GERILA MARKETING

Završni rad

I. SAŽETAK

Suvremena tržina orijentacija sve većeg broja tvrtki je da kroz nekonvencionalne marketinške
načine promoviranja proizvoda i usluga, dođu na najjednostavniji način do svojih potrošača.
Upravo zato koriste se različite marketinške metode koje ne zahtijevaju mnogo novčanih
sredstava, a obećavaju mnogo uspjeha u poslovanju.
Jedna od tih metoda je gerila marketing, koji pored minimalnih novčanih sredstva zahtijeva i
korištenje kreativnosti, nove i originalne ideje, maštu, energiju i vrijeme.

Ovaj način reklamiranja je najzanimljiviji i najupečatljiviji način privlačenja pažnje potrošača

i poticanja na njihove iskrene reakcije.
Gerila marketing je brz, originalan, povoljan je, učinkovit, ali i isplativ, uz sve navedeno on je
također i šokantan, zabavlja kupce te privlači pozornost. Cilj mu je stvoriti interes, potaknuti
želju i utjecati na ponašanje potrošača.
Gerila marketing je prvenstveno namijenjen malim i novim tvrtkama, koje obilježava
marketing znanja, brzina, ali i povoljnije cijene. Za male kompanije ova vrsta marketinga bi
mogla biti jedini oblik komunikacije koji si mogu priuštiti.

Unutar marketinga vidljivi su brojni aspekti poslovanja, a korištenjem taktika gerila

marketinga moguće je ostvariti prepoznatljivost na tržištu može se doći u prednost s obzirom
na konkurente te biti ispred onih koji nisu uvidjeli razlike koje postoje između oglašavanja i
marketinga.

Kako bi se ostvarili cijevi fleksibilnosti i brže reakcije na tržišne trendove, tvrtke bi trebale
posegnuti za razvojem proizvoda namijenjenih specifičnim potrošačkim nišama te
osuvremeniti i poboljšati načine promoviranja proizvoda kroz gerila marketing.

Ključne riječi: gerila marketing, promoviranje proizvoda, potrošači, male tvrtke

3
 1. Uvod

U današnjem vremenu velike konkurencije vrlo je važna ušteda, ali isto tako i istovremeno
istaknuti se na tržištu, biti drugačiji te ostvariti prednost nad konkurentima.
Sve navedeno karakterizira sve češću primjenu jednog od novijih alata marketinga, a to je
gerila marketing.

Pojam gerila je vojni pojam, ali u marketinškom smislu radi se o nekonvencionalnom

marketingu, odnosno nekonvencionalnom pristupu marketingu koji se zasniva na niskim
troškovima oglašavanja, a koji je usmjeren na određenu skupinu potrošača s ciljem
ostvarivanja maksimalne dobiti.
Gerila marketing zagovara tzv. niskobudžetni marketing, odnosno karakterizira ga manje
uloženog novca, a više vremena, pažnje, energije i kreativnosti. On se bazira na novim
metodama marketinga, osobito korištenju interneta i internetskih sredstava u uspostavljanju
kontakata s kupcima, te privlačenju i zadržavanju kupaca.
Gerilska komunikacija tjera na širenje okvira uobičajene percepcije, sa svrhom što
učinkovitije promocije. Cilj je doprijeti do korisnika na najefikasniji i najprivlačniji način, a
ipak ostati vjeran svome brendu.

Svrha ovoga rada je istraživanje i analiziranje gerilskog marketinga kroz primjere u

Hrvatskoj, ali i u svijetu. U ovom radu gerila kampanja je predstavljena kao jedan od
inovativnijih načina ulaganja poduzeća u promociju.

Ovaj završni rad se bavi proučavanjem i istraživanjem gerila marketinga kao dijelom
poslovanja poduzeća, te će unutar rada biti obrađeni i primjeri gerila marketinga u svijetu i u
Hrvatskoj, koji su prepoznati kao učinkoviti i zanimljivi.

4
 2. Metodologija rada

Unutar ovoga rada istražit će se i analizirati aktivnosti gerila marketinga koje mogu pomoći
poduzeću da pridobije nove klijente.

Pri izradi rada korištena je dostupna literatura domaćih i stranih autora te različitih stručnjaka
koja se odnosi na područje gerila marketinga. Korišteni su i članci iz stručnih hrvatskih i
stranih časopisa, te različite internetske stranice vezane uz područje gerilskog marketinga u
Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu.

U sklopu ovoga rada korištene su različite znanstvene metode istraživanja, poput metode
analize, sinteze, indukcije, dedukcije i komparacije.

U dijelu sistematiziranja teorijskog dijela u radu se koriste znanstvene metode istraživanja

poznate kao metode analize i sinteze. Teorijska analiza temeljit će se na spoznajama iz
međunarodne znanstvene i stručne literature, odnosno spoznajama stručnjaka, znanstvenika i
ostalih autora koji su svojim znanstvenim člancima i knjigama istraživali područje kojim se
bavi i ovaj rad.
Analiza podrazumijeva misaono, teorijsko i praktično raščlanjivanje, rastavljanje nekog
predmeta, pojave ili uzroka na jednostavnije sastavne dijelove kako bi se ispitale i spoznale
pojedinosti.
Sinteza je usko povezana sa analizom, a predstavlja metodu proučavanja predmeta, pojava ili
uzroka u njihovoj cjelini, odnosno povezuje analizom dobivene dijelove i elemente.
Komparacija ili usporedba je logička i mentalna radnja kojom se uspoređuju proučavane
pojave, ili predmeti, kako bi se spoznalo ono što je zajedničko, kao i ono što je različito.

Cilj rada odnosi se na prikaz općih informacija o gerila marketingu te sažetom skupu
podataka o gerila marketingu te njegovoj primjeni u svijetu, ali i u Hrvatskoj, dok su
znanstvenim metodama kao što su metoda analize, sinteze, indukcije, dedukcije te
komparacije dani temelji reprezentativnosti radu.

5
 3. Marketing

Postoji veći broj definicija koje na kvalitetan način prikazuju bit marketinga.

Prema Kotleru (2014) jedna od najkraćih dobrih definicija marketinga kaže da je marketing
„profitabilno udovoljavanje potrebama.”
Kotler također smatra da je „marketing umjetnost nalaženja, razvijanja i ostvarivanja dobiti iz
različitih prilika.”1

Marketing je doživio mnoge promjene u zadnjem desetljeću tako da je prvobitna definicija

marketinga iz 2004. godine koju je donijela AMA (American Marketing Association)
promijenjena. Definicija marketinga iz 2004. glasi: „marketing je organizacijska funkcija i niz
procedura za stvaranje, komunikaciju i distribuciju vrijednosti klijentima i upravljanje
odnosima s klijentima na način koji koristi organizaciji i njegovim stakeholderima. Nova
definicija iz 2007. godine glasi: Marketing je aktivnost, set institucija i procesa za kreiranje,
komunikaciju, distribuciju i razmjenu ponude koja ima vrijednost za kupca, klijente, partnere i
društvo u cjelini.”2

„Neki promatrači definiraju marketing kao umjetnost pronalaženja i zadržavanja kupaca, a

prema Kotleru tu bi definiciju trebalo proširiti: marketing je znanost i umjetnost pronalaženja
i zadržavanja kupaca, te povećanja broja profitabilnih kupaca (Slika 1).”3
„Marketing je umijeće kojim ljude navodimo na to da se predomisle – ili da zadrže aktualni
način razmišljanja ako su već skloni poslovanju s vama.”4

MacDonald je pokušao suziti sve definicije marketinga koje prikazuju njegovu bit te rekao
kako marketing predstavlja „proces u kojem se:

 definiraju tržišta,

 određuju potrebe skupina (segmenata) klijenata unutar ovih tržišta,

 određuju ponude vrijednosti koja će zadovoljiti te potrebe,

1
Kotler P. Kotler o marketingu: kako stvoriti, osvojiti i gospodariti tržištima. Zagreb: Masmedia. 2006., str. 44
2
Stanojević M. Marketing na društvenim mrežama. Medianali. 5 (10). 2011., str. 165
3
Kotler P. Kotler o marketingu: kako stvoriti, osvojiti i gospodariti tržištima. Zagreb: Masmedia. 2006., str. 129
4
Levinson J. C. Gerilski marketing: jednostavne i jeftine metode stjecanja velike zarade od vaš male tvrtke.
Zagreb: Algoritam. 2008., str. 15
6
  obavještava sve one u organizaciji koji su odgovorni za isporuku tih vrijednosti te
osigurava razumijevanje njihove uloge i uključenosti u ostvarivanju istih,

 nadzire stvarno isporučene vrijednosti.”5

„Temeljni smisao marketinga je u nastojanju da se prepoznaju potrebe i želje potrošača i

ponude proizvodi koji će ih zadovoljiti.”6 Isto tako, osnovna ideja maketinga je uskladiti
sposobnosti industrije sa željama tržišta kako bi se postigli ciljevi obiju strana, što je vidljivo
na slici 1.
Prodavatelji i kupci povezani su sa četiri toka, znači prodavatelji šalju robe/usluge i poruke na
tržište, a zauzvrat im kupci daju novac i informacije. Isto tako, važno je napomenuti da
unutarnji krug pokazuje razmjenu novca za robe i usluge, a vanjski komunikaciju, odnosno
razmjenu informacija.

Slika 1. Marketinški sustav7

„Marketing se može shvatiti kao ekonomski proces, kao socijalni proces, kao poslovna
koncepcija poduzeća, kao poslovna funkcija poduzeća te kao znanstvena disciplina.”8

Ovi se autori također slažu kako je marketing veoma složen sustav, a njegovi dometi izuzetno
su široki. Recimo, vidljivo je da funkcionira na svim razinama djelatnosti čovjeka, znači ne

5
Macdonald M. Marketinški planovi: kako ih pripremiti, kako ih koristiti. Zagreb: Masmedia. 2004., str. 24
6
Milas G. Psihologija marketinga. Zagreb: Target. 2007., str. 25
7
Kotler P. Upravljanje marketingom. 14. izd. Zagreb: Informator. 2014.,.str. 9
8
Segetlija Z, Maronić Lamza M. Marketing trgovine. 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Osijek: Ekonomski
fakultet u Osijeku. 2001., str. 37
7
samo vezano uz proizvodnju i razmjenu roba, nego i u djelatnostima kao što su zdravstvo,
školstvo, umjetnost i slično. (Segetlija, Maronić, 2001.)

