Aktiv nastavnika hemije, biologije i kulture življenja

osnovnih škola Grada Živinice

Stručno usavršavanje nastavnika

Tema :

Prehrambeni aditivi u hrani

Nastavnica:
Hasnija Nukić

Živinice, 1. 4. 2021. godine

Prehrambeni aditivi u hrani
Ciljevi:
- sticanje saznanja o prehrambenim dodacima hrani,
- kakva je njihova uloga u hrani,
- razvijanje odgovornosti prema svom zdravlju,
- razvijanje kritičkog mišljenja i zaključivanja,
- stečeno znanje o aditivima znati primijeniti u svakodnevnom životu i znati prenijeti na
druge.
Aditivi (lat. additivus - dodatni) su hemijske supstance tačno poznatog hemijskog sastava koje
se u malim količinama dodaju hrani i pićima u prehrambenoj industriji, a neki se
upotrebljavaju i u farmaceutskoj industriji tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja,
pakovanja, transporta i čuvanja. To su supstance koje postaju i ostaju sastojak prehrambenih
proizvoda. Oni najčešće služe za poboljšanje boje, okusa i mirisa, te za konzerviranje.

Osnovne grupe aditiva

1. Antioksidansi i sinergisti antioksidansa
2. Konzervansi
3. Arome
4. Pojačivači arome
5. Emulgatori, zgušnjivači sredstva za vezivanje i sredstva za želiranje
6. Bojila
7. Sredstva za zaslađivanje (sladila)
8. Kiseline
9. Baze
10. Soli
11. Enzimski preparati
12. Sredstva za neutralizaciju
-Dodaci koji nisu štetni
E100, 101, 103, 104,105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170, 174, 175,
180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290, 300, 301, 303,
305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401,
402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475,
480.
- Sumnljivi dodaci
E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241.
- Opasni dodaci
E102, 110, 120, 124.
-Dodaci koji su štetni za zdravlje
problemi s crevima: E220, 221, 232, 224.
problemi s probavom: E338, 339, 340, 341, 450, 461, 463,465, 466, u pakovanom sladoledu
E407.
kožne bolesti: E230,231,232,233.
uništava vitamine: B12, E220.
povećava holesterol: E320,321.
nadražuje živce: E311, 312.
upala usne duplje: E330 najopasniji dodatak koji uzrokuje rak, nalazimo ga u Švepsu od
limuna, senfu, nekim bezalkoholnim pićima, konzerviranom mesu rakova, u nekim sirevima,
nekim gljivama u konzervi.
 - Dodaci, koji uzrukuju rak
E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239.
E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u SAD.
Posebnu pažnju obratite na sledeće proizvode:
E123 i E110 u gumenim bonbonima, čokoladnim bonbonima, pudingu sa šlagom u plastičnim
čašicama, zaleđenoj ribi, topljenim sirevima za mazanje, pudingu od vanile, a E102 i E110, u
gotovim sosovima raznih vrsta.

