Delirium tremens

Delirium tremens je najpoznatiji i najteži akutni psihički poremećaj (akutna psihoza) u alkoholičara.
Delirij u alkoholičara obično nastaje nakon nekoliko dana (48-72 sata) od naglog prestanka
konzumiranja alkohola, nakon tjelesne ili psihičke traume, infekcije . Predelirantni smiptomi su
nesanica, noćni strah, znojenje i žeđ, dijareja ili opstipacija, tremor ekstremitea, parestezije, slabost.
Kod nekih bolesnika kao početni znak delirija mogu nastati konvulzije grand mal tipa. U kliničkoj slici
delirijuma dominira dezorijentiranost u vremenu i prostoru, opća smetenost, inkoherentan tijek misli
i govora te halucinacije i sugestibilnost. Uz to se pojavljuje tremor ekstremiteta i cijelog tijela, a
naglašena je i ataksija, te strah i nemir. Poremećen je i autoimuni živčani sustav što se očituje u
povećanju pulsa i tjelesne temperature. Halucinacije su obično vidne, iako ni slušne nisu isključene
obično u vidu akoazama. Najčešće se radi o zoopsijama pa se haluciniraju male životinjice ili insketi
koji izazivaju strah, nerijetko se uz to pojavljuju i taktilne halucinacije tako da bolesnik može
halucinirati kako ga životinjice ujedaju ili mu se zavlače pod kožu. U deliriju su česte i takozvane
"profesionalne halucinacije", tako bolesnik može halucinirati kako je na svom radnom mjestu i
obavlja uobičajene poslove. Delirantno stanje uz prikladnu terapiju obično traje 2 do 5 dana, a u
svom prirodnom tijeku traje od 5 do 10 dana, te nakon nekoliko dana trajanja završava dubokim
snom iz kojeg se pacijent budi obično amnestičan za većinu događaja iz razdoblja delirija. U nekim
situacijama delirij može završiti smrtnim ishodom zbog interkurentnih infekcija i popuštanja
kardiovaskularnog sustava. Stopa smrtnosti kod delirija se kreće oko 20%. Delirantnu osobu je
potrebno liječiti u bolnici uz nadoknadu tekućine i elektrolita te vitamina B skupine (B1, B6, B12)