„Marketing koncepcija je osnova filozofije poslovanja, koja je otvorena prema okolini (mi to
nazivamo tržišnom motivacijom), s jasnom spoznajom da treba djelovati u interesu tog
okruženja danas i sutra.”9

Uz pojmovno određenje marketinga, bitno je istaknuti i smisao marketinga, a to je da se

prepoznaju želje i potrebe potrošača te da se ponude proizvodi koji će ih u potpunosti
zadovoljiti.

3.1. Povijest i razvoj marketinga

Marketinšku evoluciju moguće je pratiti kroz tri etape, a prva počinje već u doba industrijske
revolucije, odnosno 1920.-ih godina, kada se marketing počinje razvijati kao posljedica
dijeljenja koncepcija menadžmenta na distribuciju i prodaju. „Postoji:
1) Proizvodna koncepcija – koja je započela industrijskom revolucijom i početkom
masovne proizvodnje koja je omogućila da se smanje troškovi proizvodnje po jedinici
proizvoda. Glavni moto ove koncepcije je bio maksimalizacija dobiti uz
maksimalizaciju proizvodnje.
2) Prodajna koncepcija – nakon masovne proizvodnje, bilo je potrebno stvoriti
koncepciju koja bi omogućila što bolju prodaju proizvoda. Glavne snage su bile
usmjerene na prodaju, distribuciju i promociju proizvoda kako bi se smanjile zalihe
koje su se gomilale na tržištu uslijed masovne proizvodnje, a da se pritom nije vodilo
računa o tome kakvi proizvodi su potrebni tržištu. Moto ove koncepcije je
maksmalizacija dobiti uz maksimalizaciju prodaje.
3) Marketing (marketinška) koncepcija – polazište su joj sami potrošači i tržište. Ovdje
se prvo saznaju potrebe i želja potrošača i na temelju njih se proizvode proizvodi za
zadovoljenje potreba tržišta. Temeljni moto marketing koncepcije je maksmalizacija
dobiti, ali tek uz prvobitno zadovoljenje potreba potrošača. Tržišni subjekti na strani
ponude za svoj temeljni moto moraju imati krilaticu - potrošač je uvijek u pravu!”10

9
Bazala A. Marketing koncepcija. Ekonomija. 2002. 9 (4), str. 834
10
Kotler P. Upravljanje marketingom. 12. izd. Zagreb: Informator. 2008., str. 20
8
 Slika 2. Etape marketinške evolucije11

Prema Meleru (2005) postoje još dvije etape evolucije marketinga, a to su: marketing-
kontrola i dominacija te neprofitni marketing.

3.2. Principi marketinga

Postoje određeni principi koji čine osnovu marketing filozofije poslovanja u uvjetima
razvijanja tržišta privrede. Prema Bazala (1997) postoje četiri principa u marketingu:
 Prvi princip se temelji na tome da niti jedna jedinka nije sama sebi svrha, odnosno da
niti jedno poduzeće, tvrtka, ustanova, institucija, organizacija i slično, nije sama po
sebi svrha.
 Drugi princip kazuje da je cilj zadovoljenje potreba, a rezultat dobit (profit). Budući se
da se razvojem društva razvijaju i određene, ali i nove potrebe, nužno ih je zadovoljiti.
Time se razvija društvo, a nadalje s njime i potrebe ljudi.
 Iz naprijed navedenih osnovnih principa marketinga pojavljuje se i treći bitan princip,
odnosno razvoj proizvoda, usluga, aktivnosti, djelatnosti predstavlja osnovu za razvoj
poduzeća, institucija, djelatnosti. Unutar ovoga principa vezujemo i uzrečicu koja
glasi: „otac tehnologija i majka tržište”, koja nam ukazuje na sveopću povezanost ova
dva segmenta iz kojih je nastao moderni marketing, ali i gerila marketing.
 Uz navedene potrebno je istaknuti i četvrti princip, a on kazuje da nas ne bi trebala
interesirati prošlost ni sadašnjost, već budućnost.
11
Dibb S, Simkin L, Pride W M, Ferrell O C. Marketing. Europsko izd. Zagreb: Mate. 1995., str. 73
9
4. Gerila marketing

10
Kako bi se potpuno razumio gerilski marketing i koncept gerilskog marketinga, potrebno je
prikazati značenje pojmova gerila i marketing kao zasebnih segmenata unutar gerilskog
marketinga.
Iako je gerila marketing po samoj svojoj definiciji nekonvencionalan pojam te za njega ne
postoji samo jedna definicija koja ga u potpunosti opisuje, kroz njegovo porijeklo i primjere
moguće je doći do zaključka što on točno predstavlja i koliku značajnot ima u marketinškim
krugovima.

„Porijeklo pojma „gerilski marketing” lako je prepoznati i povezati s Ernestom Che

Guevarom koji je 1960. u svojoj knjizi „Guerrilla Warfare” opisao gerilsku taktiku u kojoj se
koriste netipični napadi iz zasjede radi postizanja cilja u konkurentnom okruženju i
nepopustljivoj okolini.”12
„Jay Conrad Levinson je uveo termin guerilla marketinga još 1984. godine kako bi objasnio
nekonvencionalne metode oglašavanja kojima se uz minimalne budžete nastoje postići
maksimalni učinci.”13 On također smatra da gerila marketing treba biti nekonvencionalan,
šokantan, neočekivan, duhovit i nadasve drugačiji.
Prema Levinsonu (2008) gerilski marketing traži da se shvate sve sastavnice marketinga, da
se s mnogima od njih eksperimentira, da se eliminiraju neuspješne, udvostruče nastojanja u
slučaju uspješnih strategija, te potom primijeni marketinška taktika koja se dokazala u
žestokim okršajima svakodnevne prakse.

„Dinamičnost tržišta upravo je područje u kome gerilci uživaju, znači uživaju u promjenama.
Prema tome poduzetnički pothvat novog poduzetnika odnosno veličina već postojećeg
poduzeća najveće su prednosti u gerila merketingu i zato je gerila marketing upravo
namijenjen:
 novim tvrtkama,
 malim tvrtkama,
 pojedincima.
čije su osnovne karakteristike:

12
Grgić M. Gerilski marketing. [Online]. 2013. (12.06.2013). Dostupno na:
http://www.istrazime.com/psihologija-potrosaca/gerilski-marketing/. [18.08.2015].
13
Vrhovec-Žohar K. Guerilla marketing ili kako se reklamirati jeftino, a originalno. [Online]. 05.05.2011.
Dostupno na: http://www.kpc.hr/component/content/article/275-gerila-marketing-ili-kako-se-reklamirati-jeftino-
aoriginalno [12.01.2015].
11
  brzina
 širina marketing oruđa
 korištenje marketing znanja
i sve uz niske cijene.”14

Gerila marketing se temelji na neobičnim, inovativnim i suvremenim marketinškim alatima,

taktikama i strategijama koje služe za poticanje brže reakcije ciljane publike, a prema Medić
(2003) gerila marketing nije skup, lagan, običan, isprazan, priučen, „knjiški” utemeljen,
priučen u marketing agencijama, prepoznat od konkurencije, te u njemu nema pojedinosti
koja bi bila beznačajna i oni koji to shvate njihov će marketing biti uspješniji.

Kotler (2014) gerilske marketinške strategije naziva još i gerilskim napadima. On smatra da
se upravo strategija gerilskih napada sastoji od povremenih manjih napada s ciljem
uznemiravanja protivnika te mogućeg osiguranja trajnog uporišta na tržištu. Uz naprijed
navedeno Kotler zaključuje i da ova strategija uključuje upotrebu konvencionalnih i
nekonvencionalnih sredstava, kao što su selektivno sniženje cijena, intenzivne promotivne
aktivnosti te povremene akcije pravnog karaktera.

Gerilski marketing je nekonvencionalan marketing pomoću kojega se može tvrtku predstaviti

budućim klijentima na nov način. Kupci su pretrpani tradicionalnim metodama oglašavanja,
pa se, u većini slučajeva, na njih više i ne obaziru. Upravo je zbog toga sada vrijeme da tvrtke
promijene svoje marketinške pristupe te ih osuvremene i inoviraju.

4.1. Instrumenti gerila marketinga

„Gerilski marketing uključuje različite instrumente kao što su viralni marketing (prijenos
informacija socijalnim mrežama), buzz marketing (usmena predaja), marketing iz zasjede
(marketing na događajima na kojima oglašivači ne plate sponzorstvo, ali se ipak neočekivano
oglašavaju, tzv. besplatna vožnja), senzacijski marketing (kreativni marketing čiji je cilj
izazvati senzaciju kod potrošača) i mnoge druge podtipove.”15

14
Medić M. Poduzetnički marketing (gerila marketing). III. Znanstveni kolokvij "Međunarodna poslovna
logistika kao uvjet uspješnog uključivanja u europske gospodarske tokove". Studeni 2003., str. 215
15
Grgić M. Gerilski marketing. [Online]. 2013. (12.06.2013). Dostupno na:
http://www.istrazime.com/psihologija-potrosaca/gerilski-marketing/. [18.08.2015].
12
Nadalje u radu će instrumenti gerila marketinga po skupinama biti opširnije prikazani i
pojašnjeni.

Tablica 1. Instrumenti gerila marketinga16

Klasični gerila marketing Online i Mobilni gerila Strateški gerila marketing

marketing

 Ambient Media  Viral Marketing  Trendscouts

 Ambush Marketing  Guerilla Mobile  Tržište
 Guerilla PR  Special Interest Groups  Brand
 Buzz Marketing  Chat/forum  Suradnici

Kod klasičnog gerila marketinga razlikujemo instrumente kao što su: Ambient Media, Ambush
Marketing, Guerilla PR te Buzz Marketing.
Ambient Media odnosi se na medijske formate u „ambijentu” ciljane skupine, ali „van kuće”
(out of home). Neki smatraju da je to u suštini klasično outdoor oglašavanje dok drugi misle
da se radi o POS (ili POP- Point of Purchase) metodama.
Osnovni cilj je postaviti poruku na neuobičajeno, originalno mjesto. To mogu biti pokusni
proizvodi, tramvaji, besplatne razglednice, taksi, gradski bicikli, podmetači za čaše u
restoranima, vrećice za šećer, toaletni papir, papir za ruke, „žive reklame”, (studenti koji
iznajmljuju svoje tijelo za poruke) i slično. Ambient Media je posebno značajan za
komunikaciju sa mladim potrošačima kroz kafiće ili škole.

