OSNOVE TURISTIČKE GEOGRAFIJE

GEOGRAFIJA – znanost koja proučava prirodne i društvene pojave i procese u

geoprostoru, dijellimo ju na fizičku, humanističku i regionalnu
TURISTIČKA GEOGRAFIJA – znanstvena disciplina koja proučava:
 Prostorna kretanja turista
 Prirodne i antropogene turističke resurse ( daje ocjenu njihove vrijednosti i načine
valorizacije )
 Definira tipove turističkih prostora
 Proučava utjecaj turizma na gospodarski i društveni razvoj te transformaciju
prostora
TURIZAM – skup odnosa i pojava koje nastaju
 Kretanjem ljudi i s privremenom promjenom boravka
 Zadovoljenjem njihovih motiva (rekreativnih, kulturnih…)
 Da se i pri tome ne ostvaruje nikakva direktna ekonomska dobit
TURIST – osoba koja privremeno napušta mjesto svog stalnog boravka zbog odmora,
rekreacije ili zadovoljenja kulturnih potreba
RESURS – svako prirodno i društveno dobro koje se može ekonomski valorizirati
TURISTIČKI RESURS – prirodno ili društveno dobro koje je dovoljno atraktivno da
privuče potencijalnu pažnju (posjetu) turista, dijelimo;
 Prirodni – biotropni
 Društveni – antropogeni
ATRAKTIVNA SVOJSTVA TURISTIČKOG RESURSA:
 Estetsko – lijepog izgleda
 Rekreativno – da turistički resurs omogućava bavljenje nekom sportskom
aktivnošću
 Kuriozitetno – jedinstveno
 Svojstvo znamenitosti – da se uz turistički resurs povezuje znanstvena ili
povijesna važnost

RAZVOJNE FAZE TURIZMA

Predturističko doba – od antike do polovice 19.st.
 Antičko doba – Grčka, Rimsko Carstvo, do 7.st.
o Olimpijske igre, ljetnikovci, terme
o Bogati pojedinci
 Feudalno doba – od 7. do 19.st.
 Nesigurnost – pojedinci
 Hodočašća
 Humanizam – renesansa
 Grand Tour – od 16. do 19.st., putuju pojedinci
 RAZDOBLJE SUVREMENOG TURIZMA – od polovice 19.st. do danas
 Od polovice 19.st. do polovice 20.st.
o T.Cook – prvo organizirano putovanje
o Razvoj industrije – gradovi – slobodno vrijeme – odmor
o Razvoj prometa – putovanja dugotrajna, neudobna, nesigurna
o Glavna obilježja – sezonalnost i pojedinci

SUVREMENI TURIZAM – od 1950., karakteristike;

 Masovnost
 Sezonalnost
 Organiziranost i relativna sigurnost putovanja
 Otkrivanje „novih“ destinacija
 Vremenski kraća putovanja – nekoliko puta godišnje
 Turisti – više iskustva – veći zahtjevi
 Segmentacija turističkog tržišta – specifični oblici turizma
 Korištenje interneta
 „ekološka“ komponenta

2012 – najviše turističkog prometa

 Turistička kretanja najviše ovise o
o Gospodarskom razvoju i trenutnim gospodarskim kretanjima
o Ratnim zbivanjima
 Emitivna turistička područja
o Područja od kuda turisti dolaze
o Područje turističke potražnje
o Djeluju inicijalni čimbenici
o Najvažnija emitivna područja i zemlje
o Vodeće zemlje 2018. – kina, sad i njemačka

RECEPTIVNA TURISTIČKA PODRUČJA

 Područja turističke ponude
 Mjesto odvijanja turizma (destinacija)
 Turistička regija – makroregija
o Regije / zemlje;
 Istočna i jugoistočna Azija; Kina, Malezija i Tajland
 Europa (Alpe, Mediteran); Francuska, Španjolska, Italija
 Sjeverna Amerika / SAD
 Vodeće zemlje po broju dolaska turista 2018. – Francuska, Španjolska i SAD
 Vodeće zemlje po prihodima od turizma 2018. – SAD, Španjolska i Francuska
RECEPTIVNA PODRUČJA
 Turistički lokalitet – turistički prostor koji posjeduje barem jedan od elemenata
turističke atraktivnosti
 Turističko mjesto – turistički prostor koji posjeduje osnovne uvjete atraktivnosti i
receptivnosti
 Turistički centar – turistički prostor koji posjeduje osnovne uvjete atraktivnosti i
receptivnosti te funkcije „višeg ranga“
Turistička regija – homogena i heterogena
Turistička makro-regija
Turistička destinacija – mjesto boravka turista
Poredak po ukupnom broju međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu 1970-2019
 Europa
 Amerika / azija i pacifik
 Bliski istok
 Afrika
AMERIKA
 Ukupan udio u svijetu od 15% (23% prihodi)
o 2009. – 19,4%
o Sjeverna Amerika – 10%
o Srednja Amerika – Karibi i Centralna
o Južna Amerika – Brazil i Argentina
SJEVERNA AMERIKA – ANGLOAMERIKA
 2 države – SAD (najveći prihodi od turizma u svijetu) i Kanada
 Prirodna i društvena raznolikost – bogatstvo turističkih resursa
 Ekonomska razvijenost
 Povoljan geografski položaj – razvijenost turističe infrastruktura
KARIBI – SREDNJA AMERIKA
 Meksiko – cca 32mil.
 Karibi – 2%
o Dominikanska republika – cca 5,6mil
o Kuba – cca 3,5mil
 Politička nesigurnost
 Gospodarska nerazvijenost
 Turistički kadrovi
 Potresi, klima
CENTRALNA AMERIKA
 Velika uloga vlade, kadrovi, higijenski standard, infrastruktura
 Meksiko
  Costa Rica
 Panama i Nicaragua
POVIJEST
 Olmeci – figurice i kipovi
 Tolteci – Teotihuacan
 Maye – Yucatan
 Azteci – F. Cortes
 Španjolci
 1824. – REPUBLIKA
ISTOČNI MEKSIKO
 YUCATAN
o Cancun
o Tulum
o Tical
o Uxmal
 ZAPADNI MEKSIKO
o Acapulco
o Mazatlan
o Poluotok Kalifornija
KARIBI
 BAHAMI
 VELIKI ANTILI
o KUBA
o HISPANOLA
o PUERTO RICO
o JAMAICA
 MALI ANTILI – sjeverni i južni
 otoci
 gusto naseljeno – šume
 bivše kolonije
 mozaik – rasa, jezika, religija
 „američki mediteran“
 klima
o „zimska“ sezona
o ljetna sezona
 uragani, potresi
 kruzeri – Bahami
 koraljni grebeni – ronjenje
 eko – turizam
 kulturni turizam
 o kulturna različitost

