Professional Documents
Culture Documents
V-1 - Trpkovic A. Et Al. - PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INZENJERINGA U ZONAMA SKOLA
V-1 - Trpkovic A. Et Al. - PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INZENJERINGA U ZONAMA SKOLA
V-1 - Trpkovic A. Et Al. - PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INZENJERINGA U ZONAMA SKOLA
Rezime: "Zone škola" se često izdvajaju, kao projektantski i upravljački, veoma zahtevne lokacije.
Najpre zbog karakteristika kretanja, strukture i bezbednosti korisnika u ovim zonama, umirenog
dinamičkog saobraćaja, ali i problema neadekvatno rešenog stacionarnog saobraćaja. Dodatnu
teškoću često predstavljaju i "Zone 30", koje najčešće obuhvataju "Zone škola", ili su im lokacijski
veoma bliske. Iz pomenutih razloga tipična saobraćajna rešenja, koja se oslanjaju isključivo na
upotrebu standardne saobraćajne signalizacije i opreme predviđene domaćom regulativom, ne daju
željeni rezultat po pitanju bezbednog uređenja navedenih zona. S toga je na pomenutim lokacijama
neophodan drugačiji pristup saobraćajnom obilkovanju prostora, uz primenu intuitivno logičnih i
jednostavnih rešenja za sve učesnike u saobraćaju, a posebno za decu, imajući u vidu njihovo
ponašanje i karakteristike. Svetski projektantski trendovi godinama u nazad daju interesantne
odgovore za ove probleme. Ideja koja će biti prikazana u ovom radu je primena Humanog
inženjeringa, koncepta koji se u osnovi fokusira na čoveka i okreće stvarnim zahtevima i
problemima koje imaju korisnici. Cilj rada je da se upoznavanjem sa konceptom Humanog
inženjeringa, ukaže na sve prednosti koje ovakav pristup može da pruži na konkretnim lokacijama.
U radu će takođe biti izvršena analiza mikrolokacije izabrane škole na području grada Beograda, sa
predlogom potencijalnih projektantskih rešenja, u skladu sa konceptom Humanog inženjeringa. Ceo
rad oslanja se na ideju unapređenja komunikacije i bezbednosti učesnika u saobraćaju i stvaranja
komfornog, prijatnog i bezbednog okruženja za sve korisnike.
Ključne reči: zone škola, bezbednost saobraćaja, saobraćajno projektovanje, humani inženjering;
1
dr Ana Trpković, dipl. inž. saobraćaja, docent, Saobraćajni fakultet, Vojvode Stepe 305, Beograd, Srbija,
a.trpkovic@sf.bg.ac.rs
2
Sreten Jevremović, dipl. inž. saobraćaja, saradnik u nastavi, Saobraćajni fakultet, Vojvode Stepe 305, Beograd,
Srbija, s.jevremovic@sf.bg.ac.rs
3
Miloš Milosavljević, dipl. inž. saobraćaja, JP Putevi Srbije, Bulevar kralja Aleksandra 282, Beograd, Srbija,
milos.milosavljevic@putevi-srbije.rs
305
Ana Trpković, Sreten Jevremović, Miloš Milosavljević
PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INŽENJERINGA U ZONAMA ŠKOLA
Abstract: "School Zones" are often distinguished as design and management, very demanding
locations. First of all, due to the characteristics of the movement, structure and safety of users, calm
dynamical traffic, as well as the problem of inadequately resolved stationary traffic. Additional
difficulties are locations of "Zone 30", which most often include "School Zones" or are very close
to their location. For these reasons, typical traffic solutions, which rely solely on the use of standard
traffic signaling and equipment provided by domestic regulations, do not give the desired result
regarding the safe arrangement of these zones. Thus, in these locations, a different approach is
needed, using intuitive logical and simple solutions for all traffic participants, especially for children,
given their behavior and characteristics. World-wide design trends have, for years, provided
interesting answers to these problems. The idea that will be presented in this paper is the application
of Human Engineering, a concept that basically focuses on a user and turns to the real demands and
problems that users have. The aim of the paper is to get acquainted with the mentioned concept,
pointing out all the advantages that such an approach can provide. The paper will also analyze the
microlocation of the selected school in the city of Belgrade, with the proposal of potential design
solutions, in accordance with concept of Human Engineering. The whole work relies on the idea of
improving the communication and safety of participants in traffic and creating safe, comfortable and
pleasant environment for all users.