Ambush Marketing je marketing „iz zasjede” i izravno je povezan sa sponzorstvom. Neki ga

zovu i „parazitski marketing”. Smisao je u tome da određena tvrtka dobije medijsko pokriće
iako nije sponzor toga događaja. To može biti na sportskim natjecanjima, gdje primjerice
skupina gledatelja podigne zastave ili plakate sa oglašivačkom porukom upravo u trenu kada
kamera prelazi preko njih. Na taj se način tvrtka oglašava, a ne plaća skupe sponzorske
iznose.
16
Prodanović S. Instrumenti gerila marketinga. Marketing u praksi: časopis za tržišne komunikacije. 2004. 18.,
str. 6
13
Trendscouts, odnosno trendscouting, najčešće je korišteni instrument gerile marketinga
unutar strateškog marketinga.
Trendscouting se odnosi na izviđanje novih trendova, želja i potreba unutar definirane ciljane
skupine – što je trenutno zanimljivo, koje su teme razgovora, koji su budući interesi i slično.
Radi se obično o osobama ili skupinama koje su smještene neposredno u željenoj ciljnoj
skupini.
Uloga trendscoutinga je rano prepoznavanje potreba da bi se marketing mix mogao na vrijeme
prilagoditi promjenama. „Izviđanje” je posebno značajno u branšama sa brzim tehnološkim
razvojem, kao i za tvrtke čija su ciljana skupina uglavnom mladež.

Kao čest gerila marketing instrument unutar mobilnog i internet gerila marketinga korišten je
viralni marketing.
Viralni marketing, Buzz Marketing, Word-of-Mouth, Word-of-Mouse najčešće se koriste kao
sinonimi, a odnose se na potencijal širenja poruka od strane potrošača. Radi se o tome da
potrošač preporuči neki proizvod ili uslugu svojim prijateljima, a pojam „viralni” odnosi se na
način širenja informacija koji je sličan širenju virusa u našem tijelu: brz, učinkovit,
eksponencijalan – kada jednom krene, teško se zaustavlja.
Po definiciji nedavno osnovanog udruženja za viralni i Buzz marketing, viralni se marketing
odnosi na širenje sadržaja (video-clipovi, blogs i sl.) vezanih uz određeni proizvod ili tvrtku,
dok Buzz marketing označava izravnu preporuku proizvoda ili tvrtke.
Buzz marketing je novi marketinški alat koji možemo dodati tradicionalnom setu
marketinških strategija. On daje mogućnost izravne neformalne komunikacije sa korisnicima,
pa tvrtka može brzo reagirati i zadržati učestalost komunikacije na tjednim, pa čak i dnevnim
osnovama, što je nemoguće napraviti klasičnom reklamnom kampanjom.
4.2. Ciljevi i elementi gerila marketinga

Ciljevi gerila marketinga su, naime, vrlo jednostavni, bitno je upotrebom kreativnih,
nekonvencionalnih tehnika i sredstava komunikacije promovirati komercijalne (proizvodi i
usluge) i nekomercijalne ciljeve (borba protiv siromaštva, trgovine ljudima i sl.).

Osnovne značajke gerile su kreativna i maštovita upotreba različitih nekonvencionalnih

površina za oglašavanje (ulica, javni wc, autobudna stanica i sl.), originalnost, šokiranje

14
prolaznika, inovativnost, odvažnost i duhovitost uz tri glavna elementa gerile marketinga:
iznenađenje, rasprostranjenost i niske troškove.

„Gerilski marketing uključuje tri glavna elementa: iznenađenje, rasprostranjenost i niske

troškove.”17
Iznenađenje je rezultat različitih percepcija i očekivanja. Ono što gerilski marketing čini
posebnim je upravo efekt iznenađenja potrošača. Ovaj pristup služi se različitim
neočekivanim aktivnostima kako bi se usmjerila pozornost na marketinšku poruku. „Efekt
iznenađenja postiže se humorom, šokantnim porukama, apsurdom, te smještanjem reklame na
netipično mjesto ili prezentiranje reklamne poruke netipičnim medijem.” 18 Cilj efekta
iznenađenja je da se iznenađena osoba sa prijašnje radnje usmjeri na upravo taj događaj koji
ga je iznenadio.

Cilj elementa rasprostranjenosti je povećati broj primatelja marketinške poruke s tim da se

troškovi oglašavanja ne povećaju, znači poruka mora biti izravna, ekonomična i usmjerena
prema određenom cilju. Gerila marketing pruža načine za povećanje broja pojedinaca koji će
bit izloženi oglašavanju bez povećanja troškova promoviranja.
Zahvaljujući današnjim društvenim mrežama ovaj je element praktički besplatan, iako
zapravo potrošači moraju biti dovoljno motivirani kako bi prosljeđivali poruku dalje drugima.
Kako bi se poticala rasprostranjenost poruka, oglasi kod potencijalnih potrošača moraju
izazivati određene emocije. Gerila marketing pokušava potaknuti vrstu osjećajnog
iznenađenja koje će kod pojedinaca izazvati da svoja iskustva prenesu drugima.

„Najpopularnija društvena mreža Facebook, uvođenjem tickera, koji prati aktivnost na

društvenoj mreži u realnom vremenu, omogućila je dobrovoljno slanje marketinških poruka,
bez da korisnici društvene mreže agresivno promoviraju neki proizvod. Svaka aktivnost
korisnika društvene mreže se bilježi, te se na taj način može imati uvid u trenutne preferencije
i preporuke svojih prijatelja.”19

Efekt niskih troškova javlja se kao posljednji element gerilskog marketiga, a nastaje
zahvaljujući početnim niskim troškovima ulaganja u oglašavanje, te efektu rasprostranjenosti.

17
Grgić M. Gerilski marketing. [Online]. 2013. (12.06.2013). Dostupno na:
http://www.istrazime.com/psihologija-potrosaca/gerilski-marketing/. [18.08.2015].
18
Grgić M. op. cit.
19
Grgić M. op. cit.
15
Dakle, pobuđuju ga dvije karakteristike gerilskog marketinga: „Prva je rasprostranjenost, koja
dolazi do velikog broja ljudi. Drugo, gerilske kampanje su često puštene u promet bez mnogo
početnih novčanih izdataka. Čak i kada početni troškovi kampanje zahtijevaju veće novčane
izdatke, efekt rasprostranjenosti osigurava dolazak kampanje do široke mase.”20

Cilj gerila marketinga je uz navedene efekte za manje novca postići više, skrenuti pozornost
što većeg broja primatelja oglašivačke poruke, bilo kroz nove tehnologije, medije ili slično na
najoriginalniji, jedinstven, upečatljiv, poseban način.

4.3. Najvažnije tajne gerila marketinga

U gerila marketingu postoje tajne koje su u biti već poznate dobrim poznavateljima
marketinga, gerila marketinga i novih pristupa gledanja na marketing. Jay Conrad Levinson
smatra da je gotovo pa nemoguće uspješno nuditi proizvode ili usluge ako se ovih šesnaest
tajni ne poznaju i ne primjenjuju.

„Za kvalitetno i učinkovito korištenje gerila marketinga, ove „tajne” ne bi trebale biti
nepoznanice:21

1) Morate biti predani marketinškom programu.

2) Taj program smatrajte investicijom.
3) Pobrinite se za dosljednost programa.
4) Neka potencijalni klijenti vjeruju u vašu tvrtku.
5) Morate biti strpljivi kako biste predano ispunili preuzete obaveze.
6) Morate uvidjeti da je marketing zbroj raznolikih pomagala.
7) Morate znati da dobit dolazi nakon prodaje.
8) Morate težiti tome da tvrtku vodite tako da to bude praktično klijentima.
9) U marketing unesite element zadivljenosti.
10) Mjerenjem ocijenite djelotvornost pomagala kojima se služite.
11) Pokažite razvijen međuodnos s klijentima i potencijalnim klijentima redovitim
javljanjem i praćenjem stanja.
20
Grgić M. Gerilski marketing. [Online]. 2013. (12.06.2013). Dostupno na:
http://www.istrazime.com/psihologija-potrosaca/gerilski-marketing/. [18.08.2015].
21
Levinson J. C. Gerilski marketing: Jednostavne i jeftine metode stjecanja veće dobiti. 1. izd. Zagreb:
Algoritam. 2008., str. 39
16
 12) Naučite se oslanjati na druge tvrtke, ali tako da se i one oslanjaju na vas.
13) Morate biti vješti u služenju gerilskim naoružanjem, odnosno tehnologijom.
14) Marketingom se služite kako biste stekli privolu potencijalnih klijenata, a zatim taj
pristanak širite tako da dovede do prodaje.
15) Prodajte sadržaj onoga što nudite, a ne stil.
16) Nakon što pripremite cjeloviti marketinški program, radite na njegovu jačanju i
širenju, tj. eskaliranju, i ne počivajte na staroj slavi.”

Iako se marketing svakodnevno mijenja, ova jednostavna i lako primjenjiva pravila ostaju
ista, a služe poduzetnicima da za manje novca postignu više. Navedenih 16 najvažnijih tajni
gerilskog marketinga moguće je sažeti u 16 riječi: predanost, investicija, dosljednost, vjera,
strpljivost, raznolikost, postprodaja, praktičnost, zadivljenost, mjerenje, međuodnos,
oslanjanje, oboružanost, privola, sadržaj i eskalacija.

Ukoliko se uspiju savladati gore navedene tajne, može se postići ogromna konkurentska
prednost nad ostalim tvrtkama. Ono što je potrebno učiniti da se to i ostvari je ispunjenje i
sedamnaeste tajne, a ona glasi: Navedene naučene tajne provedite u djelo.22

5. Sličnosti i razlike tradicionalnog i gerila marketinga

Gerilski marketing ima brojne sličnosti, ali se podosta i razlikuje od klasičnog, tradicionalnog
marketinga. Ono što je za njega bitno je da je on nekonvencionalan, učinkovit, jeftin,
upečatljiv, kvalitetan te kreativan.

