SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

UTJECAJ COVID-19 PANDEMIJE NA

POSLOVANJE BANAKA

Mentor: Student:

dr.sc. Čular Marko Maslov Augustina

Split, rujan, 2022.

 SADRŽAJ

1. UVOD....................................................................................................................................... 4
1.1. Definiranje problema istraživanja ................................................................................... 4

1.2. Ciljevi rada ....................................................................................................................... 4

1.3. Metode i izvori rada ......................................................................................................... 4

1.4. Struktura rada ................................................................................................................. 5

2. SPECIFIČNOSTI IZVJEŠTAVANJA, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I FINANCIJSKA

ANALIZA BANAKA ...................................................................................................................... 6
2.1. Pojam banke kao kreditne institucije .............................................................................. 6

2.2. Regulativa poslovanja banaka ......................................................................................... 6

2.3. Specifičnosti poslovanja banaka ...................................................................................... 9

2.4. Obilježja računovodstva banaka u Republici Hrvatskoj ............................................. 10

2.4.1. Računovodstvena regulativa .................................................................................. 10

2.4.2. Poslovne knjige ....................................................................................................... 11
2.4.3. Financijski izvještaji ............................................................................................... 11
2.4.4. Kontni plan ............................................................................................................. 15
2.4.5. Analiza financijskih izvještaja banaka .................................................................. 17
3. POZICIJA HRVATSKIH BANAKA U DOBA PANDEMIJE COVID-19.......................... 19
3.1. Pozicija hrvatskih banaka prije pandemije ................................................................... 20

3.2. Pozicija banaka u vrijeme pandemije ............................................................................ 22

3.2.1. Odgovor HNB-a na krizu Covid 19 ........................................................................ 22

3.2.2. Kratkoročni efekti .................................................................................................. 24
3.2.3. Profitabilnost .......................................................................................................... 26
3.2.4. Rizici i slabosti u bankarskom sektoru .................................................................. 27
3.2.5. Kreditni rizik .......................................................................................................... 35
4. FINANCIJSKA ANALIZA POSLOVANJA BANAKA U GODINAMA PANDEMIJE
COVID-19 NA PRIMJERU HRVATSKE POŠTANSKE BANKE D.D. ..................................... 36
4.1. Hrvatska poštanska banka.................................................. Error! Bookmark not defined.

4.2. Horizontalna analiza bilance ......................................................................................... 37

4.3. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka ................................................................ 48

4.4. Analiza pomoću pokazatelja ...................................................................................... 57

2
5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 64
6. LITERATURA ...................................................................................................................... 66
7. POPIS SLIKA I TABLICA ................................................................................................... 68
SAŽETAK ..................................................................................................................................... 69
SUMMARY ................................................................................................................................... 70

3
 1. UVOD

1.1. Definiranje problema istraživanja

Zdravstvena kriza uzrokovana virusom COVID-19 u kratkom je roku uzrokovala društvenu i

gospodarsku nestabilnost na globalnoj razini, pa tako i na sve dionike gospodarstva, uključujući
financijske institucije. Povijesno gledano, ni jedna dosadašnja kriza nije nastupila toliko naglo
i zaustavila cijelu svjetsku gospodarsku aktivnost. Zadaća ekonomske znanosti u ovakvim
situacijama je pravovremeno reagirati, ali i provoditi različite analize kako bi mogla dati što
ispravnije rješenje za trenutne i buduće krize. Rad se fokusira na provođenje analize
financijskih izvještaja banaka u godini pandemije, što može podatke iz samih izvještaja
pretvoriti u upotrebljive informacije o posljedicama krize, ali i budućim kretanjima.

1.2. Ciljevi rada

Rad se bazira na tri osnovna cilja kako slijedi:

 teorijski problematizirati specifičnosti poslovanja i izvještavanja banaka, te

analiziranja financijskih izvještaja banaka;
 analizirati poziciju i stanje u bankarskom sustavu prije i tijekom krize Covid-19, te
osvrt na regulatorni odgovor na krizu i glavne rizike bankovnog sustava
 analizirati utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na poslovanje banaka putem
horizontalne analize i metode pokazatelja na primjeru Hrvatske poštanske banke
d.d. Dobivene podatke usporediti sa najvećim konkurentima banke i projicirati
buduća kretanja poduzeća

1.3. Metode i izvori rada

Korišteni su sekundarni izvori podataka i znanstvene metode analize, deskripcije i eksplanacije.

Metoda analize je postupak raščlanjivanja složenih pojmova, sudova i zaključaka na

jednostavnije sastavne dijelove i elemente promatranih pojmova.

Metoda deskripcije je postupak jednostavnog opisivanja činjenica i pojmova u prirodi i društvu

te njihovih empirijskih potvrđivanja odnosa i veza, bez znanstvenog tumačenja.

Metoda eksplanacije je postupak predviđanja koji dovodi u vezu promatrani pojam i faktore.

4
Sekundarni izvori podataka čine knjige domaćih autora, članaka domaćih i stranih autora,
publikacija, tekstova i časopisa domaćih i stranih institucija te javno dostupnih baza podataka
na internetu.

1.4. Struktura rada

Rad se sastoji od pet osnovnih poglavlja. Ostali sadržaj rada sadrži sažetak i sadržaj rada,
literatura te popis tablica i grafikona. U prvom, uvodnom poglavlju opisuje se predmet i cilj
rada, izvori i metode prikupljanja i obrade podataka te struktura rada. U drugom poglavlju
teoretski se problematizira poslovanje, regulatorni okvir, računovodstvo i analiza financijskih
izvještaja banaka. Treće poglavlje analizira stanje u bankovnom sustavu Republike Hrvatske
prije i tijekom krize Covid 19, te regulatorni odgovor koji je uslijedio na COVID-19 krizu te
način na koji javno-zdravstvene mjere utječu na poslovanje banaka. Također obuhvaća
osnovne rizike koji se postvljaju pred banke na svjetskoj razini i kako su se isti manifestirali u
navedenoj krizi. Četvrto poglavlje je empirijski dio rada, koji obrađuje analizu financijskih
izvještaja na primjeru jedine banke koja je potpuno u hrvatskom vlasništvu i koja posluje u
obliku velike banke te projekciju budućih kretanja. Završno se prikazuju ključne informacije
obrađene u radu, te izražavaju stavovi autorice.

5
 2. SPECIFIČNOSTI IZVJEŠTAVANJA, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
I FINANCIJSKA ANALIZA BANAKA

2.1. Pojam banke kao kreditne institucije

Kreditne institucije su pravne osobe čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih
sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun. Može se osnovati kao banka, štedna
banka ili stambena štedionica. Svim ostalim institucijama i osobama je zabranjeno primati
depozite od javnosti.1

Banka je kreditna institucija koja može poslovati nakon što od Hrvatske narodne banke (u
daljnjem tekstu HNB) dobije odobrenje za rad, a osnovana je kao dioničko društvo.

2.2. Regulativa poslovanja banaka

Uvjeti za osnivanje, rad i prestanak rada banke, te nadzor nad njezinim poslovanjem uređeni
su Zakonom o bankama. Pojam "podružnica" odnosi se na djelatnost stranih ulagača (u našem
slučaju banaka) u Republici Hrvatskoj uz dopuštenje HNB-a.

Zahtjevu za izdavanje dozvole za rad potrebno je priložiti: 2

1. Statut

2. Poslovni plan za prve tri fiskalne godine

3. Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela i pripadajuću dokumentaciju

4. Zahtjev za izdavanje suglasnosti HNB-a za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora i

predsjednika kreditne institucije, na prijedlog članova Nadzornog odbora, kao i isprave kojima
se dokazuje ispunjavanje potrebnih uvjeta za obavljanje navedenih funkcija

5. Dokazi o sredstvima izdvojenim za temeljni kapital kreditne institucije

1
Filipović et al (2020.): Računovodstvo financijskih institucija
2
Ibidem

6
6. Mišljenje ili suglasnost nadležnog tijela države članice ili treće države kreditnoj instituciji iz
države članice ili treće države države koja namjerava osnovati kreditnu instituciju u Republici
Hrvatskoj

7. Odgovarajući akt nadležnog tijela kojim se odobrava pružanje određenih financijskih usluga.

Minimalni iznos temeljnog kapitala za osnivanje banke je 40 milijuna kuna. Dionice banke
moraju biti na ime, moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa povećanja kapitala u
sudski registar i izdane su u nematerijaliziranom obliku. Banka u temeljnom kapitalu ne može
imati više od jedne četvrtine svih izdanih dionica. 3

Tijela upravljanja bankom su Upravni odbor, Nadzorni odbor i Glavna skupština dioničara.
Upravni odbor Banke mora se sastojati od najmanje dva člana koji vode poslovanje i zastupaju
Banku.4 Za predsjednika Upravnog odbora mora biti imenovan jedan od članova Upravnog
odbora. Najmanje jedan član Uprave banke mora znati hrvatski jezik, a najmanje jedan član
Uprave anke mora biti rezident Republike Hrvatske. Poslom upravljaju članovi Uprave, osim
ako Statutom nije drugačije određeno. Članovi Uprave moraju biti zaposleni u Banci na
neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom. Članom Uprave Banke može biti imenovana
osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: ima višu stručnu spremu, ima odgovarajuće stručne
kvalifikacije, vještine i iskustvo potrebne za vođenje poslova Banke, koja nije imala
rukovodeća mjesta u banci, odnosno trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni
postupak, odnosno kojemu je oduzeta dozvola za rad, koja nije član nadzornog odbora ove
banke ili nadzornog odbora jedne od banaka upisanih u sudski registar Republike Hrvatske,
nad čijom imovinom nije otvoren stečajni postupak, osoba koja ispunjava uvjete iz Zakona o
trgovačkim društvima za člana Uprave, osoba koja nije član Uprave ili ovlašteni potpisnik
drugog društva. Članom uprave banke može biti imenovana samo ona osoba koja je dobila
prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, a zahtjev za suglasnost podnosi nadzorni odbor
banke za mandat koji ne može biti duži od pet godina. 5

Nadzorni odbor kreditne institucije mora imati najmanje jednog neovisnog člana. Za člana
nadzornog odbora može biti imenovana samo osoba koja je za obavljanje dužnosti člana
nadzornog odbora dobila prethodnu suglasnost HNB-a. Zahtjev za prethodnu suglasnost
kreditna institucija ili osnivači podnose najdulje na razdoblje od četiri godine. HNB može

3
Ibidem
4
Narodne novine (2020.): Zakon o kreditnim institucijama, broj 146/20
5
Ibidem

7
opozvati odluku o davanju suglasnosti za obavljanje dužnosti člana nadzornog odbora kreditne
institucije. Osim dužnosti i odgovornosti koje proizlaze iz Zakona o trgovačkim društvima,
Nadzorni odbor Banke daje suglasnost na poslovne i financijske politike Banke, kao i na
okvirni godišnji program rada Odjela interne revizije. Također razmatra izvješća HNB-a i
drugih nadzornih tijela te je dužna izvijestiti Glavnu skupštinu Banke o bilo kakvim
poremećajima u poslovanju Banke.6

Članovi Nadzornog odbora solidarno odgovaraju Banci za štetu prouzročenu svojim

neobavljanjem svojih dužnosti. Član Nadzornog odbora Banke ne može biti osoba koja je
povezana s pravnim osobama u kojima Banka ima više od pet posto glasačkih prava ili udjela
u njihovom temeljnom kapitalu, koja je član Nadzornog odbora ili upravljanje drugom
bankom, drugim financijskim holdingom ili društvom čija je djelatnost trgovanje vrijednosnim
papirima na organiziranim tržištima, čije su obveze prema Banci veće od njegovih potraživanja
i depozita kod Banke ili koje je povezano s pravnim osobama čije su obveze prema Banci veća
od njezinih potraživanja i depozita kod Banke, ako razlika između ukupnih obveza prema
Banci i ukupnih potraživanja i depozita kod Banke te osobe i s njom povezanih osoba prelazi
iznos od 1 posto temeljnog kapitala banke. Glavna skupština je tijelo kreditne institucije u
kojem dioničari ostvaruju svoja prava. Glavna skupština odlučuje jednom godišnje o
razrješenju članova Uprave i Nadzornog odbora kada joj se podnose godišnji financijski
izvještaji. Uprava godišnje podnosi glavnoj skupštini financijsko izvješće o stanju društva i
izvješće nadzornog odbora. Glavna skupština odlučuje o izboru i razrješenju članova
Nadzornog odbora, raspodjeli dobiti, razrješenju članova Uprave i Nadzornog odbora,
imenovanju revizora, izmjenama i dopunama Statuta, povećanju i smanjenja temeljnog
kapitala, imenovanje revizora za reviziju radnji izvršenih prilikom osnivanja kreditne
institucije, uvrštenje dionica kreditne institucije na uređeno tržište za trgovanje i raspuštanje
kreditne institucije.7

6
Filipović et al (2020.): Računovodstvo financijskih institucija
7
Ibidem

8
 2.3. Specifičnosti poslovanja banaka

Banke djeluju kao financijski posrednici, prikupljaju višak sredstava i prosljeđuju ga onima
kojima je novac potreban. Funkcija banke je primati povratna sredstva u depozite ili kreditirati
iz sredstava koja stekne za svoj račun, odnosno uz određenu proviziju.

Na temelju analize imovine i obveza banke moguće je raščlaniti poslovanje i financijsku

strukturu banaka.8

Obveze banke uključuju:

- Kapital banke

- Depoziti kupaca

- Prikupljena sredstva

Imovinu banke čine depoziti banke i to:

- Gotovina i depoziti kod HNB-a

- Zajmovi comitientes

- Krediti drugim bankama

- Ulaganja u vrijednosne papire

- Ulaganja u dionice

- Ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu i bankarski softver

Bankarski poslovi dijele se u tri različite vrste ovisno o ulozi banke. Ovisno o bankarskoj
djelatnosti, mogu se podijeliti na aktivne, pasivne i neutralne bankarske poslove, pri čemu u
aktivnim poslovima banka ima ulogu vjerovnika, u pasivnim poslovima je dužnik, dok u
neutralnim poslovima radi za svoj račun. 9 Bankovne transakcije možemo podijeliti na
dugoročne transakcije, one s rokom dospijeća do jedne godine na kratkoročne i one s rokom
dospijeća dulje od jedne godine na dugoročne. Aktivni bankovni poslovi u kojima je Banka
vjerovnik pozajmljenih sredstava. Prihodi banke od kredita su kamate koje dužnik mora vratiti
uz glavnicu posuđenog novca. Kratkoročni krediti su prekoračenje, diskontni, lombardni,

8
Maričić, (2020.): Novac I bankarstvo, Knin
9
Gregurek, Mislav; Vidaković Neven (2013.): Bankarsko poslovanje, Zagreb

9
otplatni, akceptni i jamstveni krediti, dok su dugoročni krediti hipoteka i investicije. Krediti
čine najveći udio u bankarskom poslovanju, a time i najvažniji dio bankovne djelatnosti te
određuju kvalitetu aktive banaka. Kratkoročni pasivni bankarski poslovi su emisija novca,
primanje depozita po viđenju, zaduživanje kod drugih banaka, primanje blagajničkih zapisa i
eskont vlastitih zapisa. Dugoročni poslovi su izdavanje dionica, oročeni depoziti, dugoročni
depoziti države, javnih agencija i institucija, izdavanje obveznica te zaduživanje dugoročnih
inozemnih kredita.

Neutralni ugovori su pružanje usluga kupcima u zamjenu za određenu proviziju. Nekamatni

prihodi Banke pozitivno utječu na profitabilnost Banke. Neutralni bankarski poslovi uključuju
depo poslove, platni promet te kupnju i prodaju vrijednosnih papira, valuta i sl.

2.4. Obilježja računovodstva banaka u Republici Hrvatskoj

2.4.1. Računovodstvena regulativa

Prema Zakonu o računovodstvu, poduzetnici su dužni voditi poslovne knjige po načelu dvojnog
knjigovodstva. Osim toga, poduzetnici su dužni sastavljati godišnja financijska izvješća.
Kreditne institucije, odnosno banke, trebale bi voditi poslovne knjige u skladu s
računovodstvom poduzetnika. Osim Zakona o računovodstvu, koji od financijskih institucija
zahtijeva primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, kreditne institucije
primjenjuju:

 Zakon o kreditnim institucijama

 drugi zakoni koji se odnose na kreditne institucije (i)
 razne odluke središnje monetarne institucije - Hrvatske narodne banke.

10
 2.4.2. Poslovne knjige

Priprema podataka za izradu temeljnih financijskih izvještaja, koji osiguravaju objavu

računovodstvenih podataka, započinje izvornim knjigovodstvenim ispravama.
Knjigovodstvena isprava je pisani ili pohranjeni elektronički zapis o obavljenoj poslovnoj
transakciji i služi kao temelj za unošenje podataka u knjigovodstvenu evidenciju i praćenje
obavljene poslovne transakcije. Oni su osnova za unutarnju kontrolu. Računovodstvene
evidencije izvor su podataka koji se unose u poslovne knjige, a temelj su za izradu izvješća o
imovini, poslovnom i financijskom položaju društva. Vođenje poslovnih knjiga regulirano je
Zakonom o računovodsvu. Prema ZOR-u poslovne knjige se dijele na 10:

1. temeljne knjige - dnevnik i glavna knjiga

2. pomoćne knjige - analitičke evidencije i ostale pomoćne knjige

Kao poslovna knjiga, dnevnik označava kronološki unos poslovnih transakcija. Osnovna
zadaća dnevnika je omogućiti uvid u slijed poslovnih intervencija iskazanih kroz evidentirane
poslovne događaje.

Osim kontrolne zadaće, koja utječe na kvalitetu računovodstvenih informacija, također

olakšava otkrivanje računovodstvenih pogrešaka. Isti poslovni događaji koji se evidentiraju u
dnevniku evidentiraju se i u glavnoj knjizi, zajedno s temeljnim računima (kontima), koji su
prema potrebi raščlanjeni i prikazuju stanje i promjene pojedinih stavki imovine, kapitala,
obveza, rashoda, prihoda, financijskog rezultata i izvanbilančnih stavki. Pomoćne knjige vode
se radi raščlanjivanja računa glavne knjige ili dopunjavanja podacima pojedinačnih računa
sintetičke evidencije. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i otvaraju se na početku
godine. Zatvaraju se na kraju fiskalne godine i moraju se nakon toga uvezati i čuvati. Oni čine
temelj za izradu godišnjih financijskih izvješća.