Keywords: School zone, traffic safety, traffic design, human engineering;
1. UVOD
Karakteristike škola i njihovog bližeg okruženja tzv. "Zone škola" odražavaju se kroz
više elemenata, od kojih su najznačajniji: lokacija, tip škole u funkciji uzrasta dece koja je
pohađaju i način na koji deca dolaze do škole. U priručnicima koji se bave "Zonama škola"
i uređenjem njihovog okruženja daju se određene preporuke koje savetuju da se škole ne
grade u blizini gradskih arterija i brzih saobraćajnica, kako bi se izbegao direktan konflikt
ranjivih učesnika u saobraćaju (dece) i vozila (Cooner et al, 2004; Dilgir et al, 2007). Ako
se osvrnemo na funkciju gradskih arterija i brzih saobraćajnica, koje u osnovi treba da
obezbede kontinuitet kretanja motornog saobraćaja, potpuno je jasno i opravdano zašto bi
trebalo izbegavati izgradnju škola na takvim lokacijama. Dodatan problem mogu
predstavljati vozila javnog gradskog transporta putnika, kojima se opslužuje škola i za
koja je, u tim situacijama, potrebno obezbediti adekvatan parking ili prostor za
zaustavljanje. Ukoliko se škola ipak izgradi u blizini brzih saobraćajnica, preporuka istih
priručnika je da se ulaz orijentiše na ulice nižeg ranga (Cooner et al, 2004; Dilgir et al,
2007; New Jersey DoT, 2014), kako bi se održali željeni nivo usluge i bezbednosti
saobraćaja. U ovom radu biće analizirana prethodno pomenuta situacija kroz studiju
slučaja na primeru Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Beogradu.
Prilikom ovakvih analiza potrebno je poznavati tipologiju škole, odnosno utvrditi da li
se radi o osnovnim ili srednjim školama. Ono što zapravo određuje tip škole, način
projektovanja i lociranja u prostoru je uzrast dece. Njihove psihofizičke sposobnosti se
razlikuju od starosnog doba, pa je u skladu sa tim celokupan prostor potrebno prilagoditi
upravo tim učesnicima u saobraćaju.
Poznato je da deca veoma teško procenjuju brzinu i udaljenost vozila, dosta sporije
reaguju na nastale opasne situacije, ne prepoznaju i ne mogu da ocene nivo rizika, imaju
uže vidno polje od odraslih (Agran i Winn, 1994; Mohamed et al, 2011), prevashodno ako
se radi o deci starosnog doba od 7 do 12 godina. Ako se tome pridodaju fizičke
karakteristike koje ukazuju da je dečije telo u tom uzrastu u fazi razvoja i bez potpuno
razvijenog koštanog sistema (Olofsson, 2014), jasno je da i povrede koje tada nastanu
306
14. Međunarodna Konferencija
„Bezbednost saobraćaja u lokalnoj zajednici“, Srbija, Kopaonik, 10-13. april 2019.
mogu imati dosta teže posledice. Takođe treba imati u vidu i visinu dece, koja je presudna
za njihovo pravovremeno uočavanje od strane vozača, posebno u situacijama kada postoji
ulično parkiranje.
Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima u Članu 163 definiše pojam "Zone škole"
kao: „deo puta ili ulice koja se nalazi u neposrednoj blizini škole i kao takva obeležena je
odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom“(Zakon o bezbednosti saobraćaja na
putevima, čl. 163). U praksi je česta situacija da školu okružuje više ulica čineći zonu, pa
je u tom smislu praktična primena definicije ograničena. Sa druge strane, nije redak slučaj
da upravo zbog većeg broja ulica koje čine "Zonu škole", dolazi do preklapanja zona.
Naime, često se događa da se "Zona škole" nalazi u okviru "Zone 30" ili se graniči sa
njom, što za posledicu ima ponavljanje saobraćajne signalizacije, tj. poruka koje se
prenose korisnicima. U takvim situacijama može se stvoriti konfuzija kod vozača, što se
negativno odražava na njihovu percepciju okruženja i kredibilitet postavljene
signalizacije.
Dosadašnja praktična iskustva i prethodno nevedeno upućuju na zaključak da su "Zone
škola" specifične lokacije na kojima se zahtevaju viši nivo upravljanja i savremenija i
efikasnija projektantska rešenja. Ono do čega se u svetu, tokom poslednjih decenija došlo,
je set „nestandardnih“ mera, koje se zasnivaju na principima Humanog inženjeringa, a
koje su za pomenute situacije i probleme pružile veoma dobre rezultate.
Ovaj princip koji se, dugi niz godina primenjivao u svetu kao aktivna mera uređenja
prostora, u sebi sadrži niz različitih elemenata i aktivnosti koje se preporučuju kako bi se
formiralo okruženje prihvatljivo, prijatno i bezbedno za sve učesnike u saobraćaju. Cilj
ovog rada je da se kroz primer jedne škole u Beogradu, prikažu potencijalna saobraćajna
rešenja uređenja prostora i efekti primene koncepta Humanog inženjeringa u dosadašnjoj
svetskoj inženjerskoj praksi.
