Uvodno predavanje i upoznavanje sa sadržajem predmeta; Uvod u novinarstvo

Određenje novinarstva (misija, struka, ideologija)

Suvremeno novinarstvo; konvergencija i građansko novinarstvo

Mediji i komunikacijske znanosti

Medijsko vlasništvo, medijski konglomerati i demokratski pluralizam

Tabloidizacija medija

Uloga medija u razvijenim demokratskim društvima: među-utjecaj medija i politike

2.5. Sadržaj predmeta detaljno 1. KOLOKVIJ
razrađen prema satnici
nastave (bez literature) Istraživanje u novinarstvu i sekundarni izvori

Uvod u tvorbu informacija

Uloga medija u postkonfliktnim društvima

Novinski rodovi

Novinarstvo vs. odnosi s javnostima

Etički standardi novinarstva: samoregulacija u novinarstvu

Manjine i mediji
2. KOLOKVIJ
2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
 X seminari i radionice      
multimedija i mreža
vježbe
laboratorij
on line u cijelosti
mentorski rad
mješovito e-učenje
      (ostalo upisati)
terenska nastava
2.8. Obveze studenata      
Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje       Praktični rad      
2.9. Praćenje rada studenata
(upisati udio u ECTS Eksperimentalni rad       Referat             (Ostalo upisati)      
bodovima za svaku aktivnost
Esej       Seminarski rad 1,5       (Ostalo upisati)      
tako da ukupni broj ECTS
bodova odgovara bodovnoj Kolokviji 2 Usmeni ispit             (Ostalo upisati)      
vrijednosti predmeta):
Pismeni ispit Projekt             (Ostalo upisati)      
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje Ocjenjivanje rada:
rada studenata tijekom
nastave i na završnom ispitu BODOVI: OCJENA:

60 - 69 dovoljan (2)

70 - 79 dobar (3)

80 - 89 vrlo dobar (4)

90 – 100 izvrstan (5)

Vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu:

1. dolazak na nastavu i seminar – vrednuje se aktivno pohađanje nastave i seminara. Od studenta/studentice

očekuje se da komentira i sudjeluje u raspravi na nastavi/seminaru povodom obrađivanih tekstova i studentskih
prezentacija.
2. seminarski rad
a. pisani seminarski rad - od studenta/studentice se očekuje da napiše seminarski rad na prethodno
dogovorenu temu. Pri odabiru teme treba obrazložiti interes za predloženu temu i potom se, pri obradi teme,
pridržavati dobivenih uputa za izradu rada. Pisani seminarski rad vrednuje se od 0 do 20 bodova.
b. seminarska prezentacija – od studenta/studentice očekuje se da prezentira glavne ideje tekstova o temi
seminarske prezentacije. Prezentacija traje maksimalno 15 minuta. Od studenta se traži korištenje Power-
 Point prezentacije. Prezentacija se najavljuje i dogovara se datum prezentiranja koji je obvezan. Izlaganje
može donijeti do 10 bodova.
3. pisani ispit – riječ je o provjeri znanja pisanim putem. Student odgovara na postavljena pitanja iz gradiva
sadržanog u programu kolegija (ispitnoj literaturi). Ispit se provodi i putem dvaju kolokvija čiji se bodovi zbrajaju.
Ukupna broj bodova na pisanom ispitu je 60 bodova.

Način vrednovanja:

Dolazak na nastavu i seminare je obvezan. Tijekom semestra na predmetu će studenti imati do četiri zadatka iz kojih se
mogu dobiti dodatni bodovi – ukupno 10.

Seminarski rad: student piše i izlaže seminarski rad na dogovorenu temu.

Pisani ispit (može se položiti i putem dvaju kolokvija, pri čemu je izlazak na oba obavezan): 0 - 60 bodova (na svakom
kolokviju može se ostvariti maksimalno 30 bodova; osvojeni bodovi iz dva kolokvija se zbrajaju).

Akademsko nepoštenje: -100 bodova

U radu su važna načela akademskog poštenja. Najočitiji oblici akademskog nepoštenja su varanje (namjerno i svjesno
dovođenje nastavnika u zabludu), služenje nedozvoljenim izvorima u pisanom ispitu (prepisivanje od kolega ili iz knjiga,
bilježnica i "šalabahtera"), plagiranje (doslovno preuzimanje dijelova teksta iz drugih radova – knjiga, članaka, uradaka
kolega, Interneta i sl. – bez navođenja), te korištenje istih pisanih uradaka (preko 50% identičnog teksta) na više kolegija.
Akademsko se nepoštenje kažnjava negativnim bodovima.

Prvi kolokvij održat će se 23. studenog 2020., a drugi kolokvij 18. siječnja 2021.

Rok predaje pisanog seminarskog rada jest 14. prosinca 2020.

2.2. Obvezna literatura (dostupna Naslov

u knjižnici i putem ostalih Kunczik, Michael - Zipfel, Astrid: Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada            
medija) Friedrich Ebert, 2006. (str. 129-150; str. 240-255) (www.fes.hr) 2. kolokvij
Malović, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb ,            
2005., (str. 9-93; 185-223; 334-357) (1. kolokvij)
Malović, Stjepan: Masovno komuniciranje, Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb,
2014., (str. 63-132) (2. kolokvij)
Martinić, Tena: Postmoderna svakidašnjica komunikacija, Naklada Benja, 1994. (str.27-            

2.12. Dopunska literatura (u
trenutku prijave prijedloga
studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete
koji osiguravaju stjecanje
izlaznih kompetencija
61) (2. kolokvij)
Uvod u medije (ur. Z. Peruško), Naklada Jesenski Turk, 2011. (str. 65-87, 315-355) (1.            
kolokvij)
Vilović, Gordana: «Konvergentno novinarstvo» u Povijest vijesti, Sveučilišna knjižara,            
2007.(str. 139-164) (1. kolokvij)
Zakon o medijima (www.hnd.hr) (2. kolokvij)            
Curran, James (ur.): Media and Society, Bloomsbury Academic, London, 2010.
Malović, Stjepan: Mediji i društvo, Sveučilišna knjižara i ICEJ, Zagreb, 2007.
Mihovilović, Maroje: Profesionalni novinar: Kako u vijesti otkriti temu: udžbenik i priručnik novinarstva, Profil i VNŠ,
Zagreb, 2007.
Tkalac Verčič, Ana, Sinčić Ćorić, Dubravka i Pološki Vokić, Nina: Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: Kako
osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje, M.E.P, Zagreb, 2010.
Glavni oblik praćenja uspješnosti programa i nastave je anonimno anketiranje studenata, na kraju semestra, koje se
provodi neovisno o anketi koju organizira Sveučilište u Zagrebu.