JAMAJKA
 u centru Kariba
 duga tradicija turizma
o elitni turizam
o brži razvoj od 1960-ih
 kriminal – droga
 Kingston – Montego Bay – Negril
 pješčane plaže
 regge
DOMINIKANSKA REPUBLIKA
 2/3 hispanole
 Oko 18% stan. – nepismeno
 Turizam – samo u pojedinim regijama
 1997. – turoperatori
 Santo Domingo – 1.katedrala na zapadnoj hemisferi
HAITI
 Francuski – kreolski
 Negativan image
 Uništen okoliš
 Turiste privlače
o Slikarske sposobnosti
o Rituali (afričke religije)
KUBA
 Blizina Floride
 1902.-1959. – utjecaj SAD-a
 Kastro
 1959.-1980te – utjecaj SSSR-a
 Od 1980-ih – strani turoperateri
 Od 1990-ih – „veće“ otvaranje turistima
 Havana
 Plaže – salsa – cigare
BARBADOS
 Usluge – 80% GDP-a
 Turizam – zapadna obala
 Nema privatnih plaža
 Bridgetown
 „Mala engleska vječnog ljeta“
JUŽNA AMERIKA
 Brazil, Argentina, Čile i Peru
 Veliki broj država
 Prirodna i društvena raznolikost – bogatstvo turističkih resursa
 Geografski položaj – daleko od glavnih emitivnih turističkih tržišta svijeta
 Image – političke nestabilnosti i nesigurnost
TURIZAM AFRIKE
 Udio 5%
o Sjeverna – 1,8%
o Subaharska – 3,3%
 Egipat – 9,1 (cca 12mil)
 JAR – 9,5mil
 Maroko – 10,1mil
 Tunis – 6,2mil
 Prirodni uvjeti
o Klima – određuje naseljenost i turizam
o Neravnomjerno raspoređen
 Potencijali
o Velika atraktivnost i bogatstvo antropogenih i prirodnih turističkih resursa
 Problemi;
o Nizak stupanj ekonomske razvijenosti
 Nedostatak infrastrukture
 Obrazovna struktura – problem kadrova
o Image – nesigurnost
 Politička – ratovi, sukobi, pljačka
 Zdravstvena
 Budućnost;
o Razvoj gospodarstva – povećanje svih standarda
o Razvoj različitih oblika turizma

TURISTIČKE MAKROREGIJE AFRIKE

 ZAPADNA I SREDIŠNJA AFRIKA ili TROPSKO-EKVATORIJALNA

PRETEŽNO NISKA AFRIKA
o Zapadni dio kontinenta
o Gvinejski zaljev i zaljev rijeke Kongo
 o Nigerija, Kamerun, Obala Bjelokosti, Niger, Čad i Kongo
o Ekvatorijalna klima – bolesti – sukobi
o Turizam – slabo razvijen

 TROPSKO-EKVATORIJALNA ISTOČNA AFRIKA

o Visok prostor – povoljna klima
o Kenija, Mozambik, Tanzanija, Sejšeli
o Turizam –
 Safari
 Specifičnosti života
 Kupališni turizam
 JUŽNA AFRIKA
o Klima relativno povoljna
o Širenje pustinja
o Turizam –
 Nacionalni parkovi
 Obala
 Gradovi
SJEVERNA AFRIKA
 SAHARA – Mediteransko more
 Klima – pustinjska, mediteranska
 Sjeveroistočna – Libija, Egipat i Sudan
 Sjeverozapadna (magreb) – Maroko, Alžir i Tunis
 1/3 ukupnog broja turističkih dolazaka Afrike
 Blizina emitivnog tržišta
 Povoljna klima – u kombinaciji s morem
 Antropogeni turistički resursi
BLISKI ISTOK (Jugozapadna Azija)
 Udio 4% (cca 5,5%)
o Saudijska Arabija – 17,9mil
o UAE – 9,9 mil
 Geostrateški položaj
 Nestabilnosti
 Nepovoljna klima
o Umjetne turističke atrakcije
 Turizam –
o Vjerske i kulturne suprotnosti
o Velike mogućnosti
o Obrazovanje i sigurnost
AZIJA I PACIFIK
 Ukupan udio u svijetu – 25%
 Sjevernoistočna – 12%
 Jugoistočna – 9%
 Južna Azija – 2%
 Oceanija – 1%
SJEVERNO-ISTOČNA AZIJA
 Tajland – 38mil (2010.-15,9mil)
 Malezija – 26mil
 Singapur – 12mil
 Kratka tradicija turizma
 Klima – određuje sezonu
 Područje čestih potresa
 Političke nestabilnosti
 Turistička infrastruktura
 Posljedice razvoja turizma
JUŽNA AZIJA
 Indija, Nepal, Pakistan
 Velika prirodna granica – geografski položaj
 Razlike u klimi istočnog i zapadnog dijela
 Bogatstvo turističkih resursa
 Image –
o Turistička infrastruktura
o Kadrovi
o Receptivni kapaciteti
OCEANIJA
 Australija
 Novi Zeland
 Samoa, Tahiti i Uskršnji otoci
 Prometna izoliranost – duži boravci turista
 Daleko od glavnih emitivnih turističkih tržišta
 Velika atraktivnost i očuvanost turističkih resursa
EUROPA
 Ukupan udio u svijetu 51%
 Sjeverna Europa – 6%
 Zapadna Europa – 15%
 Centralna/istočna – 10%
 Južna – 20%
 Zemlje EU (28) – 41%
JUŽNA (MEDITERANSKA) EUROPA
  Albanija, BiH, Hrvatska, Gibraltar, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija,
Španjolska, Makedonija, Srbija i Crna Gora
 Najposjećenija turistička regija svijeta
 Mediteran – klima
o Duga tradicija razvoja turizma
o Jako izražena sezonalnost
 Ekološki problemi – onečišćenje mora, gužve na plažama, pretjerana gradnja
ISTOČNA EUROPA
 Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Estonija, Latvija, Litva
 „željezna zavjesa“ – zanimljivost
 Nedostatak tradicije – turistička infrastruktura, radna snaga
 Politička nesigurnost
 Veliki turistički potencijali
o Antropogeni turistički resursi
o Prirodni turistički resursi
ZAPADNA I SREDNJA EUROPA
 Zapadna Europa – Njemačka, Velika Britanija i Irska
 Srednja Europa – Austrija, Švicarska, Poljska i Češka
 Udio – oko 16% u ukupnim turističkim dolascima u svijetu
 Gospodarska razvijenost
 Emitivna tržišta
 Raznolikost i bogatstvo turističke ponude
SJEVERNA EUROPA
 Danska, Finska, Island, Irska, Norveška, Švedska
 Nepovoljna klima
o Padaline
o Dužina dan/noć
 Cijene
 Umjetne atrakcije
ELEMENTI TURISTIČKIH KRETANJA
 TURIZAM je skup odnosa i pojava koje nastaju zbog privremene promjene
boravka ljudi radi zadovoljenja svojih rekreativnih ili kulturnih potreba
TURISTIČKA PUTOVANJA
 4 faze:
1. Informiranje
2. Upoznavanje
3. Kontaktiranje
4. Doživljavanje
 2 osnovna elementa: turističko putovanje i turistički boravak
PUTOVANJE
 Vrijeme koje turisti provedu u kretanju
o Prethodna etapa
o Glavna etapa
o Povratna etapa
 Dužina ovisi o:
o Slobodno vrijeme – dokolica
o Financijska sredstva
o Vrsta prijevoznog sredstva
o Tehnički uvjeti infrastrukture
o Udaljenost
o Preferencije
o Motiv putovanja
 Posljedica dislociranosti ponude i potražnje u turizmu
 Glavni razlog odabira neke destinacije?
o Primarna turistička ponuda
o Sekundarna turistička ponuda
 Kako se mjeri atraktivnost destinacije/resursa?
 Gravitacijska (kontraktivna) zona djelovanja resursa
 Osim turističkog resursa, na odabir destinacije utječu
 Turističko-geografski položaj turističkog resursa
 Odnos neke destinacije prema glavnim emitivnim turističkim
tržištima
  Prometna povezanost kvaliteta povezanosti emitivnih i receptivnih
turističkih tržišta

