You are on page 1of 9

REFERAT

TEORIJA DRUŠTVENOG UGOVORA

Roko Martinčić
4.b
Predmet: Filozofija
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac
Đurđevac, 5 svibanj 2023
Sadržaj
1. Uvod
1.1 Što je teorija društvenog ugovora
1.2 Što je društvo
2. Porijeklo i razvoj teorije društvenog ugovora
3. Osnovni principi teorije društvenog ugovora
4. Primjena teorije društvenog ugovora u
suvremenom društvu
5. Thomas Hobbes
1.1 Jean-Jacques Rousseau
6. Zaključak
7. Literatura
1.Uvod

Ovaj rad je napravljen nakon rasprave o filozofiji politike. U raspravi


se govorilo o državi, odnosu pojedinca i zajednice, vlasti, političkoj
moći, teoriji društvenog ugovora, političkoj slobodi, pravednosti i
totalitarizmu. Ovaj rad temeljit će se na teoriji društvenog ugovora.

1.1 Što je teorija društvenog ugovora


Teorija društvenog ugovora je koncept koji ima dugu povijest u
političkoj filozofiji i sociologiji. Ideja društvenog ugovora proizlazi iz
potrebe da se objasni kako se društva formiraju i organiziraju, te kako
se definiraju prava i obveze pojedinaca unutar društva. Ova teorija
pruža uvid u temelje političkog sustava i društvenih odnosa,
istražujući osnove legitimnosti vlasti i odnose između pojedinaca i
države. U ovom referatu istražit ćemo teoriju društvenog ugovora,
njen razvoj kroz povijest i njenu primjenu u suvremenom društvu.

1.2 Što je društvo


Društvo se može definirati kao cjelokupnost
odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Odnos ljudi prema prirodi uglavnom je jedinstven. Njegova suština je
u kontinuiranom nastojanju ljudi za podčinjavanjem prirode sebi.
Odnos među ljudima je mnogo složeniji i obuhvaća sve vrste odnosa
od onih manje složenih i manje važnih, do vrlo složenih i najvažnijih.
Među njima su i najsloženiji i najbitniji za razumijevanje
društva proizvodni odnosi. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne
veze među ljudima rezultat su njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi
u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili obitelji su nužni s obzirom
na objektivnost ovih dijelova društvene stvarnosti.
2.Porijeklo i razvoj teorije društvenog ugovora
Teorija društvenog ugovora ima svoje korijene u klasičnoj grčkoj
filozofiji, ali je dalje razrađena tijekom povijesti. Sofisti i Platon su
iznijeli prvobitne ideje o društvenom ugovoru, no u 17. stoljeću
filozof Thomas Hobbes je prvi sustavno razradio ovu teoriju. Hobbes
je tvrdio da je društveni ugovor nužan za održavanje reda i
sprječavanje anarhije. Nakon Hobbesa, John Locke i Jean-Jacques
Rousseau također su doprinijeli razvoju teorije društvenog ugovora.
3.Osnovni principi teorije društvenog ugovora
Teorija društvenog ugovora temelji se na nekoliko osnovnih principa:
a) Prirodno stanje i ugovor: Prema teoriji, prirodno stanje je stanje u
kojem ljudi žive prije nego što se udruže u društvo. U tom stanju,
pojedinci imaju određene slobode, ali i suočavaju se s nesigurnošću i
konfliktima. Društveni ugovor predstavlja sporazum između
pojedinaca kojim se odriču određenih sloboda kako bi ostvarili veću
sigurnost i korist od života u društvu.
b) Legitimnost vlasti: Prema teoriji društvenog ugovora, vlast koja
proizlazi iz ugovora ima legitimitet jer se temelji na dobrovoljnom
pristanku pojedinaca. Vlast ima određene ovlasti i odgovornosti
prema građanima, a građani imaju prava i obveze prema vlasti.
c) Građanska prava: Teorija društvenog ugovora naglašava da
pojedinci imaju određena temeljna prava koja su zaj