2.4.3. Financijski izvještaji

Banke sastavljaju sljedeće godišnje financijske izvještaje:

 izvještaj o financijskom položaju (bilanca);

 račun dobiti i gubitka;

10
Narodne novine, (2019.): Zakon o računovodstvu, Narodne novine d.d., Zagreb

11
  izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti;

 izvještaj o novčanim tokovima;

 izvještaj o promjenama kapitala i

 bilješke uz financijske izvještaje.

Prema čl. 17. Zakona o računovodstvu, poduzetnici su dužni sastavljati i prezentirati

financijska izvješća u skladu s Hrvatskim računovodstvenim standardima (HSFI) ili
Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Svrstane u skupinu velikih
poduzeća, financijske institucije primjenjuju Međunarodne standarde financijskog
izvještavanja.

Bilanca je statično knjigovodstveno ili financijsko izvješće koje prikazuje vrijednost sredstava
i njihovih izvora (kapitala i obveza) na određeni dan ili datum bilance, a sastoji se od aktivnog
i pasivnog dijela. Bilanca predstavlja osnovu za otvaranje poslovnih knjiga i odgovara ns
interesna pitanja vlasnika, vjerovnika, države, porezne uprave i dr. Utvrđuje stanje vlasništva
te omogućuje praćenje financijskog stanja poduzeća. Aktiva prikazuje vrijednost imovine, dok
pasivni dio prikazuje stanje vlastitih sredstava (kapital) i obveza (dugovi). Temeljna
karakteristika dvojnog knjigovodstva je da ono uvjetuje ravnotežu, tj. jednakost između
imovine i obveza. Za utvrđivanje financijskog stanja poduzeća vrlo je važna struktura imovine,
obveza i kapitala, pa je prilikom analize bilance potrebno utvrditi što čini financijsku snagu
poduzeća, da li je poduzeće likvidno, koliki je dug poduzeća, i u kojoj je mjeri financiran
vlastitim, a u kojoj posuđenim sredstvima. Nadalje, analizom bilance može se usporediti
položaj poduzeća u različitim razdobljima, i različitim konkurentima. Imovinu banaka čine:
gotovina i depoziti kod HNB-a i kreditnih institucija, trezorski zapisi HNB-a, vrijednosni
papiri, krediti financijskim institucije i drugi kupci, nekretnine, postrojenja i oprema, plaćanja
kamata i druga imovina. Pasiva banaka dijele se na obveze i kapital. Obveze uključuju:
zajmove od financijskih institucija, depozite, ostale zajmove, izvedene financijske obveze i
ostale financijske obveze kojima se trguje, izdane hibridne dokumente i druge instrumente
kojima se trguje, kamate i ostale obveze. Kapital čine: temeljni kapital, dobit tekuće poslovne
godine, neraspoređena dobit, zakonske rezerve, ostale rezerve, nerealizirana dobit/gubitak. Pri
ispitivanju duga treba biti svjestan i neizravno izraženih rizika, poput jake imovine koja može
ukazivati na skoru financijsku krizu, a potom vrlo lako prerasti u gospodarsku, stoga je

12
neovisno o omogućenim naizgled dobrim uvjetima potrebno posuđivati sredstva uz dodatni
oprez.

Neočekivano snažne posljedice prezaduženosti i bilančnih neravnoteža do izražaja su došle

upravo u vrijeme posljednje financijske krize. U tom vremenu bila su ugrožena čitava
financijska i bankarska tržišta te je bila dovedena u pitanje i opstojnost pojedinih mirovinskih
fondova. Isto tako, važan je tečajni rizik o čemu posebno treba voditi računa kod zaduživanja
u stranoj valuti. Stavke aktive i pasive poredane su prema kriteriju opadajuće ročnosti. U aktivi
to znači raspored stavki od dugotrajne imovine prema kratkoročnim potraživanjima, a u pasivi
to znači raspored stavki od temeljnog kapitala do kratkoročnih obveza.

Za razliku od bilance, koja pokazuje financijski položaj poduzeća u određenom trenutku, račun
dobiti i gubitka prikazuje aktivnosti poduzeća u određenom razdoblju. Prikazuje profitabilnost
poslovanja poduzeća tijekom vremena.

Na početku izvješća nalaze se prihodi od kamata i rashodi od kamata. S obzirom na to da je

osnovna djelatnost banke plasman kredita, razumljivo je da najveći dio prihoda ostvaruje na
kamatama. Istovremeno, banka mora vratiti pozajmljena sredstva, što se odražava na trošak
kamata. Provizije i naknade koje banka ostvaruje u svom poslovanju drugi su izvor prihoda.

Banka također ima naknade jer koristi usluge drugih banaka i poslovnih institucija za
obavljanje svog poslovanja. Omjer neto prihoda od kamata i neto prihoda od provizija i
naknada pokreće poslovanje i strategiju banke. Tako će poslovne banke zaraditi više neto
prihoda od kamata, dok će se investicijske banke usredotočiti na prihod od provizija i naknada.
Značajan izvor prihoda investicijskih banaka je vlastiti posao, posao izdavanja vrijednosnih
papira te posao preuzimanja i spajanja. Poslovni prihodi banke sastoje se od neto prihoda od
kamata i neto prihoda od provizija i naknada. Neto kamatni prihod banke uvijek bi trebao biti
pozitivan. Neto kamatni prihodi i neto prihodi od provizija i naknada zajedno čine neto prihode
iz poslovanja.

Operativno poslovanje banke prati kategorije poslovanja banke u računu dobiti i gubitka.
Banka mora snositi troškove kao što su plaće zaposlenika, amortizacija i materijalni troškovi.
Za banku je posebno intrigantan trošak rezervacije. Banka je dužna napraviti rezerviranja za
loša ulaganja koja utječu na račun dobiti i gubitka. Netko mora platiti trošak ako banka ne može
naplatiti sredstva koja je plasirala. Trošak neuspjelih plasmana mora snositi sama banka jer nije
dopušteno zahtijevati od klijenata gubitak depozita.

13
Izvještaj o novčanom toku je dinamički financijski izvještaj koji daje informacije o primljenom
i danom novcu poduzeća u određenom poslovnom razdoblju, koje je najčešće jednako
kalendarskoj godini. Izvještaj o novčanom toku jedan je od temeljnih financijskih izvještaja
računovodstva u kojemu su definirani izvori pribavljanja i uporaba novca poduzeća. U
današnjem poslovnom svijetu novac je jedan od najvažnijih čimbenika poslovanja poduzeća.
Uz pomoć novca poduzeće nabavlja sirovine i materijal potrebne za proizvodnju, uz pomoć
novca podmiruje svoje dospjele obveze, a za novac poduzeće prodaje svoje gotove proizvode
i robu. Iz tih razloga vlasnike poduzeća zanima odakle dolazi novac koji pritječe u poduzeće
iu koje svrhe poduzeće taj novac troši. Kako bismo to što bolje objasnili, potrebno je izraditi
izvješće koje govori o izvorima novca i načinu na koji se koristi te nam govori ima li tvrtka
višak novca ili obrnuto, manjak novca. Te informacije donosi izvještaj o novčanom tijeku, koji
uz bilancu i račun dobiti i gubitka daje stvarnu sliku financijskog stanja poduzeća. Izvješće o
novčanom tijeku sastoji se od tri dijela: primici, rashodi i neto novčani tijek. Novčani priljev
uključuje povećanje obveza, povećanje kapitala i smanjenje financijske imovine kojom društvo
raspolaže. Rashodi, s druge strane, uključuju smanjenje obveza, smanjenje kapitala i povećanje
novca i novčanih ekvivalenata. Kako bi se dobila informacija koliko novca tvrtka može
generirati iz tekućeg poslovanja i je li to dovoljno za normalno poslovanje, u izvješću se biraju
novčani priljevi i odljevi.

Prema tome, novčani izdaci i primici se razvrstavaju u tri različita segmenta aktivnosti:
poslovne, financijske i investicijske. Na svakoj razini promatraju se ukupni priljevi i i odljevi
nakn čega se iskazuje njihova razlika koja čini čisti ili neto novčani tok.

Najkvalitetniji priljevi novca nastaju iz poslovnih aktivnosti ( prodaje robe, pružanja usluga,
provizija, izdaci za robu, za zaposlene), te bi zbog toga poduzeće najviše novca trebalo ostvariti
na temelju tih aktivnosti, radi osiguravanja likvidnosti i time uspješno i nesmetano poslovanje.
Investicijske aktivnosti pokazuju priljeve i odljeve na temelju promjena na dugotrajnoj imovini
(prodaja nekretnina, opreme pstrojenja, danih kredita, prodaje financijske imovine ili izdaci za
nabavu materijalne, nematerijalne i financijs imovine ili kupnju dionica).

Financijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja, primjerice emisija

vrijednosnica, primljeni krediti, otkup vlastitih dionica, dividende, kamate ili otplata kredita.

Izvještaj o kretanju kapitala jedan je od temeljnih financijskih izvještaja koji prikazuje

povećanje ili smanjenje ukupne imovine dioničara. Izvještaj o promjenama kapitala uključuje
promjene uloženog kapitala, zarađenog kapitala i izravne promjene kapitala (bez računa dobiti

14
i gubitka). Uloženi kapital i zarađeni kapital čine kapital društva, a ukupni kapital društva
podijeljen je u šest podvrsta. Podstavke ukupnog kapitala su:

 Temeljni kapital
 Premije na izdane dionice (kapitalni dobici)
 Revalorizacijske rezerve
 Rezerve (zakonske rezerve, rezerve za vlastite dionice, ostale rezerve)
 Zadržana dobit ili preneseni gubitak
 Dobit ili gubitak tekuće godine

Ovo izvješće pruža informacije o politici raspodjele dobiti na dio koji se isplaćuje vlasnicima
i dio koji ostaje u društvu (zadržana dobit). U bilanci društva na strani pasive iskazuje se stanje
kapitala koji predstavlja neto vrijednost imovine. Budući da se u razdoblju od početka (01.01.)
do kraja obračunskog razdoblja (31.12.) događaju poslovni događaji koji dovode do povećanja
i smanjenja stanja kapitala, investitore zanima koji su događaji uzrokovali promjene sastavnica
kapitala, a upravo to pokazuje i izvješće o promjenama kapitala

Posljednji financijski izvještaj koji su poduzetnici obvezni izraditi za poslovnu godinu jesu
bilješke uz financijske izvještaje. „One dodatno pojašnjavaju strukturu, vrijednost i obilježja
nekih pozicija u tim izvještajima. Tako, primjerice, u bilješkama trebaju biti prikazane metode
procjene bilančnih pozicija, eventualna odstupanja od postavljenih metoda s razlozima
odstupanja i kvantifikacijom učinaka tih odstupanja. (Žager, et al., 2008., 89.) Bilješke daju
tekstualne opise ili podzbrojeve stavki objavljenih u temeljnim financijskim izvještajima te
informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvještajima.
Informacije prikazane u bilješkama nisu prikazane ni u kojem drugom financijskom izvještaju,
a nužne su za razumijevanje ostalih financijskih izvještaja i ocjenu poslovanja te omogućuju
dodatne analize poslovanja poduzeća koje su neophodne za istinito i fer izvještavanje.

2.4.4. Kontni plan

Hrvatska narodna banka utvrdila je Kontni plan kojim se banke moraju pridržavati kada
obavljaju poslove u svoje ime i za svoj račun. Samo u okviru standardnih računa predviđenih
kontnim planom za banke, te institucije mogu za svoje interne potrebe propisati analitičke
račune. Ukupno postoje dva osnovna institucionalna sektora: 11

11
Filipović et al (2020.): Računovodstvo financijskih institucija, Split

15
Građanstvo - Nacionalna ekonomija

Negrađani - Inozemna ekonomija

Sve institucionalne jedinice (fizičke ili pravne osobe) s ekonomskim udjelom u nacionalnom
gospodarstvu smatraju se rezidentima.

Klijenti u ovoj kategoriji rezidenata podijeljeni su u pet kategorija:

- Nefinancijske organizacije , poslovna poduzeća

- Financijske institucije, uključujući Hrvatsku narodnu banku, banke i druge bankarske

institucije poput stambenih štedionica

- Državna tijela

- Neprofitne organizacije koje služe javni interes

- Kućanstva, stanovništvo

Nerezidentima se smatraju svi pojedinci koji imaju ekonomske interese koji nisu u djelokrugu
nacionalnog gospodarstva. Konta banke su podijeljena u kategorije od 0 do 9.

 Razred 0 (Nematerijalna imovina, materijalna imovina i financijska ulaganja)

 Razred 1 (Novac, novčani ekvivalenti, potraživanja i razgraničenja)
 Razred 2 (Dugoročne i kratkoročne obveze, rezerviranja za troškove i rizike te
odgođena plaćanja i prihod budućeg razdoblja)
 Razred 3 (Zalihe materijala i sitnog inventara)
 Razred 4 (Troškovi po prirodnim vrstama)
 Razred 7 (Ostvareni prihodi)
 Razred 8 (Financijski rezultat poslovanja)
 Razred 9 (Kapital i pričuve)

Vidljivo je da postoje velike materijalne razlike između njih i drugih gospodarskih institucija.
Ove razlike uvelike proizlaze iz prirode aktivnosti banaka, tj. pojedinosti transakcija koje banka
obavlja kao financijska institucija. Banka prima gotovinske depozite od stanovništva.

Dakle, banka je jedina strana kojoj je dopušteno primati depozite iz svih sektora. Novčani
depoziti stanovništva najvidljiviji su u pasivi bilance. Zbog toga će depoziti na žiro i tekućim
računima, koji se sastoje od štednih i oročenih depozita, vjerojatno činiti veliki dio obveza
banke. Drugim riječima, dajući bankama poseban status, država i dalje drži rigorozne propise

16
o njima (poslovanje banaka u našoj zemlji regulira HNB). Važno je napomenuti da se
financijski izvještaji banaka moraju pridržavati strogih smjernica i propisa.

Iako je prikupljanje depozita nužan korak, banke dobivaju financiranje i iz drugih izvora. Na
taj način banka je u mogućnosti prikupiti novac za više plasmana kroz izdavanje kratkoročnih
i dugoročnih vrijednosnih papira kao i kredite koje dobiva od financijskih institucija i drugih
zajmodavaca. Banka mora imati određenu razinu kapitala kako bi osigurala financiranje
imovine.

2.4.5. Analiza financijskih izvještaja banaka

Analiza financijskih izvještaja je alat koji pruža informacije svim interesnim skupinama
poduzeća, primjerice za potrebe upravljanja i odlučivanja. Međutim, financijske informacije
nisu dovoljne, postoje ograničenja jer one same ne pružaju sveobuhvatni pregled poslovanja,
stoga je analiza sastavni dio potpune poslovne analize koja započinje analizom poslovne
okoline i strategije. To podupire bolje razumijevanje načina i kvalitete poslovanja poduzeća u
svrhu donošenja što ispravnijih poslovnih odluka. 12

Analiza financijskih izvještaja odgovara na ključna pitanja o profitabilnosti, izvorima

sredstava, likvidnosti solventnosti, ekonomičnosti i samom potencijalu za rast i razvoj, pa
obuhvaća analizu profitabilnosti, rizika i izvora financiranja.

Analiza financijskih izvještaja podrazumijeva upotrebu različitih instumenata i modela koji se

prvenstveno odnose na postupak rasčlanjivanja i uspoređivanja.

Komparativni financijski izvještaji su podloga za horizontalnu analizu, odnosno usporedbu

financijskih izvještaja kroz određeni broj godina. Horizontalna analiza je instrument koji prati
dinamiku promjena pojedinih pozicija izvještaja bilance i računa dobiti i gubitka.

Strukturni financijski izvještaji služe kao podloga za vertikalnu analizu, odnosno raščlanjivanja
u svrhu uvida u strukturu financijskih izvještaja.

Ove dvije metode same ne omogućuju potpuni uvid u financijsko poslovanje, stoga se koristi i
instrument financijskih pokazatelja, a dijele se na skupine pojedinačnih pokazatelja, sintetičke
pokazatelje i sustave pokazatelja.

12
Žager, Katarina ; Žager, Lajoš, (1999.): Analiza financijskih izvještaja, Zagreb

17
Metoda analize financijskih izvještaja pomoću pokazatelja omogućuje detaljan uvid u
poslovanje poduzeća, i može se okarakterizirati kao najznačajniji instrument za informacijsku
podlogu prilikom odlučivanja.

Pokazatelji su racionalni brojevi, pa se u omjer stavljaju dvije ekonomske veličine. Nije

moguće koristiti bilo koje dvije ekonomske veličine, stoga treba postaviti preduvjete za
ispravnost pokazatelja. Financijski se pokazatelji dijele na dvije skupine:

 Analiziranje poslovanja poduzeća u određenom vremenskom razdoblju na temelju

podataka računa dobiti i gubitka ;
 Analiza poslovanja se svodi na točno određeni trenutak na temelju podataka iz
bilance.

Postoji nekoliko skupina pokazatelja s obzirom na korisnika, svrhu i način odlučivanja:

 Pokazatelji likvidnosti – ovi pokazatelji mjere koliko je poduzeće sposobno

podmirivati svoje kratkoročne obaveze o njihovom dospijeću
 Pokazatelji zaduženosti – mjere koliko poduzeće koristi tuđe izvore financiranja
 Pokazatelji aktivnosti – mjere da li poduzeće efikasno koristi svoje resurse
 Pokazatelji ekonomičnosti – mjere koliko se prihoda ostvaruje po jedinici rashoda
 Pokazatelji profitabilnosti – mjere povrat na uloženi kapital, a time i djelotvornost
upravljanja
 Pokazatelji investiranja – mjere uspješnost ulaganja u obične dionice

Osim ovih skupina pokazatelja, od kojih je svaki odgovor na određeno pitanje prilikom analize
poslovanja, postoje i sustavi pokazatelja.

Sustavi pokazatelja su kombinacija pokazatelja koji se povezuju u smistlenu cjelinu radi

razabiranja uspješnih od neuspješnih segmenata poslovanja, i shodno tome one kojima se treba
posvetiti veća pozornost. Najpoznatiji je Du Pontov sustav pokazatelja, a pripada deduktivnim
sustavima pokazatelja.

Postoje također i zbrojni, odnosno sintetički pokazatelji, koji omogućuju da se pojedinačni

pokazatelji promaraju povezano i međuzavisno, a odnose se na ponderirani zbroj više
pojedinačnih pokazatelja, te tako stavljaju u ovisni omjer nekoliko pokazatelja koje
istovremeno sintetiziraju u cjelinu. Neki od nanjpoznatijih i najznačajnijih sintetičkih

18
pokazatelja su Altmanov Z – score, Kralicekov DF pokazatelj, Ohlsonovi modeli, Zavgrenin
model, i sl. 13

Navedeni modeli su izuzetno značajni za predviđanje stečaja, pa se tako koriste na svjetskoj

financijskoj razini, a posebice su korisni u procesu eksterne i interne revizije u svrhu
preciznijeg odlučivanja.

