AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

TUNELI
MALA KAPELA I SVETI ROK
AUTOCESTA A1 - TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK
UVOD
Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik dio je
mreže međunarodnih E cesta te osim domaće
oznake A1, dobiva i kombinirane oznake E-65
i E-71, jer nastavlja prometne tokove Sjeverne
i Srednje Europe iz smjera Beča (E-59),
Bratislave (E-65) i Budimpešte (E-71).
U kontekstu nacionalnog interesa Autocesta Zagreb – Split
– Dubrovnik osnovna je infrastrukturna poveznica sjevernog
i južnog teritorija Republike Hrvatske, strateška pretpostav-
ka za razvoj gospodarstva, oživljavanja privrede, naročito
turizma te prihvata i provođenja tranzitnog prometa.
AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK
Autocesta od čvora Bosiljevo do čvora Ravča ukupne dužine
399,0 km izgrađena je u punom profilu, osim na dijelu tunela
Mala Kapela i Sveti Rok.
Do sada su u prometu bile samo desne tunelske cijevi s
privremenom regulacijom prometa, dok su lijeve tunelske
cijevi služile kao servisni tunel za sigurnosne intervencije ili
evakuaciju putnika u izvanrednim situacijama.
Obzirom na konstantno povećanje prometnog opterećenja,
naročito u ljetnim mjesecima kada je padala razina uslužnosti
i sigurnost korisnika tunela, započete su aktivnosti za
dovršenje lijevih tunelskih cijevi.
Radovi na dovršetku izgradnje i opremanju lijevih cijevi
započeli su u listopadu 2007. godine.
Ukupna investicijska vrijednost radova za tunel Mala Kape-
la iznosi 398.960.000,00 kn bez PDV-a, a za tunel Sveti Rok
388.536.000,00 kn bez PDV-a.
AUTOCESTA A1 - TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK
UVOD
Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik dio je
mreže međunarodnih E cesta te osim domaće
oznake A1, dobiva i kombinirane oznake E-65
i E-71, jer nastavlja prometne tokove Sjeverne
i Srednje Europe iz smjera Beča (E-59),
Bratislave (E-65) i Budimpešte (E-71).
U kontekstu nacionalnog interesa Autocesta Zagreb – Split
– Dubrovnik osnovna je infrastrukturna poveznica sjevernog
i južnog teritorija Republike Hrvatske, strateška pretpostav-
ka za razvoj gospodarstva, oživljavanja privrede, naročito
turizma te prihvata i provođenja tranzitnog prometa.
AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK
Autocesta od čvora Bosiljevo do čvora Ravča ukupne dužine
399,0 km izgrađena je u punom profilu, osim na dijelu tunela
Mala Kapela i Sveti Rok.
Do sada su u prometu bile samo desne tunelske cijevi s
privremenom regulacijom prometa, dok su lijeve tunelske
cijevi služile kao servisni tunel za sigurnosne intervencije ili
evakuaciju putnika u izvanrednim situacijama.
Obzirom na konstantno povećanje prometnog opterećenja,
naročito u ljetnim mjesecima kada je padala razina uslužnosti
i sigurnost korisnika tunela, započete su aktivnosti za
dovršenje lijevih tunelskih cijevi.
Radovi na dovršetku izgradnje i opremanju lijevih cijevi
započeli su u listopadu 2007. godine.
Ukupna investicijska vrijednost radova za tunel Mala Kape-
la iznosi 398.960.000,00 kn bez PDV-a, a za tunel Sveti Rok
388.536.000,00 kn bez PDV-a.
 TUNEL MALA KAPELA - POPREČNI PRESJEK

Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj
svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine
56,17 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu
brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije
prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m,
tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m.
Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-
jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna
predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina
koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih
akcidenata.

Poprečni presjek tunelske cijevi Mala Kapela

TUNEL MALA KAPELA

Dvocijevni jednosmjerni tunel Mala Kapela
jedan je od najznačajnijih objekata na autocesti
Zagreb – Split – Dubrovnik te je sa svojih 5.800
m dužine najduži tunel u Republici Hrvatskoj.
Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Mala Kapela nalazi
se na nadmorskoj visini od 562 m.n.m., a južni ulaz (portal) na
nadmorskoj visini od 575 m.n.m. Lijeva tunelska cijev dugačka
je 5.821,77 m, a desna 5.780 m. Tunelske cijevi međusobno su
osno razmaknute 25 m i spojene sa 6 prolaza za vozila i 14
prolaza za pješake.

Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

 TUNEL MALA KAPELA - POPREČNI PRESJEK

Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj
svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine
56,17 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu
brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije
prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m,
tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m.
Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-
jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna
predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina
koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih
akcidenata.

Poprečni presjek tunelske cijevi Mala Kapela

TUNEL MALA KAPELA

Dvocijevni jednosmjerni tunel Mala Kapela
jedan je od najznačajnijih objekata na autocesti
Zagreb – Split – Dubrovnik te je sa svojih 5.800
m dužine najduži tunel u Republici Hrvatskoj.
Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Mala Kapela nalazi
se na nadmorskoj visini od 562 m.n.m., a južni ulaz (portal) na
nadmorskoj visini od 575 m.n.m. Lijeva tunelska cijev dugačka
je 5.821,77 m, a desna 5.780 m. Tunelske cijevi međusobno su
osno razmaknute 25 m i spojene sa 6 prolaza za vozila i 14
prolaza za pješake.

Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

AUTOCESTA A1 - TUNEL MALA KAPELA

METODA GRAĐENJA

Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-

dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.

Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-

dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je
ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska
obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini
oko 162.000 m3 za obje cijevi.

Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-

ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora,
većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i
kaverni.
TUNEL SVETI ROK
Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi
tunela, koji su uspješno sanirani.

Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Sv. Rok nalazi se Lijeva tunelska cijev dugačka je 5.768,5 m, a desna 5.687
na nadmorskoj visini od 561 m.n.m., a južni ulaz (portal) na m. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 m i
nadmorskoj visini od 510 m.n.m. spojene sa 4 prolaza za vozila i 15 prolaza za pješake.
AUTOCESTA A1 - TUNEL MALA KAPELA

METODA GRAĐENJA

Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-

dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.

Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-

dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je
ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska
obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini
oko 162.000 m3 za obje cijevi.

Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-

ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora,
većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i
kaverni.
TUNEL SVETI ROK
Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi
tunela, koji su uspješno sanirani.

Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Sv. Rok nalazi se Lijeva tunelska cijev dugačka je 5.768,5 m, a desna 5.687
na nadmorskoj visini od 561 m.n.m., a južni ulaz (portal) na m. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 m i
nadmorskoj visini od 510 m.n.m. spojene sa 4 prolaza za vozila i 15 prolaza za pješake.
TUNEL SVETI ROK - POPREČNI PRESJEK
Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj
svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine
58,09 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu
brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije
prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m,
tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m.
Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok
Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok
Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-
jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna,
predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina
koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih
akcidenata.
Poprečni presjek tunelske cijevi Sveti Rok
AUTOCESTA A1 - TUNEL SVETI ROK
METODA GRAĐENJA
Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-
dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.
Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-
dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je
ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska
obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini
oko 160.000 m3 za obje cijevi.
Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-
ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora,
većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i
kaverni.
Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi
tunela, koji su uspješno sanirani.
TUNEL SVETI ROK - POPREČNI PRESJEK
Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj
svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine
58,09 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu
brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije
prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m,
tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m.
Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok
Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok
Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-
jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna,
predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina
koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih
akcidenata.
Poprečni presjek tunelske cijevi Sveti Rok
AUTOCESTA A1 - TUNEL SVETI ROK
METODA GRAĐENJA
Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-
dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.
Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-
dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je
ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska
obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini
oko 160.000 m3 za obje cijevi.
Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-
ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora,
većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i
kaverni.
Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi
tunela, koji su uspješno sanirani.
AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK

OPREMA TUNELA PROVJETRAVANJE TUNELA

MALA KAPELA I SVETI ROK
Pogonski i sigurnosni sustav tunela svojim karakteristika-
ma spada u najmodernije sustave u Europi, a sastoji se od
slijedećih komponenata:
- Sustav za nadzor i upravljanje prometom, opremljen
video kamerama, koje omogućavaju prikaz situacije na
monitorima u COKP-ama, a imaju i mogućnost auto-
matske detekcije zastoja, vožnje u suprotnom smjeru,
očitanja broja, vrste i brzine kretanja vozila, daju potpune
podatke prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja.
- Sustav svjetlosne promjenjive signalizacije služi za
informiranje u obliku upozorenja ili ograničenja vozačima.
- Komunikacijski sustav za SOS intervencije, putem kojih se
u slučaju kvara, ili nezgode obavještava i poziva u pomoć
operatera u COKP-i. U tunelima se nalazi deset SOS niša
opremljenih telefonskim uređajima za poziv u pomoć.
Za potrebe provjetravanja tunela i zaštitu putnika u slučaju Rad i uključivanje sustava ventilacije odvija se automatski,
požara ugrađen je sustav uzdužne reverzibilne ventilacije. ručno iz centra upravljanja i nadzora i ručno lokalno. Pri-
Reverzibilna ventilacija omogućava provjetravanje tunela u oritet rada ima sustav automatskog rada ventilacije, a potreba
oba smjera što je naročito važno u slučaju požara u tunelu. za uključivanjem prisilne ventilacije i njen intenzitet određeni
su iznosom zagađenja s CO kao dominantnim plinskim polu-
Ventilatori su u tunelu instalirani ovješenjem u parovima o tantom te smanjenjem vidljivosti uslijed dima i čađi.
tunelski svod.
- Sustavom radiodifuzije osigurano je ostvarivanje radio
veza između radiostanica unutar tunela i vanjskih radio-
stanica, kao i za prijenos jednog ili više javnih radijskih
programa te davanje eventualnih obavijesti korisnicima,
koji slušaju taj program unutar tunela.
Putnici se izvještavaju putem radijskih prijamnika, i to
na frekvenciji HR 1 – 102,3 MHz i HR 2 - 97,5 MHz.
U tunelu je omogućeno korištenje mobilnih telefona.
- Sustavom ozvučenja izravno se upozoravaju vozači o
izvanrednom prometnom stanju koje nastupi u
određenom sektoru tunela.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Za potrebe protupožarne zaštite tunela osigurana je voda za
gašenje požara u količini od 20 l/s u neprekidnom trajanju od
minimalno sat i pol vremena. Navedeno se osigurava pomoću
vodospremnika koji se nalaze iznad portala tunela pri čemu
su vodospremnici smješteni na odgovarajućoj nadmorskoj
visini kako bi se osigurao odgovarajući tlak na hidrantima
duž cijelog tunela. Unutar tunela na međusobnom razmaku
od 100 m nalaze se hidrantski ormarići u kojima su osim
hidranata smješteni i spremnici s pjenom pomoću koje
se vrši gašenje požara.
Kako bi se u zimskim mjesecima spriječilo smrzavanje
glavnog hidrantskog voda u tunelu on je u portalnim zonama
grijan pomoću elektrootporne grijaće trake.
Vatrogasna postrojba sa 24-satnim dežurstvom djeluje u
slučaju požara ili druge izvanredne situacije, a smještaj va-
trogasaca i vatrogasnih vozila osiguran je sa svake strane
tunela kako bi bilo omogućeno obostrano gašenje.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Sustav sigurne opskrbe električnom energijom karakteri-
zira činjenica da je napajanje tunela električnom energijom
osigurano iz vlastitih transformatorskih stanica, dvostrano.
Na svakoj strani tunela nalaze se srednjenaponske 35 kV
transformatorske stanice priključene na prijenosnu mrežu, iz
kojih se napaja 8 tunelskih distribucijskih trafostanica 20/04
kV snage 2x630 kVA. Pričuvni sustav napajanja električnom
energijom osiguran je iz statičkih uređaja besprekidnog na-
pajanja koji osiguravaju autonomnost opskrbe svih vitalnih
sustava.
Korištenje električne energije, naročito za najveće potrošače,
kao što je ventilacija, kontinuirano se racionalizira automa-
tiziranim nadzorno-upravljačkim sustavom i optimizaci-
jskim pravilima tehnike prosuđivanja operatera objedinjeni
heurističkim algoritmima.
ZANIMLJIVOSTI
Najduži speleološki objekt otkriven je u tunelu Sveti Rok,
gdje je speleogeološki istraženo i geodetski snimljeno 1.137
metara kanala, s visinskom razlikom od 147 metara. Pri-
likom dugotrajnih istraživanja pedesetak kaverni u tunelu
Sveti Rok precizno je snimljeno više kilometara profila. Riječ
je pretežito o vertikalnim speleološkim objektima (jamama),
s hidrogeološkom funkcijom povremenih ili stalnih izvora.
Jedini pravi izuzetak jest kaverna na stacionaži km 200+525
gdje je istražena dvorana dimenzija 148x53x62 metra.
No, neki su objekti i mnogo dublji i duži, jer se zna njihova
povezanost s površinom (pronađeni su šišmiši). Tijekom
izgradnje tunela, speleološki objekti otežavali su izvedbu ra-
dova, ali su pažljivim mjerama sanacije sačuvani kao prirodni
fenomeni.
Za probijanje tunela Sv. Rok i Mala Kapela utrošeno je više
od 2.000.000 kg eksploziva, što najbolje ilustrira opseg i
kompleksnost ovoga građevinskog pothvata.
AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK

OPREMA TUNELA PROVJETRAVANJE TUNELA

MALA KAPELA I SVETI ROK
Pogonski i sigurnosni sustav tunela svojim karakteristika-
ma spada u najmodernije sustave u Europi, a sastoji se od
slijedećih komponenata:
- Sustav za nadzor i upravljanje prometom, opremljen
video kamerama, koje omogućavaju prikaz situacije na
monitorima u COKP-ama, a imaju i mogućnost auto-
matske detekcije zastoja, vožnje u suprotnom smjeru,
očitanja broja, vrste i brzine kretanja vozila, daju potpune
podatke prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja.
- Sustav svjetlosne promjenjive signalizacije služi za
informiranje u obliku upozorenja ili ograničenja vozačima.
- Komunikacijski sustav za SOS intervencije, putem kojih se
u slučaju kvara, ili nezgode obavještava i poziva u pomoć
operatera u COKP-i. U tunelima se nalazi deset SOS niša
opremljenih telefonskim uređajima za poziv u pomoć.
Za potrebe provjetravanja tunela i zaštitu putnika u slučaju Rad i uključivanje sustava ventilacije odvija se automatski,
požara ugrađen je sustav uzdužne reverzibilne ventilacije. ručno iz centra upravljanja i nadzora i ručno lokalno. Pri-
Reverzibilna ventilacija omogućava provjetravanje tunela u oritet rada ima sustav automatskog rada ventilacije, a potreba
oba smjera što je naročito važno u slučaju požara u tunelu. za uključivanjem prisilne ventilacije i njen intenzitet određeni
su iznosom zagađenja s CO kao dominantnim plinskim polu-
Ventilatori su u tunelu instalirani ovješenjem u parovima o tantom te smanjenjem vidljivosti uslijed dima i čađi.
tunelski svod.
- Sustavom radiodifuzije osigurano je ostvarivanje radio
veza između radiostanica unutar tunela i vanjskih radio-
stanica, kao i za prijenos jednog ili više javnih radijskih
programa te davanje eventualnih obavijesti korisnicima,
koji slušaju taj program unutar tunela.
Putnici se izvještavaju putem radijskih prijamnika, i to
na frekvenciji HR 1 – 102,3 MHz i HR 2 - 97,5 MHz.
U tunelu je omogućeno korištenje mobilnih telefona.
- Sustavom ozvučenja izravno se upozoravaju vozači o
izvanrednom prometnom stanju koje nastupi u
određenom sektoru tunela.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Za potrebe protupožarne zaštite tunela osigurana je voda za
gašenje požara u količini od 20 l/s u neprekidnom trajanju od
minimalno sat i pol vremena. Navedeno se osigurava pomoću
vodospremnika koji se nalaze iznad portala tunela pri čemu
su vodospremnici smješteni na odgovarajućoj nadmorskoj
visini kako bi se osigurao odgovarajući tlak na hidrantima
duž cijelog tunela. Unutar tunela na međusobnom razmaku
od 100 m nalaze se hidrantski ormarići u kojima su osim
hidranata smješteni i spremnici s pjenom pomoću koje
se vrši gašenje požara.
Kako bi se u zimskim mjesecima spriječilo smrzavanje
glavnog hidrantskog voda u tunelu on je u portalnim zonama
grijan pomoću elektrootporne grijaće trake.
Vatrogasna postrojba sa 24-satnim dežurstvom djeluje u
slučaju požara ili druge izvanredne situacije, a smještaj va-
trogasaca i vatrogasnih vozila osiguran je sa svake strane
tunela kako bi bilo omogućeno obostrano gašenje.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Sustav sigurne opskrbe električnom energijom karakteri-
zira činjenica da je napajanje tunela električnom energijom
osigurano iz vlastitih transformatorskih stanica, dvostrano.
Na svakoj strani tunela nalaze se srednjenaponske 35 kV
transformatorske stanice priključene na prijenosnu mrežu, iz
kojih se napaja 8 tunelskih distribucijskih trafostanica 20/04
kV snage 2x630 kVA. Pričuvni sustav napajanja električnom
energijom osiguran je iz statičkih uređaja besprekidnog na-
pajanja koji osiguravaju autonomnost opskrbe svih vitalnih
sustava.
Korištenje električne energije, naročito za najveće potrošače,
kao što je ventilacija, kontinuirano se racionalizira automa-
tiziranim nadzorno-upravljačkim sustavom i optimizaci-
jskim pravilima tehnike prosuđivanja operatera objedinjeni
heurističkim algoritmima.
ZANIMLJIVOSTI
Najduži speleološki objekt otkriven je u tunelu Sveti Rok,
gdje je speleogeološki istraženo i geodetski snimljeno 1.137
metara kanala, s visinskom razlikom od 147 metara. Pri-
likom dugotrajnih istraživanja pedesetak kaverni u tunelu
Sveti Rok precizno je snimljeno više kilometara profila. Riječ
je pretežito o vertikalnim speleološkim objektima (jamama),
s hidrogeološkom funkcijom povremenih ili stalnih izvora.
Jedini pravi izuzetak jest kaverna na stacionaži km 200+525
gdje je istražena dvorana dimenzija 148x53x62 metra.
No, neki su objekti i mnogo dublji i duži, jer se zna njihova
povezanost s površinom (pronađeni su šišmiši). Tijekom
izgradnje tunela, speleološki objekti otežavali su izvedbu ra-
dova, ali su pažljivim mjerama sanacije sačuvani kao prirodni
fenomeni.
Za probijanje tunela Sv. Rok i Mala Kapela utrošeno je više
od 2.000.000 kg eksploziva, što najbolje ilustrira opseg i
kompleksnost ovoga građevinskog pothvata.
SUDIONICI U REALIZACIJI PROJEKTA IZGRADNJE LIJEVIH CIJEVI TUNELA MALA KAPELA I SVETI ROK