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
U radu je sprovedena Case study analiza na primeru Osnovne škole „Vuk Karadžić“,
na osnovu koje je predložen set mera za unapređenje postojećeg stanja. Analizom
postojećeg stanja obuhvaćeni su prostorni, saobraćajni i socijalni kriterijumi u kojima je
poseban akcenat stavljen na: mikrolokaciju škole i njeno okruženje, stacionarni i
dinamički saobraćaj, saobraćajne nezgode, nemotorizovani saobraćaj i način dolaska
učenika do škole.
Metodologijom istraživanja obuhvaćeno je sledeće: saobraćajno-prostorna analiza
mikrolokacije, istraživanje karakteristika saobraćaja, analiza saobraćajnih nezgoda i
ispitivanje stavova korisnika.
Istraživanje saobraćajno-prostornih karakteristika lokacije obavljeno je vizuelnom
inspekcijom u obliku terenskog istraživanja izvršenog u više vremenskih intervala
(vršnom i vanvršnom periodu), tokom novembra meseca 2018. godine. Istraživanjem su
sagledane sledeće karakteristike predmetne lokacije: položaj škole, karakteristike ulične
mreže, pristupačnost, karakteristike stacionarnog saobraćaja, postojeća saobraćajna
signalizacija, režim saobraćaja i karakteristike nemotorizovanih kretanja.
Istraživanje karakteristika saobraćaja obuhvatilo je manuelno brojanje motorizovanih
korisnika na preseku. Brojanje je obavljeno u vršnom satu tokom meseca decembra 2018.
godine, u uslovima dnevne vidljivosti, bez padavina.
307
Ana Trpković, Sreten Jevremović, Miloš Milosavljević
PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INŽENJERINGA U ZONAMA ŠKOLA
Analizom saobraćajnih nezgoda obuhvaćen je period od tri godine (od 2015. do 2017.
godine), za koji je izvršena: prostorno-vremenska analiza saobraćajnih nezgoda, analiza
saobraćajnih nezgoda prema tipu, posledicama i starosti učesnika u nezgodama. Osnovni
izvor prikupljenih podataka o saobraćajnim nezgodama je Integrisana baza podataka o
obeležjima bezbednosti saobraćaja Agencije za bezbednost saobraćaja.
Anketa korisnika sprovedena je usmenim anketiranjem učenika nižih razreda (od
prvog do četvrtog razreda) sa ukupnim uzorkom od 135 učenika. Anketiranje je obavljeno
tokom decembra. Cilj ankete bio je da se utvrdi način dolaska dece do škole.
Analizirana škola izabrana je po kriterijumima saobraćajnih nezgoda, tipa, lokacije
škole, rasporeda i kategorizacije ulične mreže. Imajući u vidu pomenute kriterijume i
predložena rešenja u radu će biti analiziran samo naznačeni potez Dalmatinske ulice na
kome je realizovan pristup školi u postojećem stanju (Slika 1).
308
14. Međunarodna Konferencija
„Bezbednost saobraćaja u lokalnoj zajednici“, Srbija, Kopaonik, 10-13. april 2019.
4. PREDLOG REŠENJA
309
Ana Trpković, Sreten Jevremović, Miloš Milosavljević
PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INŽENJERINGA U ZONAMA ŠKOLA
4
Izuzetak su vozila hitnih i komunalnih službi kojima bi po potrebi bio dozvoljen i omogućen prilaz
310
14. Međunarodna Konferencija
„Bezbednost saobraćaja u lokalnoj zajednici“, Srbija, Kopaonik, 10-13. april 2019.
se prostor namenjen isključivo zaustavljanju vozila koja dovoze i/ili odvoze decu iz škole.
Jedna od prednost ovog rešenja ogleda se upravo u pomenutoj stavci, s obzirom da je veliki
procenat dece (40,8%) do škole dovezen automobilom, kome je u toj situaciji takav prostor
neophodan. Sa ulaza u školsko dvorište uklonjeni su stubići i „ležeći policajci“, dok je
određen broj uličnih parking mesta ukinut, kako bi se prostor dodatno rasteretio
stacionarnog saobraćaja.
311
Ana Trpković, Sreten Jevremović, Miloš Milosavljević
PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INŽENJERINGA U ZONAMA ŠKOLA
Na slici 4 dat je prikaz idejnog rešenja u kome se Dalmatinska ulica potpuno zatvara
za motorizovan saobraćaj.
312
14. Međunarodna Konferencija
„Bezbednost saobraćaja u lokalnoj zajednici“, Srbija, Kopaonik, 10-13. april 2019.