3. POZICIJA HRVATSKIH BANAKA U DOBA PANDEMIJE

COVID-19

Kako bi smanjile širenje novog COVID-19, vlade su donijele strategije ublažavanja na temelju
socijalnog distanciranja, nacionalnih karantena i zatvaranja gospodarske aktivnosti
neesencijalnih poduzeća. Zastoj gospodarstva predstavljao je veliki šok za korporativni sektor,
za koji je trebao koristiti gotovinu za pokrivanje operativnih troškova kao rezultat manjka
prihoda. Od financijskog sektora, posebno banaka očekivalo se da igraju ključnu ulogu u
ublažavanju šoka, osiguravanjem prijeko potrebnih sredstava.

U ovim okolnostima središnje banke i vlade su donijele širok raspon političkih intervencija.
Dok su neke mjere bile usmjerene kako bi se smanjilo oštro pooštravanje financijskih uvjeta u
kratkom roku, drugi su nastojali podržati protok kredita poduzećima, bilo izravnom
intervencijom na kreditnim tržištima (npr. kreditne linije koje sponzorira država i jamstva za
obveze), ili ublažavanjem ograničenja banaka na korištenje kapitalne rezerve. Iako se kreditne
institucije pozivaju da odigraju važnu ulogu potpore realnom sektoru, ove radnje također imaju
niz implikacija na buduću otpornost bankarskog sektora. Na primjer, kada vjerovnici iscrpe
svoje postojeće međuspremnike, mogli bi i oni doživjeti pogoršanje kvalitete imovine, što
predstavlja prijetnju stabilnosti sustava. Visoka likvidnost i kvaliteta kapitala omogućuju
kreditnim institucijama kreditni potencijal, a trenutno ga usmjeravaju prema stambenom
kreditiranju. 14

Dugo razdoblje niskih kamatnih stopa i veći udio plasmana s niskim prinosima dovodi do
strukturnih promjena, iz čega dolazi do većih dugoročnih rizika za poslovanje kreditnih

13
Ibidem
14
Čavrak V. (2020.): Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju, Zagreb

19
institucija. Osim toga, prevelika izloženost državi, nekretninskim tržištima, i premala aktivnost
nefinancijskih poduzeća zbog primanja pomoći, također predstavljaju dugoročne rizike.

3.1. Pozicija hrvatskih banaka prije pandemije

U Republici Hrvatskoj do kraja 2019. godine poslovale su tri stambene štedionice i 20 banaka.
Oko 200 institucija iz EU i obavijestilo je HNB o želji za izravnim pružanjem uzajamno
priznatih usluga na području Republike Hrvatske, a djelovala je i jedna podružnica kreditne
institucije iz EU. Dominacija banaka u stranom vlasništvu sustava kreditnih institucija je i dalje
obilježje hrvatskog sustava. Imovina banaka porasla je drugu godinu zaredom, dosegnuvši
rekordnu vrijednost od 425,8 milijardi dolara tijekom promatrane godine. Kunu je najviše
potpomoglo širenje domaćih izvora financiranja, uz uobičajene cikličke učinke turističke
sezone. 15

Bankarski sustav u Republici Hrvatskoj obilježava stopa adekvatnosti kapitala u iznosu od

25%, što ga rangira među deset najbolje kapitaliziranih sustava banaka na svijetu. 16

Bilježi se rast depozita stanovništva, koji se prvenstveno koriste za potporu kreditnim

aktivnostima banaka zbog okruženja niskih kamatnih stopa, s tim da je uočen pad oročenih
depozita i rast postotka depozita na transakcijskim računima. Sredstva na računima za namiru
kod HNB-a čine najveći dio gotovo jedne četvrtine ukupne imovine banaka koja je uložena u
visoko likvidnu imovinu, kao što su gotovina i dani depoziti. Koeficijent pokrivenosti
likvidnosti (LCR) od 172,7%, što je znatno više od potrebne razine od 100%, odražava rast
depozita kod HNB-a i druge visoko likvidne imovine, posebice ulaganja u obveznice Republike
Hrvatske.17

Kreditiranje banaka uglavnom je bilo usmjereno prema stanovništvu, no veliki je porast

neosiguranih gotovinskih kredita. Zbog svoje jednostavnosti i visokog prinosa, ovi su zajmovi
postupno zamijenili druge vrste zajmova široj javnosti te njihov porast traje već godinama.
HNB je kreditnim institucijama savjetovao nove postupke utvrđivanja raspoloživosti prihoda
zajmoprimaca po tim kreditima te iznio supervizorska očekivanja u pogledu dostatnog
uključivanja rizika koji proizlaze iz ovakvog kreditiranja u procesu procjene kvalitete internog

15
HNB, (2019): Bilten o bankama 32, Zagreb, raspoloživo na: https://www.hnb.hr/-/bilten-o-bankama-32
16
HUB, (2020): O bankarstvu u RH, raspoloživo na: https://www.hub.hr/hr/o-bankarstvu-u-rh
17
HNB, (2020.): Financijska stabilnost 21, Zagreb, (Internet), raspoloživo na:
https://www.hnb.hr/documents/20182/3393533/h-fs-21.pdf/c28f38eb-4789-ce51-bb7a-e95144e00187

20
kapitala kreditnih institucija. Porast stambeni kredita može se pripisati sudjelovanju banaku u
državnim subvencioniranjima građana.

Višegodišnji trend jačanja kvalitete aktive banaka nastavlja se iu 2019. godini. Postojanost tog
trenda ponajviše je posljedica smanjenja nekvalitetnih izloženosti prema nefinancijskim
društvima, uključujući prodaju potraživanja i provedbu nagodbe za potraživanja. koncerna
Agrokor. Unatoč činjenici da je iznos prodanih potraživanja u padu u odnosu na prethodne
godine, ona ostaju bitna tehnika smanjenja rizika nenaplate. Omjer loših kredita, mjera
relativne kreditne kvalitete, pao je sa 7,6% na 5,5%, no unatoč uzlaznom trendu, razina ovog
pokazatelja među najvišima je u odnosu na ostale članice EU.

Razina ovog pokazatelja bila je manja od 5% u samo četiri banke, a u polovici banaka postotak
NPL-ova još uvijek prelazi 10%. Kvaliteta kredita nefinancijskim poduzećima, kod kojih je
udio NPL-ova iznosio 13,6%, te kredita stanovništvu, kod kojih je udio NPL-ova bio 5,9%,
također ima utjecaj na vrijednost kredita. Pokazatelj pokrivenosti nenaplativih kredita
umanjenjima bolji je od prosjeka te je čak i porastao, unatoč činjenici da je relativna kvaliteta
sankcioniranih kredita lošija od prosjeka EU.

Nominalna dobit od 5,8 milijardi kuna ostvarena poslovanjem banaka u 2019. najveća je
iskazana nominalna dobit do sada. Mjerne vrijednosti profitabilnosti ROAA (povrat na
prosječnu imovinu) i ROAE (povrat na prosječni kapital) porasle su kako se dobit povećala,
dosegnuvši 1,6% odnosno 9,9%. Povećanje nekamatnih prihoda, posebice prihoda od
dividendi, bio je čimbenik koji je najviše podupirao rast dobiti, a povoljan je bio i učinak
smanjenja troškova umanjenja vrijednosti povezanih s kreditnim rizikom. Negativno je,
naprotiv, utjecao značajan porast pričuva za troškove sudskih sporova protiv banaka,
prvenstveno zahvaljujući značajnom porastu novih tužbi klijenata - primatelja kredita s
valutnom klauzulom u švicarskim francima.

Nakon sedam godina gubitka ostvaren je manji rast prihoda od kamata, prvenstveno od kredita
kućanstava, a nastavljen je i trend pada kamatnih rashoda.

Troškovna učinkovitost banaka se poboljšala, a pokazatelj omjera troškova i prihoda (CIR) pao
je na 46,2%. Vodeće banke imale su dobre rezultate ovog pokazatelja i pokazatelja
profitabilnosti, no kod pojedinih manjih institucija ovaj pokazatelj je i dalje negativan, što
ukazuje na neučinkovitost njihovog poslovanja.

21
 3.2. Pozicija banaka u vrijeme pandemije

3.2.1. Odgovor HNB-a na krizu Covid 19

Hrvatska narodna banka (HNB), kao središnja banka Republike Hrvatske, poduzela je niz
mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID-19.18 Kao sastavnica
Europskog sustava središnjih banaka, mjere koje je HNB donio sukladne su smjernicama i
preporukama Europske središnje banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Mjere
monetarne politike koje je HNB poduzeo, kao što su devizne aukcije, smanjenje obvezne
pričuve, ugovaranje valutne zamjene s Europskom središnjom bankom, izravne kupnje
obveznica RH, strukturne operacije i druge, osigurale su stabilan devizni tečaj, povoljne uvjete
financiranja poduzetnika i građana, likvidnost banka te, posljedično, stabilnost cjelokupnog
financijskog sustava. Moratoriji na kredite i ukidanje naknada za podizanje novca na
bankomatima drugih banaka, kao i ukidanje nekih naknada za transakcije, ključne su mjere
koje su utjecale na poslovanje hrvatskih banaka. U 2020. godini nisu doneseni zakonski propisi
Vlade Republike Hrvatske koji bi obvezivali banke na provedbu predloženog modela mjera.
Tijekom 2020. godine ukinute su neke transakcijske naknade, također s negativnim
posljedicama na financijsko stanje banaka. Ukidanje nekih transakcijskih naknada osakatilo je
još jedan dio prihoda banke. Taj se trend zadržao nekoliko mjeseci, od ožujka do otprilike
sredine godine. Usporedbe radi, prihodi od provizija i naknada čine oko 25% ukupnih kamatnih
prihoda banaka.

Isto tako, donesen je niz preporuka koje se tiču platnog prometa i poslovanja s klijentima
banaka. Tako je HNB preporučio privremeno ukidanje naknada za podizanje gotovine na
bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže i povećanje maksimalnog iznosa beskontaktne
platne transakcije bez primjene PIN-a sa 100 na 250 kuna.. U tu je svrhu HNB zatražio od
kreditnih institucija preispitivanje planova kontinuiteta poslovanja i planova upravljanja u

18
Hrvatska Narodna Banka, Mjere Hrvatske narodne banke za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije,
2020., www.hnb.hr/-/guverner-hnb-a-na-sjednici-vlade-rh-o-mjerama-hrvatske-sredisnje-banke-zaublazavanje-
ekonomskih-posljedica-pandemije

22
kriznim situacijama u dijelu mjera za prevenciju širenja zaraze, osiguravanja tehnoloških i
kadrovskih resursa za rad na daljinu, provedbe aktivnosti za neometano i sigurno
funkcioniranje IT sustava, bankomatske i EFTPOS mreže te sagledavanja potencijalnih
negativnih rizika na kreditno poslovanje. Odgođene su određene supervizorske aktivnosti kao
testiranje otpornosti kreditnih institucija na stres i neposredan nadzor poslovanja, osim u
opravdanim okolnostima.

Uvedene su izmjene u klasifikaciji postojećih i novih izloženosti kreditnih institucija. Prema

tome, banke mogu odgoditi obveze plaćanja (moratorij) ili na drugi način restrukturirati
kreditne obveze i odobriti nove kredite za postojeće i nove izloženosti prema svojim urednim
klijentima čije je poslovanje pogođeno pandemijom koronavirusa, a sve s ciljem izbjegavanja
daljnjeg pogoršavanja financijskog stanja klijenata. Moratoriji su bili dostupni samo pravnim
osobama (trgovačkim društvima, obrtima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima) i
fizičkim osobama čije je gospodarsko poslovanje bilo ugroženo ili potpuno osakaćeno zbog
epidemije. Moratorijima je obuhvaćen znatan dio portfelja banaka, a uvjeti za mogućnost
obustave plaćanja kredita nisu bili jasno definirani. Svaka banka je dala svoj model i uvjete,
iako su oni uglavnom bili bazirani na nezaposlenosti, niskim ili nikakvim primanjima te
pravovremenom plaćanju svih dugova. 19

Osim naprezanja odgode plaćanja dugova prema njima, banke su se morale strukturirati
tijekom razdoblja fizičke udaljenosti kako bi pružile online uslugu klijentima i omogućile
podnošenje zahtjeva za moratorij.

Urednim klijentima smatraju se svi oni koji su 31.12.2019. bili klasificirani kao A klijenti.
Banka nije dužna, na temelju činjenice da je moratorij odobren klijentu čije je poslovanje
pogođeno (realiziran je pad prihoda u ožujku 2020. u odnosu na ožujak 2019.) ili će biti
pogođeno (očekivani prihodi za 2020. godinu su niži od planiranih prihoda za 2020. godinu)
pandemijom koronavirusa, taj kredit klasificirati u B-1 ili lošiju rizičnu skupinu. Pritom se na
A klijente odnosi više od 90% ukupnih plasmana kreditnih institucija. Opisanim načinom
klasifikacije plasmana HNB je omogućio donošenje odluke bankama prema kojoj one za
naplatu duga svojih dužnika koji u tri mjeseca, počevši od travnja 2020., ne podmire tri rate
svojih kreditnih obveza, neće pokretati mjere prisilne naplate (ovrhe, instrumente osiguranja).
Također je omogućeno da se kreditne institucije mogu do 30. lipnja 2021. koristiti zaštitnim
slojem likvidnosti, koji je jednak omjeru likvidnih sredstava i neto likvidnosnih odljeva tijekom

19
Rogić Dumančić L., Bogdan Ž., Raguž Krištić I., (2020.): Utjecaj COVID-19 krize na Hrvatsko Gospodarstvo

23
30 dana u iznosu od 100%. U tu je svrhu ublažen zahtjev za održavanjem omjera pokrića
likvidnosti. Navedeno znači da kreditna institucija može privremeno koristiti svoj zaštitni sloj
likvidnosti i time pasti čak i značajno ispod propisane razine LCR-a od 100%, a sve u cilju
osiguravanja likvidnosti sustava. Međutim, u slučaju kada koeficijent likvidnosne pokrivenosti
kreditne institucije padne ili se može opravdano očekivati njegov pad ispod razine od 100 %,
kreditna institucija je dužna o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te bez nepotrebnog
odgađanja dostaviti plan za pravovremenu ponovnu usklađenost s navedenim
koeficijentom.103 Posljednje, bankama je naloženo zadržavanje neto dobiti ostvarene iz
poslovanja u 2019. godini te su privremeno ograničene raspodjele iz kapitala. Na temelju
Odluke HNB-a iz siječnja 2021. sve kreditne institucije ne smiju do 31.12.2021. ili ponovnog
preispitivanja odluke:

• isplatiti dividendu dioničarima ili stvoriti obvezu isplate dividende

• provesti otkup ili kupnju vlastitih dionica ili drugih instrumenata kapitala kreditne institucije
• provesti otplatu iznosa uplaćenih u vezi s instrumentima kapitala

• dodijeliti varijabilne primitke identificiranim radnicima.

3.2.2. Kratkoročni efekti

Učinak ekspanzivne monetarne politike, u kojoj su Vlada i HNB dopuštale bankama dodatno
kreditiranje, ali samo u manjim količinama i to većim dijelom za stambene kredite, rezultirao
je značajnim rastom imovine hrvatskih banaka u 2020. godini. Novac iz depozita rezidenata,
koji se obično usmjerava u likvidne oblike imovine, prvenstveno depozite u HNB-u, također
je potaknuo širenje imovine kreditnih institucija.

Tijekom epidemije, vladino financiranje dobilo je većinu zajmova. U 2020. samo četvrtina
kredita usmjerena je u privatni sektor. Nefinancijskim poduzećima, na primjer, obično se daju
kratkoročni zajmovi za operativna sredstva kao vrsta potpore, ali većina zajmova privatnom
sektoru je usmjerena na stambene kredite.

Zbog neočekivanog pada gospodarske aktivnosti u 2020. godini došlo je do značajnog

smanjenja dostupnosti kredita, odnosno pooštravanja kriterija kreditiranja, kao i smanjenja

24
potražnje za kreditima, uglavnom od strane stanovništva i nefinancijskih poduzeća, a isto tako
obrazac se zadržao u 2021.20

Podaci o kreditnoj aktivnosti banaka tijekom trajanja krize pokazuju da kriza ovoga puta nije
utjecala na njezin pad. Promatra li se stanje ukupnih plasmana u bilancama banaka, stanje
kredita po pojedinim sektorima ili iznos novoodobrenih kredita, podaci pokazuju da su
podbanke zadržale kreditnu aktivnost na razini ili blizu razine prije krize, te da su u U
pojedinim segmentima, poput stambenih kredita stanovništvu, kreditna aktivnost je povećana.

Tako su ukupni plasmani banaka do kraja srpnja 2020. godine iznosili 243,3 milijarde kuna,
što je povećanje od 3,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U istom razdoblju
smanjenje potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima obiteljima nadoknađeno je
porastom ostalih vrsta kredita među istom skupinom dužnika, poput stambenih, koji su u srpnju
2020. porasli za 8,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Krediti odobreni kućanstvima rasli su za 4,1% (135 milijardi kuna na kraju srpnja 2020.),
državi za 11,0% uslijed povećanih potreba za financiranjem manjka u proračunu, a poduzećima
za 4,5% (85,6 milijardi kuna na kraju srpnja 2020.). Mnoga su poduzeća zatražila kredite za
likvidnost kako bi lakše prebrodila zatvaranje gospodarskih aktivnosti u ožujku 2020., stoga su
ti krediti naglo povećani na samom početku pandemije. Bruto novoodobreni krediti
poduzećima u razdoblju ožujak-srpanj 2020. dosegnuli su razinu od 64,4 milijarde kuna, što je
više za 31,2% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Unatoč jakoj kapitaliziranosti banaka i stabilnom trendu rasta depozita i kredita, kriza izazvana
COVID-19 značajno je utjecala na njihovu komercijalnu uspješnost. Dobit u 2020. iznosila je
2,7 milijardi kuna, što je 53,3% manje od dobiti u 2019. To je posljedica smanjenja poslovnih
prihoda i manjim dijelom rasta vrijednosti financijske imovine. Neto prihod od kamata pao je
za 5,7%, a neto prihod od provizija i naknada za 10,5%, na ukupni neto prihod iz poslovanja
od 14,7 milijardi kuna u 2020., 9,9% manje nego u 2019.