„Marketinški gerilci ne oslanjaju se na golu silu prenapuhanog marketinškog proračuna

tvrtke, nego na golu silu bujne mašte. U današnje se vrijeme od tradicionalnih marketinških
djelatnika razlikuju u dvadeset elemenata:23

22
Prema Levinson J. C. Gerilski marketing: Jednostavne i jeftine metode stjecanja veće dobiti. 1. izd. Zagreb:
Algoritam. 2008., str. 39-41
23
Levinson J. C. Gerilski marketing: Jednostavne i jeftine metode stjecanja veće dobiti. 1. izd. Zagreb:
Algoritam. 2008., str. 17-24
17
 Tradicionalni marketing smatra da je za valjano predstavljanje tržištu nužno uložiti
novac. U gerilskom marketingu možete uložiti novac ako želite – ali to nije nužno, ako
ste spremni uložiti vrijeme, energiju, maštu i informiranost.
 Tradicionalni marketing toliko okružuje nekakva mističnost da odbija i zastrašuje
mnoge vlasnike tvrtki, koji više nisu sigurni znači li marketing uređivanje internetskih
stranica ili odnose s javnošću. A budući da su toliko prestrašeni i da se boje mogućih
pogrešaka, u to se jednostavno ne upuštaju. Gerilski marketing u cijelosti raspršuje
mističnost i marketing prikazuje u pravome svjetlu – pokazuje da je riječ o procesu
koji možete nadzirati, a ne obrnuto.
 Tradicionalni marketing prilagođen je velikim tvrtkama. Bit gerilskog marketinga –
srce i duša gerilskog marketinga – jesu male tvrtke: tvrtke s velikim snovima i
oskudnim proračunom.
 Tradicionalni marketing uspjeh mjeri prodajom ili reakcijama na ponudu,
posjećenošću internetskih stranica ili prometom u prodavaonici. A to su odreda
pogrešni pokazatelji. Gerilski marketing podsjeća vas na to da vašu pozornost
zaslužuje samo jedan pokazatelj: visina čiste dobiti. Jedino podatak o visini dobiti
govori istinu kojoj trebate težiti. Ako vam nešto ne donosi dobit, vjerojatno nije u
skladu s postavkama gerilskog marketinga.
 Tradicionalni se marketing temelji na iskustvu i prosudbama, dakle, jednostavnije
rečeno, na nagađanjima. No marketinški gerilci ne mogu si priuštiti pogrešne
pretpostavke, pa se takav pristup u maksimalnoj mjeri temelji na psihologiji –
zakonima koji upravljaju čovjekovim ponašanjem. Primjerice, devedeset posto svih
odluka o kupnji donosi se u podsvijesti, dakle, negdje duboko, duboko u vama. Danas
znamo koji je nepogrešivi način dopiranja do podsvijesti: ponavljanje. Promislite malo
o tome, pa ćete već steći malo bolju sliku o tome kako funkcionira gerilski marketing.
Ponavljanje je najvažnije.
 Tradicionalni marketing nalaže da razvijate poslovanje, a zatim se počnete širiti na
različita područja, tj. diversificirati djelatnosti. Zbog takvog razmišljanja mnoge se
tvrtke nađu na tankome ledu, jer se na taj način udalje od temeljnih sposobnosti.
Gerilski marketing nalaže vam da širite i razvijate poslovanje, ako želite bilježiti
pozitivne razvojne brojke, no pritom dobro pazite da i dalje budete posve

18
 koncentrirani – jer ste upravo zahvaljujući krajnjoj fokusiranosti i došli do toga što
imate.
 Tradicionalni marketing nalaže da tvrtku razvijate linearno, pridodajući jednu po jednu
novu mušteriju. No to je vrlo spor i skup razvoj. Gerilski marketing stoga nalaže da se
razvijate geometrijskom progresijom – povećanjem svake nove transakcije,
obavljanjem većeg broja transakcija po prodajnome ciklusu u slučaju svake mušterije,
iskorištavanjem silnih mogućnosti svakog od kupaca da dovodi nove kupce, uz
istodoban razvoj u tradicionalnome smislu. Ako posao odjednom širite u četiri
različita smjera, teško će se dogoditi da se to ne odrazi i u obliku lijepe dobiti.
 Tradicionalni marketing sav trud usmjerava zaključenju prodaje, pod pogrešnom
pretpostavkom da marketing završava činom prodaje. Gerilski marketing podsjeća vas
da se 68% svih potencijalnih poslova gubi upravo zbog apatije koja zavlada nakon
prodaje – zbog zanemarivanja kupaca nakon što su platili proizvod ili uslugu. Upravo
zbog toga gerilski marketing propovijeda gorljivo nastavljanje odnosa ponuditelja i
kupca – stalno održavanje kontakata s kupcima – i osluškivanje njihovih želja i
potreba. Gerilci nikad ne gube klijente zbog nemara prema njima.
 Tradicionalni marketing savjetuje vam da motrite obzor kako biste odredili kojeg
točno konkurenta trebate uništiti. Gerilski marketing savjetuje vam da motrite isti taj
obzor kako biste utvrdili koje tvrtke imaju jednake izglede i mjerila kao vi – kako biste
s njima mogli surađivati u zajedničkim marketinškim akcijama. Na taj način širite
vlastiti marketinški doseg, ali umanjujete troškove vlastite promidžbe, jer ih dijelite s
drugima. Gerilci takav pristup nazivaju fuzijskim marketingom. “Ili fuzija ili iluzija”,
kažu često. Recimo da gledate televiziju i na ekranu se pojavljuje reklama za
McDonald’s. Negdje na pola reklame uviđate da je zapravo riječ o reklami za Coca-
Colu, da biste na koncu, pred kraj, shvatili da se cijelo vrijeme zapravo reklamira
najnoviji Disneyjev film. Eto, to je fuzijski marketing. A to je samo dio velikih igrača
koji rade takve stvari – poput FedExa i Kinko’sa – no najveći dio fuzijskog
marketinga na svijetu, u čemu prednjači Japan, događa se na razini malih tvrtki.
 Tradicionalni marketing nalaže vam da stvorite logotip koji će predstavljati vašu
tvrtku – vizualno sredstvo identifikacije. Vizualne su poruke 78% dojmljivije od
slušnih. Gerilski marketing upozorava vas da je logotip u današnje vrijeme passé – jer
ljude podsjeća samo na naziv vaše tvrtke. Umjesto toga, marketinški gerilci imaju
19
 “mem” koji predstavlja njihovu tvrtku – vizualni ili verbalni simbol koji prenosi čitavu
predodžbu, slično međunarodnim prometnim znakovima. U današnje vrijeme, doba
rekordne preopterećenosti informacijama i porukama, mem govori više i to u
najkraćem mogućem vremenu. To je prava blagodat na internetu, gdje će ljudi na
vašim stranicama možda provesti tek pokoju sekundu. Nešto više riječi o tome bit će u
daljnjem tekstu. Sama se riječ pojavila 1976., a riječ je o gerilskoj zamisli koja može
unijeti pravu revoluciju u vašu evidenciju dobiti i gubitaka.
 Tradicionalni marketing oduvijek počiva na pojmu „mi”. Praktički na svakom
internetskom sajtu uočit ćete natpise poput „O nama”, „O našoj tvrtki”, „O našem
razvoju”, „O našim proizvodima”, „O našoj upravi”. No ljudima se živo fućka za vas.
Takav ih pristup uspavljuje. I zbog toga gerilci sve temelje na pojmu „vi”, pri kojem
se sve, svaka riječ, svaka ideja, vrti oko klijenta, posjetitelja stranica. Nemojte to uzeti
k srcu, ali ljudima se jednostavno fućka za vašu tvrtku. Misle isključivo na sebe. A
ako ste u stanju govoriti o njima, privući ćete njihovu nepodijeljenu pozornost.
 Tradicionalni marketing oduvijek razmišlja o tome što kupcu može uzeti. Gerilci
posve shvaćaju trajnu, doživotnu vrijednost kupca, ali razmišljaju i o tome što mogu
dati mušteriji. Uvijek razmišljaju o stvarima koje mogu dijeliti bez naknade, a sad kad
smo već usred informacijskog doba, nastoje davati besplatne i vrijedne informacije –
poput brošura, informativnih internetskih stranica, knjižica, televizijskih prezentacija –
kad god je takvo što moguće. Ne smetnite s uma što sam rekao o marketingu kao
prilici da potencijalnim i sadašnjim mušterijama pomognete da ostvare željene ciljeve.
Usto je riječ i o zlatnoj prilici da im pomognete riješiti probleme. Možete li i to izvesti
besplatno? Ako možete, svakako ste gerilac.
 Tradicionalni marketing želi vas navesti da povjerujete kako reklamne kampanje
donose rezultate, kao i otvaranje stranica na internetu, promotivna pošta i elektronička
pošta. Na takve zastarjele predodžbe gerilac može reći jedino: gluposti, gluposti,
gluposti. Reklame ne pale. Više ne djeluju. Stranice na internetu? Budimo ozbiljni.
Ljudi svakodnevno spoznaju da je riječ o putu do financijske propasti i raspršenih
snova. Promidžbena pošta i mailovi nekoć su palili, ali više ne pale. Što onda pali?
Gerilci znaju da pale marketinške kombinacije.
 Objavite li niz reklama, a usto imate internetske stranice, pa još šaljete elektroničke
poruke i promidžbeni materijal poštom, sve će davati rezultate i još se međusobno
20
 potpomagati u zajedničkom djelovanju. Dani služenja samo jednim marketinškim
oružjem završili su u ropotarnici povijesti. Živimo u doba kad marketinške
kombinacije otvaraju vrata marketinškome uspjehu. Postoji jedan mali trgovac koji
objavljuje male reklame i kratke radijske reklamne spotove – njima ljude usmjerava na
svoje internetske stranice. Taj sajt ljude motivira da posjete njegov salon, gdje brzo,
bez muke i uz pristojnu dobit od prodaje krevete po cijeni od 3.000 dolara. Oglasi i
reklame, u kombinaciji s internetskim stranicama marketinška su kombinacija koja mu
donosi dobit.
 Tradicionalni marketinški djelatnici na kraju mjeseca zbrajaju prihode. Gerilci
zbrajaju nove odnose. Svjesni činjenice da ljudi uistinu žele odnose, gerilci čine sve
što mogu da uspostave i njeguju veze sa svim pojedinim mušterijama. Nipošto ne
preziru novac, što se jasno vidi u njihovoj želji za stjecanjem dobiti, no duboko u sebi
znaju da do najvećeg blaga vode upravo dugoročni odnosi.
 Tradicionalni marketing rijetko naglašava tehnologiju, uglavnom zbog toga što je
tehnologija prije bila odviše skupa, ograničena i zakučasta. No to se iz temelja
promijenilo i današnja tehnologija malim tvrtkama daje nepravednu prednost.
Omogućuje im da rade ono što rade i oni koji najviše troše, a bez potrebe za trošenjem
velikih sredstava. Gerilski marketing iziskuje da budete izvrsno upućeni u tehnologiju.
U protivnom će vam tehnofobija opterećivati poslovanje. Ako je to slučaj, hitno
sazovite sastanak sa stručnjakom za tehnološka pitanja. Tehnofobija je u današnje
vrijeme smrtonosna bolest.
 Tradicionalni marketing poruku oduvijek upućuje skupinama: što je skupina veća, to
bolje. Gerilski marketing cilja na pojedinca ili, ako već mora biti riječ o skupini,
nastoji da ona bude što manja. Tradicionalni marketing ide u širinu, gerilski se
koncentrira na što uže područje, na mikro- i nano-područja. Recimo da tržištu nudite
proizvod za pomoć pri erektilnim poremećajima. Objavite li reklamu na nacionalnoj
televiziji, obraćate se vrlo širokome sloju. Objavite li je na kabelskoj, na programu
namijenjenome muškoj publici, to je već uže područje. Objavite li je na kabelskom
programu namijenjenome muškome zdravlju, to je usmjeravanje na mikro-područje. A
ako ga objavite na kabelskom kanalu koji se bavi muškim seksualnim pitanjima i
problemima, to je usmjeravanje na nano- područje. Što je manja skupina, to je veće
središte mete.
21
 Tradicionalni marketing uglavnom je nepromišljen. Iako obuhvaća najveće
marketinške poluge – radio, televiziju, novine, časopise i internet – najčešće
zanemaruje pojedinosti, npr. način javljanja na telefon, unutarnje uređenje ureda,
odjeću zaposlenika. Gerilski je marketing uvijek promišljen. Strogo vodi računa o
pojedinostima kontakata s vanjskim svijetom, ne zanemaruje ništa i uviđa fantastičnu
važnost tih sićušnih, ali iznimno bitnih pojedinosti.
 Tradicionalni marketing smatra da zahvaljujući marketingu možete prodati proizvod.
To je možda i bilo točno, ali davno, davno, a danas se više ne događa često. Upravo
zbog toga gerilski marketing ukazuje vam na novu realnost: marketing se danas može
nadati jedino tome da će steći privolu ljudi da od vas dobivaju još promotivnog
materijala. Većina ljudi uskratit će pristanak i na tome im trebate biti zahvalni, jer vam
zapravo govore da trebate štedjeti novac, ne trošiti ga uzalud na njih. No neki će željeti
doznati i nešto više, zahvaljujući čemu je nastao jedan od novijih izraza u
suvremenome jeziku: optiranje. Jedna žena koja vodi ljetni kamp na sjeveroistoku
SAD-a objavljuje oglase u vodičima kroz kampove na poleđini više časopisa. I ne
pokušava prodati iskustvo kampiranja, nego samo navesti ljude da zatraže besplatni
DVD. Ima štand na mjesnim prezentacijama kampova i ondje dijeli taj isti DVD. Ljudi
pogledaju njezin DVD, na njemu vide vesele polaznike, stručne voditelje, prelijepu
prirodu i vrhunsku opremu. Pokušava li DVD prodati iskustvo kampiranja? Ne. Samo
nastoji motivirati ljude da pozovu osobnog savjetnika, nakon čega više od 80%
roditelja upiše djecu u kamp. I ne tek jedno dijete: katkad i brata ili sestru. Ne
zaboravite ni rođake, bratiće i prijatelje iz razreda koji će se ljeti možda zaputiti u isti
kamp. I pritom nije riječ tek o jednom ljetu. Iskustvo se može protegnuti i na četiri-
pet, pa i više godina.
 A sve zahvaljujući tome što vlasnica nije ciljala na prodaju. Samo je tražila pristanak,
a nakon toga ga širila. Cijeli pristup divno je opisao Seth Godin u revolucionarnoj
knjizi Permission Marketing.
 Tradicionalni marketing zapravo je monolog. Samo jedna osoba ili govori ili piše. Svi
ostali ili slušaju ili čitaju. A to baš i nije idealna podloga za uspostavljanje kvalitetnog
odnosa.
 Gerilski je marketing dijalog. Jedna osoba govori ili piše. Netko drugi reagira ili
odgovara. Tako nastaje interaktivni odnos. Kupac sudjeluje u marketingu. I to je jedna
22
 od blagodati interneta. Odnosi izrastaju iz dijaloga. A dijalog morate potaknuti
traženjem da se ljudi za nešto prijave, da se upišu na popis primatelja vaših obavijesti,
da zatraže besplatnu nagradu ili promotivni materijal, prijave se za nagradnu igru,
glasaju u anketi. A vi im morate odgovoriti. Male tvrtke to mogu. Velike korporacije
obično nisu toliko brze i prilagodljive.
 Tradicionalni marketing teškim marketinškim naoružanjem smatra radio, televiziju,
novine, časopise, poštanske reklame i internet. Gerilski marketing u arsenalu ima
dvjesto različitih tipova marketinškog oružja, od koji su mnoga besplatna.”