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

INVESTITOR: Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb

PROJEKTI I REVIZIJE: NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:

INSTITUT IGH d.d., Zagreb Zdravko Livaković, predsjednik nadzornog odbora

DALEKOVOD PROJEKT d.o.o., Zagreb Boris Ordulj, zamjenik predsjednika nadzornog odbora
ZG-PROJEKT d.o.o. Zagreb Nikola Blagaić, član nadzornog odbora
TEB INŽENJERING d.d., Zagreb Franjo Lucić, član nadzornog odbora
IPZ-SPELPROJEKT d.o.o. Zagreb Josip Mostovac, član nadzornog odbora
BRODARSKI INSTITUT d.o.o., Zagreb
PROMEL PROJEKT d.o.o., Zagreb
AK d.o.o. Zagreb UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:
IN-ARH d.o.o. Zagreb
GRAĐEVINSKI FAKULTET, Zagreb Jurica Prskalo, predsjednik Uprave
GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET, Split Marijo Lovrinčević, član Uprave
INTERGEO d.o.o., Zagreb Ivica Mlinarević, član Uprave
GEOPROJEKT d.o.o., Zagreb Josip Sapunar, član Uprave
GEODETSKI ZAVOD Osijek d.d., OSIJEK
ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb
GEODETSKI FAKULTET, Zagreb
GEOANDA d.o.o., Zagreb

IZVOĐAČI RADOVA:

VIADUKT d.d., Zagreb

STRABAG AG Spittal/Drau
HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb
KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d., Split
DALEKOVOD d.d., Zagreb
SKLADGRADNJA GRUP d.o.o., Imotski

NADZOR I KONTROLA:

INSTITUT IGH d.d., Zagreb

INVESTINŽENJERING d.o.o., Zagreb

Nakladnik: Uredila:
Hrvatske autoceste d.o.o. Darija Petrović

Za nakladnika: Grafičko oblikovanje i priprema za tisak:

Jurica Prskalo, Marijo Lovrinčević, Fimi media
Ivica Mlinarević, Josip Sapunar
Tisak:
Autori: Printera Grupa
Miodrag Furdin, Nina Mulc Mihalić, Hrvoje Perković,
Ivana Miklošić, Danijel Pintar Naklada 300 kom.