društvenim ugovorom zajamčena. Ta prava uključuju pravo na život,


slobodu, vlasništvo, sigurnost i pravdu. Ova prava su univerzalna i
jednako važe za sve građane.
d) Država i vladavina: Prema teoriji društvenog ugovora, država je
institucija koja proizlazi iz ugovora između pojedinaca. Njena svrha je
osigurati zaštitu prava i interesa građana. Država ima ulogu u
uspostavljanju i održavanju reda, pružanju javnih usluga te donošenju
zakona i regulativa. Vladavina treba biti temeljena na pravednosti,
jednakosti i odgovornosti.
4.Primjena teorije društvenog ugovora u
suvremenom društvu
Teorija društvenog ugovora ima važne implikacije za suvremeno
društvo. Ona pomaže u razumijevanju temeljnih prava i sloboda koje
građani imaju, te njihovog odnosa prema vlasti. Teorija društvenog
ugovora potiče demokratske vrijednosti i participaciju građana u
političkom procesu. Ova teorija također pruža osnovu za razmišljanje
o pravednosti društva, raspodjeli resursa i socijalnoj pravdi.
Primjena teorije društvenog ugovora može se vidjeti i u ustavnim
dokumentima i zakonodavstvu mnogih država. Na primjer, mnoge
moderne demokracije temelje se na načelima društvenog ugovora,
gdje su prava i slobode građana zajamčene ustavom i zakonima.
Također, ideja društvenog ugovora može se primijeniti u analizi
političkih institucija i njihove legitimnosti.
5.Thomas Hobbes
engleski filozof 17. stoljeća, u svojem djelu "Leviathan" izlaže svoju
teoriju društvenog ugovora. Prema Hobbesu, prirodno stanje čovjeka
karakterizira rat svih protiv svih. Ljudi su sebični, nasilni i motivirani
svojim interesima. U takvom okruženju, ljudi su stalno u sukobu, a
život je nesiguran i kaotičan. Hobbes smatra da je društveni ugovor
nužan kako bi se izbjegao taj kaos i uspostavio red.
Prema Hobbesovoj teoriji, ljudi dobrovoljno prenose svoja prava i
slobode na suverenu vlast ili državu. Suverena vlast ima monopol nad
uporabom sile i donosi zakone koji osiguravaju mir i sigurnost. Ljudi
se obvezuju poštivati te zakone i priznati suverenitet države kako bi
se izbjegao sukob. Hobbes zagovara autoritarnu vlast koja ima ovlasti
da održava red i spriječi sukobe među ljudima.

1.1 Jean-Jacques Rousseau


Jean-Jacques Rousseau, francuski filozof 18. stoljeća, također je dao
svoj doprinos teoriji društvenog ugovora. U svojem djelu "Drugi
spisi", posebice djelu "Društveni ugovor", Rousseau iznosi svoju
perspektivu. Za razliku od Hobbesa, Rousseau vjeruje da je prirodno
stanje čovjeka dobro, ali ga korumpira društvo.
Rousseau smatra da ljudi imaju prirodnu jednakost i slobodu, ali su ta
prava ograničena u društvenoj zajednici. Društveni ugovor, prema
Rousseauu, predstavlja dogovor između pojedinaca da se uspostavi
zajednica koja će štititi i promicati opće dobro. Kroz društveni ugovor,
ljudi prenose svoje individualne slobode na zajednicu i priznaju opću
volju kao temeljnu vrijednost.
6.Zaključak
Teorija društvenog ugovora je važan koncept koji nam pomaže
razumjeti osnove političkog sustava i društvenih odnosa. Ona
naglašava važnost ugovornog sporazuma između pojedinaca kao
temelja za formiranje društva i uspostavljanje vlasti. Ova teorija pruža
osnove za razumijevanje građanskih prava, legitimnosti vlasti i
odnosa između pojedinaca i države. U suvremenom društvu, teorija
društvenog ugovora ima važnu primjenu u oblikovanju političkih
institucija, donošenju zakona i osiguravanju pravednosti i jednakosti
za sve građane.
7.Literatura

Hrvoje Jurić, Katarina Stupalo, Udžbenik filozofije u četvrtom razredu


gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2021
Leviathan - Thomas Hobbes
Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima- Jean-
Jacques Rousseau
https://deenes.ffzg.hr/~bmikulic/Arhiv/Hobbes_integralno.pdf
http://www.hrfd.hr/documents/2-4-rousseau.pdf

You might also like