JU Muzička Škola „Savo Balaban“

Prijedor

Seminarski rad iz predmeta

Muzički oblici

Tema: Klavirska sonata br. 8 a-mol, K. 310, W. A. Mozart

Učenik: Mentor:

Dejan Knežević prof. Goran Vuleta

Prijedor, decembar 2022

 Sadržaj

1. Istorijski razvoj sonate………………………………………………………3-4

2. Klavirska sonata br. 8 a-mol, K. 310, W. A. Mozart……………………...5
3. Formalna analiza prvog stava sonate……………………………………..6
3.1. Ekspozicija ………………………………………………………………7
3.1.1. I tema……………………………………………………………..7
3.1.2. Most………………………………………………………………..8
3.1.3. II tema…………………………………………………………….9-11
3.1.4. Završna grupa…………………………………………………….12
3.2. Razvojni dio……………………………………………………………….13
3.2.1. Uvodni odsijek……………………………………………………..13
3.2.2. Centralni odsijek…………………………………………………..14
3.2.3. Završni odsijek…………………………………………………….15
3.3. Repriza…………………………………………………………………….16
3.3.1. I tema……………………………………………………………….16
3.3.2. Most…………………………………………………………………17
3.3.3. II tema…………………………………………………………..18-19
3.3.4. Završna grupa……………………………………………………..19
4. Zaključak……………………………………………………………………….19
Literatura…………………………………………………………………..20-27
 1. Istorijat sonate
Sonata je ciklična kompozicija, sastavljena od tri stava (brz, lagan, brz), ili
četiri stava (brz, lagan, menuet ili skerco, brz).

Prve kompozicije pod imenom sonate javljaju se još oko 1600. godine.Naziv
sonata je označavao kompoziciju za gudače ili duvačke instrumentre.

Druga razvojna linija koja vodi do formiranja sonate polazi od vokalnih oblika
XVI vijeka. Takve kompozicije, kao što su kancona ili sonata, bile su njegovane u
Veneciji oko 1600. godine, a njihiov najznačajniji autor je Giovanni Gabrieli.

Crkvena sonata proizilazi iz venecijanske sonate odnosno kancone. Formira

se u Italiji, tokom XVII vijeka.Njen oblik čine četiri stava (lagan, brz, lagan, brz).

Svoj dalji razvoj, sonata nastavlja kroz djela za čembalo, Domenica Scarlattija.
Njegov sonatni oblik se sastoji iz 2 dijela:

1. Prvi dio Scarlattijevog dvodijelnog oblika sadrži I temu u osnovnom i II temu u

dominantnom (odnosno paralelnom) tonalitetu. Ovakav harmonski odnos
dveju tema predstavlja osnovu ekspozicije kasnijeg klasičnog sonatnog oblika
2. U drugom dijelu se pojavljuje motivski materijal I teme na dominanti (odnosno
paraleli), eventualno sa modulacijama u bliske tonalitete, a zatim II tema u
osnovnom tonalitetu.Ovde vidimo elemente budućeg klasičnog sonatnog
oblika: obrada I teme sa modulacijama odgovara budućem razvojnom dijelu, a
pojava II teme u osnovnom tonalitetu predstavlja nepotpunu reprizu.

3
 Polovinom XVIII vijeka otpočinje formiranje klasične sonate, kako u pogledu
oblika I stava, tako i u pogledu sastava sonatnog ciklusa. I stav klasične sonate,
odnosno klasični oblik, sastoji se iz tri dijela:

1. EKSPOZICIJE: izlažu se dvije teme, koje međusobno kontrastiraju,

tematski i tonalno (I tema je u osnovnom, a II najčešće u dominantnom ili –
ako je osnovni tonalitet molski – u paralelnom tonalitetu);
2. RAZVOJNOG DIJELA: razrada tematskog materijala iz ekspozicije, na
nestabilnoj (modulatornoj) harmonskoj osnovi;
3. REPRIZA: pojava obeju tema u osnovnom tonalitetu.

Primjer 1: šematski prikaz razvoja sonatnog oblika

4
2. Klavirska sonata br. 8 a-mol, K. 310, W. A. Mozart

Sonata je napisana 1778. godine, i jedna je od dvije sonate u molu koje je

Mozart napisao. Komponovana je u periodu kada je Mozart doživio najveću
tragediju, smrt njegove majke.

Sonata se sastoji iz tri stava:

I. Allegro maestoso
II. Andante cantabile con espressione
III. Presto

5
 3. Formalna analiza prvog stava sonate

SONATNI OBLIK
EKSPOZICIJA: I tema most II tema završna grupa
(8) (14) B1 B2 (5)
4+4 8+2+2+2 4 + 8 5 + 5 5

RAZVOJNI DIO: uvodni dio centralni dio završni dio

(8) (12) (10)
2+2+2+2 4+4+4 4+4+2

REPRIZA: I tema most II tema završna grupa

(8) (15) B1 B2
4+4 2+2+2+3+2+2+2 4 + 8 5 + 8 5

6
 III.1.Ekspozicija

Ekspozicija sadrži sve potrebne elemente, a to su: I tema, most, II tema i završna
grupa. Što se tiče same ekspozicije,nema izuzetaka. Broji 49 taktova, a na samom
kraju se nalazi repeticija.

3. 1. 1. I tema

Primjer 2: Primjer I teme u ekspoziciji

Prva tema se javlja u osnovnom tonalitetu (a-mol). Sastoji se od osam taktova

koji čine djeljivu rečenicu. Karakterističan je motiv na samom početku teme, koji
se javlja i na drugim mjestima u prvom stavu. Čini samu temu lako uočljivom i
prepoznatljivom.

