Pia Klemp

Pia Klemp, rođena 10. oktobra 1983. godine, njemačka je biologistkinja i aktivistica za ljudska prava.
Od 2011. do 2017. godine radila je u mnogim internacionalnim operacijama za zaštitu morskih
životinja. Između 2016. i 2018. godine komandovala je sa dva broda za spašavanje migranata iz
Sredozemnog mora. Radila je kao dio nevladinih organizacija “Jugend Rettet”, “Sea-Watch” koje su
imale u cilju rješavanje evropske migrantske krize. Njeni brodovi spasili su četrnaest hiljada migranata
od utapanja. Klempt je bila odgovorna za spašavanje više od hiljadu osoba. Jedan od njenih brodova,
“Iuventa” je zaplijenjen od italijanskih vlasti koje su je optužile za trgovinu ljudima. Također, oni tvrde
da spašeni migranti nisu bili u neposrednoj smrtnoj opasnosti. Ako bude osuđena, Piji Klemp prijeti 20
godina zatvora.
( https://en.wikipedia.org/wiki/Pia_Klemp)

Zidovi ‘tvrđave Evrope’ se stalno podižu

Pretvaranje Mediterana u masovnu grobnicu za migrante je evropski politički projekt, jednom prilikom
je kazala njemačka aktivistica, borac za ljudska prava, kapetanica broda Pia Klemp koja je vodila
brodove u operacijama stotina, možda i hiljada nesretnika koji su Sredozemnim morem pokušali doći
iz Afrike, Bliskog istoka u „obećanu zemlju“ Evropu. Otvoreno je rekla kako je njena misija
antifašistička, a ne humanitarna, a svijet je još jednom potresla kada je odbila priznanje prijestolnice
Francuske, Pariza, za svoj rad.
„Kriminaliziranje djela pomoći, solidarnosti, milosrđa prema migrantima koji pokušavaju doći do
Evrope samo prikazuje dokle je EU spremna ići kako bi učinila migrantske živote samo potrošnom
robom… Transformacija Mediterana u masovnu grobnicu migranata je evropski politički projekat“,
napisala je za Newsweek 2019. godine.

Novi talasi izbjeglica i migranata, kao i nevjerovatan stav Evropske unije kada su izbjeglice iz
Afganistana u pitanju, povod su za razgovor sa ovom 38-godišnjom Njemicom.
„Svako malo, evropski političari se žele zaogrnuti nečim što oni nazivaju ‘humanitarnom pomoći’. To
odgovara njihovim proklamiranim vrijednostima, a ne moraju ništa uraditi kako bi zaista ispunili te
vrijednosti. Oni to pokušavaju uraditi uprkos činjenici da to njihovo djelovanje nema nikakav
humanitarni osnov već jako politički“, kaže Klemp u razgovoru za Al Jazeeru.
„Ovo izvještačeno pomaganje i odavanje počasti je šupalj i jeftin trik kako bi se skrenula pažnja sa
stvarne politike EU-a i njenih članica. Zidovi ‘tvrđave Evrope’ se stalno podižu, zatvaranje granica
postaje sve brutalnije, a birokratske i fizičke prepreke za izbjeglice koje žele ispuniti svoje pravo na
azil postaju skoro pa nepremostive.“
„Evropska unija nema interesa da poštuje međunarodno pravo, a kamoli moralne vrijednosti. Kršenja
ljudskih prava na evropskim granicama nisu ni u kom slučaju previdi ili nesretni slučajevi, to se čini
sistemski i sistematski i posljedica toga je smrt izbjeglica i migranata“, dodaje Njemica.

„Razlog zašto jako malo izbjeglica dođe u Evropu je jednostavna činjenica da EU ima političku vlast i
finansijska sredstva da ih zadrži izvan. Evropska unija finansira utvrđivanje granice i širi svoje granice
čak i van evropske teritorije. Milijarde eura su potrošene na prljave dogovore sa Libijom, Turskom ili
Nigerijom da se zadrže izbjeglice što dalje od Evrope“, govori nam Klemp.
Zatim ističe kako se u međuvremenu, u Evropi se kreira priča i slika kako „horde mladih muškaraca“
idu ka EU, a ne govori se kako sve više žena, djece, starih i slabih ne uspiju preći taj put.

„Svi oni bježe iz svojih domovina jednako kao mladi muškarci. Ali, ne određuje samo potreba za
zaštitom ko će doći u EU. Za žene, duga putovanja su često jako teža jer se moraju brinuti za mlađe ili
slabije članove porodica. Na putu su žrtve kršenja ljudskih prava i seksualnog nasilja. Zbog svih
prepreka, barikada i opasnosti, plaćaju mnogo novca švercerima. Tvrdnje da su samo mladi muškarci
na ovom putovanju je eurocentristička i seksistička. I žene, i djeca, i slabi zapnu negdje duž puta, a
njihova sudbina se mete pod tepih“, govori njemačka aktivistica koja je ne jednom bila u sukobu sa
vlastima zbog humane misije koju obavlja.

Izvor:
https://balkans.aljazeera.net/teme/2021/9/12/klemp-za-ajb-zidovi-tvrdjave-evrope-se-stalno-podizu