Umanjenje vrijednosti imovine poraslo je za 235,3% s 0,8 milijardi kuna u 2019. na 2,7
milijardi kuna u 2020. Kao rezultat toga, vrijednosna usklađenja i rezerviranja čine približno
48% neto rezultata prije rezerviranja. Takve široke mjere rješavaju potencijalne posljedice
situacije s COVID-19, bez obzira na to što je zakon omogućio da krediti pogođeni pandemijom
u kratkom roku ne dovedu automatski do većih rezervacija za gubitke.

20
Ibidem

25
Hrvatske banke ušle su u krizu izazvanu pandemijom COVID-19 s razinom adekvatnosti
kapitala od 23,4% na kraju prvog tromjesečja 2020. godine. Takav omjer hrvatskim je bankama
jamčio trajnost i sposobnost pružanja sigurnosti svojim klijentima, a istovremeno osiguravao i
nastavak kreditne aktivnosti, što bi im omogućilo brži izlazak iz krize. Kao rezultat toga,
tijekom vrhunca sadašnje krize, Hrvati su svoje povjerenje poklonili bankama i kunskim
depozitima. Ukupni depoziti porasli su za više od 6 milijardi kuna između prosinca 2019. i
travnja 2020., na otprilike 217 milijardi kuna, što predstavlja stopu rasta od 7,2% u usporedbi
stanja iz travnja 2020. i 2019. godine.

Zbog vrlo široke monetarne politike Hrvatske, tijekom cijele 2020. godine održavaju se visoke
razine likvidnosti, što ide u prilog nastavku pada kamatnih stopa. Kamatne stope na izvore
sredstava nastavljaju padati, pa su do kraja prosinca 2020. kamatne stope na kunske oročene
depozite smanjene na 0,41%, a na devizne na 0,33%, što se odrazilo i na kontinuirano
smanjenje kamatnih stopa na kredite.

Kamatne stope na nove dugoročne kredite neznatno su porasle, dok su kamatne stope na stanja
kredita nastavile padati kao odgovor na smanjenje referentnih kamatnih stopa. Zbog
popustljive monetarne politike HNB-a, koja je očuvala povoljne uvjete financiranja, blagi
porast premije rizika, na što ukazuje povećanje razlike prinosa između hrvatskih i nerizičnih
(njemačkih) obveznica, za sada se nije prelio na kretanja kamatnih stopa.21

3.2.3. Profitabilnost

Dobit kreditnih institucija prepolovila se tijekom 2020. godine, a profitabilnost bi i u idućem

razdoblju mogla ostati potisnuta. Prema privremenim podacima, u prva tri mjeseca 2021. dobit
se zadržala na sličnoj razini kao i u 2020. godini, ali je porast imovine smanjio profitabilnost
kreditnih institucija. Dobit kreditnih institucija smanjila se zbog pada operativne dobiti uz
istodoban rast troškova ispravaka vrijednosti. Operativna dobit smanjena je zbog slabljenja i
neto kamatnoga (pad od 5,6%) i neto nekamatnoga prihoda (pad neto prihoda od provizija i
naknada za gotovo 19%)12 u razdoblju smanjene ekonomske aktivnosti uz relativnu stabilnost
operativnih troškova. Trošak ispravaka vrijednosti porastao je unatoč izdašnim fiskalnim
potporama gospodarstvu za oko 60% zbog materijalizacije kreditnog rizika koji se odnosio na
neprihodonosne i prihodonosne kredite. Posljedično, prinos na prosječnu imovinu (ROAA)

21
Ibidem

26
smanjen je na 0,6%, a prinos na prosječni kapital na 4,4% (ROAE). 22
Uz nepovoljna
gospodarska kretanja i dugotrajno razdoblje niskih kamatnih stopa, prihodi kreditnih institucija
padaju i zbog promjena strukture bilanci. Pad nenamjenskih gotovinskih kredita stanovništvu,
koji su najizdašniji te čine trećinu svih kamatnih prihoda (i oko pola svih kamatnih prihoda
ostvarenih na kredite stanovništvu), vodeći je strukturni činitelj pada kamatnog prihoda.
Također, u tom se segmentu portfelja relativno snažno materijalizirao kreditni rizik, pa su za
pokrivanje ispravaka vrijednosti tih kredita u 2020. kreditne institucije morale izdvojiti oko
petinu svojega kamatnog prihoda. Strukturne promjene u bilanci kreditnih institucija te
nastavak pada kamatnih stopa nepovoljno djeluju na profitabilnost kreditnih institucija.
Kreditne institucije nastavile su smanjivati troškove na margini, ponajviše pod utjecajem pada
troška izvora, no ovaj je pad usporen. No, kamatne stope na kredite pale su snažnije od
troškova, zbog strukturnih razloga općeg trenda smanjivanja kamatnih stopa kao i rasta
izloženosti državi i većih iznosa stambenih kredita, što je smanjilo profitabilnost kreditnih
institucija .

Uz slabost operativnih prihoda i troškove kreditnog rizika, na profitabilnost i nadalje

nepovoljno utječu pravni rizici. Nakon što je porast broja sudskih sporova u 2019., najvećim
dijelom povezan s kreditima odobrenima uz švicarski franak, rezultirao znatnim povećanjem
rezervacija za troškove sudskih sporova od 1,2 mlrd. kuna, u 2020. troškovi rezervacija za
sudske sporove smanjeni su za oko 82%.

3.2.4. Rizici i slabosti u bankarskom sektoru

Prije svega se najbolje osloniti na procjene Europske središnje banke koja nadzire rad
financijskih institucija na razini EU. ESB je procijenila najveće ranjivosti globalnog
bankarskog sustava, nadzorne prioritete i rizike.

U bankarskom sektoru postoji više različitih vrsta rizika i nužno je uočiti razlike između
sustavnog rizika koji nastaje iz ranjivosti i strukture bankarskog sustava, ili krize koja nestaje
pod utjecajima vanjskih faktora. Ako usporedimo krizu iz 2007. godine i novonastalu krizu
COVID-19, možemo ih klasificirati u dvije različite vrste. Prethodna kriza je bila posljedica
ranjivosti i poremećaja u bankarskom sustavu, dok je Covid-19 kriza uzrok poremećaja u
bankarskom sustavu. Također se na bankarske rizike može gledati kroz mikroekonomski,

22
Ibidem

27
odnosno pojedinačni neuspjeh banaka. Neki od općih rizika u bankarskom sustavvu su kako
slijedi:23

 Kreditni rizik (rizik da dužnik neće u podmiriti svoje novčane obveze, što bi negativno
utjecalo na kvalitetu imovine)
 Tržišni rizik (rizik neočekivanih promjena u cijenama imovine)
 Operativni rizik (rizik da će prijevare, pogreške ili drugi operativni neuspjesi dovesti
do gubitka u vrijednosti imovine)
 Sistemski rizik (rizik nelikvidnosti na cijelom tržištu ili lančano neizvršenje novčanih
obaveza)
 Kamatni rizik (javlja uslijed promjene u kretanjima kamatne stope. Porast kamatne
stope može dovesti do povećanje mjesečnih rata ili anuiteta zajmoprimatelja, što
smanjuje zaradu zajmoprimatelja i povećava mogućnost neizvršenja njegovih obveza
prema banci koja je odobrila kredit. U tim slučajevima banke su suočene sa kamatno
induciranim kreditnim rizikom. U slučaju pada kamatnih stopa banci prijeti opasnost
pokušaja prijevremene otplate )
 Valutni rizik (javlja kod kredita koji su denominirani u stranoj valuti ili kredita s
valutnom klauzulom. Riječ je o kreditima čiji se odobreni iznos veže uz vrijednost
tečaja strane valute, dok se otplata kredita vrši u domaćoj valuti, odnosno u valuti u
kojoj zajmoprimatelj ostvaruje prihode. U slučaju dolaska do promjene u tečaju strane
valute u kojoj je kredit ugovoren dolazi i do promjene u iznosu mjesečnih rata ili
anuiteta zajmoprimatelja. Isto tako, u slučaju dolaska do deprecijacije domaće valute
dolazi i do porasta u troškovima kredita zajmoprimatelja, što rezultira u značajnom
povećanju obveza dužnika prema bankama)
 Moralni hazard (prekomjerno preuzimanje rizika od strane banaka. Povećano
kreditiranje potiče stvaranje balona u cijenama imovina, a kada on pukne, banke
pooštravaju uvjete kreditiranja. Kao rezultat toga javlja se nemogućnost zajmoprimaca
da financiraju investicijske prilike, smanjuje se potrošnja, a gospodarska aktivnosti
slabi)
 Rizik nesolventnosti ( u uvjetima ekonomske nesigurnosti, poremećaj cijena i
vrijednosti robe i kapitala)

23
Ahec-Šonje A. (2002.): Analiza osjetljivosti bankarskog sustava – primjena „signalne metode“, Zagreb

28
  Likvidnosni rizik (nemogućnosti podmirenja obveza u roku dospijeća, zbog
neusklađene ročne strukture izvora sredstava i plasmana. Problem neusklađenosti
ročne strukture pasive i aktive može povećati vjerojatnost povlačenja štediša)

ESB je prezentirala unutarnje i vanjske slabosti bankarskog sustava što se može uočiti na
Tablici 1.24

UNUTARNJE
VANJSKE SLABOSTI
SLABOSTI
slabosti u upravljanju kreditnim rizikom i
njegovu pokriću visoke razine javnog i privatnog duga u
europodručju
strukturno niske razine prihoda i
profitabilnosti

manjkavosti IT sustava višak kapaciteta

slabo unutarnje i strateško upravljanje

cjepkanje regulatornog i pravnog okvira

dugotrajna troškovna neučinkovitost

Tablica 1: Prikaz unutarnjih i vanjskih slabosti bankarskog sustava u Europi

Izvor: Izrada autora na temelju podataka prikupjenih na ESB, (2020.): Nadzor banaka ESB-a: Procjena rizika i
ranjivosti za 2021., (Internet)

24
ESB, (2020.): Nadzor banaka ESB-a: Procjena rizika i ranjivosti za 2021., (Internet), raspoloživo na:
https://www.bankingsupervision.europa.eu/ecb/pub/ra/html/ssm.ra2021~edbbea1f8f.hr.html

29
Zbog postojećih potonjih ranjivosti, banke su izložene rizicima koje je uzrokovala Covid-19
kriza i druga makroekonomska kretanja. ESB je prikazala najveće rizike u sljedećem grafikonu
br.

Slika 1. Prikaz glavnih rizika koji utječu na bankarski sustav Europe

Izvor: Izrada autora na temelju podataka prikupljenih na: ESB, (2020.): Nadzor banaka ESB-a: Procjena rizika i
ranjivosti za 2021., (Internet), raspoloživo na:
https://www.bankingsupervision.europa.eu/ecb/pub/ra/html/ssm.ra2021~edbbea1f8f.hr.html

Očekuje se da će do sredine 2022. razina aktivnosti ostati niža nego prije epidemije, a oporavak
će biti neujednačen među državama i industrijama.

Još jedna velika opasnost za oporavak je intenziviranje geopolitičkih napetosti, posebno onih
potaknutih ponovnim otvaranjem trgovinskih bitaka. Takvi sukobi mogu naštetiti ekonomskim
prognozama i posljedično ugroziti financijske osnove. Trgovinski ratovi i druga geopolitička
pitanja, s druge strane, mogu izazvati brzu ponovnu procjenu premija rizika i ponovnog
određivanja cijena na financijskim tržištima.

Osim toga, kreditni rasponi su se vratili na svoje razine prije pandemije, zbog čega je
visokoprinosni sektor tržišta korporativnih obveznica posebno osjetljiv na potencijalno
ponovno određivanje cijena s obzirom na turobne i maglovite izglede za gospodarstvo. Kao
rezultat toga, nadzor će se i dalje usredotočiti na cijene kreditiranja i kreditni rizik.

30
Pod utjecajem pandemije, usporeno gospodarsko okružje, uzrokovalo je pogoršanje kvalitete
imovine, mada svedeno na manje trajanje i pojedine sektore. Privremene financijske poteškoće
nefinancijskih društava i kućanstava zbog pandemije treba razlikovati od dugotrajnijih
ekonomskih učinaka koji proizlaze iz strukturnih ili dugotrajnijih promjena u realnom
gospodarstvu. Stoga bi se mogla pogoršati kvaliteta kredita nefinancijskim društvima i mogla
bi oslabjeti sposobnost kućanstava da otplate kredite.

U ovakvim okolnostima kreditni rizik je jedan od glavnih problema za bankarski sektor i

nadzorna tijela. Izražene vanjske ranjivosti, primjerice postojano visoki omjeri privatnog
duga i BDP-a25, dodatno pojačavaju mogući negativan utjecaj na banke, koji bi mogao ugroziti
buduću održivost dijela nefinancijskih društava i kućanstava. Dobit nefinancijskih društava u
nekim sektorima naglo se smanjila zbog mjera zatvaranja, zbog čega se povećao rizik od
njihove insolventnosti, posebno u najteže pogođenim sektorima. Istodobno će se kućanstva
izložena tim sektorima vjerojatno suočiti s mogućim pogoršanjem uvjeta na tržištu rada, što bi
moglo utjecati na njihovu sposobnost otplate duga. 26 Također su izglednije korekcije tržišta
nekretnina. Tržišta stambenih nekretnina u europodručju do sada su se pokazala izdržljivima
jer su cijene kuća porasle unatoč naznakama poskupljenja. Nasuprot tome, aktivnost
komercijalnih nekretnina već je dramatično opala.

Banke se moraju pripremiti za povećanje nenaplativih zajmova i, kao minimum, ublažiti učinke
pada koji proizlazi iz privremene prirode programa potpore. Eventualno pogoršanje kvalitete
imovine nakon prestanka mjera potpore moglo bi ugroziti adekvatnost kapitala banaka. Banke
trebaju imati pouzdanu sveobuhvatnu strategiju upravljanja kreditnim rizikom i njegovim
pokrićem. Banke trebaju pouzdan sustav praćenja, koji pravovremeno utvrđuje pogoršanje
kreditne kvalitete, kako bi izdvojile dostatne rezervacije i učinkovito upravljale količinom
pogoršane aktive. Kapitalne pozicije banaka ojačale su i zbog preporuke ECB-a bankama da
privremeno obustave isplatu dividendi u 2020. godini, da se suzdrže od isplate dividende ili ih
ograniče do rujna 2021. godine te da pokažu krajnju umjerenost u odnosu na varijabilne
primitke.

25
EBA, (2020): „The EU banking sec tor: First insights into the Covid- 19 impact „, dostupno na:
https://www.eba.europa.eu/sites/default/documents/files/document_library/Risk%20Analysis%20and%20Dat
a/Risk%20Assessment%20Reports/2020/Thematic%20notes/883986/Thematic%20note%20-
%20Preliminary%20analysis%20of%20impact%20of%20COVID-
19%20on%20EU%20banks%20%E2%80%93%20May%202020.pdf
26
Ibidem

31
U usporedbi s prošlom financijskom krizom, europske su banke na početku krize imale jaču
kapitalnu poziciju i njihova je imovina bila bolje zaštićena. Nadalje, znatan rast izloženosti
banaka domaćem državnom dugu ojačao je vezu između država i banaka, što bi moglo obnoviti
petlju negativne povratne sprege u nekim državama ako se pojave zabrinutosti u pogledu
održivosti javnog duga.

Prihodi od kamata i dalje će biti pod pritiskom jer se kamatne marže smanjuju zbog rastućih
novčanih sredstava ECB-a, učinaka određenih moratorija na kredite i nižih kamatnih stopa u
dugotrajnom okruženju niskih kamatnih stopa. Cikličke poteškoće zbog krize izazvane
pandemijom u bankama prvenstveno uzrokuju rast potrebnih rezervacija. Pandemija također
negativno utječe na njihovu sposobnost generiranja prihoda i ionako niske razine prihoda i
profitabilnosti.

Procjene vrijednosti banaka nisu se u potpunosti oporavile zbog slabih izgleda zarade i
povećanih rizika. Povećao se pritisak na banke da poprave postojeće slabosti, poput viška
kapaciteta i dugoročne troškovne neučinkovitosti.

Sve veće prihvaćanje digitalnih usluga među korisnicima, nametnuto radom na daljinu u
okolnostima pandemije, u kombinaciji s pritiscima za smanjenje troškova, moglo bi pomoći
menadžmentu u promjeni inače krutih struktura troškova i pridonijeti poboljšanoj troškovnoj
učinkovitosti u srednjem roku.

Takvi bi pokušaji mogli imati koristi od općeg trenda digitalizacije internih postupaka. Nadalje,
u srednjoročnom razdoblju tehnologija omogućuje sve veću konkurenciju nebankarskih
organizacija, poput velikih tehnoloških tvrtki, ali također otvara nove ekonomske perspektive.

Banke moraju nastaviti prilagođavati postojeće poslovne modele kako bi potaknule održivost,
budući da su opasnosti od neispunjavanja kratkoročnih ciljeva profitabilnosti porasle. Kao
rezultat toga, jedno od važnih područja na koje je usmjereno praćenje je održivost poslovnih
modela.

ESB-ov tematski pregled IT rizika utvrdio je da su upravljanje IT rizikom i kvaliteta podataka

ključna područja u kojima banke moraju ukloniti nedostatke. U mnogim bankama osnovni
poslovni procesi ovise o sustavima na kraju životnog vijeka, pa su potrebni veliki IT izdaci za
ublažavanje povezanih rizika. Zbog slabog internog upravljanja i slabe kontrole rizika, banke
mogu biti izložene riziku od pranja novca i financiranja terorizma.

32
Snažno interno upravljanje i strateško usmjerenje u bankama ključni su za odgovarajuće
rješavanje poteškoća sadašnje krize.

To uključuje, između ostalog, dugotrajne probleme s agregacijom podataka o riziku i

kvalitetom izvješća, koji ometaju donošenje strateških odluka i odgovarajuće praćenje ključnih
prijetnji tijekom pandemije (npr. kretanja kreditnog rizika i projekcije kapitala).

Banke mogu biti osjetljive na pranje novca i financiranje terorizma zbog neadekvatnog
internog upravljanja i upravljanja rizikom.

ESB komunicira informacije s nadležnim tijelima i uzima u obzir te rizike u svojim kreditnim
ocjenama, između ostalog u sklopu procesa nadzorne provjere i evaluacije te u sklopu procjene
sposobnosti članova upravnih tijela.

Usklađivanje regulatornog i pravnog okvira EU-a i dovršenje bankovne unije ključni su za

povećanje učinkovitosti i otpornosti bankarskog sektora EU-a. Na ovom polju je postignut
značajan napredak, ali još uvijek postoje razlike među zemljama u provedbi nekih propisa EU.
Treći stup bankovne unije, odnosno Europski sustav osiguranja depozita (EDIS), tek treba biti
uspostavljen.