I tema je po građi notnog teksta, podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu,

prisutan je motiv, oštrog karaktera, koji nam daje utisak preciznosti i stabilnosti.
Drugi dio, na neki način, predstavlja predah od prvog i sadrži lirski momenat.
 3. 1. 2. Most

Primjer 3: Primjer mosta u ekspoziciji

Most je u početku identičan prvoj temi, a kasnije dolazi do njegovog razvoja.

Broji 14 taktova. Podijeljen je na dio u kom se ponavlja i razrađuje dio iz prve

teme, i na dio u kojem nailazimo na motiv iz prve teme koji je variran. Most
modulira iz osnovnog tonaliteta (a-mol), u paralelni tonalitet (C-dur), na čijoj
dominanti i završava potpunom autentičnom kadencom.

8
 3. 1. 3. II tema

Primjer 4: Primjer II teme u ekspoziciji

9
 Druga tema počinje u paralelnom tonalitetu (C-dur), što je karakteristično za
sonate, čiji je osnovni tonalitet molski. Po strukturi, kontrastira prvoj temi. Lirskog je
karaktera, i sačinjena od niza šesnaestina koje doprinose samoj prozračnosti druge
teme.

Ona se sastoji iz dva odsijeka, B1 i B2, koji čine grupu II teme.

Primjer 5: Primjer B1 odsijeka II teme

10
 Odsijek B1, po formalnoj strukturi, čine dvije rečenice. Prva rečenica od četiri
takta, a druga od osam. Na kraju druge rečenice odsijeka B1, prisutan je i triler
koji zaokružuje datu cjelinu.

Primjer 6: Primjer B2 odsijeka II teme

Odsijek B2, po formalnoj strukturi čine dvije rečenice od po 5 taktova.Odsijek

B2 je,za razliku od odsijeka B1,karakterno dramatičniji i napetiji. Ostaje u osnovnom
tonalitetu II teme i priprema Završnu grupu.

11
 3. 1. 4. Završna grupa

Primjer 7: Primjer završne grupe u ekspoziciji

Završna grupa je sačinjena od punktiranog motiva iz prve teme. Primjećujemo

postepenu gradaciju kako se približavamo kraju,što potvrđuju sve punija sazvučja
akorada, popraćena dinamikom.

Kraj se sastoji iz razloženiih, arpeđiranih trozvuka na tonici II teme.

12
3. 2. Razvojni dio

Razvojni dio se sastoji od tri odsijeka, uvodnog, centralnog i završnog. Ima 30

taktova. U njemu se razrađuje motiv iz prve teme.

3. 2. 1. Uvodni odsijek

Primjer 8: Primjer uvodnog odsijeka razvojnog dijelai

Uvodni odsijek počinje prvom temom, samo u paralelnom tonalitetu (C-dur).

Fragmentarne je strukture, u sekcijama po 2 takta. Poslije četiri takta, dolazi do
promjene i notni tekst postaje dramatičniji i služi kao priprema za centralni odsijek.

13
 3. 2. 2. Centralni odsijek

Primjer 9: Primjer centralnog odsijeka razvojnog dijela

Centralni odsijek, za razliku od uvodnog, ima dramatičniji izraz. U njemu,

razvojni dio dolazi do izražaja. Iako je prisutan punktirani motiv iz prve teme,
različitost se postiže harmonijskim sredstvima. Fragmentarne je strukture ( 4+4+4).

14
 3. 2. 3. Završni odsijek

Primjer 10: Primjer završnog odsijeka razvojnog dijela

Završni odsijek razvojnog dijela modulira i hromatikom u zadnjem taktu i

donosi osnovni tonalitet prvog stava (a-mol). Fragmentarne je strukture. Za njega je
karakterističan motiv trilera koji se sekventno ponavlja.

15
 3. 3. Repriza

Repriza sadrži sve potrebne elemente. Na razlike nailazimo u mostu,

modulacijama, tonalitetu druge teme i završnoj grupi.

3. 3. 1. I tema

Primjer 11: Primjer I teme iz reprize

Prva tema se javlja u osnovnom tonalitetu (a-mol). Sastoji se od osam taktova

koji čine djeljivu rečenicu.

I tema je po građi notnog teksta, podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu,

prisutan je motiv, oštrog karaktera, koji nam daje utisak preciznosti i stabilnosti.
Drugi dio, na neki način, predstavlja predah od prvog i sadrži lirski momenat.

16
 3. 3. 2. Most

Primjer 12: Primjer mosta iz reprize

Most u reprizi, od samog početka počinje drugačije. Motiv prve teme se

pojavljuje u donjem glasu. U istom je tonalitetu kao i prva tema.

17
 3. 3. 3. II tema

18
 Primjer 13: Primjer II teme iz reprize

Druga tema se, kao i u ekspoziciji, sastoji od dva dijela (B1 i B2). Jedina
razlika je promjena tonaliteta (a-mol), i malo proširenje zadnje rečenice od 3 takta.

3. 3. 4. Završna grupa

Primjer 14: Primjer Završne grupe iz reprize

Završna grupa je po strukturi rečenica. Tonalitet je a-mol.

4. Zaključak

Stav je klasičnog sonatnog oblika, nema izuzetaka.

19
 Literatura

1. free-scores.com – Notni primjer sonate

2. Skovran, Dušan; Peričić, Vlastimir: Nauka o muzičkim oblicima, Komisija za
izdavačku delatnost Univerziteta umetnosti u Beogradu, Beograd 1991.
3. Wikipedia – Piano Sonata No. 8 (Mozart)

20
 Prilog
Notni primjer sa analizom

Klavirska sonata br. 8 a-mol, K. 310, W. A. Mozart

21
22
23
24
25
26
27