Takođe, tu su i konzervansi označeni od E200 do E290, koji mogu uzrokovati dole

nabrojane zdravstvene probleme, odnosno negative posledice:
• E210 – astma, neurološke teškoće, hiperaktivnost dece
• E211 – astma
• E216 – alergije
• E218 – kožne alergije
• E220 – astma, uništava vitamin B1
• E235 – mučnina, povraćanje, proliv, nadražaj kože, anoreksija
• E249 – poremećaj prenosa kiseonika, glavobolje, loša koncentracija, poteškoće sa
disanjem
• E250 – potencialni kancerogen, u želucu stvara nitrozamine, hiperaktivnost dece
• E251 – u organizmu se pretvara u nitrit
• E252 – hiperaktivnost, potencialno kancerogen, malokrvnost, štetan za bubrege,
zabranjen u nekim zemljama
• E261 – neka ga izbegavaju ljudi sa oštećenjem bubrega
• E264 – mučnine, povraćanje
• E280 – uzrokuje migrene
• E281 – uzrokuje migrene
• E290 – povećava dejstvo alkohola
Oksidativni procesi i promene pH vrednosti ubrzavaju razgradnju hrane, pa neki
prizvođači dodaju sledeće opasne hemikalije:
• E302 – uzrukuje stvaranje kamena u buregu
• E310 – nadražaj želuca i kože
• E319 – mučnina, povraćanje, delirijum, smrtonosna doza je 5g
• E320 – alergije, hiperaktivnost
• E325 – neka ga izbegavaju deca netolerantna na laktozu
• E339 – narušava ravnotežu između kalcijuma i fosfora
• E363 – zabranjen u nekim zemljama
• E370 – zabranjen u nekim zemljama
• E375 – loš za jetru, podiže nivo mokraćne kiseline, gastritis
• E380 – loš za jetru i sluznicu zeluca
• E385 – zabranjen u nekim zemljama
Stabilizatori su hemikalije koje se koriste za zgušnjavanje namirnica i označene su
brojevima od E400 do E495. Pomenuta grupa je sljedeća:
• E407 – uzukuje čir
• E412 – mučnina, grčevi u stomaku, snižava nivo holesterola
• E413 – izaziva alergije
• E414 – nadraženje sluznice, alergen
• E416 – moguće su alergije
• E420 – loš za zeludac, nije dozvoljen za dečju prehranu
• E421 – proliv, mučnina, povraćanje, loš za bubrege
• E432 – zabranjen u nekim zemljama
• E450 – remeti ravnotežu vode u arganizmu
• E461 – gasovi, obstrukcija tankog creva
• E463 – zabranjen u nekim zemljama
Sredstva protiv zgrušnjavanja nalazimo pod oznakama od E500 do E585:
• E503 – nadražuje sluznicu
• E508 – problemi sa zelucem
• E510 – neka ga izbegavaju ljudi s bolesnim bubrezima i jetrom
• E513 – zabranjen u nekim zemljama
• E514 – remeti ravnotežu vode u organizmu
• E553 – može da izazove rak želuca
• E554 – teškoće s placentom kod trudnoće, alchajmerova bolest
Emulgatori pod oznakama od E620 do E640 koriste se u veštačkim aromama:
• E620 – neka ga izbegavju deca
• E621 – glavobolja, žeđ, vrtoglavica, grčevi u stomaku, proliv, aritmija, zabranjen u
proizvodima za decu
• E622 – mučnina, povraćanje, proliv
• E626 – može uzrokovati giht
• E627 – može uzrokovati giht, zabranjen u prizvodima za decu
• E629 – može uzrokovati giht
• E631 – može uzrokovati giht
• E633 – može uzorkovati giht
• E635 – može izazvati promene na koži, zabranjen u mnogobrojnim zemljama
Emulgatori koje se koriste kao veštački zaslađivači grupisani su pod oznakama od E900
do E1520:
• E905 – moguć rak pobavnog trakta
• E907 – zabranjen u nekim zemljama
• E924 – mućnina, povraćanje, proliv
• E925 – kancerogen, uništava biološku vrednost hrane
• E927 – zabranjen u nekim zemljama
• E950 – spada među najopasnije aditive, loše utiče na štitnu žlezdu
• E951 – alergije, migrene, vrtoglavica, smetnje kod vida, sluha i ukusa, remeti
pamćenje, depresija, uzročnik nekih degenerativnih bolesti (multipla skleroza,
parkinsonova bolest), hormonski poremećaji
• E952 – migrene, potencialno kancerogen, zabranjen u SAD i Engleskoj
• E954 – izaziva rak kod životinja
• E967 – kamen u bubregu, diuretik
• E1505 – metaboliše se u etanol
• E1520 – može da izazove infarkt, loše utiče na nervni sistem, dermatitis
Izvor: saznajlako.com
Najveći problem u utvrđivanju štetnog uticaja na zdravlje konzumenta predstavlja grupa
konzervanasa koji služe za očuvanje boje proizvoda i svježine mesa (nitrati, nitriti), zbog
mogućnosti njihove konverzije (pomoću crijevne mikroflore) u toksične i karcinogene
spojeve (nitrozamin, methemoglobin). Svi dodaci hrani označeni sa E-brojevima pomno su
ispitani.