Na osnovu prethodno navedenih sličnosti i razlika tradicionalnog i gerila marketinga, slijedi i

prikaz koji ih opisuje na jednostavniji način (Tablica 2).

Tablica 2. Sličnosti i razlike tradicionalnog i gerila marketinga24

Tradicionalni marketing Gerila marketing

Ulaganje novca Ulaganje novca nije nužno

Prilagođen velikim tvrtkama Prvenstveno namjenjen malim tvrtkama

Mjerni alati – prodaja, posjećenost, promet ... Mjerni alat - dobit

Iskustvo i prosudbe Psihološki pristup

Naglasak na čin prodaje Naglasak na poslijekupovne odnose

24
prilagođeno prema Levinson J. C. Gerilski marketing: Jednostavne i jeftine metode stjecanja veće dobiti. 1.
izd. Zagreb: Algoritam. 2008., str. 17-24.
23
Logotip „Mem“

Usmjerenost protiv konkurencije Moguća suradnja s konkurencijom

Jedan medij u kampanjama Marketinška kombinacija medija

Nezainteresiranost za tehnologiju Naglasak na nove tehnologije

Ciljanje na skupinu Ciljanje na pojedinca

Monolog Dijalog

6. Mediji i gerila marketing

Mediji predstavljaju snagu koja može postati upravo vaša. To je jedna vrsta moći, a televizija
predstavlja najsloženiji medij.
„Mediji te trebaju upravo onoliko koliko ti trebaš njih – ukoliko im daš pravu vijest. Važno je
privući pozornost medija.”25

„Danas je oglašavanje suočeno s jednom velikom prilikom i nekoliko izazova. Prilika je

proširivanje rada onkraj tradicionalnih prezentacijskih medija tiska, televizije, radija, kina i
ambijentalnog reklamiranja (oglašivačke ploče i panoi) na nove odnose, i u području visoke i
u području niske tehnologije, uz pomoć koje organizacije danas dopiru do svojih potrošača,
umećući svoje logotipe, trgovačke marke i slogane u područja gdje nije bilo reklama.”26

Prije pojave gerila marketinga, oglašavanje se svodilo na velike budžete, isto tako velike
25
Levine M. Umreženi gerilski P.R.- Kako pokrenuti uspješnu promidžbenu kampanju u mreži, izvan mreže i
svugdje između. 1. izd. Zagreb: PROFIL. 2002., str. 42
26
Hawkins J. Kreativna ekonomija: kako ljudi zarađuju na idejama. Zagreb: Binoza press. 2003., str. 130
24
reklamne kampanje u klasičnim medijima te prepoznatljivih zvukova i melodija radijskih i tv
spotova.
A ono što je danas vidljivo je da sa što se više metoda gerila marketing služi, time je veća
vještina u uporabi njih i izboru te su veći izgledi za prihode tvrtke koja se njima koristi.

„Glavna misao je kombinirati onu pravu marketinšku poruku sa pravim marketinškim

medijem. To je istinito stajalište gerile.”27
Potrebno je svoj marketing, te kreativne poruke i filozofiju prilagođavati realnostima svoga
vremena, budući da razvoj novih tehnologija, novih medija, novih tržišta i novih kupaca
stvara puno više prilika za oglašivače.

„Statistika pokazuje da morate u mozak (potrošača) prodrijeti devet puta (reklamnim

porukama) da biste do njih doprli, ali to nije loša vijest. Problem je u tome što od tri puta kad
predstavljate svoju poruku, oni vas pozorno slušaju samo jednom. To, dakle, znači da to
morate učiniti dvadeset i sedam puta.”28

„Postoji pet stuba koje vode do uspješnog gerilskog promidžbenog pohoda: (1) Sredstvo
privlačenja pozornosti stvara novinsku priču o vašoj tvrtki; (2) Tu novinsku priču morate
zapakirati u skladu s medijem na koji ciljate; (3) Stupite u vezu s medijem i upoznajte ga sa
svojom pričom; (4) Uspostavite odnos s čuvarem medijskih dveri; (5) Nastavite pružati svježe
obavijesti putem svog web sitea i drugih sredstava na mreži i krenite u svoj sljedeći gerilski
pohod.”29

Iako, nažalost, mnogi vlasnici tvrtki ne prepoznaju važnost marketinga i promidžbe, na webu
ili izvan njega, to se iz dana u dan mijenja. Sve više tvrtki shvaća da se ovom marketinškom
tehnikom može postići puno toga.