Potrebni su daljnji napori kako bi se poboljšao dizajn EDIS-a i smanjile prepreke

prekograničnim tokovima kapitala i likvidnosti. Potpuna, pravovremena i dosljedna provedba
konačnog paketa reformi Basel III bit će ključna za sprječavanje daljnje fragmentacije
regulatornog i pravnog okvira EU-a. Nadalje, puna, pravovremena i dosljedna provedba
konačnog reformskog paketa Basel III bit će ključna za sprječavanje daljnje fragmentacije
regulatornog i pravnog okvira EU-a.27

Sve banke i regulatorne agencije svjesne su učinaka klimatskih rizika, a od pandemije se sve
više pozornosti pridaje potrebi da se ubrza razvoj upravljanja takvim rizicima i javno obznani
odnos među njima. Budući da su javne politike usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti
i ekološke održivosti gospodarskih operacija u većem opsegu, ekonomski troškovi fizičkih
opasnosti neprestano rastu, dok tranzicijski rizici rastu. Prema novoj studiji koju je objavio
Europski odbor za sistemske rizike, makroekonomski troškovi odgode djelovanja su visoki, a

27
Ibidem

33
banke bi mogle biti pogođene, posebno u scenariju prijelaznog rizika u kojem su mjere za
ublažavanje klimatskih promjena ozbiljno pooštrene.

Zbog povećanja medijske pozornosti na rizike povezane s klimom i povećanog angažmana

tijela na visokoj razini u praćenju takvih rizika, nekoliko je banaka u potpunosti integriralo
klimatski rizik u svoj okvir upravljanja rizikom. Potrebno je puno raditi na promicanju
otvorenosti financijskih tržišta u pogledu ekoloških i klimatskih rizika kojima su institucije
izložene. Institucije još uvijek ne komuniciraju u potpunosti svoje profile rizika za klimatski
rizik.

Sadašnja gospodarska kretanja u Hrvatskoj pogoršavaju se, što se vidi po padu izvoza, posebice
usluga vezanih uz turizam, padu osobne potrošnje kao rezultat sve manjeg povjerenja potrošača
te porastu nezaposlenosti, što je najvidljivije u poslovima povezanim s turistička industrija.
Navedeno može imati veliki utjecaj na prihode, potrošnju i isplativost bankovnih kredita.
Banke će tako biti izložene većem kreditnom riziku, a štetni turistički trendovi koji se
izražavaju kroz pad prihoda i nezaposlenost, pa će se preliti i na cijene nekretnina i vrijednost
kolaterala u bilancama banaka.

Na kvalitetu bankovnog kreditnog portfelja moglo bi utjecati povećano kreditiranje

stanovništva na tržištu nenamjenskih gotovinskih kredita prije početka krize, kao i tekući porast
financiranja stanovanja, potaknut državnim subvencijama. Republika Hrvatska ima znatno veći
postotak takvih kredita u odnosu na druge zemlje članice Europske unije.

Manje kreditiranje kućanstava bilo je u suprotnosti s rastućom korporativnom potražnjom za

kreditima za operativni kapital, restrukturiranje i financiranje ulaganja. Bankovno kreditiranje
kućanstava je smanjeno, ali zbog većih potreba državnog sektora za financiranjem, bankovno
kreditiranje tog sektora je poraslo. Kao rezultat toga, banke su dodatno proširile svoju
izloženost javnom sektoru, što je učinilo hrvatski bankarski sustav vrlo osjetljivim na promjene
u javnom sektoru.28 Struktura hrvatskog bankarstva, koju karakterizira visoka razina
koncentracije, ima potencijal da pogorša sistemski rizik. Moguće je da se početni problemi u
određenim bankama prilično brzo prošire na druge banke u sustavu. Nova pandemija
koronavirusa također je istaknula važnost sistemskog rizika i njegovu ulogu u izazivanju
financijske nestabilnosti. Sistemski rizik još uvijek prožima globalizirani svijet unatoč

28
HNB, (2021): Godišnje izvješće za 2020., raspoloživo na: https://www.hnb.hr/-/godisnje-izvjesce-2020

34
pokušajima brojnih regulatornih tijela da identificiraju i zaustave prijetnje koje bi mogle
uzrokovati široke poremećaje u financijskoj stabilnosti.

3.2.5. Kreditni rizik

Mjere za ublažavanje ekonomskih implikacija pandemije odgodile su prelijevanje

makroekonomskog šoka na bilance kreditnih institucija, ali je udio kredita s povećanim
kreditnim rizikom u 2020. porastao s 14,1% na 20,0%. 11. Porastu manifestiranog kreditnog
rizika najviše su pridonijeli krediti u fazi 2 (prihodujući krediti) čiji je udio porastao sa 7,6%
na 13,2%, ponajviše zbog promjena u portfelju pravnih osoba, dok su loši krediti ostali
nepromijenjeni. Značajan porast izloženosti u fazi 2 najvećim je dijelom posljedica
reklasifikacije izloženosti za koje su izdani moratoriji, što je posebno vidljivo u portfelju
kredita nefinancijskih društava. Hrvatska je među zemljama EU s najvećom stopom moratorija
na kredite. Zabrana kredita nefinancijskim poduzećima i oko 7 posto kredita obiteljima u
Hrvatskoj je dodijeljena sredinom 2020. Pritom su kreditne institucije nešto više od četvrtine
ovih kredita svrstale u fazu 2, što je usporedivo s prosjekom EU. Kreditni rizik je porastao kako
se kreditiranje rizičnijih poslovnih klijenata povećalo u 2020.29

Najveći dio potražnje za kreditima poduzeća u toj je godini dolazio od strane nefinancijskih
poduzeća čija je zarada smanjena za više od 20%, stoga su imala i najveću potrebu za
financiranjem obrtnog kapitala. Istodobno je u tim djelatnostima najviše porastao udio kredita
u fazi 2. Zbog niske početne razine nenaplativih zajmova i izvrsne pokrivenosti prije krize,
apsorpcija dodatnih nenaplativih zajmova bit će olakšana.

Nakon globalne financijske krize, kreditne institucije smanjile su svoj postotak nenaplativih
kredita i proširile svoju pokrivenost. Zajmovi od klijenata čiji je moratoriji završen uglavnom
nisu reklasificirani kao nenaplativi zajmovi, tako da je njihov postotak u ukupnom iznosu ostao
nepromijenjen na 5,4% do kraja 2020. Prodaja potraživanja bila je ključan alat u čišćenju
bilance kreditnih institucija listova tijekom globalne financijske krize. Prodajni poslovi
značajno su smanjeni u 2020. kao posljedica pandemije i privremene obustave procesa prisilne
naplate, iako je otkrivena relativno niska razina nenaplativih kredita.

29
HNB, (2020.): Financijska stabilnost 21, Zagreb, (Internet), raspoloživo na:
https://www.hnb.hr/documents/20182/3393533/h-fs-21.pdf/c28f38eb-4789-ce51-bb7a-e95144e00187

35
Budući trend kvalitete kredita odredit će brzina i intenzitet gospodarskog oporavka, kao i
neizravna potpora nefinancijskim poduzećima. Brži gospodarski i kreditni rast pomogao bi
oporavku kreditnog portfelja. Putanja kvalitete kreditnog portfelja također će biti određena
dinamikom ukidanja subvencija, odnosno izbjegavanjem tzv. cliff efekta. Naglo ukidanje
mjera moglo bi imati ozbiljne posljedice na prihode stanovništva i nefinancijskih poduzeća, a
time i na poslovanje kreditnih institucija. Sve veći udio kredita osiguranih nekretninama
povećava rizike vezane uz potencijalno smanjenje njihove cijene.

S obzirom na to da kolateral nekretnina čini oko 45% kredita privatnom sektoru, pad vrijednosti
nekretnina može povećati troškove kreditnog rizika. Vrijednost kolaterala može potencijalno
pasti kada se materijaliziraju fizičke opasnosti povezane s klimatskim promjenama.

4. FINANCIJSKA ANALIZA POSLOVANJA BANAKA U

GODINAMA PANDEMIJE COVID-19 NA PRIMJERU
HRVATSKE POŠTANSKE BANKE D.D.

Ovo je empirijski dio u rada u kojem se provodi analiza financijskih izvješća tri velike banke
u Hrvatskoj, Hrvatska poštanska banka, Zagrebačka banka i OTP banka od kojih je jedna u
potpunosti u hrvatskom vlasništvu, a druge dvije su u stranom vlasništvu. S obzirom na to da
je fokus rada na promjenama u financijskim izvještajima koje je uzrokovala Covid 19
pandemija, analiza će se provesti putem metode pokazatelja i horizontalne metode. Ključna
stavka horizontalne analize je vrijeme, odnosno kretanje pojedinih elementata financijskih
izvještaja kroz vrijeme, što može ukazati na količinu stabilnosti poslovanja, te tendencije koje
ukazuju na poboljšanje ili pogoršanje poslovanja.Uzet će se dva razdoblja, jedno razdoblje prije
pandemije i jedno tijekom pandemije uslijed pokretanja mjera zatvaranja gospodarstva. Nakon
toga slijedi metoda pokazatelja.

Na kraju slijedi projekcija računa dobiti i gubitka, kako bi se uočili potencijalni trendovi, i kako
će banke nastaviti poslovati nakon krize.

36
 4.1. Horizontalna analiza bilance

U horizontalnoj analizi prikazane su promjene stavki financijskih izvještaja za svaku godinu u odnosu na baznu godinu te su prikazane promjene
izražene u postotku smanjenja ili povećanja.

4.1.1. Hrvatska poštanska banka

Tablica 2. Hrvatska poštanska banka, horizontalna analiza bilance

BILANCA Hrvatske poštanske banke
NAZIV POZICIJE 2019. 2020. 2020.-2019. %

Novac i računi kod banaka 2.771.207 3.648.902 877.695 32%

Obvezna pričuva kod HNB 1.558.207 1.219.157 -339.050 -22%
Krediti i potraživanja od banaka 247.640 379.399 131.759 53%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 634.070 758.106 124.036 20%

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu 4.640.205 4.158.035 -482.170 -10%
dobit
Financijska ulaganja po amortiziranom trošku 4.300 1.975 -2.325 -54%
Krediti i potraživanja od komitenata 13.339.021 14.722.770 1.383.749 10%
Imovina namijenjena prodaji 20.000 / -20.000 -100%
Ulaganja u ovisna društva 5.490 9.761 4.271 78%
Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe 259.531 258.356 -1.175 -5%
Ulaganja u nekretnine 64.899 65.993 1.094 2%
Nematerijalna imovina 109.096 91.039 -18.057 -17%
Neto odgođena porezna imovina 3.839 / -3.839 -100%
Pretplaćeni porez na dobit 2.514 2.639 125 5%
Ostala imovina 113.139 111.635 -1.504 -1%
UKUPNO IMOVINA 23.773.157 25.463.766 1.690.609 7%

37
 OBVEZE
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz RdiG 863 21 -842 -98%
Depoziti banaka 11.216 96.635 85.419 762%
Depoziti komitenata 20.059.494 21.118.434 1.058.940 5%
Uzeti krediti 981.175 1.466.641 485.466 49%
Rezervacije za obveze i troškove 182.595 114.258 -68.337 -37%
Neto odgođena porezna obveza / 23.483 23.483 100%
Obveza za porez na dobit / / 0 0%
Ostale obveze 167.602 171.190 3.588 2%
UKUPNO OBVEZE 21.402.946 22.990.662 1.587.716 7%
KAPITAL I REZERVE
Dionički kapital 1.214.775 1.214.775 0 0%
Vlastite dionice (477) (477) 0 0%
Rezerva za vlastite dionice 4.477 4.477 0 0%
Zakonska rezerva 23.718 30.907 7.189 30%
Ostale rezerve 511.366 576.064 64.698 13%
Rezerva za fer vrijednosti 318.746 242.231 -76.515 -24%
Revalorizacijska rezerva 659 22.744 22.085 3351%
Zadržana dobit 296.947 382.384 85.437 29%
UKUPNO KAPITAL I REZERVE 2.370.212 2.473.104 102.892 4%
UKUPNO PASIVA 23.773.157 25.463.766 1.690.609 7%

Izvor: Službena web stranica Hrvatske poštanske banke, dostupno na: https://www.hpb.hr/hr/financijska-izvjesca/322

38
Iz tablice je vidljivo da su u 2020. godini ukupna aktiva i ukupna pasiva porasle za 7% u odnosu
na 2019. godinu. Nadalje, Imovina u razdoblju krize raste, međutim kvaliteta imovine je upitna.
Razlog je što je poraslo kreditiranje, i to 53% kreditiranje banaka, a 10% kreditiranje
komitenata u 2020. godini. Ovaj rast u 2020. godini u uvjetima pandemije COVID19 se
dogodio nastavno na ekspanzivno monetarno okruženje i mjere Hrvatske narodne banke, čime
je zadržana stabilnost i izrazito visoka kapitaliziranost bankarskog sektora. U skladu s tim,
HPB je ostvarila porast imovine, pri čemu su unutar strukture najviše rasli ponajviše depoziti
kod HNB (32%) i dane kredite i predujmove uz zadržavanje kvalitete imovine konstantnom.
Udio neprihodujućih kredita - NP) nije porastao tijekom krize. Neprihodujući krediti porasli su
u portfelju kredita kućanstvima. Udio NPLova u sektoru nefinancijskih društava se smanjio se
s ponajprije pod utjecajem prodaje neprihodujućih potraživanja. U 2020. godini bilježi se pad
ostale imovine za 1%, uzrokovan padom potraživanja od naknada i provizija, pod utjecajem
smanjene aktivnosti u gospodarstvu. Jedno od izraženijih stavki imovine koje su porasle u
2020. godini je ulaganje u ovisna društva (78%). To je stoga što je banka potraživanja prema
ovisnom društvu HPB Nekretnine pretvorila u kapital istog društva, također zbog utjecaja
pandemije na poslovanje tog oviužsnog društva.

Ukupne obaveze u 2020. u odnosu na baznu godinu su porasle za 7%, od čega su najviše porasle
Financijske obaveze po fer vrijednosti po računu dobiti i gubitka, depoziti banaka (762%), uzeti
krediti (49%) i odgođene porezne obveze.

Ukupni depoziti rasli su za 5,3%, što ima povoljan utjecaj na prosječni trošak izvora.

Značajna ukidanja rezerviranja za obveze (-37%) odnose se na prethodno izdvojena sredstva

za sudske sporove koji se vode protiv Banke, a koji se odnose na pravomoćno okončani spor u
korist Banke tijekom godine.

Revalorizacijska rezerva u iznosu od 22.744 tisuća kuna (2019.:28.767 tisuća kuna), neto od
poreza, proizlazi iz revalorizacije zemljišta i zgrada Banke. U 2020. godini smanjenje na
revalorizacijskoj rezervi iznosi 6.023 tisuća kuna (2019.: povećanje 28.048 tisuća kuna).

39
 4.1.2. Zagrebačka banka

Tablica 3. Zagebačka banka, horizontalna analiza bilance

BILANCA Zgrebačke banke u milijunima kuna 2019. 2020. 2020.- %

2019.
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti 23.138 30.432 7.294 32%
Obvezna pričuva kod HNB 6.317 5.436 -881 -14%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz RdiG 2.041 997 -1.044 -51%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu 11.498 10.211 -1.287 -11%
sveobuhvatnu dobit
Zajmovi i potraživanja od banaka 4.874 5.109 235 5%
Zajmovi i potraživanja od komitenata 66.490 68.740 2.250 3%
Ulaganja u podružnice i pridružena društva 1.537 1.541 4 0%
Ulaganja u nekretnine 60 122 62 103%
Nekretnine i oprema 956 912 -44 -5%
Nematerijalna imovina 221 239 18 8%
Odgođena porezna imovina 385 317 -68 -18%
Preplaćeni porez / 314 314 0%
Dugotrajna imovina i skupine imovine i obveza 69 110 41 59%
namijenjenih prodaji
Ostala imovina 48 49 1 2%
Ukupna imovina 117.634 124.529 6.895 6%
OBVEZE, KAPITAL I REZERVE 0 0%
OBVEZE 0 0%
Tekući računi i depoziti banaka 3.925 5.805 1.880 48%
Tekući računi i depoziti komitenata 93.427 98.618 5.191 6%
Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili 1.447 720 -727 -50%
gubitak
Izdane dužničke vrijednosnice 55 57 2 4%
Rezervacije za obveze i troškove 1.131 1.277 146 13%
Tekuća porezna obveza 263 / -263 -
100%
Ostale obveze 898 1.021 123 14%
UKUPNE OBVEZE 101.146 107.498 6.352 6%
KAPITAL 0 0%
Izdani dionički kapital 6.405 6.405 0 0%
Premija na izdane dionice 3.504 3.503 -1 0%
Trezorske dionice (20) (8) 12 -60%
Ostale rezerve 473 471 -2 0%
Rezerva fer vrijednosti 665 473 -192 -29%
Zadržana dobit 5.461 6.187 726 13%
Ukupni kapital i rezerve 16.488 17.031 543 3%
Ukupne obveze, kapital i rezerve 117.634 124.529 6.895 6%

Izvor: Službena web stranica Zagrebačke banke, dostupno na: https://www.zaba.hr/home/o-

nama/investitori/financijski-izvjestaji-arhiva/2020

40
Novčana sredstva povećala su se za 31% u odnosu na prethodnu godinu, najvjerojatnije zbog
prikupljanja sredstava za aktivnosti koje su planirane. U nastojanju da se poveća likvidnost
bankovnog sustava nakon krize COVID-19, obvezna pričuva u HNB-u smanjena je u 2020.
godini s 12% na 9%. Zajmovi čine većinu financijske imovine po amortiziranom trošku, a neto
izloženost porasla je za 1,5%. Uz potrebu stanovništva za gotovinom u vrijeme krize, uzrok
tome su vjerojatno niže aktivne kamatne stope, odnosno povoljnije okolnosti kreditiranja.
Ukupna imovina u 2020. godini je porasla za gotovo 6% pod utjecajem navedenih promjena
u strukturi. U skladu s trendovima vidljiv je i porast obveza po amortiziranom trošku, najviše
depozita banaka za 48 posto% i depozita komitenata za 6%.

