MORTALITET

Demografija (izborni, grupa 2): predavanje 17. studenoga 2022.

Petra Međimurec
Sadržaj
• Tranzicija u području zdravlja i mortaliteta: što je to?
• Trendovi u zdravlju i mortalitetu
• Demografski koncepti koji se tiču mortaliteta: životni vijek i
dugovječnost
• Čimbenici pada mortaliteta
• Zdravlje i mortalitet tijekom života: kako se mijenjaju?
• Uzroci lošeg zdravlja i smrti
• Nejednakosti u zdravlju i mortalitetu
Ciljevi za danas
• Razumjeti što je to tranzicija u području zdravlja i mortaliteta
• Naučiti opisati promjene u razini mortaliteta tijekom vremena
• Istražiti čimbenike snižavanja mortaliteta
• Savladati osnovne pokazatelje mortaliteta
• Steći uvid u neke dobro poznate nejednakosti u mortalitetu
Tranzicija u području zdravlja i mortaliteta –
što je to? (1/2)
• Zdravlje i smrt – MORBIDITET i MORTALITET – dvije su strane istog
novčića
• Morbiditet se odnosi na učestalost pojave bolesti u populaciji
• Mortalitet se odnosi na obrasce u smrtnosti
• Epidemiološka (zdravstvena) tranzicija i tranzicija mortaliteta
• Epidemiološka tranzicija (Omran, 1971.)
• Prijelaz od pretežno slabog zdravlja (visokog morbiditeta) i visoke smrtnosti
(visokog mortaliteta) uzrokovanih zaraznim bolestima među (naj)mlađima
prema pretežno dobrom zdravlju i niskom mortalitetu od zaraznih bolesti, s
većinom stanovništva koja umire u starijoj dobi i to od degenerativnih bolesti
Tranzicija u području zdravlja i mortaliteta –
što je to? (2/2)
• Tijekom gotovo cijele ljudske povijesti smrt u ranim godinama života
bila je uobičajena
• Prije 200-tinjak godina započelo je postupno pomicanje umiranja
prema starijim godinama života
• Rezultat toga: kompresija mortaliteta prema dobi i „pravokutizacija”
mortaliteta
• To znači da većina ljudi danas doživi stariju dob i umre poprilično brzo
• Preživljavanje sve većeg broja ljudi do sve kasnije dobi ključan je
doprinos demografskoj tranziciji
Promjene u zdravlju i mortalitetu
tijekom vremena
• Tijekom većine ljudske povijesti očekivano trajanje života uglavnom se
kretalo između 20 i 30 godina
• Oko 2/3 novorođenih doživjelo je svoj prvi rođendan, a otprilike
polovica je doživjela peti [sada je to 99 %]
• Oko 10 % ljudi u predmodernom društvu doživjelo je dob od 65
godina [sada je to 90 %]
Što znači povećanje očekivanog
trajanja života
Udio koji doživi dob Udio umrlih Koliko
Očekivano
treba
Razdoblje trajanje života
1 5 25 65 <5 65+ rođenih za
za žene
nulti rast
20 63 47 34 8 53 8 6,1
Predmoderno društvo
30 74 61 50 17 39 17 4,2
Europa/SAD na
prijelazu 18./19. 40 82 73 63 29 27 29 3,3
stoljeće
Najniže u
podsaharskoj Africi 53 89 87 82 35 13 35 2,7
oko 2020.
Svjetski prosjek oko
74 97 96 94 80 3 80 2,1
2020.
Japan 87 99 99 99 95 <1 95 2,1
Predmoderne razine mortaliteta –