BORAVAK
 Vrijeme koje turist provede na 1 mjestu, u turističkoj destinaciji
 Izražava se brojem turista i brojem noćenja
 Godišnje kretanje – sezona

ČIMBENICI (FAKTORI) TURIZMA

 Skupina čimbenika koja kod čovjeka stvara želju za putovanjem
 3 čimbenika:
 Čimbenici turističke ponude
 Čimbenici turističke potražnje
 Posrednički čimbenici u turizmu
POSREDNIČKI ČIMBENICI U TURIZMU
 Nastali kao posljedica dislociranosti ponude i potražnje u turizmu
 Turističke agencije
 Turoperatori
ČIMBENICI TURISTIČKE POTRAŽNJE
 Djeluju na emitivnom turističkom tržištu
o Turističko tržište potražnje
o Turisti
 Inicijalni čimbenici
 Čimbenici:
1. Tehnički – prometna povezanost stalnog mjesta boravka potencijalnih
turista
2. Socioekonomski –
o Financijska sredstva
o Slobodno vrijeme
o Zemljopisna obilježja
o Stupanj urbanizacije
o Demografska obilježja
3. Sociopsihološki – politika, kultura, moda i navike

DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ČIMBENIKA POTRAŽNJE

o Spol
o Etnička pripadnost
o Religija
o Obrazovanje
o Dobna segmentacija:
  Mladi parovi, grupe, samci (18-30god)
 Obiteljska putovanja (25-50god)
 „bivši roditelji“ (odrasla djeca) (45-60god)
 Stariji građani +65
Turistička potražnja – proces donošenja odluke
 Osnovni faktori koji utječu na donošenje odluke
 „filteri“ – mogu promijeniti prve odluke
o Faktori koji mogu povećati ili smanjiti intenzitet odluke
 Faktor obitelji ili grupe
Motivi – predodžba turista (potrebe)
Turistička motivacija
 Potrošački proces na individualnoj razini uvjetovan brojnim faktorima koji su
kombinacija potreba i želja a ovise o:
o Slobodno vrijeme
o Financijska sredstva
o Imidž destinacije
o Percepcija
o Stavovi potencijalnih turista

MOTIVI PUTOVANJA
 Za svakog turista – specifični
 Ovise kakav oblik putovanja i boravka će netko izabrati
o Specifični oblici turizma
 Glavni motivi u turizmu
o Rekreativni
o Kulturni
o Zdravlje
o Zabava
o Sport

REKREATIVNI MOTIVI
 Lat. recreatio-obnavljanje ili nadoknađivanje utrošene energije (odmor, oporavak)
 Nastaju kao posljedica načina života
o Većina turista dolazi iz urbanih sredina
 Dodatan poticaj za stvaranje želje za putovanjem
 Suvremeni život karakterizira:
o Zagađenje životnog prostora (industrija, promet)
o Buka – izražava se u decibelima – ometa pažnju i koncentraciju
o Život u zatvorenom prostoru – nedovoljno kretanja…
 o Stres, zamor…
 Takav način života utječe na fiziološko stanje čovjeka – posljedice
 Tkz. Bolesti suvremenog društva
 Bavljenje rekreacijom postaje sve važnije – turizam

KULTURNI MOTIVI
 Sadržaji i objekti koji kod turista potiču želju za učenjem te obogaćuju čovjeka
novim znanjima tijekom turističkih kretanja