4.1.3. OTP banka

Tablica 4. OTP banka, horizontalna analiza bilance

BILANCA 2019. 2020. 2020.-2019. %

OTP banka

(u milijunima kn)

IMOVINA

Novac i novčani 7.935 7.465 -470 -6%

ekvivalenti, i sredstva
kod HNB

Financijska imovina 420 448 28 7%

po fer vrijednosti
kroz RdiG

Vlasničke 111 87 -24 -22%

vrijednosnice po fer
vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu
dobit

Dužničke 6.094 5.526 -568 -9%

vrijednosnice po fer
vrijednosti kroz

41
ostalu sveobuhvatnu
dobit

Financijska imovina 237 236 -1 0%

koja se mjeri po
amortiziranom
trošku

Zajmovi i 851 334 -517 -61%

potraživanja od
banaka

Zajmovi i 26.971 29.622 2.651 10%

potraživanja od
komitenata

Ulaganja u 365 313 -52 -14%

podružnice i
pridružena društva

Ulaganja u 63 63 0 0%
nekretnine

Nekretnine i oprema 394 335 -59 -15%

Nematerijalna 182 127 -55 -30%

imovina

Odgođena porezna 29 75 46 159%

imovina

Imovina s pravom 175 174 -1 -1%

korištenja

Preplaćeni porez / 10 10 0%

Dugotrajna imovina i 1 84 83 8300%

skupine imovine i
obveza namijenjenih
prodaji

Ostala imovina 136 207 71 52%

Ukupna imovina 43.964 45.126 1.162 3%

OBVEZE, KAPITAL
I REZERVE

42
OBVEZE

Tekući računi i 1.809 2.520 711 39%

depoziti banaka

Tekući računi i 33.551 34.070 519 2%

depoziti komitenata

Financijske obveze po 31 122 91 294%

fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak

Ostala pozajmljena 1.112 979 -133 -12%

sredstva

Rezervacije za obveze 484 486 2 0%

i troškove

Tekuća porezna 145 / -145 -100%

obveza

Obveze po osnovi 179 180 1 1%

najma MSFI 16

Ostale obveze 456 352 -104 -23%

UKUPNE OBVEZE 37.767 38.709 942 2%

KAPITAL

Izdani dionički 3.994 3.994 0 0%

kapital

Premija na izdane 171 171 0 0%

dionice

Zakonske rezerve 399 399 0 0%

Ostale rezerve 109 109 0 0%

Rezerva fer 210 171 -39 -19%

vrijednosti

Zadržana dobit 1.314 1.573 259 20%

Ukupni kapital i 6.197 6.417 220 4%

rezerve

43
 Ukupne obveze, 43.964 45.126 1.162 3%
kapital i rezerve

Izvor: Službena stranica OTP banke, dostupno na: https://www.otpbanka.hr/o-nama/godisnja-izvjesca

Stanje novca na računu banke se u 2020. godini smanjilo za 6% u odnosu na baznu godinu.
Zajmovi i potraživanja od banaka su se smanjili, dok su plasirana sredstva komitentima porasla
10%. Porast ove pozicije, koji možemo također objasniti nižim kamatnim stopama na kredite,
uzrokovao je ukupan porast aktive 2,5%. Obveze prema drugim bankama povećale su se kao i
obveze prema komitentima (primljeni depoziti). Rast stavke depozita uzrokovan je u prvom
redu rastom depozita po viđenju od stanovništva, dok su oročeni depoziti blago smanjeni u
odnosu na 2019. Depoziti pravnih osoba porasli su oko 2% u odnosu na 2019.

4.1.4. Privredna banka Zagreb

Tablica 5. PBZ, horizontalna analiza bilance

Naziv pozicije 2019. 2020. 2020.-2019. %

Novčana sredstva, novčana 16.872.836.921 21.426.633.011 4.553.796.090 27%

potraživanja od središnjih banaka i
ostali depoziti po viđenju
Novac u blagajni 1.909.038.462 2.162.927.936 253.889.474 13%
Novčana potraživanja od središnjih 14.663.697.792 18.796.551.036 4.132.853.244 28%
banaka
Ostali depoziti po viđenju 300.100.667 467.154.039 167.053.372 56%
Financijska imovina koja se drži 1.421.563.667 1.269.852.764 -151.710.903 -11%
radi trgovanja
Izvedenice 5.809.287 561.080 -5.248.207 -90%
Vlasnički instrumenti 0 0 0
Dužnički vrijednosni papiri 1.415.754.380 1.269.291.684 -146.462.696 -10%

44
 Krediti i predujmovi 0 0 0
Financijska imovina kojom se ne 33.689.942 73.227.959 39.538.017 117%
trguje koja se obvezno mjeri po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Financijska imovina po fer 8.153.161.894 8.742.719.398 589.557.504 7%
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
Vlasnički instrumenti 79.929.005 55.494.588 -24.434.417 -31%
Dužnički vrijednosni papiri 8.073.232.889 8.687.224.810 613.991.921 8%
Krediti i predujmovi 0 0 0
Financijska imovina po 57.469.443.835 61.000.131.169 3.530.687.334 6%
amortiziranom trošku
Dužnički vrijednosni papiri 504.717.357 429.375.417 -75.341.940 -15%
Krediti i predujmovi 56.964.726.478 60.570.755.752 3.606.029.274 6%
Ulaganja u društva kćeri, 1.961.732.229 1.961.732.229 0 0%
zajedničke pothvate i pridružena
društva
Materijalna imovina 977.522.816 1.063.748.229 86.225.413 9%
Nematerijalna imovina 264.159.469 205.545.768 -58.613.701 -22%
Porezna imovina 89.607.951 82.836.340 -6.771.611 -8%
Ostala imovina 194.078.976 128.347.226 -65.731.750 -34%
Dugotrajna imovina i grupe za 59.825.168 13.169.495 -46.655.673 -78%
otuđenje klasificirane kao
namijenjene za prodaju
Ukupna imovina 87.497.622.868 95.967.943.588 8.470.320.720 10%
Financijske obveze koje se drže radi 2.165.572 24.948.621 22.783.049 1052%
trgovanja
Financijske obveze mjerene po 71.103.391.160 78.956.481.338 7.853.090.178 11%
amortiziranom trošku
Depoziti 70.761.636.394 78.614.196.645 7.852.560.251 11%
Ostale financijske obveze 341.754.766 342.284.693 529.927 0%
Rezervacije 499.298.591 524.088.172 24.789.581 5%
Porezne obveze 95.250.245 37.750.069 -57.500.176 -60%
Ostale obveze 1.136.260.074 873.069.679 -263.190.395 -23%
Ukupne obveze 72.836.365.642 80.416.337.879 7.579.972.237 10%
Temeljni kapital 1.907.476.900 1.907.476.900 0 0%
Premija na dionice 1.569.599.850 1.569.599.850 0 0%
Akumulirana ostala sveobuhvatna 69.611.346 23.788.812 -45.822.534 -66%
dobit
Zadržana dobit 8.944.400.092 10.868.075.971 1.923.675.879 22%

45
 Revalorizacijske rezerve 91.872.025 160.804.220 68.932.195 75%
Ostale rezerve 274.706.317 272.731.923 -1.974.394 -1%
Trezorske dionice -76.000.661 -67.863.571 8.137.090 -11%
Dobit ili gubitak koji pripadaju 1.879.591.357 816.991.604 -1.062.599.753 -57%
vlasnicima matičnog društva
Ukupno kapital 14.661.257.226 15.551.605.709 890.348.483 6%
Ukupno obveze i kapital 87.497.622.868 95.967.943.588 8.470.320.720 10%

Izvor: Službena web stranica PBZ banke: https://www.pbz.hr/gradjani/financial-reports/2019.html

Novac i tekući računi imaju 27% veći iznos do kraja 2020. godine. Sredstva kod HNB-a su
smanjena kao rezultat ranije zabilježene korekcije u postotku sredstava koja se moraju držati.
30
Prema podacima HNB-a, postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve na dan 31.
prosinca 2020. iznosio je 70 posto, a preostalih 30 posto držalo se u obliku ostalih likvidnih
potraživanja. To uključuje i dio devizne obvezne pričuve koji se mora držati u kunama. U 2020.
godini nije bilo promjena u pristupu raspodjeli ovih sredstava. Krediti i predujmovi
potrošačima porasli su za oko 6%, što se može objasniti većim brojem kredita dostupnih uz
niže kamatne stope. Struktura depozita se promijenila, a depoziti po viđenju su porasli u odnosu
na 2019. Oročeni depoziti su pali za oko 5% jer su kamate klijentima niske.

4.1.5. Erste&Steiermarkische banka

Tablica 6. Erste&Steiermarkische banka, horizontalna analiza bilance

BILANCA Erste banke u milijunima kuna 2019. 2020. 2020.- %
2019.
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti 4.339 7.947 3.608 83%
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja 226 162 -64 -28%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz RdiG kojom se ne 25 69 44 176%
trguje
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu 9.961 10.704 743 7%
sveobuhvatnu dobit

30
HNB, (2020): HNB prilagodio regulatorni okvir održavanju likvidnosti gospodarstva i građana u krizi
pandemije koronavirusa
https://www.hnb.hr/-/hnb-prilagodio-regulatorni-okvir-odrzavanju-likvidnosti-gospodarstva-i-gra-ana-u-krizi-
pandemije-koronavirusa

46
 Financijska imovina po amortiziranom trošku 46.817 51.322 4.505 10%
1. od čega zadržano kao kolateral 25 816 791 3164%
2. Dužnički vrijednosni papiri 1.464 2.180 716 49%
3. Krediti I predujmovi kreditnim institucijama 4.260 3.968 -292 -7%
4. Krediti I predujmovi klijentima 41.093 45.174 4.081 10%
Nekretnine i oprema 803 810 7 1%
Ulaganja u nekretnine 3 2 -1 -33%
Nematerijalna imovina 121 135 14 12%
Ulaganja u ovisna društva 989 891 -98 -10%
Ulaganja u zajedničke pothvate I pridružena društva 38 38 0 0%
Tekuća porezna imovina 0 112 112 /
Odgođena porezna imovina 75 110 35 47%
Potraživanja od kupaca I ostala potraživanja 188 596 408 217%
Ostala imovina 356 318 -38 -11%
Ukupna imovina 63.941 82.469 18.528 29%
OBVEZE, KAPITAL I REZERVE
OBVEZE
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja 36 106 70 194%
Financijske obveze koje se vrednuju po amortiziranom trošku 54.529 63.302 8.773 16%
1. Tekući računi i depoziti banaka 5.275 5.209 -66 -1%
2. Tekući računi i depoziti komitenata 48.455 57.253 8.798 18%
Obveze za najam 105 102 -3 -3%
Rezerviranja 453 545 92 20%
Tekuće porezne obveze 8 0 -8 -100%
Ostale obveze 427 424 -3 -1%
UKUPNE OBVEZE 55.558 64.479 8.921 16%
KAPITAL
Temeljni kapital 1.698 1.698 0 0%
Kapitalne rezerve vi kapitalna dobit 1.886 1.886 0 0%
Zadržana dobit 4.485 4.811 326 7%
Ostale rezerve 314 342 28 9%
Kapital raspoloživ vlasniku 8.383 8.737 354 4%
Ukupni kapital i rezerve 8.383 8.737 354 4%
Ukupne obveze, kapital i rezerve 63.941 73.216 9.275 15%

Izvor: Službena web stranice Erste banke, dostupno na: https://www.erstebank.hr/hr/o-nama/financijska-izvjesca

Najveći rast stavki bilance bilježi se u području novca, i to za 83%, od čega najviše rastu novac
u blagajni i sredstva kod HNB. Ukupni krediti klijentima porasli su za 10% u odnosu na

47
prethodnu godinu, od čega krediti građanstvu bilježe rast najviše u području stambenog
kreditiranja i to pod utjecajem mjera države. Kreditiranje ostatka gospodarstva povećalo se
najviše zbog pada gospodarske aktivnosti. Depoziti klijenata su porasli za 18%, ali oročena
štednja bilježi pad zbog niskih kamatnih stopa.

Raste i stavka financijskih obveza koje se drže radi trgovanja za 194%, najviše u obliku
derivativa koji služe za održavanje likvidnosti.

4.2. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Slijedi horizontalna analiza računa dobiti i gubitka u promatram razdoblju, a nakon tablica
objašnjene su neke od najznačajnijih promjena koje su se dogodile u navedenom izvještaju.

4.2.1. Hrvatska poštanska banka

Tablica 7. HPB, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

RAČUN DOBITI IGUBITKA Hrvatske poštanske banke

(u milijunima kuna)

PRIHODI u '000 kn 2019. 2020. 2020.- %

2019.
Prihod od kamata i slični prihodi 600.840 585.564 - -3%
15.276
Rashod od kamata i sl (64.871) (48.229) 16.642 -26%
Neto prihod od kamata 535.969 537.335 1.366 0%
Prihod od naknada i provizija 527.494 450.156 - -15%
77.338
Rashod od naknada i provizija (327.852) (273.889) 53.963 -16%
Neto prihod od naknada i provizija 199.642 176.267 - -12%
23.375
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer 38.096 (16.369) - -
vrijednosti kroz RdiG 54.465 143
%
Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po FV kroz 5.158 35.036 29.878 579
ostatalu sveobuhvatnu dobit/raspoloživih za prodaju %
Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja stranim valutama 50.234 54.812 4.578 9%
Ostali prihodi iz poslovanja 4.748 12.016 7.268 153
%
Prihod od trgovanja i ostali prihodi 98.235 85.496 - -13%
12.739
Prihod iz poslovanja 833.846 799.097 - -4%
34.749

48
 RASHODI 0 0%
Opći i administrativi troškovi (455.031) (433.877) 21.154 -5%
Amortizacija (75.880) (75.816) 64 0%
Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od (163.110) (121.364) 41.746 -26%
komitenata i ostale imovine
Rezerviranja za obveze i troškove (64.758) 58.910 123.66 -
8 191
%
Troškovi poslovanja (738.778) (572.147) 166.63 -23%
1
DOBIT PRIJE POREZA 95.068 226.950 131.88 139
2 %
Porezni trošak 48.704 (44.888) - -
93.592 192
%
DOBIT ZA GODINU 143.773 182.062 38.289 27%

Izvor: Službena web stranica Hrvatsk poštanske banke, dostupno na: https://www.hpb.hr/hr/financijska-
izvjesca/322

Poslovni prihodi u 2020. iznose 799 milijuna kuna, manji su za 35 milijuna kuna odnosno za
4% u odnosu na baznu godinu. Neto prihod od kamata iznosi 537,3 milijuna kuna, u povećanju
od od 1,3 milijuna kuna najvećim dijelom je uzrokovano smanjenjem depozita komitenata i
više plasiranih kredita građanstvu, u skladu s tržišnim kretanjima. Neto prihod od provizija i
naknada iznosi 176,2 milijuna kuna, u odnosu na prošlu godinu je smanjen za 12%, radi
smanjenog transakcijskog prometa i korištenja ostalih usluga banaka uzrokovanog Covid-19
pandemijom. Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznose 85,5 milijuna kuna, manji
su za 12,7 milijuna kuna odnosno 13%, a glavni uzrok pada je smanjnje prihoda od dividendi
i stagnacija trgovanja. Troškovi poslovanja iznose 572 milijuna kuna, pali su za 166,6 milijuna
kuna odnosno 23%. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja veći su zbog rasta
kreditnog rizika zbog COVID-19 krize.

4.2.2. Zagrebačka banka

Tablica 8. Zagrebačka banka, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka Zagrebačka banka 2019. 2020. 2020.- %

2019.
Prihodi od kamata 3.150 2.734 -416 -13%

49
 Rashod od kamata (407) (334) 73 -18%
Neto prihod od kamata 2.743 2.400 -343 -13%
Prihod od naknada i provizija 1.305 1.148 -157 -12%
Rashod od naknada i provizija (228) (192) 36 -16%
Neto prihod od naknada i provizija 1.077 956 -121 -11%
Prihod od dividendi 337 71 -266 -79%
Neto dobici i gubici od financijskih instrumenata po fer 429 105 -324 -76%
vrijednosti kroz dobit i gubitak i rezultat od kupoprodaje valuta
i tečajnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i
obveza
Neto dobici i gubici od prestanka priznavanja financijske 45 99 54 120%
imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Ostali poslovni prihodi 39 26 -13 -33%
Ostali poslovni rashodi (257) (42) 215 -84%
Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi 593 259 -334 -56%
Poslovni prihodi 4.413 3.615 -798 -18%
Amortizacija (210) (194) 16 -8%
Ostali troškovi poslovanja (1.409) (1.360) 49 -3%
Troškovi poslovanja (1.619) (1.554) 65 -4%
Troškovi doprinosa u sanacijski fond i osiguranja štednih uloga (204) (205) -1 0%
Dobit prije umanjenja vrijednosti i ostalih rezerviranja 2.590 1.856 -734 -28%
Gubici od umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata (328) (711) -383 117%
Ostali gubici od umanjenja vrijednosti i rezerviranja (433) (251) 182 -42%
Ukupni gubici od umanjenja vrijednosti i rezerviranja (761) (962) -201 26%
Dobit prije poreza 1.829 894 -935 -51%
Porez na dobit (267) (159) 108 -40%
Dobit za godinu 1.562 735 -827 -53%
0 0%
Osnovna i razrijeđena zarada po dionici 4,88 2,30 -3 -53%

Izvor: Službena web stranica Zagrebačke banke, dostupno na: https://www.zaba.hr/home/o-

nama/investitori/financijski-izvjestaji-arhiva/2020

Prihodi od naknada i provizija imaju najmanji pad od svih prihoda u odnosu na 2019., unatoč
tome što su ciljani mjerama za održavanje stabilnosti gospodarstva koje je donijela epidemija
COVID-19. Razlog tome može biti povećanje sadašnjih naknada ili uvođenje novih naknada,
poput one za držanje veće količine novca na računima u obliku depozita. Tijekom krize
operativni su rashodi pali za 4%, što je relativno mali godišnji pad. Banke su morale uložiti
mnogo novca čak i ako su radile na smanjenju operativnih troškova u budućnosti kako bi mogle
brzo odgovoriti na promjenjive tržišne uvjete.

Kao rezultat očekivanog rasta NPL plasmana, troškovi rezerviranja za gubitke porasli su za čak
26%. Za očekivati je rast rezervacijskih naknada tijekom godine zbog nelikvidnosti poduzeća

50
i neizvjesnosti zapošljavanja u hotelskom (ali i ostalim) sektoru. Time se banka osigurala od
mogućih gubitaka zbog nedostatka pokrića u obliku postojećeg kolaterala.

Zarada Zagrebačke banke pala je za više od 53 posto u odnosu na 2019. godinu pod utjecajem
krize.