rimska era
• Očekivano trajanje života u starom Rimu procijenjeno je na oko 22
godine
• Za ljude koji su doživjeli odraslu dob baš i nije bilo vjerojatno da će
doživjeti duboku starost, iako neki naravno jesu – rimski car Tiberije
imao je npr. 78 godina kad je umro
Smrt u srednjem vijeku
• Kuga, poznata kao crna smrt, pogodila je Europu u 14. stoljeću, a
proširila se na zapad iz Azije
• Procjenjuje se da je u razdoblju od 1346. do 1350. godine 1/3
europskog stanovništva umrla zbog kuge
• Kuga postoji i danas – no ne znamo zašto je bila toliko smrtonosna u
srednjem vijeku – vjerojatno zbog općenito lošeg zdravlja i oskudnih
resursa kojima bi se moglo boriti protiv bolesti
Globalni učinak „kolumbovske” razmjene
• Odnosi se na činjenicu da su Kolumbo i drugi europski
istraživači/osvajači donijeli nove bolesti (i još neke stvari) u Ameriku, a
odnijeli su natrag novu hranu i malo novih bolesti
• Njihov imunitet na bolesti koje su donijeli, u usporedbi s devastacijom
koje su te bolesti donijele domorodačkim populacijama, jedno je od
objašnjenja zašto je Španjolska s lakoćom dominirala Latinskom
Amerikom nakon dolaska tamo oko 1500.
Od industrijske revolucije do
početka 20. stoljeća
• Do početka 19. stoljeća, nakon kuge i maloga ledenog doba, u
uvjetima povećanja prihoda i s poboljšanjem prehrane, sanitarnih
uvjeta i uvjeta stanovanja, očekivano trajanje života u Europi i SAD-u
iznosilo je oko 40 godina [Je li porast stanovništva uzrok ili posljedica
rastućega životnog standarda?]
• Smrtnost djece mlađe od 5 godina bila je podjednaka smrtnosti onih u
dobi 65+
• Zarazne bolesti i dalje su dominirale kao uzrok smrti, ali njihova
sposobnost „ubijanja” polako je slabila
Ključni elementi u odgodi mortaliteta (1/2)
(vjera u moć ljudske intervencije – zapadna znanost)
19. stoljeće:
• Poboljšanje prehrane (prvo se dogodilo u zapadnoj Europi)
• Čista voda (Snow u Londonu)
• Kanalizacija u gradovima (sanitarne studije u Liverpoolu)
• Cjepivo protiv boginja (Jenner u Engleskoj)
• Validacija teorije klica (Semmelweis u Beču, Lister u Glasgowu, Pasteur
u Parizu)
Ključni elementi u odgodi mortaliteta (2/2)
(vjera u moć ljudske intervencije – zapadna znanost)
20. i 21. stoljeće:
• Zdravlje kao društveni pokret – uspostava univerzalnih sustava
zdravstvenog osiguranja u bogatim zemljama (osim u SAD-u)
• Antibiotici (pojavili se tijekom Drugoga svjetskog rata)
• Još cjepiva
• Terapija oralne rehidracije (nadoknada tekućine) za dojenčad
• Naprednija dijagnostika, lijekovi i tretmani za liječenje degenerativnih
bolesti kako bi stariji ljudi zdravije i duže živjeli
Očekivano trajanje života znatno je poraslo
Drugi svjetski rat kao globalna prekretnica
Odgoda umiranja sprječavanjem i
liječenjem bolesti