Gerilski marketing podrazumijeva mnoštvo metoda i taktika iskoristivih za kako efektivno,

tako i efikasno promoviranje tvrtke i ponude postojećim i potencijalnim kupcima. Mediji kao
što su Internet, radio, telefon i slično, omogućuju individualni pristup ciljanoj klijenteli.

27
Levine M., op. cit., str. 62
28
Levine M., op. cit., str. 42
29
Levine M., op. cit., str. 89
25
 6.1. Maksimedijski marketing

Maksimedija marketing odnosi se na masovne marketinške medije kao što su: novine,
časopisi, radio, televizija, velike oglasne ploče („billboardi”) i prodaja putem pošte. Pogreške
s ovim medijima su vrlo skupe, a konkurencija vas jednostavno može sasvim izbaciti iz igre.

Kada se u gerilskom marketingu koristi masovni medij, potrebno je činiti sve što je nužno da
postane djelotvoran, budući da je riskantan i skup.

Pravo pitanje je što se to događa u našem mozgu dok gledamo jako zanimljivu televizijsku
reklamu? „Prema saznanjima znanstvenika koji su pomoću elektroencefalografa proučavali
električne moždane frekvencije, moždani valovi povezani s pojačanom pozornošću postanu
aktivniji, a oni koji signaliziraju manjak pozornosti se smanjuju.”30
„Gerilca nije strah masmedija, nego je njima očaran, nalazi način da ga koristi s preciznošću,
da pažljivo mjeri rezultate, čini ga dijelom općeg marketinškog programa, te shvaća da
njegovom upotrebom poseže za kombinacijom znanosti, umjetnosti, intuicije i poslovne
pronicljivosti. Gerilac zna o čemu je kod maksimedije riječ: prodaja i kreiranje jake želje za
kupnjom.”31
Ono što je bitno za maksimedijski marketing je da „budete poznati po svojoj kvaliteti,
inovacijama, elastičnosti i odgovornosti prema zahtjevima kupaca. Budite poznati po
poslovnoj usluzi.”32

6.2. Minimedijski marketing

U minimedijskom marketingu gerilci postižu iznimne uvjete.

„Tradicionalni proizvođači ponuda i usluga rijetko pribjegavaju takvim marketinškim
metodama kao što su osobna prodaja, pisanje osobnih pisama, slanje promotivnih razglednica,
telefonski marketing, cirkularna pisma, reklame u kinodvoranama, na oglasnim pločama,

30
Singer N. "Kopanje" po mozgu otkriva poriv za kupnjom. [Online]. 2011. (13.2.2011.) Dostupno na:
http://www.poslovni.hr/strane-kompanije/kopanje-po-mozgu-otkriva-poriv-za-kupnjom-171928. [27.12.2015].
31
Levinson J. C. Gerilski marketing: Jednostavne i jeftine metode stjecanja veće dobiti. 1. izd. Zagreb:
Algoritam. 2008., str. 211
32
Levine M. Umreženi gerilski P.R.- Kako pokrenuti uspješnu promidžbenu kampanju u mreži, izvan mreže i
svugdje između. 1. izd. Zagreb: PROFIL. 2002., str. 133
26
oglasi u malim oglasnicima, plakati, korištenje poslovnih stranica telefonskih imenika kao i
dvostruka uloga posjetnica.”33

Minimedijski marketing bi se trebao pridržavati marketinškog plana, potrebno ga je odraditi

darovito, u velikom stilu te se mora pridržavati raznih osnova, ali mogu se i kršiti pravila.
Minimediji gotovo nikada neće opteretiti proračun jer su produkcijski troškovi niski.
„Minimediji obuhvaćaju i maksi usluge. Uz valjan pristup, zahvaljujući njima možete se
pretvoriti u nezaustavljivu poslovnu silu.”34

7. Internetski gerila marketing

Modernizacija i tehnološke promjene utječu na rast i razvoj tvrtki, ali i grana cjelokupne
ekonomije, vidljivo doprinose strategijskim promjenama u nacionalnom i svjetskom
gospodarstvu, pa tako i u marketingu. Izazov marketinga jest upravo u tome što se okruženje
mijenja i u njemu treba tražiti svoje mjesto.

Jedan od najmoćnijih, najuzbudljivijih i najrevolucionarnijih marketing alata ikada stvorenih

je internet. Internet poslovanje iskazuje kontinuirani trend rasta, a danas se na Internetu može
objavljivati, prodavati i oglašavati gotovo sve što možete zamisliti. A budući da je Internet
mjesto skupljanja informacija, uspješnost oglašavanja sve je veća.
„Internet omogućuje individualni pristup ciljanoj klijenteli te interaktivnost, koja omogućuje
mnoštvo povratnih informacija od strane korisnika. Obzirom na temeljne postulate gerilskog
marketinga evidentno je da je posebno preporučljivo korištenje internetske platforme u
tržišnoj komunikaciji na ovaj način.”35
Kako su se mediji te komunikacijski kanali, promijenili, tako se promijenio i marketing.
Primjena gerilskog marketinga uz pomoć interneta podrazumijeva prilagođavanje
raspoloživih alata, taktika i strategija sukladno definiranom marketinškom scenariju i ciljanim
segmentima.
33
Levinson J. C., op. cit., str. 131
34
Levinson J. C., op. cit., str. 132
35
Šerić N, Jerkić I. Applicability of guerrilla marketing in e-business. [Online]. 2015. Split: Hrvatsko Švicarsko
društvo Split. Dostupno na: https://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjwvozy3I7LAhVFD5oKHbCTB
sQQFggZMAA&url=https%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2Fdatoteka
%2F752967.2._Jerki_i_eri_PRIMJENJIVOST_GERILA_MARKETINGA_U_E_BUSINESSU.docx&usg=AFQ
jCNHo39C8yZbaUnYg4lcU3GBi8Urw9Q. [22.01.2016].
27
Ključna prednost Internet gerila marketinga jest ta da je cijena oglašavanja daleko niža od
uobičajenog oglašavanja. Internet kampanju moguće je pokrenuti u svega nekoliko sati, a
rezultati su vidljivi relativno brzo.

Prema Levine (2002) postoje 10 najvećih prednosti interneta za gerilce, a one su:36
1) Gerilci su brzi. Internet je brži.
2) Vaš je web site jednako dostupan kao i site vašeg suparnika, pa bio on najveća tvrtka
na svijetu.
3) Internet je jeftin.
4) Na internetu kreativnost više vrijedi od proračuna.
5) Internet je dostupan diljem svijeta.
6) Vaša je poruka nemontirana i nepročišćena. Nitko ne može vaše riječi izvaditi iz
konteksta.
7) Internet vam omogućuje umrežavanje s kolegama koje možda drugačije nikada ne
biste upoznali.
8) Može upravljati vašim web siteom ili voditi promidžbenu kampanju iz svoje dnevne
sobe ili iz konferencijske dvorane u središnjici svoje tvrtke. Nitko neće uočiti nikakvu
razliku.
9) Pristup potrošača u sljedećih deset godina može jedino rasti.
10) Jesmo li već spomenuli da je brz?

Budući da su današnji kupci izloženi obilju informacija koje su preko elektronskih i drugih
medija lako dostupne, internetski gerilci to pokušavaju iskoristiti u njihovu korist. Zbog toga
je važno slijediti Levineovih 10 zapovijedi internet P.R. za gerilce (Levine, 2002):37

1. Upoznaj svoju publiku

2. Upoznaj svoj proizvod
3. Ne šalji spam
4. Budi brz
5. Ne troši previše
36
Levine M. Umreženi gerilski P.R.- Kako pokrenuti uspješnu promidžbenu kampanju u mreži, izvan mreže i
svugdje između. 1. izd. Zagreb: PROFIL. 2002., str. 38
37
Levine M. Umreženi gerilski P.R.- Kako pokrenuti uspješnu promidžbenu kampanju u mreži, izvan mreže i
svugdje između. Zagreb: PROFIL. 2002., str. 13
28
 6. Ne laži
7. Pošalji e-mail zainteresiranim strankama
8. Često obnavljaj obavijesti na svom web site-u
9. Potraži i ponudi linkove
10. Proučavaj web siteove medija.

7.1. Gerila marketing na društvenim mrežama

Nezaobilazni načini gotovo besplatnog ili prilično povoljnog oglašavanja svakako su

društvene mreže, uključujući Facebook, Twitter, Instagram, LinkedIn, YouTube i ostale.
Jedno je istraživanje, provedeno početkom 2014. godine, pokazalo kako 89 posto mladih koji
imaju 18 do 29 godina koristi društvene mreže.38
Stoga morate privući njihovu pozornost i izazvati oduševljenje marketinškom kampanjom.
Gerila marketing obično funkcionira budući da mladi ljudi vole interakciju s brendom.
Gotovo svaka kompanija koja prati trendove i suvremene načine oglašavanja, ima svoj profil
na društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter, Youtube, LinkedIn i druge te na taj
način pokušavaju doprijeti do što većeg broja ljudi, korisnika njihovih prizvoda ili usluga.
Naime, društvene mreže današnjice ne predstavljaju samo mjesto zabave i komunikacije
među privatnim korisnicima, već i moćan, jednostavan i moderan alat za dopiranje do
potencijalnih klijenata.
Pomoću društvenih veza sami korisnici nekog proizvoda, usluge ili poruke dobrovoljno
prenose reklamu dalje. U idealnom slučaju, svaki korisnik ih šalje većem broju novih
korisnika šireći reklamu ogromnom brzinom, na jednostavan i povoljan način.

38
Lider. Kako oglašavati proizvode mladima? [Online]. 2015. (27. travnja 2015.) Dostupno na:
http://liderpress.hr/poslovna-znanja/kako-oglasavati-proizvode-mladima/. [12.01.2016].
29
 8. Primjena gerila marketing

Poznato je da se o gerilskim startegijama i provedbi u današnjem vremenu mnogo govori, ali

činjenica jest da se o načinu primjene gerila marketinga u stvari malo zna.
Kako bi primjena gerila marketinga bila uspješna, potrebno je da se zadovolje segmenti
unutar njega koji to omogućuju. Nadalje u radu će biti prikazani upravo ti segmenti, ali i
primjeri na kojima su navedeni segmenti prikazani.