4.2.3. OTP banka

Tablica 9. OTP banka, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka OTP banke u 2019. 2020. 2020.-2019. %

milijunima kuna
PRIHODI
Prihodi od kamata 1.265 1.198 -67 -5%
Rashodi od kamata (73) (45) 28 -38%
Neto prihod od kamata 1.192 1.153 -39 -3%
Prihodi od naknada i provizija 493 426 -67 -14%
Rashodi od naknada i provizija (115) (97) 18 -16%
Neto prihod od naknada i provizija 378 329 -49 -13%
Neto dobici i gubici od vrednovanja (131) (25) 106 -81%
financijske imovine koja se mjeri kroz
dobit ili gubitak
Neto dobici ili gubici od financijske / 8 8 0%
imovine koja se mjeri kroz ostalu i
sveobuhvatnu dobit
Neto dobici od trgovanja i 156 239 83 53%
preračunavanja monetarne imovine i
obveza
Ostali poslovni prihodi 46 36 -10 -22%
Neto prihodi od trgovanja i ostali 71 258 187 263%
prihodi
Dobit prije umanjenja vrijednosti i 1.641 1.740 99 6%
operativnih troškova
Ostali troškovi poslovanja (461) (369) 92 -20%
Troškovi amortizacije (171) (159) 12 -7%
Troškovi zaposlenika (416) (420) -4 1%
Neto (gubici)/dobici uslijed umanjenja i 121 (484) -605 -500%
rezerviranja
Dobit prije poreza 714 308 -406 -57%
Porez na dobit (135) (57) 78 -58%
Dobit za godinu 579 251 -328 -57%
0 0%
Osnovna i razrijeđena zarada po dionici 29,01 12,56 -16 -57%

Izvor: Službena web stranica OTP banke, dostupno na: https://www.otpbanka.hr/o-nama/godisnja-izvjesca

51
Neto prihod od kamata OTP banke manji je za 5% u odnosu na 2019. godinu. U odnosu na
2019. neto prihod od provizija i naknada pao je za oko 13%. Obrazloženje je prije svega manja
gospodarska aktivnost u 2020. godini. Izvedeni financijski proizvodi omogućuju banci
prijenos, prilagodbu ili smanjenje izloženosti valuti i/ili kamatnim stopama.

Kako bi smanjila rizik od promjene kamatnih stopa, banka ugovara i kamatne swapove. Ovi
neto (gubici)/dobici) se odnose na financijsku imovinu procijenjenu po dobiti ili gubitku, koja
je imala manje gubitke nego u 2019. Unatoč činjenici da je epidemija COVID-19 imala utjecaja
na tržišta kapitala, banka je instrumentima rukovala na takav način da su gubici smanjeni.

192 milijuna HRK neto gubitaka može se pripisati umanjenju vrijednosti/rezerviranja za

prihodne plasmane s odgodom otplate koji su kategorizirani u Fazi 1 i 2. Ukupna godišnja dobit
manja je za 130% u odnosu na prethodnu godinu.

4.2.4. Privredna banka Zagreb

Tablica 10. Privredna banka Zagreb, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka Privredne banke Zagreb

2019. 2020. 2020.-2019. %

Kamatni prihodi 2.344.352.885 2.165.729.196 -178.623.689 -8%

(Kamatni rashodi) 189.070.661 141.861.618 -47.209.043 -25%
Prihodi od dividende 692.200.731 39.655.227 -652.545.504 -94%
Prihodi od naknada i provizija 992.480.172 905.834.038 -86.646.134 -9%
(Rashodi od naknada i provizija) 315.568.242 207.828.964 -107.739.278 -34%
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku 50.176.914 68.518.932 18.342.018 37%
priznavanja financijske imovine i
financijskih obveza koje nisu
mjerene po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak, neto
Dobici ili ( – ) gubici po 309.148.331 203.009.392 -106.138.939 -34%
financijskoj imovini i financijskim

52
obvezama koje se drže radi
trgovanja, neto
Dobici ili gubici po financijskoj 54.994.397 13.443.275 -41.551.122 -76%
imovini kojom se ne trguje koja se
obvezno mjeri po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak, neto
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) -6.957.006 -13.858.721 -6.901.715 99%
gubitak], neto
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku -712.863 778.051 1.490.914 -209%
priznavanja nefinancijske imovine,
neto
Ostali prihodi iz poslovanja 72.663.293 55.331.558 -17.331.735 -24%
(Ostali rashodi iz poslovanja) 220.882.037 131.189.880 -89.692.157 -41%
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto 3.782.825.914 2.957.560.486 -825.265.428 -22%
(Administrativni rashodi) 1.021.231.383 1.165.604.623 144.373.240 14%
(Doprinosi u novcu sanacijskim 147.979.339 143.394.410 -4.584.929 -3%
odborima i sustavima osiguranja
depozita)
(Amortizacija) 173.776.361 175.052.089 1.275.728 1%
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, -6.113.914 -1.148.349 4.965.565 -81%
neto
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje 42.218.411 1.315.150 -40.903.261 -97%
rezervacija)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) 234.557.100 440.324.983 205.767.883 88%
ukidanje umanjenja vrijednosti po
financijskoj imovini koja nije
mjerena po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) 8.460.276 20.634.421 12.174.145 144%
ukidanje umanjenja vrijednosti po
nefinancijskoj imovini)
Dobit ili ( – ) gubitak od dugotrajne -2.983.382 23.944.837 26.928.219 -903%
imovine i grupe za otuđenje
klasificirane kao namijenjene za
prodaju koje nisu kvalificirane kao
poslovanje koje se neće nastaviti
Dobit ili ( – ) gubitak prije 2.145.505.748 1.034.031.298 -1.111.474.450 -52%
oporezivanja iz poslovanja koje će
se nastaviti

53
 (Porezni rashodi ili ( – ) prihodi 265.914.391 217.039.693 -48.874.698 -18%
povezani s dobiti ili gubitkom iz
poslovanja koje će se nastaviti)
Dobit ili gubitak nakon 1.879.591.357 816.991.605 -1.062.599.752 -57%
oporezivanja iz poslovanja koje će
se nastaviti
Dobit ili gubitak tekuće godine 1.879.591.357 816.991.605 -1.062.599.752 -57%
Pripada vlasnicima matičnog 1.879.591.357 816.991.605 -1.062.599.752 -57%
društva

Izvor: Službena web stranica Privredne banke Zagreb, dostupno na: https://www.pbz.hr/gradjani/financial-
reports/2019.html

Račun dobiti i gubitka na konsolidiranoj i nekonsolidiranoj razini pokazuje pad prihoda od

kamata. U usporedbi s 2019., na razini banaka pale su za 9%. Trend pada kamata i moratorij
utjecali su na PBZ na isti način kao i na Zagrebačku banku, stoga se promjene mogu pripisati
istim poslovnim i gospodarskim kretanjima. Promatrajući petogodišnja kretanja, smanjenje
pasivne kamatne stope također je bilo pokretač rashoda za kamate. Nekamatni prihodi (naknade
i provizije) također su u padu. Provizije i naknade pale su u području kartičarske industrije.
Obrazloženje za to su smanjene međubankarske naknade i korištenje POS uređaja tijekom
karantene.

Isto vrijedi i za nekamatne prihode, a najveće smanjenje bilježe platni promet i kartična
aktivnost. U 2020. godini došlo je do smanjenja neto gubitaka od 37% koji se mogu pripisati
umanjenju vrijednosti zajmova i predujmova klijenata. Očekivanja banke da će u budućnosti
biti više klijenata u kategoriji "default" dovela su do ovog smanjenja, koje je u potpunosti
rezultat porasta NPL plasmana. Unatoč relativno blagom padu troškova osoblja, oni pokazuju
tendenciju optimizacije troškova koja se provodi tijekom cijele krize. PBZ banka je do kraja
2020. godine ostvarila 817 milijuna kuna dobiti, što je 57 posto manje u odnosu na 2019.
godinu.

54
 4.2.5. Erste&Steiermarkische banka

Tablica 11. Erste banka, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka Erste banka

u milijunima kuna
2019. 2020. 2020.-2019. %

Kamatni prihodi 1.889 1.859 -30 -2%

(Kamatni rashodi) 276 221 -55 -20%
Prihodi od dividende 69 11 -58 -84%
Prihodi od naknada i provizija 690 597 -93 -13%
(Rashodi od naknada i provizija) 186 164 -22 -12%
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku / / 0 0%
priznavanja financijske imovine i
financijskih obveza koje nisu
mjerene po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak, neto
Dobici ili ( – ) gubici po 211 192 -19 -9%
financijskoj imovini i financijskim
obvezama koje se drže radi
trgovanja, neto
Dobici ili gubici po financijskoj 3 (18) -21 -700%
imovini kojom se ne trguje koja se
obvezno mjeri po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak, neto
Tečajne razlike [dobit ili ( – ) 17 19 2 12%
gubitak], neto
Dobici ili ( – ) gubici po prestanku 23 (3) -26 -113%
priznavanja nefinancijske imovine,
neto

55
 Ostali prihodi iz poslovanja 33 31 -2 -6%
(Ostali rashodi iz poslovanja) 28 32 4 14%
Ukupno prihodi iz poslovanja, neto 2.445 2.271 -174 -7%
(Administrativni rashodi) 961 930 -31 -3%
(Doprinosi u novcu sanacijskim 93 121 28 30%
odborima i sustavima osiguranja
depozita)
(Amortizacija) 114 131 17 15%
Dobici ili ( – ) gubici zbog promjena, (1) (30) -29 2900%
neto
(Rezervacije ili ( – ) ukidanje 361 147 -214 -59%
rezervacija)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) 30 511 481 1603%
ukidanje umanjenja vrijednosti po
financijskoj imovini koja nije
mjerena po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak)
(Umanjenje vrijednosti ili ( – ) 11 17 6 55%
ukidanje umanjenja vrijednosti po
nefinancijskoj imovini)
Dobit ili ( – ) gubitak prije 919 384 -535 -58%
oporezivanja iz poslovanja koje će
se nastaviti
(Porezni rashodi ili ( – ) prihodi 166 (6) -172 -104%
povezani s dobiti ili gubitkom iz
poslovanja koje će se nastaviti)
Dobit ili gubitak tekuće godine 753 390 -363 -48%

Izvor: Službena web stranica Erste banke, dostupno na: https://www.erstebank.hr/hr/o-nama/financijska-izvjesca

Nekonsolidirano financijsko izvješće, koje uključuje rezultate Erste&Steiermärkische Bank dd

bez podružnica, pokazuje da je neto dobit banke u 2020. godini iznosila 389,5 milijuna kuna,
48,2 posto manje od 752,5 milijuna kuna godinu ranije. Utjecaj trenutne situacije povezane s
pandemijom koronavirusa na cjelokupno gospodarstvo u izvještaju računa dobiti i gubitka
Erste banke najviše se odrazio na na gubitak neto dobiti i veće troškove rezervacije.

Neto prihod od kamata pao je za 2% posto u 2020. godini. Istodobno, neto prihod od naknada
i provizija pao je za 13% na 433,0 milijuna kuna u 2020. godini.

56
 4.3. Analiza pomoću pokazatelja

Kao što je navedeno ranije, financijski pokazatelji pomažu pri formiranju cjelovitu sliku
poslovanja poduzeća. U nastavku su analizirani neki od pokazatelja odnosa u bilanci banke,
pokazatelja odnosa u računu dobiti i gubitka banke, pokazatelja profitabilnosti i investiranja
banke za pet najvećih banaka u Hrvatskoj u razdoblju 2019. i 2020. koje je obilježilo poslovanje
u gospodarski nepovoljnim uvjetima koje je uzrokovala Covid-19 pandemija.

4.3.1. Pokazatelji odnosa u bilanci

Tablica 12. Pokazatelji odnosa u bilanci

57
 Pokazatelji Pokazatelji zaduženosti Pokazatelji ulaganja
likvidnosti u fiksnu imovinu
Odnos Odnos Odnos Odnos Stupanj Koeficijent Koeficije
danih kratkoročne kapitala i obveza i samo - ulaganja u nt
kredita i aktive i ukupne ukupne financira fiksnu ulaganja
primljeni ukupnih aktive aktive nja imovinu u fiksnu
h depozita kredita klijenata imovinu i
udjele
dani kratkoročna kapital/ukup ukupne komercij fiksna (Fiksna
krediti/pri aktiva/ukupn na aktiva obveze/ukup alna imovina/kapi imovina +
mljeni i dani krediti na aktiva aktiva/ko tal udjeli)/ka
depoziti mercijaln pital
a pasiva
2019. 0,65 0,68 0,10 0,90 0,97 0,18 0,19
Hrvatska
poštanska 2020. 0,71 0,71 0,10 0,90 0,99 0,17 0,19
banka

Zagrebačk 2019. 0,73 0,67 0,14 0,86 0,87 0,07 0,17

a banka
2020. 0,71 0,73 0,14 0,86 0,85 0,07 0,16
Otp banka 2019. 0,78 0,67 0,14 0,86 0,95 0,10 0,16

2020. 0,82 0,65 0,14 0,86 0,96 0,08 0,13

Privredna 2019. 0,77 0,79 0,17 0,83 0,92 0,12 0,12

Banka
Zagreb 2020. 0,75 0,81 0,16 0,84 0,85 0,12 0,12

Erste & 2019. 0,84 0,71 0,13 0,87 1,03 0,11 0,23
Steiermark
ische bank 2020. 0,73 0,73 0,11 0,78 0,99 0,11 0,21

Izvor: Izradila autorica prema podacima iz službenih financijskih izvještaja

Sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze mjeri se pokazateljima likvidnosti.

Imovina je likvidnija ako se može unovčiti brzo i s minimalnim gubitkom vrijednosti, dok
imovina kojoj je potrebno više vremena za isplatu gubi više vrijednosti i manje je likvidna, ako
ne i nelikvidna. Na temelju izračunatih pokazatelja likvidnosti mogu se odlučivati o podmirenju
obveza, poput onih prema vjerovnicima, dobavljačima, državi i drugima. Relevantnost
pokazatelja likvidnosti i solventnosti posebno dolazi do izražaja u vrijeme krize i opće
nelikvidnosti, što uzrokuje izazove u poslovanju gospodarskih subjekata.

Omjer danih kredita i primljenih depozita jednostavna je mjera likvidnosti banke. Pokazatelj
manji od 1 znači da je banka kredite izdala s novcem prikupljenim od depozita, te pokazuje
dobro poslovanje banke. Ukoliko je pokazatelj veći od 1, to znači da depoziti koje je banka
primila nisu dovoljni da bi pokrili izdane kredite te je ostatak izdanih kredita banka financirala
novcem iz dodatnog zaduženja ili iz vlastitih izvora. Kada je pokazatelj ispod 0,8 , to označava
dobro poslovanje. Sve analizirane banke u 2019. I 2020. Imaju ovaj pokazatelj ispod 1, dok
Erste jedina ima pokazatelj iznad 0,8 u 2019. Godini, a OTP u 2020. Godini. HPB je najviše

58
likvidna jer je izračunati pokazatelj 0,65 u 2019. godini i 0,71 u 2020. godini. Razlike u
pokazatelju su rezultat zbog različitih metoda financiranja. Banke imaju visoku kapitaliziranost
i razina kapitala odnosno udio financiranja imovine vlastitim sredstvima nije razlog odstupanja
ovog pokazatelja.

Rezultat omjera kratkoročne imovine i ukupnih kredita treba biti što manji, a na to utječu dati
krediti. Ako se kreditna sposobnost građana smanji, primjerice zbog nezaposlenosti, to će se
nepovoljno odraziti na izračun ovog pokazatelja. Najbolje rezultate u obje godine ima OTP
banka, a najlošije PBZ.

Omjeri financijske poluge kvantificiraju koliko financiranja tvrtke dolazi iz vanjskih izvora.
Ako se razina zaduženosti drži pod kontrolom, zaduženost je prihvatljiva. Kako bi se gubici
sveli na najmanju moguću mjeru, ključno je da se sav posuđeni novac koristi na odgovarajući
način. Tvrtke s visokom razinom duga gube svoju financijsku fleksibilnost, što može dovesti
do bankrota. Omjer kapitala i ukupne imovine, omjer zaduženosti i stupanj samofinanciranja
klijenta primjeri su pokazatelja zaduženosti.

Omjer kapitala i ukupne aktive pokazuje koliki je dio imovine financiran kapitalom banke.
Ovaj pokazatelj iznosi 0,10 u 2019. godini i 0,10 u 2020. godini. Što je veći procijenjeni rezultat
pokazatelja, manja je zaduženost banke, a time i rizik poslovanja. Omjer duga izračunava udio
ukupnih obveza prema ukupnoj imovini. Rezultat izračuna ovog pokazatelja u 2019. godini
iznosi 0,90, kao iu 2020. godini. Izvori financiranja banke su kapital i dug. Najmanje se iz tuđih
izvora financira PBZ banka, a najviše HPB.

Omjer komercijalne imovine i komercijalnih obveza koristi se za izračun klijentovog stupnja

samofinanciranja Sve analizirane banke imaju pokazatelj veći od 0,9 u obje godine, pa znači
da sve banke koriste metodu samofinanciranja izdanih kredita, odnosno da nisu previše
zadužene.

Pokazatelji ulaganja u osnovna sredstva odražavaju koliko je kapitala dostupno za financiranje

bankovnih plasmana. Dugotrajna imovina uključuje materijalnu i nematerijalnu imovinu
banke, kao i investicijske udjele u podružnicama i povezanim društvima te preuzetu imovinu.
"Banka mora imati mjesto za funkcioniranje, stoga kupuje ili iznajmljuje poslovni prostor.
Banka također mora imati odgovarajuću informatičku podršku, uključujući hardver
(materijalna imovina) i softver (nematerijalna imovina) za poslovanje." Ova zbirka pokazatelja
obuhvaća pokazatelj ulaganja u osnovna sredstva i pokazatelj ulaganja u osnovna sredstva i
udjele.

59
Odnos stalnih sredstava i kapitala daje pokazatelj ulaganja u osnovna sredstva. Najbolji rezultat
ima Zagrebačka banka, a najlošiji Hrvatska poštanska banka, mada sve banka imaju dobre
rezultate i dovoljno slobodnih sredstava za financiranje poslovanja. Zaključujemo da je
količina kapitala banke primjerena za financiranje dugotrajne imovine potrebne za poslovanje.
Preračunavanjem dugotrajne imovine i udjela s kapitalom banke dobiva se pokazatelj ulaganja
u dugotrajnu imovinu i udjele. Ovaj je pokazatelj nešto viši u što ukazuje da banka ima
dovoljno kapitala za financiranje dugotrajne imovine uvećane dionicama. Najbolje rezultate
sada ima Privredna banka Zagreb, a najlošije Erste banka.

