You are on page 1of 14

Uroš vukašinović

II3

STIV
DŽOBS
• Džobs je rođen 24.februara 1955. godine u
San Francisku, a njegovi biološki roditelji, dali
su ga na usvajanje, po navodno, naredbi oca
njegove biološke majke.
• Dok je pohađao lokalnu srednju školu,
mladom Džobsu je poveren letnji posao u
pogonu Hjulit Pakarda u Palu Altu, gde je
radio rame uz rame sa još jednim kolegom
učenikom Stivom Voznijakom.
• Koledž je napustio posle svega
jednog semestra i krenuo da radi za
proizvođača video igara „Atari“ s
idejom da sakupi dovoljno novca da
otputuje u Indiju.

• Vratio se da radi za Atari i učlanio se


u lokalni kompjuterski klub sa
prijateljem Stivom Voznijakom koji je
osmislio i krenuo da pravi vlastiti
kompjuter.

• Džobs je 1976. godine prodao u


pretplati Voznijakove mašine lokalnoj
radnji za kompjutere i, naoružan
pisanim narudžbenicama, uspešno
ubedio distributera elektronike da
dobije komponente na kredit.

• Uspeo je da lansira mašinu, nazvanu


Epl 1, a da nije pozajmio novac ni od
koga ili ustupio deonice nekom
drugom.
• Džobs je predstavio Mekintoš
1984. godine na opšte
oduševljenje, ali iza pompe oko
lansiranja krili su se finansijski
problemi u Eplu.

• Pad prodaje i sve veće


nezadovoljstvo onim što su
mnogi zaposleni doživljavali
kao Džobsov autokratski stil,
završilo se internom borbom za
prevlast i on je bio izbačen iz
kompanije.
• Do tog vremena on je već žonglirao sa još nekoliko
loptica u vazduhu. Osnovao je NeXT Kompjuter
1985. godine, a godinu dana kasnije kupio je Grafiks
Grup od režisera Ratova zvezda Džordža Lukasa.

• Kompanija, koju je Džobs preimenovao u Piksar,


proizvodila je izuzetno skup hardver za animaciju koji
su koristili brojne filmadžije, uključujući i Dizni.

• Džobs je prebacio naglasak sa proizvodnje


kompjutera na proizvodnju dugometražnih
kompjuterski animiranih filmova.

• Do velikog proboja došlo je 1995. godine filmom


Priča o igračkama, koji je na kraju zaradio 350
miliona dolara širom sveta, a sledili su ga drugi
uspesi kao što su Život buba, Potraga za Nemom i
Čudovišta iz ormara.
• Godinu dana kasnije, Epl je platio više od 400 miliona
dolara za NeXT Kompjuter i Džobs se vratio u
kompaniju koju je osnovao,i tada je počela nova era u
savremenoj tehnologiji.U Eplu on je ostao do svoje
smrti 2011.
• Stiv Džobs je bio jedinstven,
prepoznatljiv, harizmatičan lider.
• Popularna je bila njegova izreka: „Ne
možete naprosto pitati mušterije šta
žele, a onda pokušati to da im i date. Do
trenutka kad napravite to nešto, oni će
želeti nešto novo."
• Umesto toga, oslanjao se na vlastite
instinkte za rafiniranje postojećih
tehnologija, razvijajući nove proizvode i
pakujući ih tako da ljudi požele da ih
koriste.
Stiv Džobs je znao da upravlja masom.

Umeo je da izazove uzbuđenje kod ljudi u vezi sa tehnologijom


koja ponekad nije bila ni nova niti je menjala svet.

Kad je lansiran ajped 2, veliki deo njegove prezentacije bio je


posvećen „pametnoj maski" za uređaj - kvadratnom vinilu sa
magnetnim šarkama.

A opet je ovaj privukao veliku pažnju medija.

Čak ni iskusni novinari nisu bili imuni na to, a mnogi od njih


otkrivali su da im je posle trebalo više sati oporavka da bi do
kraja shvatili šta je im je saopšteno.

Ovaj fenomen nazvan je „polje izobličenja stvarnosti".


Poslednjih deset godina, Stiv Džobs je
gotovo stalno nosio istu odeću.

Od glave do pete, bili su to crna rolka


sen kroa, plave farmerke levis 501 i
patike nju balans 991.To možda najviše
odslikava njegov minimalistički ukus ili
možda jednaku sklonost ličnom
brendingu kao i korporativnom.
Stiv Džobs je bio jedan od najuspješnijih prezentatora i savremenih
govornika.Prezentacije Eplovih novih uređaja bili su svojevrsni
Džobsovi performansi. Prezentacije Koristeći minimalno teksta,
dosta fotografija i fraza od samo nekoliko reeči, Džobs je odlično
prenosio željenu poruku. Za publiku, minimalizam je i više nego
poželjan, dok je za govornika potrebno nekoliko sati vežbe kako bi
znao što će i kako reći.
• Džobs je vežbao kao da se prezentacija
odvija u tom trenutku. Menjao bi ton glasa
zavisno od toga o čemu priča, koristio je
značajne pokrete kao da prezentuje pred
hiljadu ljudi i ulagao dosta energije kako bi
najbolje preneo misao na publiku.
Vežbanje i izgovaranje naglas čak i kada
nema nikoga oko vas vrlo je efikasna
tehnika za što bolje održavanje
prezentacije.
Stiv Džobs je uvek tražio povratnu informaciju svog
izvršnog tima kako bi svaki slajd i svaku rečenicu
učinio još boljom. Nakon saslušanih komentara,
Džobs bi nastavio sa svojom vežbom i ponovo se
uživeo u trenutak prezentovanja. On je bio kao
glumac na filmskom setu, vežbajući iznova i iznova
dok nije uvežbao onako kako je to zamislio.

Džobs je znao kada je potrebno napetost za vreme


prezentacije razbiti malom dozom dobrog humora.
Stiv Džobs je jednostavno znao da proceni važnost
javnog govora čineći tako svoje prezentacije više
pozorišnim izvedbama, a poslovne prezentacije
jednim od oblika umetnosti.
Ponekad morate da sačuvate najbolje
za kraj.

Stiv Džobs je to redovno radio kad je


lansirao nove proizvode.

Predstavivši čitav niz novih uređaja, dok


su se gosti spremali da pođu, izgovorio
bi danas slavne reči: „I još jedna
stvar…"

Kad bi to uradio, uvek bi mu na usnama


zaigrao nestašni osmeh.

Bio je to deo njegove umešnosti kao


zabavljača.
Stay hungry, stay foolish

You might also like