8.1. Psihologija gerila marketinga

Gerila marketing ističe prije svega potrebu baziranja na ljudskoj psihologiji, a ispred novca u
marketingu treba biti vrijeme, energija i maštovitost.
Gerila marketing zapravo je i zasnovan na ljudskoj psihologiji, na sposobnosti da podsvijest
preuzme glavnu riječ kada kupac odlučuje hoće li nešto kupiti ili neće.

Svako bi poduzeće, koje želi upotrebljavati gerila marketing, trebalo biti svjesno psihologije
potrošača kako bi na najučinkovitiji način prenijeli željenu poruku te doprijeli do
potencijalnih klijenata.

8.2. Primjena gerila marketinga u svijetu

Primjena gerila marketinških strategija vodi nas u svijet primjera i savjeta pomoću kojih se
može unaprijediti poslovanje. Svakog dana praktičari provode ideje kojima ostvaruju uspješnu
komunikaciju sa potrošačima.
Mnoge tvrtke poput Coca-Cole, Vise, Johnson&Johnsona te ostalih vodećih svjetskih tvrtki
koje se koriste gerila marketingom jasno vide pozitivne promjene, razvoj i kvalitetu života
potrošača, djelatnika i njihovih tvrtki.

30
Oglašavanje je sve više postajalo usmjereno na mjesta i skupine gdje se kreće puno ljudi, zato
što su na taj način reklame postale uočljivije.
Danas je Coca Cola sveprisutna u oglašavanju putem svih postojećih medija, i to na svjetskoj
razini. Produkcija svakog spota Coca-Cole računa se u milijunima dolara.
„Ako pokušate kritički analizirati vlastitu psihomotoriku dok pijete colu, zapazit ćete da malo
dublje dišete i da udišete duh mladosti, samosvijesti i uspjeha glavnih junaka iz reklama,
ponovno proživljavate emocije koje su vam „ugrađene” reklamama. Inače, u analima
propagande Coca-Cola ima počasno mjesto: prva je otkrila mogućnost da se propagandom
stvori nova ljudska potreba i da se za zadovoljenje te potrebe prodaje proizvod koji inače
nikome ne bi bio potreban.”39

Mnogi korisnici proizvoda tvrtke Coca-Cola mogu se doista povezati sa onim što ta tvrtka
oglašava i nudi, smatraju kako se Coca-Cola trudi povezati sa svojim potrošačima. Svaka
njihova reklamna kampanja dosada uspjela je zadiviti potrošače, zbližiti ih, očarati, ali i
ostaviti bez daha, a jedna reklamna kampanja je bila posebno upečatljiva i spominjana na
različitim internetskim stranicama i blogovima, budući da su uspjeli uključiti i druge ljude,
prijatelje, poznanike, pa i prolaznike da si međusobno pomažu i time privuku znatiželjne
poglede i zainteresiranost prisutnih. To se odvijalo u travnju 2011. godine kada je Coca-Cola
postavila automate sa Coca-Cola napitcima, takozvane „Friendship Machines”.40
Cilj je bio da se uspije uspeti do skoro samog vrha automata kako bi se došlo do akcijske
ponude dva pića za cijenu jednog i sve to uz pomoć prijatelja koji bi pridržavali osobu koja bi
se uspjela uspeti i ubaciti novac u automat (Slika 3).

39
Kauzlarić G. Marketing - alat uspješnih: priručnik za poslovne ljude kojima marketing nije struka. Zagreb:
Alinea. 2007., str. 39
40
Lum R. Follow Coca-Cola’s Amazing Unconventional Marketing Efforts! [Online]. 2011 (12.05.2011).
Dostupno na: http://www.creativeguerrillamarketing.com/guerrilla-marketing/cocacola-returns-outdoor-theatre-
marketing-effort/. [22.01.2016].
31
 Slika 3. Friendship Machine41

Ovom reklamnom kampanjom Coca-Cola je potvrdila da joj je uistinu stalo do njenih

potrošača i trudi se i dalje držati svoje mantre „spreading happiness”, odnosno šireći sreću.
Potrošačima se sviđaju upravo njihove reklamne kampanje jer smatraju da svojim
kampanjama na neki način vraćaju ono što im njihovi potrošači pružaju, ali i stvaraju veću
povezanost sa njima samima koristeći različite nekonvencionalne marketinške metode.

8.3. Primjena gerila marketinga u Hrvatskoj

Kao začetak guerilla marketinga u Hrvatskoj smatra se legendarna reklamna kampanja za Pipi
s Anom Sasso. Nakon toga se došlo do zaključka kako reklamna kampanja ne mora nužno biti
provokativna, već originalna i specifična, a sa razvojem interneta i novih medija, takvo je
oglašavanje postalo popularno.

Jedan od uistinu kreativnih i originalnih primjera gerila marketinga u Hrvatskoj, svakako je

onaj za časopis Plan B.

41
Lum R. Follow Coca-Cola’s Amazing Unconventional Marketing Efforts! [Online]. 2011 (12.05.2011).
Dostupno na: http://www.creativeguerrillamarketing.com/guerrilla-marketing/cocacola-returns-outdoor-theatre-
marketing-effort/. [22.01.2016].
32
Radi se o konceptu sa dva odlična scenarija. U prvom je, diljem Zagreba, na bicikle zavezane
za bandere, koji su izgledali kao da im je netko ukrao dijelove, bio stavljen natpis „Treba
imati plan B – na kioscima svakog 15. u mjesecu” (Slika 4).42

Slika 4. Gerila marketing u Hrvatskoj - časopis Plan B43

Drugi scenarij su bile obične prazne role WC papira, postavljene u javnim WC-ima, na
kojima piše ista stvar (Slika 5). Već nakon samog pogleda na kotač i WC-papir, sve vam je
jasno: čekam petnaesti i odlazim do kioska po svoj primjerak. Kratko, jednostavno, pametno i
gotovo besplatno – to su odlike prave gerile.44

U časopisu “Plan B” za veliku kampanju nisu imali novca i zato su odlučili probati gerilski
oblik oglašavanja. Kampanja je na kraju bila uspješna.

42
Mihajlić H. Što je to Gerila marketing i zašto se bojim da Aviokarte to nisu. [Online]. 2012. (04.05.2012).
Dostupno na: http://blog.hrvojemihajlic.com/gerila-marketing-hrvatska-aviokarte. [25.01.2016].
43
Mihajlić H., op. cit.
44
Mihajlić H., op. cit.
33
„Kod gerilskih kampanja ponekad se traži još onaj mali komadić dodatne kreativnosti za
skoro nula kuna, pa je samim tim i izazov za oglašivača veći. Iako, dobra reklama je dobra
reklama, bez obzira na to na koji se način prezentira. Kod gerilskog oglašavanja cilj je da se
priča o proizvodu i kampanji” – kaže za “Novosti” Boris Ličina Borja, kreativni direktor
“Plana B”.45

Slika 5. Gerila marketing u Hrvatskoj - časopis Plan B46

8.3.1. Gerila marketing na ulicama grada Osijeka

Već je poznata činjenica da oglašavanje mora privući pozornost, a to se najlakše postiže

reklamama koje su izložene što većem broju promatrača, što je najbolje vidljivo na ulicama

45
Konjikušić D. Gerilski marketing. [Online]. 2009. (13.11.2009.) Dostupno na:
http://arhiva.portalnovosti.com/2009/11/gerilski-marketing/. [15.01.2016].
46
Mihajlić H. Što je to Gerila marketing i zašto se bojim da Aviokarte to nisu. [Online]. 2012. (04.05.2012).
Dostupno na: http://blog.hrvojemihajlic.com/gerila-marketing-hrvatska-aviokarte. [25.01.2016].
34
velikih gradova. Gerila kampanje usmjerene su na efekt raspršenosti koji se ostvaruje na
osoban ili posredan način, njima se potiče kupce i medije da prenesu marketinšku poruku, a
što je više ljudi izloženo, veći je i ukupan efekt iznenađenja.

Upravo je to shvatila i primijenila tvrtka Renovo d.o.o., odnosno Fruitee, fresh fruit, juice &
smoothie bar koji je po ulicama grada Osijeka postavio goleme čaše iz kojih se slijeva voćni
napitak sa komadićima voća. Prolaznici su bili iznenađeni, začuđeni, zanimalo ih je što je to,
gdje se može nabaviti, privlačeći znatiželjne poglede (Slika 6).

Slika 6. Gerila marketing u Osijeku – tvrtka Fruitee47

Isto tako, u suradnji sa taksi službom Student Taxi, odlučili su Fruitee napitak staviti na krov
automobila te na taj način privući poglede vožnjom kroz grad i okolicu, što je i vidljivo na
slici koja slijedi (Slika 7).

Službena facebook stranica Fruitee, fresh fruit, juice & smoothie bar-a. Dostupno na:
47

https://www.facebook.com/Fruitee.FreshFruit.Smoothie.JuiceBar. [01.02.2016].
35
 Slika 7. Gerila marketing u Osijeku – Student Taxi i tvrtka Fruitee48

Inače, ovaj Fresh fruit, juice & smoothie bar nudi svježe voćne salate, zdrave doručke,
milkshake-ove, sokove od svježeg voća i povrća i smoothie. Prvotno je bio smješten u
Avenue Mall-u Osijek, a sada se može pronaći u trgovačkom centru Portanova (slika 8).