4.3.2. Pokazatelji odnosa u računu dobiti i gubitka

Tablica 13. Pokazatelji odnosa u računu dobiti i gubitka

Pokazatelji ekonomičnosti Pokazatelji

nekamatnih
aktivnosti
banke
Ekonomičn Odnos Odnos Odnos Udio neto prihoda
ost kamatnih ukupnog ukupnog od naknada u
ukupnog prihoda i prihoda i prihoda i ukupnom prihodu
poslovanja rashoda troškova troška
zaposlenih
Ukupni Kamatni Ukupan Ukupan Neto prihod od
prihodi/uk prihodi/kama prihod/operati prihod/troš naknada/ukupan
upni tni rashodi vni troškovi i ak prihod
rashodi vrijednosna zaposlenih
usklađenja

2019. 1,25 9,24 1,94 5,17 0,16

Hrvatska
poštanska 2020. 1,40 12,14 1,79 4,81 0,22
banka

2019. 1,22 7,74 2,23 6,29 0,20

60
 Zagrebačka 2020. 1,76 8,19 1,66 5,22 0,23
banka

Otp banka 2019. 1,43 17,33 1,87 4,71 0,19

2020. 1,19 26,62 1,33 4,54 0,17

Privredna 2019. 1,91 10,69 1,63 4,70 0,28

banka
Zagreb 2020. 1,44 9,74 2,03 5,31 0,27

Erste & 2019. 1,42 6,84 2,66 3,05 0,17

Steiermarkis
che bank 2020. 1,17 8,41 2,48 2,99 0,16

Izvor: Izradila autorica prema podacima iz službenih financijskih izvještaja

Pokazatelji odnosa u računu dobiti i gubitka izračunavaju se na temelju računa dobiti i gubitka
koji je dinamičkog karaktera. Izračunom pokazatelja ekonomičnosti i nekamatnih aktivnosti
banke dolazimo do zaključka o uspješnosti poslovanja

Pokazatelji ekonomičnosti računaju se na temelju prihoda i rashoda banke iz računa dobiti i

gubitka. Prikazuju odnos prihoda i rashoda odnosno koliko se prihoda ostvari po jedinici
rashoda. Vrijednost pokazatelja mora biti veća od 1, ako nije banka ostvaruje gubitak. Najčešći
pokazatelji ekonomičnosti su ekonomičnost ukupnog poslovanja i odnos kamatnih prihoda i
rashoda. Ekonomičnost ukupnog poslovanja dobiva se odnosom ukupnih prihoda i ukupnih
rashoda banke. Mada sve banke posluju sa pozitivnim pokazeteljem, u 2020. Godini OTP, PBZ
i Erste banaka bilježe pad pokazatelja, zbog smanjenih prihoda pod utjecajem pandemije.
Najveći rast bilježe Hrvatska poštanska banka i Zagrebačka banka. Odnos kamatnih prihoda i
kamatnih rashoda prikazuje koliko je kamatnih prihoda ostvareno po jedinici kamatnih
rashoda. Prema tome, najmanja je vrijednost u 2020. godini 8,19 i odnosi se na Zagrebačku
banku, dok je najveća vrijednost 26,62 i odnosi se na OTP banku koja je najuspješnija prema
tom pokazatelju. Odnos kamatnih prihoda i rashoda je zadovoljavajući, no kako bi banka
povećala kamatne prihode trebala bi povećati izdavanje kredita i zaraditi na aktivnoj kamati.

U nekamatne aktivnosti banke ubrajaju se oni prihodi koji nisu ostvareni putem kamata
primjerice naknade i provizije. Hrvatska poštanska banka i Erste banka imaju najmanji vaj
pokazatelj u obje godine 0,16, a razlog tome može biti smanjeno korištenje usluga zbog viših
naknada i “lockdowna”. Najbolji rezultat ima Privredna banka Zagreb, u 2019. Godini 0,28,
2020. Godini 0,27, što je iznad prosjeka.

61
 4.3.3. Pokazatelji profitabilnosti

Tablica 14. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti Pokazatelji marže i prosječnih
kamatnih stopa
Rentabilnost Bruto Neto Marža Marža Marža
(profitabilno rentabilnost rentabilnost kamata operativnih
st) kapitala (profitabilno imovine naknada trooškova
(ROE) st) imovine
ROA

Neto dobit / Dobit prije Neto dobit/ Neto Neto Operativni

kapital poreza / ukupna prihod prihod od troškovi/uku
ukupna imovina od naknada/u pna aktiva
aktiva kamata/u kupna
kupna aktiva
aktiva
2019. 0,06 0,004 0,006 0,023 0,008 0,022

Hrvatska
poštanska
2020. 0,07 0,009 0,007 0,021 0,007 0,020
banka

Zagrebačka 2019. 0,09 0,015 0,013 0,023 0,009 0,028

banka
2020. 0,04 0,007 0,006 0,019 0,008 0,025
Otp banka 2019. 0,09 0,016 0,013 0,027 0,009 0,024

2020. 0,04 0,007 0,005 0,026 0,007 0,021

Pbz banka 2019. 0,13 0,024 0,021 0,025 0,008 0,016

2020. 0,05 0,010 0,009 0,021 0,007 0,015

Erste& 2019. 0,09 0,014 0,012 0,025 0,008 0,017
Steiermarkisc
he bank 2020. 0,05 0,005 0,005 0,020 0,005 0,013

Izvor: Izradila autorica prem podacima iz službenih financijskih izvještaja

Kako bi se donijeli zaključci o profitabilnosti potrebno je izračunati pokazatelje rentabilnosti,

pokazatelje marže i prosječnih kamatnih stopa koji se najčešće prikazuju u postotku.

U pokazatelje rentabilnosti ubrajaju se rentabilnost vlastitog kapitala, neto rentabilnost imovine

i bruto rentabilnost imovine. Kako bi banka bila rentabilna potrebno je ostvariti što veći
financijski rezultat to jest dobit. Ako ima negativan financijski rezultat posluje nerentabilno.

62
Rentabilnost vlastitog kapitala računa se odnosom neto dobiti i kapitala. Općenito, što je veći
ROA, to je banka učinkovitija u ostvarivanju dobiti. U 2019. godini najbolji povrat na imovinu
u iznosu 2,4% imala je PBZ, a OTP neznatno manji – 1,6% i Zagrebačka banka 1,5%. Najlošiji
rezultat imala je Hrvatska poštanska banka sa 0,4%, te je poslovala nerentabilno. ROA veći od
1 je znak ostvarivanja povrata na imovinu, iako se taj povrat ne smatra odličnim nego
zadovoljavajućim. ROE od 15–20% općenito se smatra dobrim povratom na kapital. ROE je
također važan faktor u procjeni dionica ali u kombinaciji i s ostalim financijskim
pokazateljima. ROE u 2019. najveći ostvaruje ponovo PBZ sa 13%, dok je OTP ostvario ROE
od 9%. Najmanji je ponovno imala HPB. Što je veći ROE, to je Uprava banke učinkovitija u
ostvarivanju prihoda i rasta iz vlastitog financiranja. ROE banaka u 2019. može se ocijeniti
zadovoljavajućim jer se ostvaruje dobit iz vlastitog financiranja.

NIM je najznačajniji financijski pokazatelj za banke, kako je već prethodno navedeno. Neto
kamatna marža predstavlja iznos novca koji banka zarađuje u kamatama na zajmove u
usporedbi s iznosom koji plaća u kamatama na depozite. NIM je jedan od pokazatelja
profitabilnosti i samog rasta banke. Za neto kamatnu maržu vrijedi da pokazuje veći rast banke
što je pokazatelj veći. U slučaju neto kamatne marže iz 2019., OTP banka sa NIM od 2,71% je
u vodstvu, te govori da je banka zarađivala 2,71 kuna za svakih 100 kuna ulaganja u zajmove
klijentima nakon plaćanja svih kamata. To također znači da je banka dobro poslovala i donosila
dobre investicijske odluke, ali i pametno koristila svoje resurse tijekom tog razdoblja.

U 2020. godini najviše su pogođeni povrati na imovinu. Prosjek za sve tri banke pao je s 1,30%
na 0,60% u odnosu na prethodnu godinu. Zbog pada neto dobiti banke su imale problema s
ostvarivanjem prinosa na uložena sredstva, iako je iz financijskih izvještaja vidljivo da imovina
banaka u promatranom razdoblju nije značajno smanjena. Povrat na kapital za banke bio je niži
u 2020., ali je OTP banka čak nadmašila banke s nešto boljim povratom (+0,02%), pokazujući
da dobro koristi svoje resurse.

U usporedbi sa Zagrebačkom bankom i PBZ bankom, OTP banka imala je najmanji pad NIM
pokazatelja u 2020. godini.

63
 5. ZAKLJUČAK

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je utjecaj korona pandemije na poslovanje

bankovnog sektora ali i analiza financijskih izvještaja banaka na koje posluju na prostoru
Hrvatske na primjeru jedne banke. Banke su ključni aspekt gospodarskog okruženja, a njihova
stabilnost ovisi o statusu gospodarstva u cjelini, međutim, stabilnost banaka utječe i na
stabilnost ostalih gospodarskih sektora.

Fokus rada je na utjecaju nestabilne ekonomije na određene aktivnosti banke, ali i pojedine
dijelove finacijskih izvještaja. Banke najviše djeluju kroz depozite i kreditiranje. Kreditiranje
je na strani aktive, stoga zbog ekspanzivne monetarne politike i ne čudi rast imovine, ali je
upitna kvaliteta iste. Vjeruje se da će do kraja COVID-kriza imati manje posljedice od
prethodne velike ekonomske krize, unatoč tome što je stigla iznenada i brzo poremetila život
općenito. COVID-kriza ubrzala je silazni trend aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, a trošak
likvidnosti za banke nadmašio je prednosti prikupljanja depozita.

Na temelju analize financijskih izvještajaa Hrvatske poštanske banke d.d.. može se zaključiti
da se kamatni prihod smanjio u razdoblju izbivanja krize najviše zbog moratorija na kredite u
trajanju od 6 i više mjeseci, te je ista imala negativan utjecaj na glavne prihode banaka. Zbog
ukidanja nekih naknada tijekom prve polovice 2020. kao reakcija na problem COVID-19 i
ublažavanja njegovih utjecaja, bankovne provizije i prihodi od naknada smanjivali su se
tijekom promatranog razdoblja. Promatrane banke bilježe rast odobrenih kredita u odnosu na
2019, to je zato što su kamatne stope sada niže nego što su bile prije epidemije COVID-19.
Kriza, utvrđeno je, nije imala negativnih učinaka na dane kredite, nego je zbog iste imovine
banaka uzrokovao rast dijela financijske imovine koja se vrednuje po amortiziranom trošku.

Zbroj primljenih depozita i danih kredita porastao je u odnosu na 2019. Zaključak: COVID
kriza nije štetno utjecala na stanje ugovorenih depozita, unatoč tome što je dovela do viška
likvidnosti i rasta troškova likvidnosti, koje banke mogu lako kontrolirati. Promatrajući
kretanje depozita u bankama, evidentan je rast salda, kao i rast rashoda za kamate, što je
uzrokovalo pad prihoda od kamata.

Niže aktivne kamatne stope potaknule su stanovništvo na uzimanje kredita, pa se imovina

banaka povećala, ali nisu ostvarile veliki prihod, ponajviše zbog moratorija. Moratoriji su,
zajedno s drugim državnim politikama usmjerenim na ublažavanje utjecaja gospodarske krize
na trgovačka društva, najviše pridonijeli nedovoljnom ostvarenju prihoda i padu profitabilnosti.

64
Iako su banke prošle kroz tešku fazu koja se postupno popravlja, može se reći da su zadržale
stabilnost svog poslovanja.

U tome im je možda pomogla već postojeća, kvalitetna informatička infrastruktura, opsežno

poslovanje, strateške poslovne odluke Uprave te optimizacija troškova na razini koja ne bi
utjecala na kvalitetu ponuđenih usluga. Ukratko, banke su iskoristile svoj potencijal tijekom
krize izazvane COVID-om kako bi pokazale svoju sposobnost reagiranja na krizu, dostupnost
klijentima i zaštitile svoje poslovanje od potencijalno opasnih gubitaka.

65
6. LITERATURA

1. Filipović et al (2020.): Računovodstvo financijskih institucija, Split

2. Narodne novine (2020.): Zakon o kreditnim institucijama, broj 146/20
3. Maričić, (2020.): Novac I bankarstvo, Knin
4. Gregurek, Mislav; Vidaković Neven (2013.): Bankarsko poslovanje, Zagreb
5. Narodne novine, (2019.): Zakon o računovodstvu, Narodne novine d.d., Zagreb
6. Žager, Katarina ; Žager, Lajoš, (1999.): Analiza financijskih izvještaja, Zagreb
7. Čavrak V. (2020.): Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom
rješavanju, Zagreb
8. Rogić Dumančić L., Bogdan Ž., Raguž Krištić I., (2020.): Utjecaj COVID-19 krize na
Hrvatsko Gospodarstvo
9. HNB, (2020.): Financijska stabilnost 21, Zagreb, (Internet), raspoloživo na:
https://www.hnb.hr/documents/20182/3393533/h-fs-21.pdf/c28f38eb-4789-ce51-
bb7a-e95144e00187
10. HUB, (2020): O bankarstvu u RH, raspoloživo na: https://www.hub.hr/hr/o-
bankarstvu-u-rh
11. HNB, (2019): Bilten o bankama 32, Zagreb, raspoloživo na: https://www.hnb.hr/-
/bilten-o-bankama-32
12. Ahec-Šonje A. (2002.): Analiza osjetljivosti bankarskog sustava – primjena „signalne
metode“, Zagreb
13. EBA, (2020): „The EU banking sec tor: First insights into the Covid- 19 impact „,
dostupno na:
https://www.eba.europa.eu/sites/default/documents/files/document_library/Risk%20A
nalysis%20and%20Data/Risk%20Assessment%20Reports/2020/Thematic%20notes/8
83986/Thematic%20note%20-
%20Preliminary%20analysis%20of%20impact%20of%20COVID-
19%20on%20EU%20banks%20%E2%80%93%20May%202020.pdf
14. ESB, (2020.): Nadzor banaka ESB-a: Procjena rizika i ranjivosti za 2021., (Internet),
raspoloživo na:
https://www.bankingsupervision.europa.eu/ecb/pub/ra/html/ssm.ra2021~edbbea1f8f.h
r.html

66
15. Službena web stranica Hrvatske poštanske banke, dostupno na:
https://www.hpb.hr/hr/financijska-izvjesca/322
16. Službena web stranica Zagrebačke banke, dostupno na: https://www.zaba.hr/home/o-
nama/investitori/financijski-izvjestaji-arhiva/2020
17. Službena web stranica OTP banke, dostupno na: https://www.otpbanka.hr/o-
nama/godisnja-izvjesca
18. Službena web stranica Erste banke, dostupno na: https://www.erstebank.hr/hr/o-
nama/financijska-izvjesca
19. HNB, (2020): HNB prilagodio regulatorni okvir održavanju likvidnosti gospodarstva
i građana u krizi pandemije koronavirusa, raspoloživo na: https://www.hnb.hr/-/hnb-
prilagodio-regulatorni-okvir-odrzavanju-likvidnosti-gospodarstva-i-gra-ana-u-krizi-
pandemije-koronavirusa
20. HNB, (2021): Godišnje izvješće za 2020., raspoloživo na: https://www.hnb.hr/-
/godisnje-izvjesce-2020

67
 7. POPIS SLIKA I TABLICA

Popis slika:
Slika 1. Prikaz glavnih rizika koji utječu na bankarski sustav Europe
Popis tablica:
Tablica 1: Prikaz unutarnjih i vanjskih slabosti bankarskog sustava u Europi
Tablica 2: Hrvatska poštanska banka, horizontalna analiza bilance
Tablica 3: Zagebačka banka, horizontalna analiza bilance
Tablica 4. OTP banka, horizontalna analiza bilance
Tablica 5. PBZ, horizontalna analiza bilance
Tablica 6. Erste&Steiermarkische banka, horizontalna analiza bilance
Tablica 7. HPB, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka
Tablica 8. Zagrebačka banka, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka
Tablica 9. OTP banka, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka
Tablica 10. Privredna banka Zagreb, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka
Tablica 11. Erste banka, horizontalna analiza računa dobiti i gubitka
Tablica 12. Pokazatelji odnosa u bilanci
Tablica 13. Pokazatelji odnosa u računu dobiti i gubitka
Tablica 14. Pokazatelji profitabilnosti

68
SAŽETAK

Tema ovog diplomskog rada je analiza financijskih izvještaja banaka u Republici Hrvatskoj sa
fokusom na stanje prije i tijekom krize uzrokovane COVID-19 pandemijom. U prvom dijelu je
teoretski problematizirano poslovanje banaka i njihovog financijskog. Radi razumljivosti
problematike rada prije svega je objašnjeno funkcioniranje bankarskog sustava i njegova uloga
u ekonomskom okruženju. Banke su organizacija čija je primarna funkcija prikupljanje novca,
njegovo ulaganje i pružanje raznih financijskih usluga.

Kako je primarni problem rada utjecaj pandemije na banke u Republici Hrvatskoj, detaljno je
opisano tržište i konkurencija u državi, ali i njihovo europsko okruženje. Na temelju javno
dostupnih financijskih izvještaja pet velikih banka u 2019. i 2020. godini, analizirani su
financijski podaci i donesen zaključak o utjecaju krize na poslovanje, napravljena je usporedba
sa glavnim konkurentima u državi i prokomentirani su utjecaji na ključne financijske
pokazatelje.

Ključne riječi: banke, financijske institucije, analiza financijskih izvještaja COVID-19

pandemija

69
SUMMARY

The main subject of this thesis is the analysis of financial statements of banks in the Republic
of Croatia with a focus on the situation before and during the crisis caused by the COVID-19
pandemic. In the first part, the operations of banks and their financial affairs are theoretically
problematized. For the sake of comprehensibility of the problem of work, first of all, the
functioning of the banking system and its role in the economic environment are explained.
Banks are organizations whose primary function is to collect money, invest it and provide
various financial services.

As the primary problem of the work is the impact of the pandemic on banks in the Republic of
Croatia, the market and competition in the country, as well as their European environment, are
described in detail. Based on the publicly available financial statements of five big banks in
2019 and 2020, financial data were analyzed and a conclusion was reached about the impact of
the crisis on business operations, a comparison was made with the main competitors in the
country and the impact on key financial indicators was commented on.

Keywords: banks, financial institutions, analysis of financial statements of the COVID-19

pandemic

70