RAZLIKA REKREATIVNIH I KULTURNIH MOTIVA TURISTA

 Rekreativna kretanja duže traju
 Kulturna kretanja
o Ljudi višeg stupnja obrazovanja
o Turisti veće platežne moći
o Kulturni motivi – „stariji“ od rekreativnih, još uvijek rijeđi ali postaju sve
važniji
 Turisti se razlikuju po svojim
o Demografskim obilježjima
o Navikama, načinu života..
 Specifični oblici turizma –
o Zdravstveni, sportski, kongresni…
o Organizirani, individualni
o Jednodnevni izleti, vikend putovanja, godišnji odmori
 Turizam – nije jedan specifični proizvod
TURISTIČKI PROIZVOD
 Nastaje kao rezultat cjelovitosti zahtjeva turista prema određenom području ili
nosiocu ponude
o Zajednički rezultat ponude jednog područja
 Je ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i
izvedenoj turističkoj ponudi
TURIZAM
 Ovisi o resursima – „kvalitetnim“
o Mijenjanje „atraktivnosti resursa“
 Ovisi o percepciji turista
o Problem dislociranosti ponude i potražnje
 Dinamična pojava
o Motivi se mogu mijenjati
o Turisti nisu uvijek svjesni svojih potreba
ČIMBENICI TURISTIČKE PONUDE
 Tržište ponude
o Primarna turistička ponuda
o Sekundarna turistička ponuda

1. RECEPTIVNI / PRIHVATNI ČIMBENICI

 Smještajni kapaciteti
 Prehrambeni kapaciteti
 Komunalna infrastruktura
 Sportski objekti
 Objekti zabave
2. KOMUNIKATIVNI (PROMETNI) ČIMBENICI
 Cestovni
o Važan za razvoj turizma – Ford
o U turističkim kretanjima
 Svijet – 37%
 Hrvatska – 80% + 8%
 Željeznički
o Stephensson – 1825.
o Hrvatska – 1862.
o U ukupnim turističkim kretanjima u svijetu – 2%
o U Hrvatskoj – 0,3%
 Pomorski
o 16.st.
o Fulton – 1887.
o Trenutna važnost
 Cruseri – Mediteran, Karibi, obala Norveške, obala Aljaske
 Otoci
 Riječni
o Gradovi
o Krstarenja
 Jezerski
*Ukupno vodeni u svijetu – 4%
*U RH – 1%
 Zračni
o U svijetu 57%
o Srednje i veće udaljenosti
o Brzina, cijena
o „jalovo vrijeme“
 o Helikopteri
3. ATRAKTIVNI / PRIVLAČNI ČIMBENICI
 Prirodni (biotropni)
o Klimatski
o Geomorfološki
o Hidrogeografski
o Biogeografski
o Pejzažni
 Društveni (antropogeni)
o Kulturno – povijesni
o Umjetnički
o Etno – sociološki
o Manifestacijski
o Ambijentalni

TURIZAM I PROSTOR
 Turizam se odvija u prostoru
o Traži „kvalitativne“ resurse
o Primarna turistička ponuda
 „privlačnost“ (djelovanje) turističkih resursa
o Komplementarno
o Samostalno

UČINCI TURIZMA
 Čimbenici turizma – djeluju zajedno
o Turističke potražnje
o Posrednički – dislociranost
o Turističke ponude
 Učinci turizma vidljivi su:
o U domicilu
o Tijekom putovanja
o U destinaciji
 Učinci (utjecaji) turizma – brojni
 Djeluju na:
o Na turiste
o Na lokalno stanovništvo
o Na prostor gdje se odvija
 Podjela: neekonomski i ekonomski

NEEKONOMSKI UČINCI (neposredno djelovanje)

  Zabavna funkcija
 Zdravstvena funkcija
 Kulturna funkcija
NEEKONOMSKI UČINCI (posredno djelovanje)
 Socijalna funkcija
 Politička funkcija

EKONOMSKI UČINCI
 Multiplikativni efekti
 Funkcija zapošljavanja – direktno i indirektno
 „nevidljivi izvoz“
 Funkcija poticanja razvoja područja
 Razvoj slabo razvijenih područja

UČINCI TURIZMA
 Pozitivni
o Prihodi
o Zapošljavanje
o Poticanje obrta
o Dodatna gradnja infrastrukture
 Negativni
o Gužva
o Buka
o Otpad
o Pretjerana / nekontrolirana izgradnja

KLIMA KAO TURISTIČKI RESURS

TROPOSFERA
 Najniži sloj atmosfere
o Na polovima – 15km
o Nad ekvatorom – 10km
 Plinovi u atmosferi – staklenički plinovi
o Dušik 78% N
o Kisik 21% O
 Emisija plinova
o Bez utjecaja čovjeka
o Uz utjecaj čovjeka
o Antropogeni plinovi
SMOG – eng. Smoke i fog
 Aerosoli – čestice u zraku
o Promet, industrija, termoelektrane
 Čišćenje atmosfere
o Putem padalina, apsorpcija biljaka, apsorpcija voda…
KLIMA
 Vrijeme
 Klima – klimatski elementi i faktori
KLIMATSKI ELEMENTI I TURIZAM
 Tlak zraka
 Vlaga
 Padaline
 Vjetar
 Sunčevo zračenje
 Temperatura

VRSTE KLIMA
1. EKVATORIJALNA KLIMA
 Stalno visoke temperature
 Velike količine padalina
 Vegetacija
 Amazonija, Brazil, dio Afrike, Sri Lanka..oko ekvatora
2. TROPSKA KLIMA
 Visoke temperature
 Velike količine padalina, ali jedno suho razdoblje
 Za turizam – tropske oluje
 Podtip
o Tropsko – monsunska – sj. Australija i Gvineja
o Suptropska
3. UMJERENO TOPLA KLIMA
 MEDITERANSKA KLIMA
o 4 godišnja doba
o Vruća ljeta / blage zime
o Padaline
o Uz Sredozemno more
4. UMJERENE KLIME
 4 godišnja doba
 Vegetacijsko mirovanje
 KONTINENTSKA KLIMA
o Središnji dio Sjeverne polutke
  OCEANSKA KLIMA
o Zap. Europa, uz Atlantski ocean
5. HLADNE KLIME
 PLANINSKA KLIMA
o Ovisi o nadmorskoj visini
o Rjeđi zrak
 POLARNA KLIMA
6. SUHE KLIME
 PUSTINJSKA KLIMA

