Professional Documents
Culture Documents
I PREZENTACIJAMA
4. kriterij – VREMENSKI
a. Istraživanja povijesti odgoja i obrazovanja
b. Istraživanja sadašnjosti o-i-o
c. Istraživanja budućnosti – futurološka istraživanj
OSTALA ISTRAŽIVANJA:
- etnografska
- evaluacijska
- narativna
- korelacijska
- kauzalna
- deskriptivna
-case study – studij slučaja
1
2. UZORAK ISPITANIKA
- uzorak u statistici :
- deskriptivna statistika = analiza podataka uzorka, domet interpretacije
ograničen na konkretan uzorak
- inferencijalna statistika = podaci dobiveni na uzorku koriste se za
generalizaciju (poopćavanje interpretacije na cijele populacije)
- preduvjeti:
1. Nepristranost
2. Preciznost (stabilnost)
- postupak uzorkovanja:
1. Određivanje populacije
2. Određivanje okvira uzorkovanja
3. Odabir uzorka
2
- PROBABILISTIČKI UZORAK = baziraju se na statističkoj vjerojatnosti da svaka
osoba (iz populacije) ima određenu vjerojatnost da bude odabrana u uzorak;
smanjena pristranost
- NE-PROBABILISTIČKI UZORAK = uzorci koji ovise o odabiru istraživača,
problem pristranosti, upitno je li uzorak reprezentant populacije
Vrste uzoraka:
1. Jednostavni slučajni uzorak
- ispitanici ulaze u uzorak sasvim slučajno, ista vjerojatnost za svakoga
- tablice slučajnih brojeva (ili kompjuterski program)
-postupak odabira: …
3. Stratificirani uzorak
- stratumi = posebna obilježja populacije
- prije određivanja uzorka, populacija se podijeli u stratume
- razlozi korištenja = smanjenje standardne greške procjene, redukcija
troškova, korištenje različitih tehnika uzorkovanja na pojedinim
stratumima, dobivanje dovoljnog broja članova neke subpopulacije za
daljnje analize, preciznost
- cilj: razložiti populaciju na subpopulacije koje će unutar sebe biti
homogene, a između sebe heterogene – zbog toga se greška smanjuje
4. Uzorak klastera/skupina
-sličan stratificiranom (koristi se kad nemamo potpune informacije o
populaciji)
- ne odabiremo pojedince nego klastere unutar kojih se ispitaju svi
članovi
- klasteri se biraju slučajno (probabilistički ?? )
- u stratumima naglasak na homogenosti unutar njega, klasteri trebaju
biti što sličniji populaciji
Klaster > stratificirani, JSU (teže provedivi)
3
5. Kvota uzorak
- ne-probabilistički uzorak
- inačica stratificiranog
- kvote sukladne zastupljenosti u populaciji
6. Prigodan uzorak
-„pri ruci“, najjednostavnije nam je doći do njega
- najčešći uzorak u pedagogiji
-pogodan za probna/pilot istraživanja (provjera metrijskih karakteristika
instrumenata)
7. Namjerni uzorak
-namjerno biramo članove s obzirom na određene specifičnosti
istraživanja ( npr. evidentirani agresivci)
3. NACRT ISTRAŽIVANJA
= struktura istraživanja, „arhitektonski“ plan istraživanja
- razrađena metodologija rada ( odabir uzorka, instrumenta istraživanja,
varijabli, hipoteza, metoda obrade podataka… )
1. EKSPERIMENTALNI NACRT
- prirodne znanosti
- kauzalni nacrt, istraživanje uzroka određenih pojava
- podrazumijeva strogo kontrolirane uvjete u kojima se eksperiment
provodi kako bi se umanjili parazitarni faktori koji djeluju na rezultate
- smisao : utvrđivanje utjecaja nezavisne varijable na zavisnu – nezavisnom
varijablom se manipulira kako bismo utvrdili njene učinke na zavisnu
- zavisna/ kriterijska varijabla = ona koja se opaža i mjeri, ona ovisi o
promjenama nezavisne i fokusu je istraživanja
4
- EKSPERIMENT – osnovne karakteristike (3)
Millovi kanoni:
1. Pravilo slaganja
2. Pravilo razlike
3. Pravilo slaganja i razlike
4. Pravilo zajedničkog variranja
5. Pravilo ostatka
3. KORELACIJSKI NACRT
- Istraživanja o međusobnoj povezanosti dviju ili više varijabli
- Najčešći u pedagogiji
- Pogreška! = povezanost dviju varijabli ne implicira njihovu kauzalnost
5
- U pedagogiji često fokus na utvrđivanju razlika između sub-uzoraka (npr.
prema spolu, dobi, uspjehu…) na određenim zavisnim varijablama (npr.
agresivnost, učenje…)
1. ANKETIRANJE
- Anketiranje je metoda prikupljanja podataka ispitanika o njihovim
stavovima, mišljenjima, percepcijama….