Koja je uloga aditiva u hrani?

Bojila se dodaju hrani da bi se nadomjestila prirodna boja koju je hrana izgubila tokom
preradbe, transporta ili skladištenja. Bojila imaju estetsku funkciju te su svojevrsni make up
prehrambenoga proizvoda, čine ga privlačnijim kupcu ili pak sugeriraju bolju kvalitetu od
stvarne (npr. sadržaj voća u napitcima ili slatkišima). Bojila mogu biti prirodna ili umjetna.
Prirodna se bojila mogu izolirati iz prirodnih izvora kao što su voće i povrće, ali se, obično,
upotrebljavaju bojila proizvedena laboratorijskom sintezom koja imaju istovjetnu kemijsku
strukturu kao spojevi izolirani iz prirodnih izvora. Umjetna se bojila dobivaju kemijskom
sintezom, a nastala su u potpunosti kao ljudska umotvorina. Neka od njih, posebno ona iz
grupe azo-bojila, upitne su zdravstvene ispravnosti.

Konzervansi sprječavaju ili usporuju razmnožavanje mikroorganizama koji uzrokuju

kvarenje hrane. Tako produžuju njezinu trajnost i omogućuju skladištenje i transport lako
pokvarljive robe. Najčešći su konzervansi sorbinska kiselina i njezine soli (E200, E202,
E203), benzojeva kiselina i njezine soli (E210 – E213), sumporov dioksid i spojevi sumpora
(E220 – E228), nitriti i nitrati (E249 – E251) koji se najčešće rabe u proizvodnji suhomesnatih
proizvoda. Konzervansi se smiju dodavati gotovo svim vrstama hrane.Antioksidansi
sprječavaju oksidativne promjene, tj. odgađaju kemijsko kvarenje hrane koje se događa pod
utjecajem kisika. Poznato je tako da masnoće užegnu na zraku, a oguljeno voće i povrće
poprimi smeđu boju.
Antioksidansi sprječavaju takve procese i u prvom redu produljuju trajnost hrane. Osim toga,
pridonose očuvanju arome te sprječavaju uništavanje vitamina osjetljivih na djelovanje kisika.
Najčešći su antioksidansi tokoferoli (vitamin E, E306 – E309), askorbinska kiselina (vitamin
C, E300 – E304), te galati (E310 – E312), BHA (E320) i BHT (E321).
Emulgatori omogućuju proizvodnju ravnomjernih i stabilnih mješavina od tvari koje se po
svojoj prirodi ne mogu miješati (npr. voda i ulje). Margarin se tako dobije miješanjem vode,
masti i ulja uz dodatak emulgatora. Emulgatori također utječu na gustoću konačnoga
proizvoda te olakšavaju kreiranje određenih obilježja okusa hrane (pjenastog, kremastog i sl.).
U emulgatore se ubrajaju lecitini (E322), monogliceridi i digliceridi masnih kiselina (E471), a
dopušteno ih je dodavati gotovo svim vrstama hrane.
Emulgatorske soli čine posebnu grupu emulgatora. One u proizvodima koji sadržavaju masti,
vodu i proteine raspršuju proteine, ujednačavajući raspodjelu vode i masti oko njih. Tako npr.
u procesu proizvodnje topljenog sira sprječavaju odvajanje mliječne masti od sirutke. U
emulgatorske soli ubrajaju se fosfati (E339 – E341, E343, E450 – E452) i soli limunske
kiseline (E331 – E333).