HRVATSKA – TIPOVI KLIMA

 Umjereno topla – mediteranska
 Umjerena – kontinentalna
 Planinska

KLIMATSKI FAKTORI
 Zemljina revolucija
 Zemljina rotacija
 Geografska širina
 Nadmorska visina – reljef
 Raspodjela kopna i mora
 Morske struje
 Čovjek
KLIMATSKE PROMJENE
 Uzroci:
o Ljudski utjecaj
o Tektonika ploča
o Sunce
o Vulkani…
 Posljedice:
o Globalno zagrijavanje
o Topljenje leda
o Podizanje razine mora
o Širenje pustinja
o Vremenske nepogode (poplave, oluje..)
o Smanjenje pitke vode
KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAM
 Djeluje komplementarno – more, planine
  Klima – važan turistički resurs
o Određuje sezonalnost
o Broj dolazaka turista
o Određuje turističke aktivnosti
 Klimatske promjene utječu:
o Vremenske neprilike – uragani, poplave.., nedostatak snijega
o Povećanje troškova poslovanja
o Promjena kretanja turističkih tokova
o Pad vrijednosti nekretnina

KLIMA I TURIZAM
 Važan turistički resurs
o Komplementarno s drugim turističkim resursima
 Planine – skijanje, planinarenje
 More – kupanje, jedrenje …
 Određuje sezonalnost, broj dolazaka, turističke aktivnosti
o Mediteran
o Alpe
o Jugoistočna Azija

GEOMORFOLOŠKI TURISTIČKI RESURSI

ZEMLJA
 Spljošteni elipsoid
 Opseg – 40 000km
 Geologija
 Jezgra, plašt i kora
 Litosfera – ploče
o Pomicanje – kao potresi ili vulkani
POTRES 2004. U INDIJSKOM OCEANU
 26.12.2004.
 Epicentar uz zapadnu obalu Sumatre
 Rezultirao tsunamijem
 14 zemalja: Indonezija, Šri Lanka, Indija, Tajland, Maldivi, Somalija, Malezija
 Tajland prije potresa – 10mil. Turističkih dolazaka
o 2012. – 22.mil
o 2018. – 38mil.
VULKANI
 Magma –
o Lava
 o Pepeo
o Oblaci užarenih plinova
o Vulkanske bombe
 Krater
 Etna, Vezuv, Fujiyama
 Hawai, Santorini
 Kao turistički resursi – vrlo atraktivni
o Divljenje – estetsko svojstvo
o Rekreacija
o Strahopoštovanje

PLANINE KAO TURISTIČKI RESURS

 Velika turistička atraktivnost
o Zdravlje
o Rekreacija
o Divljenje
 Kako bi se turizam mogao odvijati potrebno je da ti turistički resursi budu
dostupni te ih učiniti sigurnima za turiste

KANJONI I KLISURE KAO TURISTIČKI RESURSI

 Usko dno – strme strane
 Turizam
o Velika atraktivnost
o Problem – dostupnosti, prezentacije
KRŠ KAO TURISTIČKI RESURS
 Karbonatne stijene
 Škrapa – „škraping“
 Kamenica
 Ponikva
 Uvala
 Polja u kršu – Ličko, Gacko, Sinjsko..
 Špilje – pećine
o Atraktivnost – kuriozitet, estetsko svojstvo, svojstvo znamenitosti
o Problem dostupnosti – sigurnost
o Problem – ponašanje jednog dijela turista
OBALA KAO TURISTIČKI RESURS
 Fjord
 Klif – strmac
 Pješčana
  Šljunkovita
 Kamena
o Za turizam – svaka od oblika obala ima neku od mogućnosti korištenja kao
turistički resurs
 Mogu imati svojstva – kurioziteta, rekreativnosti, znamenitosti i estetsko
TLO KAO TURISTIČKI RESURS
 Pedologija – znanost
 Humus
 Važnost
 Stanište biljaka i životinja
 Baza za hranu
 Regulacija: zračenja i topline, vode, filter za štetne tvari
 Reljef i tlo se doživljavaju kao 1 turistički resurs
 Turizam – mijenja izgled i oblik prostora
 Turizam značajno utječe na reljef i tlo
 Izgradnja smještanih kapaciteta
 Infrastrukture – promet, vodovod..
 Objekti zabave
 Turističke aktivnosti

HRVATSKA
 Koncentracija turista jednoj regiji
 Geomorfološki oblici
 Važan turistički resurs
 Krš – obala, planine
 Obala i otoci trpe veliki ekološki pritisak uslijed odvijanja turizma
 Izgradnja smještajnih kapaciteta
 Uređenje plaža, marina..
 Turističke aktivnosti..

HIDROGEOGRAFSKI TURISTIČKI RESURSI

VODE
 71%
 Podjela:
 Mora i oceani 97,4%
 Vode na kopnu 2,6%
 led 77%
 podzemne vode 22%
 rijeke i jezera 0,35%
VAŽNOST VODA
  stanište biljkama i životinjama (i hrana)
 važan čimbenik u fotosintezi
 prenositelj energije
 prometni „put“
 važan klimatski faktor
 turistički resurs
OCEANI I MORA – turistički resurs
 podmorje
 šelf – podmorje do 200 metara dubine
 život u moru
 bental (bentos) – pelagijal
 plankton – nekton
 flora i fauna – može pojačati ili smanjiti atraktivnost mora
SVOJSTVA MORA KAO TURISTIČKOG RESURSA
 čistoća mora – od izuzetne važnosti
 gibanja morske vode – valovi i morske struje
 morske mijene – plima i oseka
 slanoća (salinitet)
 temperatura
 prozirnost
 boja
MORA I TURIZAM
 estetsko svojstvo
 odmor i oporavak
 sportska rekreacija
 kupanje
 ronjenje
 nautičke aktivnosti
 često se uz korištenje mora turističkog resursa veže sezonalnost

VODE NA KOPNU – PODZEMNE VODE

 ponornice
 termalno-mineralna
 zdravlje
 preventiva
 rekreacija
 zabava
 gejziri – divljenje i kupanje

