You are on page 1of 20

TROŠKOVI I FINANCIRANJE OBRAZOVANJA

Ekonomika obrazovanja
2

Financiranje i trošak obrazovanja


• Pojmovi financiranje obrazovanja i trošak obrazovanja nisu isti

• Trošak obrazovanja odnosi se na količinu novca utrošenog za stjecanje ili


dijeljenje obrazovanja. Informacije o izdacima za obrazovanje lakše su
dostupne i dostupne su iz proračuna i računa Ustanove na mikro razini te
središnje i državne vlade na makro razini.

• Sa stajališta pojedinaca, troškovi se odnose na količinu novca utrošenog


tijekom određenog razdoblja (obično godinu dana) za stjecanje
obrazovanja.
• Sa stajališta države ili institucije/organizacije, to se odnosi na izdatke
za obrazovanje tijekom godine.
3

• Obrazovni sektor, kao proizvođač 'usluge obrazovanja' i kao i svaki drugi


sektor djelatnosti, teoretski ima iste koncepte troškova.

• Tri vrste poteškoća koje su svojstvene samoj prirodi aktivnosti


obrazovanja, a koje proizlaze posebno iz: (a) definicije obrazovanja; (b)
identificiranje gospodarskih subjekata koji se bave obrazovanjem; (c)
činjenica da obrazovanje ima karakter javne usluge.
4

Vrste obrazovnih troškova


• (a) Pojedinačni ili privatni troškovi
• (b) Institucionalni ili javni ili društveni troškovi
• (c) Izravni troškovi
• (d) Neizravni troškovi
• (e) Oportunitetni troškovi
5

A) školarine i ispiti i druge takve naknade,institucionalne potrepštine,


priručnici i knjige, transport, i propuštenu zaradu

E) Oportunitetni trošak odlaska na fakultet je novac koji biste zaradili da


radite umjesto toga. S jedne strane, gubite četiri godine plaće dok steknete
diplomu; s druge strane, nadate se da ćete zaraditi više tijekom svoje
karijere, zbog svog obrazovanja, kako biste nadoknadili izgubljene plaće.
Dakle, oportunitetni trošak je trošak propuštenih alternativa.
6

Mjerenje troškova u obrazovanju


• Cijena po učeniku (jedinični trošak obrazovanja) = Ukupni izdaci/Ukupni
upis učenika

• Trošak po učeniku koji stvarno pohađa obrazovnu instituciju = Ukupni


izdaci/Broj učenika koji pohađaju nastavu

• Trošak po uspješnom učeniku = Ukupni izdaci/Broj prolaza (efektivni


jedinični troškovi učenika)

• Trošak obrazovanja po glavi stanovnika = Ukupni izdaci/Ukupno


stanovništvo
7

Značajka analize jediničnih troškova


• Za planiranje radne snage i povezane svrhe, važni su „učinkoviti jedinični
troškovi“

• Odabir „jedinice” u analizi jediničnih troškova ovisi o namjeni.


Budući da su troškovi općenito vrlo osjetljivi na broj učenika, učenik se
najčešće smatra jedinicom. Ali dok se izračunavaju troškovi opreme
učionice, razred čini pravu jedinicu.

• Općenito, jedinični troškovi obrazovanja obračunavaju se godišnje.


Nerazumno je obračunati jedinične troškove za jednu razinu u trajanju od
pet godina, a za drugu razinu/vrstu od 3 godine.
8

Učinkovitost obrazovanja
• Kada su outputi veći od inputa

• Interna i eksterna učinkovitost

• Cost – benefit analiza


9

TRENDOVI U CIJENAMA/TROŠKOVIMA VISOKOG


OBRAZOVANJA
• Sve veći jedinični troškovi nastave (po učeniku).
• Sve veći broj upisa
• Gospodarstva koja se sve više temelje na znanju - visoko obrazovanje
kako bi poslužilo kao glavni motor gospodarskog razvoja i individualnog
poboljšanja.
• Neuspjeh državnih ili javnih prihoda da zadrže svoj udio u troškovima
raste kao rezultat ovih pritisaka na rashode za više obrazovanje.
• Trend prema sve većoj globalizaciji, što pridonosi i rastućim troškovima i
slabijim državnim prihodima.
• Obrazac sve veće liberalizacije gospodarstva i rezultirajuće
decentralizacije, decentralizacije i privatizacije javnih i privatnih sustava,
uključujući institucije visokog obrazovanja.
Pokazatelji udjela pojedinih podsustava obrazovanja u bruto domaćem
proizvodu u proteklom razdoblju govore da su se ti udjeli stabilizirali: u
strukturi ukupnih ulaganja u obrazovanje kao dio bruto domaćeg
proizvoda ( 4,60% BDP ), rashodi za predškolski odgoj činili su 0,6%,
za osnovno obrazovanje 2,1%, srednje obrazovanje 1,0% i
visokoškolsko obrazovanje 0,9 posto.

U 2013. izdvajanja padaju na 3,21 %, u 2014. izdvajanje je 3,05 %, u


2015. 2,95 %. Slovenija izdvaja 5,7 %, Estonija 6,1, Litva i Letonija 5,6,
Danska 8,7 %, Island 7,8, Švedska i Norveška 7,3 %.
17
18
19

You might also like