Dva su načina za odgodu umiranja do najstarije moguće dobi:

1. Prevencija pojavljivanja bolesti ili sprječavanje širenja kad se bolest
pojavi (cijepljenje, čista voda, sanitarni uvjeti i dobra prehrana –
nema potrebe za liječnicima)
2. Liječenje ljudi kad se razbole (dijagnostika, lijekovi, kvalificirani
liječnici)
Tranzicija u prehrani i povezanost s
pretilošću i lošijim zdravljem
• Nekad su siromašni bili mršavi, a samo su si bogati mogli „priuštiti” da
budu debeli – danas to više baš i nije tako
• Tranzicija u prehrani diljem svijeta dovela je do konzumacije hrane
bogate mastima i prerađene hrane s malo vlakana
• Popraćena je smanjenjem tjelesne aktivnosti, što dovodi do povećanja
degenerativnih bolesti i dijelom poništava druge pozitivne učinke na
naše zdravlje
Životni vijek i dugovječnost
• Najstarija dob koju čovjek može doživjeti [je li to 122 godine – ili
možda nema granice?]
• Očekivano trajanje života → dob u kojoj zapravo umiremo
[trenutačno oko 72 godine za prosječnog građanina svijeta]
• Jako dug životni vijek gotovo je u potpunosti biološki fenomen
[pažljivo birajte svoje roditelje!]
• Očekivano trajanje života ima i biološke i društvene komponente, s
tim da su društvene važnije od bioloških
Prestonova krivulja
Koliko dugo živimo i koliko smo dugo zdravi
• Populacije s visokim mortalitetom imaju i visok morbiditet, ali ovo
nije povezanost jedan-na-jedan – možemo živjeti duže iako nismo
baš jako zdravi
• Tu dolazi do izražaja koncept očekivanog trajanja zdravog života:
koliko godina očekujemo da ćemo živjeti u dobrom zdravlju?
Očekivano trajanje zdravog života u
odabranim europskim zemljama 2020.
Razlike u mortalitetu prema dobi
• Ljudi su usporedivi s drugim živim bićima s obzirom na opći obrazac
smrtnosti prema dobi – najranjiviji su najmlađi i najstariji, a mladi
odrasli najmanje su izloženi riziku od smrti
• Nakon prve godine života dolazi razdoblje, koje obično traje do
srednje dobi (ugrubo reproduktivna dob), kad je rizik od smrti
relativno nizak
• Nakon srednje dobi mortalitet raste, iako po usporenoj stopi
Stope mortaliteta najveće su za
najmlađe i najstarije
Padajući mortalitet dojenčadi bio je ključan za
demografski rast od Drugoga svjetskog rata
• Pripisuje se posebice terapiji oralne rehidracije (nadoknada tekućine)
za dojenčad
• Oralna primjena otopine soli i šećera liječi dijareju, koja je jedan od
glavnih uzroka smrti kod male djece
• Terapija oralne rehidracije razvijena je u laboratoriju pa testirana,
posebice u Bangladešu
• Općenito, poboljšanje zdravlja majki utječe na povećanje vjerojatnosti
da će i njihova dojenčad preživjeti
Stope mortaliteta dojenčadi znatno su pale
nakon Drugoga svjetskog rata
„Pravokutizacija” mortaliteta:
švedski primjer
Mortalitet prema spolu (i rodu)
• Žene (na temelju spola kao biološkog obilježja) imaju nižu vjerojatnost
umiranja u svakoj dobi, od začeća…
• Pogledajte ovo
• …osim ako društvo „intervenira” nižim statusom žena (na temelju
rodnih uloga), dajući im manje hrane, ograničavajući im pristup
zdravstvenoj skrbi itd.
Uzroci lošeg zdravlja i smrti
Svjetska zdravstvena organizacija kategorizira uzroke smrti u tri glavne
skupine
1. Zarazne bolesti
• Bakterijske [npr. tuberkuloza]
• Virusne [npr. ospice]
• Parazitske [npr. malarija]
• Uvjeti za majke: nedostatak prenatalne skrbi, rađanje izvan bolnice, nesiguran
pobačaj
• Perinatalni uvjeti (oko rođenja – netom prije i nakon)
• Prehrambeni nedostatci
2. Nezarazne bolesti
3. Ozljede
Najčešći uzroci smrti u svijetu

Pogledajte i ove izvore:

Svjetska zdravstvena organizacija

Još:
Umrli prema uzroku, tri osnovne
kategorije, 1990. – 2019. (OWID)
Udjeli umrlih prema detaljnijem
uzroku 1990. – 2019. (OWID)
„Stvarni” uzroci smrti u
niskomortalitetnim društvima
• Pušenje
• Prehrana i tjelesna aktivnost (odnosno neaktivnost)
• Zloupotreba alkohola
• Zarazne bolesti
• Toksini
• Motorna vozila
• Oružje
• Seks
• Droga
Kako mjerimo mortalitet
• Opća stopa mortaliteta = ukupan broj umrlih u nekoj kalendarskoj
godini podijeljen s (prosječnim) ukupnim brojem stanovnika
CDR = d / p × 1000

• Specifična stopa mortaliteta prema dobi/spolu

nMx = ndx / npx × 100 000

• Očekivano trajanje života pri rođenju, ili općenitije, očekivano

trajanje života, računa se s pomoću tablice mortaliteta
Tablica mortaliteta za Hrvatsku
(za žene za 2020., izvor je HMD 2022.)
Dob Mx qx ax lx dx Lx Tx ex
0 0,00364 0,00362 0,14 100000 362 99689 8084601 80,85
1 0,00011 0,00045 1,37 99638 45 398432 7984912 80,14
5 0,00012 0,00059 2,10 99593 59 497793 7586480 76,18
10 0,00008 0,00041 2,54 99534 40 497570 7088688 71,22
15 0,00016 0,00079 2,28 99493 78 497254 6591118 66,25
20 0,00018 0,00089 2,37 99415 89 496842 6093864 61,30
25 0,00018 0,00091 2,24 99326 90 496382 5597022 56,35
30 0,00029 0,00143 2,47 99236 142 495819 5100640 51,40
35 0,00060 0,00297 2,80 99094 295 494819 4604822 46,47
40 0,00095 0,00472 2,66 98799 467 492901 4110002 41,60
45 0,00167 0,00832 2,79 98333 818 489857 3617101 36,78
50 0,00259 0,01290 2,79 97514 1257 484799 3127244 32,07
55 0,00429 0,02122 2,68 96257 2042 476542 2642445 27,45
60 0,00745 0,03661 2,75 94215 3450 463320 2165903 22,99
65 0,01209 0,05880 2,66 90765 5337 441329 1702582 18,76
Jedan dio tablice izostavljen!
95 0,40434 0,88928 1,85 5237 4657 11518 12514 2,39
100 0,57694 0,95827 1,52 580 556 963 996 1,72
105 0,73517 0,98267 1,27 24 24 32 33 1,36
110+ 0,84035 1 1,19 0 0 0 0 1,19
Nejednakosti u zdravlju i mortalitetu
• Urbano vs. ruralno
• Urbano je u današnje vrijeme bolje nego ruralno
• „Kvartovske” nejednakosti
• Slamovi su loši za vaše zdravlje
• Razlike prema obrazovanju
• Što si obrazovaniji, to duže u prosjeku živiš
• Razlike prema ekonomskom statusu
• Što si bogatiji, to duže u prosjeku živiš
• Etničke i rasne razlike
• Različitost obično „radi” protiv nas
• Razlike prema bračnom statusu
• Brak je dobar za zdravlje
Kad stavimo sve zajedno: dugoročni učinak
tranzicije mortaliteta
Kontrola nad okolišem

Pad mortaliteta

Više ljudi preživi do Ljudi su zdraviji u Duži život povećava

odrasle dobi odrasloj dobi „sadržajnost” života

Povećana produktivnost po
osobi zbog poboljšanog zdravlja
i rjeđe zamjene radne snage
Povećana potražnja za resursima
– čak i bez povećanja u dohotku Veća potražnja po osobi za Veća kreativnost i produktivnost
po osobi resursima („prosperitet”) po godini života

Povećana upotreba resursa = učinak pada mortaliteta na okoliš

Može se reći da je dramatičan pad
mortaliteta tijekom posljednjih dvaju stoljeća
najvažnija stvar koja se dogodila u ljudskoj
povijesti.