VODE NA KOPNU – JEZERA

 stalna – periodička
  depresija – kriptodepresija
 po postanku:
 prirodna – tektonska, vulkanska, ledenjačka, riječna
 umjetna
 kao turistički resurs – rekreativno svojstvo, estetsko svojstvo, kuriozitetno i
svojstvo znamenitosti
VODE NA KOPNU – RIJEKE
 rijeke – vodostaj
 kao turistički resurs
 odmor
 rekreacija
 divljenje (vodopadi)
VODE I ONEČIŠĆENJA
 vode i na kopnu i mora trpe velika onečišćenja
 odlaganje otpadnih voda
 promet – prijevoz nafte (balastne vode)
 industrija
 poljoprivreda
 stanovništvo
 otpad
 turizam
VODE I TURIZAM
 pitka voda osnovnica za razvoj turizma
 važan turistički resurs –
 rekreativno svojstvo – jedrenje, rafting, kupanje…
 estetsko svojstvo – slapovi, jezera, gejziri, more…
 kuriozitetno svojstvo – slapovi, Mrtvo more…
 svojstvo znamenitosti – slapovi…

BIOGEOGRAFSKI TURISTIČKI RESURSI

FAUNA
 životinjski svijet
 raspored na zemlji pretežno ovisi o temperaturi
 „uvoz“ vrsta
 Indeks populacijskih vrsta (living planet indeks)
 Kao turistički resurs – vrlo važna komplementarna uloga
 Samostalno može imati ulogu – safari turizam, ribolovni turizam, lovni
turizam, ZOO…
FLORA
 Biljni svijet
 Poklapanje s klimatskim zonama
  „uvoz kultura“
TUNDRA
 Biljna zajednica koja prevladava u područjima niskih temperatura
 Kratko vegetacijsko razdoblje
 Mahovine, lišajevi
TAJGA
 Borealna šuma (četinarska šuma)
 „zelena mora“
 Gospodarski važna područja šuma
 Klimatski važna područja
 Turizam – može se iskorištavati – promatranje ptica, lovni turizam, vožnja bicikla

MJEŠANE ŠUME
 Biljne zajednice koje se javljaju u području umjerenih klima – kontinentalna i
oceanska klima
 Listopadna šuma (bukva, javor, grab, hrast, breza)
 Značajno ekološki opterećene – krčenje šuma

STEPE
 Biljne zajednice koje prevladavaju u području umjerenih klima
 Travnata površina
 Europa – stepa
 Sj. Amerika – prerija
 J. amerika – pampas
 Značajno se iskorištavaju – ratarstvo, stočarstvo, gradnja naselja i prometnica
MEDITERANSKA VEGETACIJA
 Biljne zajednice u području mediteranske i suptropske klime
 Nema hibernacije – biljke mogu rasti cijelu godinu
 O količini padalina ovisi bujnost – makija i šuma
 Turizam – značajno pojačava atraktivnost prostora
 Izgledom, aromatična svojstva (mogućnost dobivanja prirodnih
kozmetičkih proizvoda)
SAVANA
 Biljne zajednice koje prevladavaju na prijelazu iz suhih klima u područja s puno
padalina
 Područja visokih trava s povremenim drvećem
 Grmolike biljke
 Područja se značajno mijenjaju uslijed stvaranja plantaža
PUSTINJSKA VEGETACIJA
  Male količine padalina
 Oskudna vegetacija i životinjski svijet
 Oaza – palme (datulja)
„KIŠNE ŠUME“
 Biljna zajednica u područjima ekvatorske i tropske klime
 Bujna vegetacija – prašuma (džungla)
 Značajno se gospodarski iskorištavaju – krčenje
DEFORESTACIJA
 Proces nestajanja šumskih područja
 Uzroci:
 Kisele kiše
 Spajanjem SO2 i kiše
 Sušenje stabala
 Vremenski ekstremi
 Gospodarenje šumama (zapuštanje i sječa)

ŠUME
 Šume cca 25% teritorija
 Čovjek – cca 200 stabala
 Uloga šuma:
 Ujednačava klimu
 Stanište životinjama
 Sprječava eroziju tla
 Spremnik za vodu
 Pročišćavanje vode i zraka
 Zalihe drveta
 Hrana za ljude i životinje
FAUNA – FLORA
 21.3. dan šuma
 22.3. dan voda i bioraznolikosti
 Living Planet Indeks – govori o broju vrsta na zemlji
 Smanjenje bioraznolikosti – utječe i „uvoz“ vrsta – seljenje biljnih ili
životinjskih vrsta u područja u kojima oni nisu autohtoni – tada nemaju
prirodnog neprijatelja što često dovodi do njihove ekspanzije i utječe na
smanjenje autohtonih vrsta – npr. mungos na Mljetu
 Konstantno smanjenje bioraznolikosti – uslijed ljudskog djelovanja
 Glavni uzroci: uzimanje staništa, korištenje pesticida i herbicida,
otpad..
 Životinjski svijet – fauna
  Vrlo prilagodljiva temperaturama – može živjeti drugdje ukoliko ima
dovoljno hrane
 Biljni svijet – flora
 Teže prilagodljivo novim prostorima te se vrste uglavnom poklapaju s
klimatskim zonama – zato klimatske promjene značajno utječu na njihovu
bioraznolikost
FLORA I FAUNA KAO TURISTIČKI RESURS
 Veliko značenje kao privlačan faktor
 Rijetko – glavni razlog dolaska, ali pojačavaju atraktivnost prostora
 Omogućavaju različite turističke aktivnosti
 Baza za lokalna (autohtona i tradicionalna) jela
UTJECAJ TURIZMA NA FLORU I FAUNU
 Izgradnja infrastrukture – prometnice, hoteli, staze…
 Utjecaji turista –
 Buka
 Oštećenje biljaka – skijanje
 Branje i odnošenje biljaka
 Hranjenje i lov životinja
 Razne aktivnosti…

PEJZAŽ
 Prirodni turistički resurs – izgled prostora
 Elementi
 Reljef i tlo
 Flora i fauna
 Čovjek
 Skupine
 Planinski
 Nizinski
 Primorski
ZAŠTITA PROSTORA
 Ekološki pritisak*
 Strogi rezervat
 Posebni rezervat
 Park – šuma
 Zaštićeni krajolik
 Spomenik prirode
 Spomenik parkovne arhitekture
 Pojedina biljna ili životinjska vrsta
  Park prirode
 Nacionalni park
TURIZAM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
 Zaštićena područja postaju sve važnija za turizam – kao resurs – uslijed sve
manje očuvanih prirodnih prostora
 UNESCO – lista zaštićenih područja – materijalna i nematerijalna baština
 Pojam „UNESCO-cid“-ti prostori postaju toliko atraktivni da dolazi do
prevelikog interesa turista i potencijalne devastacije resursa – npr.
Plitvička jezera
 Uloga turizma u zaštićenim područjima
 Pozitivni učinci – prihodi od prodaje ulaznica, poticanje lokalnih obrta,
zadržavanje stanovništva u tim područjima, poticanje dodatnih zaštita
 Negativni učinci – stvaranje velikih količina otpada, korištenje velikih
količina vode, gradnja brojne turističke infrastrukture, gužva, neodgovorno
ponašanje turista
 Izazov je pronalaženje ravnoteže – istovremeno razvijeti turizam i očuvati okoliš

ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI

TURISTIČKI RESURSI
 Prirodni (biotropni)
 Klimatološki
 Geomorfološki
 Hidrogeografski
 Biogeografski
 Pejzaž
 Društveni (antropogeni)
 Kulturno-povijesni
 Etno-socijalni
 Umjetnički
 Manifestacijski
 Ambijetalni

KULTURNO-POVIJESNI
 Sačuvani ostaci prošlih civilizacija, tehnološka dostignuća, spomenici,
urbanističke cjeline
 U turizmu
  Estetsko svojstvo
 Povijesno značenje
 Razina umjetničke vrijednosti
 Kuriozitet
 U većini slučajeva – kao komplementaran motiv dolaska turista, ali mogu
samostalno djelovati (Kineski zid, izložbe..)
 Koncentracija u gradovima
 Podjela po povijesnim razdobljima
 Arheološka nalazišta
 Dvorci
 Vjerske građevine
 Kuriozitetne građevine
 Arhitektonska građevina
 Moderne građevine
ETNOSOCIJALNI TURISTIČKI RESURSI
 Materijalna i duhovna kultura jednog mjesta
 Davanje identiteta određenom prostoru
 Tendencija izumiranja – sve veća želja za upoznavanjem
 Kao turistički resurs
 Privlačan faktor – rijetko glavni razlog, ali sve važniji
 Poticaj očuvanju
 Problem velike eksploatacije
UMJETNIČKI TURISTIČKI RESURSI
 Povijesni i kulturni razvoj nekog naroda, dostignuća u likovnoj, glazbenoj i
kazališnoj umjetnosti
 Izuzetno rijetko kao samostalan resurs
 Skupine:
 Muzeji (Prado, Louvre, Ermitaž), galerije, zbirke, knjižnice, izložbeni
prostori
 Ustanove koje organiziraju priredbe
 Kazališta, opere, koncertne dvorane..
MANIFESTACIJSKI TURISTIČKI RESURSI
 Priredbe
 Nisu nastale zbog turizma
 Povećanje zaposlenosti i prihoda
 Promocija destinacije
 Stupanj privlačnosti određuje:
 Značenje – gravitacijska (kontraktivna) zona
 Svjetska, kontinentalna, nacionalna, regionalna, lokalna
 Mjesto održavanja
 Kvaliteta organizacije
  Tradicija održavanja
 Podjela prema vrsti:
 Kulturne
 Umjetničke
 Folklorne
 Sportske
 Zabavne
 Poslovne
 Kongresne(stručne)
 Povijesne

AMBIJETALNI TURISTIČKI RESURSI

 Izgled prostora – komplementarno djelovanje
 Važnost – estetsko-urbanističko oblikovanje
 Produženje boravka
 Produženje sezone
 Poticaj za veću potrošnju
 Vrlo važan način prezentacije
 Problem gužvi

ZAŠTITA RESURSA
 Turizam „koristi“ samo kvalitetan prostor
 O prostoru (okolišu) ovisi daljnja mogućnost razvoja turizma
 Okoliš – prirodna i društvena modifikacija prostora
 Litosfera, pedosfera, hidrosfera, atmosfera, biosfera i čovjek
 Ekologija
 Znanstvena disciplina koja izučava međusobne odnose i veze između žive
i nežive prirode na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini
 Uzroci krize i konflikti
 Demografska ekspanzija
 Urbanizacija
 Razvoj industrije
 Primjena kemikalija
 Ratna razaranja
 Snažan razvoj prometa – turizam
 Konferencija UN-a u Stockholmu 1972. „teorija nultog rasta“
 Održivi razvoj u turizmu
  Zadovoljenje potreba turista uz istovremeno održavanje kvalitete okoliša
kako bi i buduće generacije mogle na izvornim karakteristikama prostora
razvijati turizam
 Načela:
 Ekološko – očuvanje prostora od devastacije
 Ekonomsko – uspješnost investicije te korištenje lokalne radne
snage, lokalnih proizvoda, poticanje lokalnih obrta..
 Socio-kulturno – zadovoljenje potreba turista te istovremeno
očuvanje i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva i
očuvanje kulturnih vrijednosti
o Konflikti u turizmu:
a) U prostorima kretanja turista
 Izgradnja prometnica
 Zagađenja kao posljedica prometa
b) U prostorima gdje se neposredno odvija
 Izgradnja receptivnih kapaciteta
 Dolazak velikog broja ljudi
 Nosivi kapacitet/opteretni kapaciret (carrying capacity)
o Prirodni – nacionalni parkovi, parkovi prirode (NATURA 2000)
o Društveni – UNESCO
o Turizam može dovesti do značajne transformacije prostora
 Mijenjanje izgleda prostora
 Negativne ekološke promjene (klima, biljke i životinje)
 Način života lokalnog stanovništva (mijenjanje izgleda naselja)

o Odgovornost je na:
 Kreatorima politike turističkog razvoja
 Na razini države
 Na razini regionalne i lokalne uprave
 Lokalnom stanovništvu
 Sudionicima turizma – turisti