Stabilizatori osiguravaju stabilnost strukture i boje proizvoda. Najčešće pripadaju skupini
sredstava za želiranje, i i emulgatorima ili sredstvima za zadržavanje vlage.
Zgušnjivači se upotrebljavaju kako bi se postigla određena gustoća namirnice (npr. u juhama,
umacima, sladoledima, kremama). Zgušnjivači mogu biti i sredstva za želiranje ili
modificirani škrobovi (E1404 – 1450). Često se upotrebljava brašno sjemenki rogača (E410),
guar guma (E412), ksantan guma (E415). Svi ovi aditivi u pojedinim slučajevima mogu
uzrokovati alergijske reakcije.
Tvari za želiranje omogućuju da se iz tekućina dobiju proizvodi želatinozne konzistencije.
Neke tvari za želiranje ujedno su i zgušnjivači. Najpoznatije sredstvo za želiranje jest pektin
(E440).
Regulatori kiselosti daju hrani ugodni kiselkasti okus, ali služe i kao sredstva za
konzerviranje. Neki regulatori kiselosti djeluju kao stabilizatori, drugi pojačavaju djelovanje
antioksidansa ili emulgatora. Služe za podešavanje i održavanje kiselosti ili lužnatosti hrane
tako što se dodavanjem kiseline podiže, a dodavanjem lužnatih tvari smanjuje stupanj
kiselosti. Tako se produžuje trajnost proizvoda i regulira okus. Najčešće se upotrebljavaju
limunska kiselina (E330), vinska kiselina (E334) te njihove soli.
Kiseline mijenjaju kiselost hrane i time u prvom redu utječu na njezin okus. Osim toga,
kiseline produžuju trajnost hrane usporavajući rast mikroorganizama. Najčešće se
upotrebljavaju limunska kiselina (E330), mliječna kiselina (E270), vinska kiselina (E334) i
octena kiselina (E260). Okus mnogih proizvoda, npr. osvježavajućih pića, slatkiša, deserta,
juha i umaka regulira se kiselinama.
Tvari za sprječavanje zgrudnjavanja dodaju se praškastim ili zrnatim proizvodima da bi se
spriječilo nastajanje većih nakupina ili gruda. U tvari protiv zgrudnjavanja ubrajamo voskove
(E901 – E904), magnezijeve soli masnih kiselina (E470b), kalcijev fosfat (E341) i silikate
(E551 – E559).
Tvari za postizanje klizavosti dodaju se namirnicama tijekom izradbe radi smanjivanja
trenja na dodirnim površinama. Dodaju se bombonskim i čokoladnim proizvodima, mliječnim
praškastim proizvodima, gumama za žvakanje...
Pojačivači okusa ističu ili poboljšavaju djelovanje aroma u hrani. Najpoznatiji pojačivači
arome jesu glutamati (E621 – E625). Dodaju se gotovo svim vrstama hrane.
Tvari za zaslađivanje obuhvaćaju zamjene za šećer i umjetna sladila, a u hrani stvaraju
sladak okus. Umjetna sladila mogu biti i po nekoliko stotina puta slađa od šećera, ali nemaju
gotovo nikakvu kaloričnu vrijednost. Tu spadaju npr. acesulfam-K (E950), aspartam (E951),
ciklaminska kiselina (E952), saharin (E954), taumatin (E957) i neohesperidin DC (E959).
Zamjene za šećer su npr. sorbitol (E420), manitol (E421), izomalt (E953), neotame (E961),