- Anketa je instrument anketiranja
- Anketa u širem smislu podrazumijeva svako usmeno ili pismeno prikupljanje
podataka i obuhvaća:
1. Anketu u užem smislu (pismeno, uz pomoć upitnika)
2. Intervju (usmeno)
3. Test (pitanja u kojima se mjere znanja, sposobnosti, interesi…)
6
- Anketa u užem smislu (anketni obrazac), s obzirom na način prikupljanja:
1. Neposredno anketiranje (face to face, neposredan suodnos, prednost
= mogućnost davanja uputa i objašnjenja, nedostaci = financije,
anonimnost)
2. Online anketiranje (prednost= financije, veći uzorak, nedostaci =
slaba kontrola uzorka, nemogućnost dodatnog pojašnjavanja)
3. Poštansko i telefonsko anketiranje
- Konstrukcija ankete
1. Broj čestica – ne prevelik, prilagođen dobi, nasumični odgovori
(rješenje = kontrolna pitanja)
2. Jezik – jednostavan, nestručni termini
3. Jednoznačna pitanja
4. Ne postavljati više pitanja u jednom (model 2u1, 3u1)
5. Ne postavljati sugestivna pitanja
- VRSTE PITANJA
- otvoreni tip (veća sloboda – teža obrada) – predtestiranja, pilot
- zatvoreni tip ( ponuđeni odgovori – lakša obrada)
- mješoviti tip (ponuđeni odgovori + mogućnost pojašnjenja)
2. INTERVJUIRANJE
- anketa u usmenom obliku – zahtijeva veći angažman i veću pripremljenost
osobe koja provodi intervju
- neophodno u nekim slučajevima (npr. djeca predškolske dobi)
7
3. Slobodni intervju
-pitanja se nameću, nisu unaprijed postavljena – zadana šira tema
- dobiva se šira slika o području interesa anketara
- dubinsko ulaženje u tematiku, kvalitativni pristup, također pilot
- nedostaci : nevoljkost ispitanika da sudjeluju jer je nemotiviran, nema
anonimnosti, boji se da ispadne neznalica, ispitanik isprovociran,
zasićen…
4. Tonski intervju
- snimanje razgovora (ispitanik – upozorenje, nervoza)
5. Grupni intervjui
- 5-10 sudionika = fokus grupe
- dobiti dublji uvid u temu pomoću grupne interakcije
- anketar = moderator
- specifičnosti = potreba za jednakim sudjelovanjem, vremenski okvir
cca 1 h, manji broj tema, više susreta grupe, paziti na halo efekt
3. TESTIRANJE
- U pedagogiji mjerenja znanja, u psihologiji testovi sposobnosti i ličnosti
- Sastavljanje testova zahtijeva znanje (kako bi se ispunile metrijske
karakteristike : valjanost, pouzdanost, objektivnosti i osjetljivost )
- Vrste zadataka :
1. Tip dosjećanja – pitanje koncizno, jednoznačno, nema pogađanja
2. Tip nadopunjavanja – kratak odgovor, lak za sastavljanje
3. Dihotomni tip (alternativni) – točno/netočno (izbjegavati)
4. Tip višestrukog izbora – jedan točan odgovor
5. Tip korekcije – ispravak grešaka, težak za sastavljanje
6. Tip sređivanja – viša razina znanja ispitanika, teže sastavljanje i
bodovanje
7. Tip povezivanja
8
- Metoda klasificiranja i kvantificiranja verbalnih i neverbalnih poruka u
najširem smislu riječi, prema njihovim sadržajima i formalnih
karakteristikama, a u skladu s unaprijed utvrđenim općim pravilima
- Sadržaji analize : knjige, znanstveni i stručni časopisi, studije, mediji…
- Dvije kategorije subanalize :
a. Kategorija analize sadržaja (određuje se ono što se mjeri)
b. Kategorija jedinice sadržaja (mjeri učestalost)
9
5. KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA
11
1. Polustrukturirani intervju
2. Opažanje
3. Dokumentacija
Verifikacija kvalitativnih istraživanja
1. Produženi angažman i persistentno promatranje – veći vremenski
angažman, perzistentno prikupljanje i provjeravanje podataka
2. Triangulacija – prikupljanje podataka iz većeg broja izvora i pomoću
različitih metoda – veća vjerodostojnost
3. Recenzija kolega
4. Modifikacija hipoteza
5. Razjašnjavanje istraživačke pristranosti – detaljan opis tijeka istraživanja
6. Mišljenje ispitanika
7. Opširno izvještavanje
8. Eksterna revizija
6. HIPOTEZE
=Pretpostavka u istraživanju koju treba provjeriti, „upućeno nagađanje“
- proizlazi iz cilja istraživanja – moguć odgovor na problem istraživanja
- Znanstvena hipoteza = pretpostavka na osnovu problema/teorije
- Statistička hipoteza = matematički ili statistički izraz znanstvene hipoteze,
polazna osniva za statističko testiranje
- Hipoteza mora biti:
- primjerena problemu (semantički suodnos s problemom)
- jasna i nedvosmislena,
- najjednostavniji mogući odgovor na problem,
- provjerljiva
- Razložena i prije same provjere
- Nul hipoteza = niječna, pretpostavlja se da ne postoji povezanost, razlika i dr.
između istraživanih pojava (statistički opravdanija)
- Alternativna (afirmativna) hipoteza = suprotna nul hipotezi, direktivna i
usmjerena hipoteza kojom pretpostavljamo određeni smjer razlika,
povezanosti…
13
1. EKSPERIMENT S PONOVLJENIM MJERENJEM
- isti ispitanici se izlažu različitim uvjetima i mjerenjima
- nema kontrolne skupine
- bolja ekonomičnost
- problem transfera i prenošenje učinka
- veća statistička snaga, veća unutarnja valjanost
- smanjena varijanca osobnih razlika
- cilj je utvrditi razlike između istih ispitanika u određenom
obilježju koje se mjeri
14
3. Konstruktivna valjanost
4. Statistička valjanost
Statistička snaga ovisi o:
- kriteriju statističke značajnosti
- broju ispitanika
- varijanci zavisne varijable
- veličini učinka
- korištenom statističkom testu
15