Inoslav Bešker i Đorđe Obradović

MODELI KOMUNICIRANJA
 Jakobsonove funkcije jezika
• referencijalna (: kontekstualna informacija)
• estetička/poetička (: auto-refleksija)
• emotivna (: samoizražavanje)
• konativno (: vokativno ili imperativno
oslovljavanje primatelja)
• patičko (: ispitivanje funkcioniranja kanala)
• metalingvističko(: ispitivanje djelovanja kôda)
• jedna od funkcija je dominantna i određuje
prirodu poruke
Jakobsonov model
 Laswellovih 5W
• Harold D. Laswell je 1948 linearni model
razradio semantički na pet pitanja: tko je - što
- kako - kome - s kojim učinkom
(podrazumijeva se: poručio)?
 Matematički model
(Shannon i Weaver, 1949) po mjeri
telefonske i radiofonske veze
 Shema linearnog modela
Wood, J. T. (2009). Communication in our lives
 Zamjerke Daniela Chandlera
• Matematički model se pravi kao da su
komunikatori izolirane individue
• Ne uzima u obzir moguće:
– različite svrhe (motive).
– različite interpretacije
– odnose nejednake moći
– situacijske kontekste
 David Berlo
• razradio 1960 linearni model u model SMCR
(Source-Message-Channel-Receiver):
 A što je s publikom?
• Wilbur Schramm se 1954 sjetio da treba proučiti -
željeni i neželjeni - učinak (feedback) poruke na
ciljanog primatelja
 Interaktivni model
Wood, J. T. (2009). Communication in our lives
 Dean Barnlund 1970
• Komunikacija dinamički proces koji traje i
mijenja se u vremenu, dakle transaktivan:
– neprestano se mijenjaju i pošiljatelj, i primatelj, i
kontekst
– svaki element egzistira u odnosu spram drugoga,
nema pošiljatelja bez primatelja
– svaka osoba u komunikacijskom procesu reagira
ovisno o antropološkom porijeklu (background),
iskustvu, sklonostima, kulturalnoj pripadnosti, te
samopoštovanju
 Transaktivni model
Wood, J. T. (2009). Communication in our lives
 Svrhovita razmimoilaženja
• Svaka humanistička i
društvena disciplina ima
vlastiti poglede na to što je
komunikacija, ovisno o
žarištu njezina interesa:
– književnost,
– psihologija,
– sociologija
– politologija itd.
• Potpuno se razilaze, a svaka
je u pravu
 PLENKOVIĆEV MEDIJSKI MODEL
• Komuniciranje je pretpostavka za prelazak
informacije iz statusa “per se” u njezinu
prometnu vrijednost.
• Medij je pretpostavka za “materijalizaciju
informacije” kako ne bi ostala poznata samo
autoru.
• Kakav medij – takva i tolika uporabna
vrijednost informacije.
(Mario Plenković)
 PLENKOVIĆEV MEDIJSKI MODEL
• Društveni mediji omogućuju i dozvoljavaju
medijski i građanski dijalog te na taj način
omogućuju mjerenje javnog angažmana
auditorija za društveno korisne ideje i
građanske aktivnosti.
• Svi sa svima, o svemu, potpuno,
argumentirano i osobno odgovorno.
(Mario Plenković)
Medijski prikaz zbilje tzv. Platonova
špilja
• Sjenine
sjene sjena
odrazova
odraza
stvarnosti

• Medianali
br. 2
 Medijski prikaz zbilje
• 1. Stvarnost je jedna, neponovljiva i
nemjerljivo protežna u prostoru i vremenu.
• Razine izobličenja medijskog prikaza
stvarnosti:
• 2. Predodžba stvarnosti pošiljatelja poruke
(“sjena stvarnosti”);
• 3. Selekcija podataka za medijski prilog
(“sjenina sjena stvarnosti”);
 Medijski prikaz zbilje
• 4. Uobličeni medijski prilog (“sjenine sjene
sjena stvarnosti”);
• 5. Smetnje u komunikacijskom kanalu
(“sjenine sjene sjena odraza stvarnosti”);
• 6. Primateljevo dekodiranje poruke (sjenine
sjene sjena odrazova odraza stvarnosti).
(Obradović, Đorđe: Medijski prikaz zbilje, Medianali 2, Sveučilište
u Dubrovniku, Dubrovnik, 2007.)
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3462
UNIDU MEDIJSKI MODEL

Đorđe Obradović
2008.
Obradovićev (UNIDU) komunikacijski model
Višesmjerno,
asimetrično
komuniciranje na
više razina,
sa stalnom
protežnošću u
vremenu i
prostoru,
s nepravilnim
nastancima,
trajanjem i
prestancima.
Obradovićev UNIDU komunikacijski model
Višesmjerno,
asimetrično
komuniciranje na
više razina,
sa stalnom
protežnošću u
vremenu i
prostoru,
s nepravilnim
nastancima,
trajanjem i
prestancima.
 DOKAZ VIŠESMJERNOSTI
• Tiskani mediji:
• 1. Novinar – čitatelj
• 2. Čitatelj – novinar
• 3. Oglašivač – čitatelj
• 4. Čitatelj – oglašivač
• 5. Čitatelj – uredništvo
• 6. Službe informiranja – čitatelj
• 7. Čitatelj – službe informiranja
 DOKAZ VIŠESMJERNOSTI
• Elektronički mediji (radio i tv):
• 1. Novinar – slušatelj / gledatelj
• 2. Slušatelj / gledatelj – novinar
• 3. Oglašivač – slušatelj / gledatelj
• 4. Slušatelj / gledatelj – oglašivač
• 5. Slušatelj / gledatelj – uredništvo
• 6. Službe informiranja – slušatelj / gledatelj
• 7. Slušatelj / gledatelj – službe informiranja
 DOKAZ VIŠESMJERNOSTI
• Interaktivni mediji (radio i tv):
• 1. Novinar – korisnik
• 2. Korisnik – novinar
• 3. Oglašivač – korisnik
• 4. Korisnik – oglašivač
• 5. Korisnik – uredništvo
• 6. Službe informiranja – korisnik
• 7. Korisnik – službe informiranja
 DOKAZ ASIMETRIČNOSTI
• Kvantitativna: broj korisnika koji se uključe u
komunikaciju je mnogostruko manji od broja
korisnika koji se upoznaju s nekim medijskim
prilogom;
• Kvalitativna: razlike u stavovima.