maltitol (E965), laktitol (E966) i ksilitol (E967). Zamjenjuju šećer u mnogim proizvodima
smanjene energijske vrijednosti. Budući da za njihovu razgradnju u organizmu nije potreban
inzulin, rabe se u proizvodima za dijabetičare.
Modificirani škrobovi imaju, u usporedbi s običnim škrobom, izmijenjena originalna
svojstva (kemijskim, fizikalnim ili enzimatskim postupkom), a služe za određivanje
konzistencije različitih vrsta hrane.
Tvari za poliranje služe za dobivanje glatke i sjajne površine, te za zaštitu hrane od
isušivanja i kvarenja. To su razni voskovi i smole (E901 – E904). Nanose se na proizvode
uranjanjem, raspršivanjem ili mazanjem. Na površini hrane stvaraju elastični, sjajni sloj.
Tvari za zadržavanje vlage vezivanjem vode sprječavaju isušivanje proizvoda te tako
omogućuju zadržavanje svježine i karakteristične konzistencije proizvoda. Najčešće se
upotrebljavaju sorbitol (E420) i glicerol (E422).
Tvari za tretiranje brašna dodaju se brašnu radi poboljšavanja tehnoloških svojstava.
Pripadaju različitim kategorijama aditiva i imaju različite učinke. Primjerice, E170 je bojilo i
tvar za sprječavanje zgrudnjavanja brašna, E300 je antioksidans i tvar za tretiranje brašna,
E339 – E341, E450 – E452 su regulatori kiselosti i tvari za rahljenje brašna, E472a i E473 su
emulgatori. Ovi aditivi olakšavaju obradbu tijesta, skraćuju proces prerade, omogućuju
prerađivanje sirovina niže kakvoće, pridonose boljem vezivanju vode u tijestu, poboljšavaju
poroznost proizvoda, povećavaju obujam konačnog proizvoda, produžavaju trajnost i
svježinu. Tretirano brašno ne upotrebljava se samo za kruh i pecivo nego i za sve ostale
pekarske proizvode, kekse i kolače, a vrsta aditiva koji se dodaju brašnu ovisi o namjeni
brašna.
Sekvestranti su tvari koje u hrani vezuju ione određenih metala i čine ih neaktivnima. Budući
da metali pospješuju kvarenje hrane, sekvestranti imaju ulogu sredstava za konzerviranje.
Osim toga, pojačavaju djelovanje antioksidansa pa se upotrebljavaju u proizvodima koji
sadržavaju masti ili ulja kojima se dodaju antioksidansi.
Učvršćivači poboljšavaju strukturu hrane. Učvršćuju tkivo voća ili povrća kao i sredstva za
želiranje koja se dodaju takvim proizvodima. Kao učvršćivači služe npr. E325 – E327, E509,
E511, E516, E520 – E523, E526, E578. Dodaju se proizvodima i prerađevinama od voća i
povrća, bezalkoholnim napitcima itd.
Tvari za povećavanje volumena povećavaju volumen proizvoda, zadržavaju vlažnost,
stabiliziraju, zgušnjavaju i oblikuju strukturu, ne povećavajući energijsku vrijednost. Kao
povećivač volumena služe npr. celuloza (E460) i polidekstroza (E1200).
Tvari za održavanje pjene održavaju postojanost pjene. To su E570, E999, E1505.
Upotrebljavaju se primjerice u proizvodnji bezalkoholnih napitaka i suhog bjelanca.

