ANAFILAKTIČKI ŠOK

Anafilaksija je akutni, po život opasni sindrom sa multisistemskim

manifestacijama. Anafilaktički šok predstavlja maksimalni oblik rane alergijske
reakcije s akutnom sistemskom simptomatikom i mogućim letalnim ishodom kod
potpuno razvijenog šoka. Nastaje kod specifično senzibiliziranog bolesnika (kada je
bolesnik već prethodno bio u kontaktu s odgovarajućim alergenom, te je došlo do
nastanka preosjetljivosti) putem unosa antigena (većinom parenteralno - injekcijom,
infuzijom, ubodom insekta te rijetko peroralnim putem (prehrambene namirnice,
lijekovi).

Mogući uzroci su:

lijekovi (antibiotici, sulfonamidi, lokalni anestetici)

serumi

otrovi insekata (pčele, ose, stršljeni, mravi).

Među najčešće poznate uzročnike anafilaktičkog šoka ubrajaju se primjena penicilina,

otrovi insekata i primjena radiokontrastnih sredstava. Unatoč tome manje od 10%
ovakvih reakcija završi letalno.

Simptomi anafilaktičkog šoka:

• dispnea (otežano disanje), kašalj

• šmrcanje,sipljivo disanje
• otežano gutanje
• mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu, nadutost
• tahikardija, hipotenzija, aritmija, šok
• slabost,groznica
• midrijaza (proširene zjenice)
• anksioznost, tremor, poremećaj svijesti, sinkopa, koma

1
Razvoj anafilakse

Razvoj anafilaksije je izrazito brz i neočekivan. U takvim situacijama mora se

anafilaktičko dešavanje brzo prepoznati, jer ubrzo može doći do razvoja
anafilaktičkog šoka, koji može završiti smrtno. Potrebno je odmah obustaviti primjenu
lijeka (ako je isti uzročnik anafilaktičke reakcije), spriječiti daljnju apsorpciju
lijeka, pratiti vitalne funkcije (frekvenciju i ritam rada srca, tlak, puls, ritam i dubinu
disanja), osigurati adekvatnu oksigenaciju bolesnika te organizirati brzi
transport bolesnika u najbližu hitnu službu ili bolnicu.

Kod bolesnika koji su pod povećanim rizikom od ponavljanja anafilaktičke reakcije

(npr. osobe koje su imale anafilaktičku reakciju na ubod insekta ili hranu) potrebno je
preporučiti nošenje setova za samopomoć (npr. EPI-PEN,
ANA-KIT). EPI-PEN predstavlja sistem šprice s iglom i adrenalinom za jednokratnu
intramuskularnu primjenu. ANA-KIT sadrži dvije doze adrenalina uz tablete nekog
antihistaminika za žvakanje. Kod bolesnika koji su razvili anafilaktičku reakciju na
otrov insekta potrebno je provesti hiposenzibilizaciju.

Liječenje anafilaktičkog šoka :medicinska sestra je dužna pripremiti antišok

terapiju,potrebnu opremu te obaviti određeni postupak za liječenje anafilaktičkog
šoka.

Antišok terapija za pripremu:

 Adrenalin

 Sinopen

 Solu Medron

 Aminofilin (Aminophyllinum)

 Ranitidin (Peptoran)

 Reglan

 Dopamin

 Dobutamin

2
  Ringerova otopina

 Hidroksietil-škrob

 Glukagon

 Atropin-sulfat

Potrebna oprema:

 Tlakomjer

 Stetoskop

 Nosni kateter za kisik

 Pribor za umjetnu ventilaciju – maska, balon

 Pribor za intubaciju – laringoskop, tubus, vodilica.

POSTUPAK KOD ANAFILAKTIČKOG ŠOKA:

Bolesnika je potrebno postaviti u ugodan ležeći položaj sa podignutim nogama te

započeti terapiju kisikom putem nazalne sonde ili maske. Kod laringealnog edema
potrebno je uspostaviti prolaznost dišnih putevai traheotomijom. Potrebno je prekinuti
unos antigena (ako je ikako moguće), te osigurati venski pristup (infuzija fiziološke
otopine). Najvažniji lijek u teškoj anafilaktičkoj reakciji je adrenalin. Kod
laringealnog edema adrenalin se može primjeniti i u inhalaciji. Antihistaminici utječu
na svrbež, urtikariju i angioedem. Potreban je oprez kod intravenozne primjene zbog
mogućnosti pada pritiska. Kortikosteroidi odgađaju kasnu anafilaktičku reakciju, ali
za vrijeme akutnog događaja nemaju osobit značaj. Za njihov učinak protrebno je
nekoliko sati nakon intravenozne primjene.

Važno je zapamtiti: svi bolesnici kod kojih se razvila anafilaktička reakcija moraju se
hospitalizirati i pratiti najmanje 24 sata u jedinicima intenzivne skrbi.