Slika 8. Fruitee, fresh fruit, juice & smoothie bar – Portanova49

Oni su svojim kampanjama pokušali uz što manje sredstava prenijeti svoju poruku
potencijalnim kupcima i od njih napraviti lojalne kupce.
48
Službena facebook stranica Fruitee, fresh fruit, juice & smoothie bar-a. [Online]. Dostupno na:
https://www.facebook.com/Fruitee.FreshFruit.Smoothie.JuiceBar. [01.02.2016].
49
Službena stranica Portanove. [Online]. Dostupno na:http://portanova.hr/ponuda/fruitee/ [09.02.2016].
36
Već samom svojom pojavom Fruitee, fresh fruit, juice & smoothie bar donio je dašak svježine
i novina u Osijek, a svojim sokovima koji su „dobiveni iz svježe cijeđenog voća i povrća,
svježim salatama, shake-ovima i smoothie-ima donijeli su potrošačima mogućnost da se
opskrbe potrebnim elementima i hranjivim enzimima, i to na lako probavljiv i prihvatljiv
način.”50
Ono zbog čega se izdvajaju od mnogih tvrtki su njihovi poslovni stavovi, oni smatraju da je
„za uspjeh potreban predan rad, težnja prema izvrsnosti i natjecateljski duh te pozorno
slušanje potreba i prijedloga kupaca. Polaze od toga da zadovoljstvo, očekivanja i iskustva
kupaca ovise o malim detaljima. Prihvaćaju i potiču proaktivnost u radu i u odnosima s
kupcima. Uz sve to, žele se i zabaviti.”51
Ističu se među ostalim tvrtkama zbog toga što konstantno inoviraju i istražuju nova područja
kako bi kreirali nova jela/pića i nova iskustva za naše kupce. Umjesto “ne” odgovora, traže
rješenja. Upravo su ovim stavovima i kampanjom, uspjeli zainteresirati ljude, privući poglede,
širiti riječ o njima i njihovom neobičnom gerilskom promoviranju.
Svojom vizijom koja glasi: „Stvoriti jedinstveno mjesto koje pozitivnom energijom i
zdravljem proizvoda utječe na život ljudi”52, svakako se ističu među svim ostalim tvrtkama, a
to i pokazuju svojim napornim radom, zadovoljstvom kupaca te dobrom komunikacijom
unutar tvrtke i prema kupcima.

9. Zaključak

Marketing bi trebao postati ozbiljna orijentacija svakog poduzeća, ali i temeljna poslovna
filozofija. Zahvaljujući njegovom proširivanju, razvijanju i rastu, došlo je do otkrića različitih
50
SiB.hr. Predstavljamo: Fruitee - fresh fruit, smoothie & juice bar. [Online]. 2013. (18.06.2013). Dostupno na:
http://sib.rtl.hr/predstavljamo/gospodarstvo/10156-predstavljamo-frutiee-fresh-fruit-smootie-a-juice-bar.html?
fb_comment_id=472576059500420_3053183#f27f825828. [05.02.2016].
51
Službena stranica Fruitee, fresh fruit, juice & smoothie bar-a. [Online]. Dostupno na:
http://www.fruitee.com.hr/za%C5%A1to-mi/. [01.02.2016].
52
Službena stranica Fruitee, fresh fruit, juice & smoothie bar-a. [Online]. Dostupno na:
http://www.fruitee.com.hr/za%C5%A1to-mi/. [01.02.2016].
37
interaktivnih i inovativnih načina oglašavanja i pridobijanja potrošača. Jedan od njih je i
gerila marketing.
Korištenjem taktika gerila marketinga moguće je ostvariti prepoznatljivost na tržištu i
razlikovanje od konkurencije koju je potrebno nadmudriti, uz što manje troškve. Za uspjeh na
tržištu, uz gerilski marketing, potrebno je koristiti maštu, energiju i vrijeme. Ključna je,
također i interaktivnost odnosa s postojećim kupcima i potencijalnim potrošačima, te je
potrebno osigurati i pravovremene reakcije na želje i potrebe ljudi, što je jednostavnije
omogućiti kombinacijom alata gerilskog marketinga.
Poznavanje taktika i alata gerilskog marketinga, te iskustvo u praktičnoj primjeni omogućuje
jačanje konkurentskih prednosti zbog ušteda u vremenu, sredstvima, ispunjavanju želja
potrošača i slično.

Gerila marketing je noviji pristup oglašavanju, jeftin, učinkovit i u konačnici isplativ za sve
vrste tvrtki, zabavlja i intrigira kupce te privlači pozornost. Gerila marketingom se želi
pokazati i dokazati nešto novo, nešto što još nije viđeno, na zanimljiv način te to uputiti ka
potrošačima. Vrlo je učinkovit i ako se uspješno implementira u marketinški program,
marketinški troškovi će se smanjiti, a promet značajno porasti.

Zbog sve više promjena u marketingu, poslovnom i potrošačevom okruženju, potrebno je

osuvremenjivati metode, alate i taktike gerila marketinga, kontinuirano razvijati kreativnost i
inovacije te se prilagođavati potrebama potrošača, a uz navedene primjere korištenja gerilskog
marketinga kroz novije pristupe potrošačima, to ne bi trebao biti problem.

10. Literatura

1) Bazala A. Marketing koncepcija. Ekonomija. 2002. 9 (4), str. 833-844.

2) Dibb S, Simkin L, Pride W M, Ferrell O C. Marketing. Europsko izd. Zagreb: Mate.
1995.
38
3) Grgić M. Gerilski marketing. [Online]. 2013. (12.06.2013).
Dostupno na: http://www.istrazime.com/psihologija-potrosaca/gerilski-marketing/.
[18.08.2015].
4) Hawkins J. Kreativna ekonomija: kako ljudi zarađuju na idejama. Zagreb: Binoza
press. 2003.
5) Kauzlarić G. Marketing - alat uspješnih: priručnik za poslovne ljude kojima marketing
nije struka. Zagreb: Alinea. 2007.
6) Konjikušić, D. Gerilski marketing. [Online]. 2009. (13.11.2009.) Dostupno na:
http://arhiva.portalnovosti.com/2009/11/gerilski-marketing/. [15.01.2016].
7) Kotler P. Kotler o marketingu: kako stvoriti, osvojiti i gospodariti tržištima. Zagreb:
Masmedia. 2006.
8) Kotler P. Upravljanje marketingom. 12. izd. Zagreb: Informator. 2008.
9) Kotler P. Upravljanje marketingom. 14. izd. Zagreb: Informator. 2014.

10) Levinson J. C. Gerilski marketing: Jednostavne i jeftine metode stjecanja veće dobiti.
1. izd. Zagreb: Algoritam. 2008.
11) Levine M. Umreženi gerilski P.R.- Kako pokrenuti uspješnu promidžbenu kampanju u
mreži, izvan mreže i svugdje između. 1. izd. Zagreb: PROFIL. 2002.
12) Lider. Kako oglašavati proizvode mladima? [Online]. 2015. (27. travnja 2015.)
Dostupno na: http://liderpress.hr/poslovna-znanja/kako-oglasavati-proizvode-
mladima/. [12.01.2016].
13) Lum R. Follow Coca-Cola’s Amazing Unconventional Marketing Efforts! [Online].
2011 (12.05.2011). Dostupno na:
http://www.creativeguerrillamarketing.com/guerrilla-marketing/cocacola-returns-
outdoor-theatre-marketing-effort/. [22.01.2016].
14) Macdonald M. Marketinški planovi: kako ih pripremiti, kako ih koristiti. Zagreb:
Masmedia. 2004.
15) Medić M, Pancić M. Osnove marketinga – praktikum. Osijek: Ekonomski fakultet u
Osijeku. 2010.
16) Medić M. Poduzetnički marketing (gerila marketing). III. Znanstveni kolokvij
„Međunarodna poslovna logistika kao uvjet uspješnog uključivanja u europske
gospodarske tokove”. Studeni 2003. str. 211-221

39
17) Meler M. Marketing. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Ekonomski
fakultet u Osijeku. 2002.
18) Meler M. Osnove marketinga. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera,
Ekonomski fakultet u Osijeku. 2005.
19) Mihajlić H. Što je to Gerila marketing i zašto se bojim da Aviokarte to nisu. [Online].
2012. (04.05.2012). Dostupno na: http://blog.hrvojemihajlic.com/gerila-marketing-
hrvatska-aviokarte. [25.01.2016].
20) Milas G. Psihologija marketinga. Zagreb: Target. 2007.
21) Prodanović S. Instrumenti gerila marketinga. Marketing u praksi: časopis za tržišne
komunikacije. 2004. 18. str. 6-8.
22) Segetlija Z, Maronić Lamza M. Marketing trgovine. 2. izmijenjeno i dopunjeno
izdanje. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku. 2001.
23) SiB.hr. Predstavljamo: Fruitee - fresh fruit, smoothie & juice bar. [Online]. 2013.
(18.06.2013). Dostupno na:
http://sib.rtl.hr/predstavljamo/gospodarstvo/10156-predstavljamo-frutiee-fresh-fruit-
smootie-a-juice-bar.html?fb_comment_id=472576059500420_3053183#f27f825828.
[05.02.2016].
24) Singer N. "Kopanje" po mozgu otkriva poriv za kupnjom. [Online]. 2011. (13.2.2011.)
Dostupno na: http://www.poslovni.hr/strane-kompanije/kopanje-po-mozgu-otkriva-
poriv-za-kupnjom-171928. [27.12.2015].

25) Službena facebook stranica Fruitee, fresh fruit , juice & smoothie bar-a. [Online].
Dostupno na:
https://www.facebook.com/Fruitee.FreshFruit.Smoothie.JuiceBar. [01.02.2016].

26) Službena stranica Fruitee, fresh fruit, juice & smoothie bar-a. [Online]. Dostupno na:
http://www.fruitee.com.hr/za%C5%A1to-mi/. [01.02.2016].
27) Službena stranica Portanove. [Online]. Dostupno na:
http://portanova.hr/ponuda/fruitee/. [09.02.2016].
28) Stanojević M. Marketing na društvenim mrežama. Medianali. 2011. 5 (10). str. 165 -
180.
29) Šerić N, Jerkić I. Applicability of guerrilla marketing in e-business. [Online]. 2015.
Split: Hrvatsko Švicarsko društvo Split. Dostupno na:

40
 https://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjwvoz
y3I7LAhVFD5oKHbCTBsQQFggZMAA&url=https%3A%2F%2Fbib.irb.hr
%2Fdatoteka
%2F752967.2._Jerki_i_eri_PRIMJENJIVOST_GERILA_MARKETINGA_U_E_BU
SINESSU.docx&usg=AFQjCNHo39C8yZbaUnYg4lcU3GBi8Urw9Q. [22.01.2016].
30) Vrhovec-Žohar K. Guerilla marketing ili kako se reklamirati jeftino, a originalno.
[Online]. 05.05.2011. Dostupno na: http://www.kpc.hr/component/content/article/275-
gerila-marketing-ili-kako-se-reklamirati-jeftino-aoriginalno. [12.01.2016].

41