Tvari protiv pjenjenja sprječavaju pjenjenje tijekom tehnološkoga procesa i u gotovom

proizvodu. U industrijskoj se proizvodnji obično rabe E471 i E900.

Nosači su tvari koje se koriste za otapanje, razrjeđivanje, raspršivanje ili druge fizičke
promjene aditiva ili aroma, prehrambenih enzima, hranjivih tvari i/ili drugih tvari koje se
dodaju hrani.
Potisni plinovi služe za istiskivanje hrane iz posuda pod pritiskom. Najčešće se
upotrebljavaju ugljikov dioksid (E290) i dušikov(I) oksid (E942). Najpoznatiji proizvod u
kojem se upotrebljava potisni plin jest tučeno slatko vrhnje u sprej-dozi. Potisni se plinovi
upotrebljavaju i u proizvodnji biljnih masnoća i biljnih ulja u spreju.
Plinovi za pakovanje argon (E938), helij (E939) i dušik (E941) dodaju se proizvodima prije,
za vrijeme ili nakon pakiranja. Na taj se način iz proizvoda istiskuje zrak, a hrani poput voća,
povrća, mesa, sira produžuje trajnost.

5. Kojim je namirnicama zabranjeno dodavanje aditiva?

Prema važećem Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN,62/2010.), zabranjeno je

dodavanje aditiva:
– neprerađenoj hrani
– medu
– neemulgiranim uljima i mastima biljnog i životinjskog porijekla
– maslacu
–pasteriziranom i steriliziranom mlijeku (uključujući i UHT)
– pasteriziranom vrhnju
– nearomatiziranoj mlaćenici (osim sterilizirane)
– fermentiranim nearomatiziranih mliječnim proizvodima i svježem siru
– prirodnim mineralnim vodama i izvorskoj vodi
– kafi i ekstraktu kafe (osim aromatiziranih instant-proizvoda)
– nearomatiziranom čaju
– šećeru
– suhoj tjestenini, isključujući tjesteninu bez glutena i tjesteninu namijenjenu hipoproteinskoj
prehrani (regulirano posebnim propisima).
Ipak, ima iznimaka pa je nekima od navedenih proizvoda dopušteno dodavanje točno
određenih aditiva. Tako se, na primjer, smrznutom neprerađenom prepakiranom voću i povrću
smiju dodati antioksidansi (E300, E301); smrznutom neprerađenom prepakiranom oguljenom
krumpiru regulator kiselosti E296; smrznuta i duboko smrznuta neprerađena riba, rakovi i
mekušci smiju se obraditi aditivima E420, E421, E953, E965, E966, E967, E968;
neemulgiranim uljima i mastima biljnog i životinjskog podrijetla, osim maslinova ulja i
djevičanskih ulja, smiju se dodavati antioksidansi E304, E306, E307, E308, E322, regulatori
kiselosti E330, E331, E332, E333 i emulgator E471; maslacu se smije dodati bojilo E160a;
maslacu od kiselog vrhnja smiju se dodati regulatori kiselosti E338 i E500; kozjemu mlijeku
(obrađenom UHT) smije se dodati regulator kiselosti E331; običnom pasteriziranom vrhnju
smiju se dodati zgušnjivači E401, E402, E407, E466 i emulgator E471; kava u zrnu smije se
obraditi tvarima za poliranje E901, E902, E903, E904.
Zbog navednih i drugih iznimki, ako se žele pouzdano informirati, potrošači uvijek moraju
pažljivo čitati deklaraciju na etiketi proizvoda pa i kada je riječ o hrani kojoj je načelno
zabranjeno dodavanje aditiva.

6. Kojim je namirnicama zabranjeno dodavanje bojila?

Bojila se NE smiju stavljati u hranu za dojenčad i malu djecu i u hranu za djecu sa