5. ZAKLJUČAK
Iako na našim prostorima Humani inženjering kao koncept još uvek nije zaživeo,
rezultati nakon implementacije u svetskoj inženjerskoj praksi, ohrabruju na njegovu
primenu, posebno ako se u obzir uzme činjenica da u Srbiji postoji veliki broja "Zona
škola" koje imaju potencijala za ovakav način uređenja prostora i povećanje sigurnosti i
bezbednosti najmlađih učesnika u saobraćaju.
Inostrana iskustva ukazala su na niz različitih pozitivnih efekata među kojima su
najvažniji unapređenje nivoa bezbednosti saobraćaja, održavanje i unapređenje
efikasnosti, povećanje tržišne vrednosti uređenog prostora i podizanje nivoa zadovljstva
korisnika. Od pomenutih efekata veoma važno mesto zauzima element međusobne
komunikacije učesnika u saobraćaju, koji je posebno naglašen na lokacijama poput "Zona
škola". Koncept Humanog inženjeringa daje preporuke kako i na koji način se može uticati
na bolju interakciju korisnika, što bi se moglo okarakterisati kao još jedan značajan
pozitivan efekat primene ovog koncepta na našim prostorima.
Na razmatranom primeru Osnovne škole „Vuk Karadžić“ predstavljene su mogućnosti
za redizajn i primenu ovih ideja u lokalnom okruženju. Naravno, pre bilo kakvih
konkretnih mera i aktivnosti potrebno je sprovesti detaljnu proveru bezbednosti
saobraćaja, istraživanja karakteristika saobraćajnih tokova, lokacijskih mogućnosti,
analize okruženja, izvorno-ciljnih kretanja, ograničenja primene, što je za potrebe ovog
rada na konkretnoj lokaciji i urađeno. Potrebno je podvući značaj analize stavova svih
zainteresovanih strana (rezidenata, korisnika, menadžmenta ispitivanih zona itd.),
odnosno savetovanja i upoznavanja korisnika sa potencijalnim izmenama, uz uzajamno
uvažavanje i poštovanje njihovih ideja i predloga.
Na kraju, autori usmeravaju na detaljno analiziranje inostranih iskustva, preporuka i
dokumenata sa ciljem izrade pravne regulative koja bi dala osnov za primenu mera
prikazanih u ovom radu. Posebno važan korak u toj analizi predstavlja sinteza znanja i
dobre prakse kako bi se formirali prvi domaći priručnici u oblasti Humanog inženjeringa.
6. LITERATURA
[1] Agran, P.F, and D.G Winn. 1994. “Differences in Child Pedestrian Injuryevents by
Location.” Pediatrics 2: 284–88.
[2] Cooner, Scott A, Kay Fitzpatrick, Mark D Wooldridge, and Garry L Ford. 2004. 7 Traffic
Operations and Safety at Schools: Recommended Guidelines.
[3] Department of Transport. 2005. HOME ZONES - Challenging the Future of Our Streets.
[4] Department for Transport, and Communities and Local Government. 2009. Manual for
Streets 1
[5] Department for Transport, and Communities and Local Government. 2010. Manual for
Streets 2 - Wider Application of the Principles.
[6] Dilgir, Raheem et al. 2007. Guidelines for School and Playground.
[7] Grey, Tom, and Emma Siddal. 2012. Shared Space , Shared Surfaces and Home Zones
from a Universal Design Approach for the Urban Environment in Ireland.
313
Ana Trpković, Sreten Jevremović, Miloš Milosavljević
PRIMENA KONCEPTA HUMANOG INŽENJERINGA U ZONAMA ŠKOLA
http://universaldesign.ie/Built-Environment/Shared-Space/Shared-Space-Full-
Report.pdf.
[8] Mohamed, Norlen, Wong Shaw Voon, Hiznal Hanis Hashim, and Ilhamah Othman. 2011.
An Overview of Road Traffic Injuries Among Children in Malaysia and Its Implication on
Road Traffic Injury Prevention Strategy.
[9] Moody, Simon, and Steve Melia. 2014. “Shared Space – Research, Policy and Problems.”
Proceedings of the Institution of Civil Engineers - Transport 167(6): 384–92.
http://www.icevirtuallibrary.com/doi/10.1680/tran.12.00047.
[10] New Jersey DoT. 2014. New Jersey School Zone Design Guide.
[11] Olofsson, Eva. 2014. Children Injured in Traffic in a Medical and Psychosocial
Perspective: Causes and Consequences.
http://hdl.handle.net/2077/34397%0Ahttps://trid.trb.org/view/1367621.
[12] Pravilnik o Saobraćajnoj Signalizaciji. 2017. 91.
[13] SDCD. 2011. Adamstown Street Design Guide.
[14] Sutcliffe, David. 2009. Municipal Engineering Foundation Victoria Shared Space and
Naked Intersections.
[15] Zakon o Bezbednosti Saobraćaja Na Putevima. 2018.
314