zdravstvenim teškoćama, u skladu sa Pravilnikom o prehrambenim aditivima (NN 62/2010.),
bojila se ne smiju dodavati ni sljedećim proizvodima:
– neprerađenoj hrani
– svim vrstama zapakiranih voda
– mlijeku, djelomično obranom i obranom, pasteriziranom ili steriliziranom (uključujući i
UHT) (nearomatiziranom) mlijeku
– čokoladnom mlijeku
– fermentiranom (nearomatiziranom) mlijeku
– konzerviranom mlijeku u skladu sa posebnom propisu
– mlaćenici (nearomatiziranoj)
– vrhnju i vrhnju u prahu (nearomatiziranom)
– uljima i mastima životinjskog ili biljnog porijekla
– jajima i proizvodima od jaja kako je određeno posebnim propisom
– brašnu i drugim mljevenim proizvodima te raznim vrstama škroba
– hljebu i sličnim proizvodima
– tjestenini i njokima
– šećerima, uključujući monosaharide i disaharide
– koncentratu paradajza i prozvodima od paradajza u konzervi ili staklenkama
– umacima na bazi paradajza
– voćnim sokovima i nektarima, u skladu s posebnim propisom, te soku od povrća
– voću, povrću (uključujući krumpir) i gljivama i njihovim prerađevinama u konzervama ili
bocama, kao i u sušenom obliku
– ekstra džemu, ekstra želeu te pireu od kestena, u skladu s posebnim propisom
– ribi, mekušcima, rakovima, mesu, mesu peradi i divljači kao i njihovim proizvodima, osim
gotovih jela koja sadrže te sastojke
– kakau i proizvodima, čokoladi i čokoladnim dijelovima u proizvodima, u skladu s posebnim
propisom
– prženoj kavi, čaju i cikoriji, čajnom ekstraktu i ekstraktu cikorije, pripravcima od čaja, bilja,
voća kao pojedinačnoj sirovini ili u smjesi u originalnom ili instant-obliku
– soli i nadomjescima za sol, začinima i mješavinama začina
– vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina i sličnim fermentiranim proizvodima u skladu s
posebnim propisom
– različitim voćnim alkoholnim pićima i žestokim voćnim pićima
– vinskom octu
– zrelom i svježem siru
– sladu i proizvodima od slada
– maslacu od ovčjeg i kozjeg mlijeka
– medu.
Ipak, ni ovo pravilo nije bez izuzetaka. Tako se npr. žitaricama za doručak s aromom voća
smiju dodati bojila E120, E150c, E160a, E160b, E160c, E162, E163; maslacu (uključujući
maslac sa smanjenim udjelom masti i koncentrirani maslac) smije se dodati bojilo E160a, a
džemu, pekmezu, domaćoj marmeladi i sličnim pripravcima od voća smiju se dodati E100,
E140, E141, E150a, E150b, E150c, E150d, E160a, E160c, E162, E163.

Da bi se neki prehrambeni aditiv mogao koristiti u procesu proizvodnje hrane, potrebna je

internacionalna procedura JECFA (Joint Expert Commitee of Food Additives) koja utvrđuje
hemijske specifikacije i vrši procjene zdravstvene bezbjednosti aditiva na osnovu kojih
Komisija Codex Allimentarius donosi standarde i preporuke koje ugrađuju u zakonsku
regulativu.
Na europskom nivou regulativa vezana uz prehrambene aditive nalazi se u djelokrugu
Europske agencije za sigurnost hrane (European Food Safety Authority – EFSA), te je
uglavnom jednaka u svim zemljama Europske unije.

U Bosni i Hercegovini, u vezi s kontrolom aditiva postoje određene neusklađenosti, koje se

mogu formulisati kao nedostatak jedinstvene metodologije, slaba tehnička opremljenost
pojedinih laboratorija, nedostatak kadra itd. U zamljama Evropske unije mnogo veća
odgovornost (kontrola) se prepušta proizvođačima, ali su zato sankcije državnih organa
izuzetno stroge, ukoliko se dokaže da se propisi ne poštuju. Pored toga, udruženja potrošača u
zemaljama članicama EU su veoma aktivna, tako da svaki slučaj nepoštivanja propisa
obznanjuju u medijima,
Potrošači su obično u dilemi oko toga koji su emulgatori štetni, a koji dozvoljeni. I pored
regulisanih kontrola primjene aditiva, ne zaboravite da su štetni emulgatori češći na trpezama
i da predstavljaju podmukle ubice koje može dovesti do totalnog raspadanja imunog sistema.

Literatura:

Nedjeljnik “Nexus“ br. 55 za januar 2011.

Internet stranica https://e-brojevi.udd.hr/o_aditivima.htm 
Službeni glasnik BiH, broj 33/18 – PRAVILNIK O PREHRAMBENIM ADITIVIMA

Temu pripremila i prilagodila nastavnica:

Hasnija Nukić