ANALIZA PREDUVJETA TURISTIČKOG RAZVOJA

TURISTIČKA GEOGRAFIJA
 Znanstvena disciplina koja proučava
 Prostorna kretanja turista
 Definira tipove turističkih prostora (regija)
 Prirodne i antropogene turističke resurse (daje ocjenu njihove vrijednosti i
načine valorizacije
 Utjecaj turizma na gospodarski i društveni razvoj te transformaciju
prostora
ANALIZA PREDUVJETA
 Valorizacija turističkog prostora – razvojno prostorno planiranje
 Temelji se na: karakteristikama i svojstvima prostora
 Sastoji se od:
1. Analize prostornih preduvjeta turističkog razvoja
2. Analize demografskih i ekonomskih preduvjeta razvoja
3. Analize dosadašnjeg razvoja i dostignutog stupnja turističke razvijenosti
1. ANALIZA PROSTORNIH PREDUVJETA TURISTIČKOG RAZVOJA
 Svrha i cilj:
 Koji resursi su pogodni za razvoj turizma
 Koja je njihova moguća namjena – oblici turizma
 Sastoji se od:
 Analize turističkih resursa
 Analize položajnih i prometnih preduvjeta
 Sistematizacije, tipologije, diferencijacije i strukture prostora
 Inventarizacija resursa
 Upoznavanje i evidentiranje svih resursa na nekom prostoru gdje se
planira razvijati turizam
 Cilj – izvršiti izbor onih resursa koji se mogu turistički valorizirati (biti
turistički resurs)
 „desk“ i „field“ istraživanje
 Interdiscipliran pristup

 Sistematizacija resursa
 Cilj – analizirati izabrane turističke resurse kako bi se utvrdila mogućnost
njihove namjene u turizmu (ciljana tržišta po dobi, nacionalnosti, dužina
boravka turista..)
 Diferencijacija resursa prema genetskoj pripadnosti
 Određivanje vrsta i oblika turizma
 Obzirom na specifičnosti zahtjeva turista
 Obzirom na dob turista
 Obzirom na trajanje boravka turista
 Gravitacijska zona djelovanja turističkog resursa
 Određivanje glavnih obilježja – atraktivnih svojstva
 Rekreativno
 Kuriozitetno
 Estetsko
 Svojstvo znamenitosti
 Turistička valorizacija resursa
 Daje se ocjena vrijednosti resursa
  Ekonomska valorizacija / turistička valorizacija
 Određuje se na temelju
 Izgleda i obilježja turističkog resursa
 Povoljnost geografskog položaja
 Udaljenost i prometna povezanost
 Veličina turističke potražnje i koliko je ona daleko
 Položaj konkurentnih destinacija

 Izdvajanje dominantnih turističkih atrakcija

 Osobnost cjelokupnog prostora
 Svrha:
 Komparativna prednost prostora
 Dobivanje vlastitog identiteta
 Promocija

 Utvrđivanje opteretnog (nosivog) kapaciteta i faktora zaštite

 Ograničavanje korištenja prostora do limita
 Broj osoba u prostoru
 Svrha – pronalaženje optimalnih mjera za zaštitu od saturacije
 Omogućavanje trajnog korištenja
 Zaštita ekonomske vrijednosti, stanovništva i resursa

 Analiza korištenja posebno zaštićenih prostora

 Turizam na prostor – analiziraju se potencijalni pozitivni i negativni utjecaji
 Svrha – određivanje zaštitnih mjera

ANALIZA POLOŽAJNIH I PROMETNIH PREDUVJETA

 Turističko-geografski položaj
 Odnos u odnosu na cjelokupno okruženje
 Prednosti i nedostaci – konkurentski prostori
 Tržišni položaj
 odnos prema izvorima potražnje
 Prometni položaj
 odnos prema glavnim pravcima povezivanja emisije turista
 prometnice
Sistematizacija, tipologija, diferencijacija i struktura prostora
 turistički lokalitet
 turističko mjesto
 turistički centar
 turistička regija
 homogena i heterogena
 turistička makroregija (subregija)
 turistička destinacija

2. ANALIZA DEMOGRAFSKIH I EKONOMSKIH PREDUVJETA

A) DEMOGRAFSKA ANALIZA
 Analizira:
 Kontingent radno sposobnog stanovništva
 Starosnu strukturu
 Obrazovnu strukturu
 Svrha:
 Utvrđivanje mogućnosti / potencijala za razvoj turizma
 Radi usmjeravanja obrazovne politike
 Stvaranje novih radnih mjesta
B) ANALIZA EKONOMSKIH KARAKTERISTIKA
 Stupanj razvijenosti gospodarstva
 Udio različitih gospodarskih grana i djelatnosti
 Visina nacionalnog dohotka
 Visina i struktura investicija
 Usporedba s konkurentskim prostorima
 Uloga turizma u ukupnom gospodarstvu
 Visina i struktura investicija
 Usporedba s konkurentskim prostorima
 Ekonomska politika – politika razvoja turizma
3. ANALIZA DOSADAŠNJEG RAZVITKA
A) ANALIZA MATERIJALNIH ELEMENATA
 Svrha – utvrditi pogodnost postojeće ponude u daljnjem razvoju turizma
 Analiza:
 Trgovačkog prostora – broj i veličina u m2
 Tržnica
 Objekta uslužnog i proizvodnog zanatstva
 Objekata za zabavu
 Objekata za sport i rekreaciju (u primorskim mjestima – plaže)
 Ostala turistička infrastruktura – pošte, banke, domovi zdravlja..
 Analizira se:
 Smještajni kapaciteti – broj soba, kreveta, opremljenost
 Ugostiteljski kapaciteti – tip i vrsta, broj sjedala
B) ANALIZA OSTVARENOG FIZIČKOG PROMETA
 Svrha – kreiranje adekvatne turističke ponude
 Iskazuje se: broj turističkih posjeta – broj noćenja
 Prema vrstama smještajnih objekata (hoteli, moteli, kampovi..)
  Nacionalna struktura
 Vremenska distribucija
 Dužina boravka
 Visina potrošnje
 Struktura korištenja prometnih sredstava (automobili, avioni..)
 Oblik organizacije dolaska – individualno ili agencijski
C) ANALIZA STANJA GOSPODARSKE I DRUŠTVENE ORGANIZIRANOSTI
TURIZMA
 Svrha – određivanje smjernica daljnjeg razvoja turizma te promocija
 U Hrvatskoj
 Ministarstvo turizma i sporta
 Hrvatska turistička zajednica

TURISTIČKA GEOGRAFIJA HRVATSKE

HRVATSKA
 56 594km2
 31 067 – teritorijalno more
 Broj stanovnika 2011. – 4 284 889
 2021. – 3,8mil.
 20 županija i grad Zagreb (128 gradova i 429 općina)
GEOPROMETNI POLOŽAJ HRVATSKE
 Jadransko more „uvučeno“ u Europsko kopno
 Na prijelazu između Srednje i Jugoistočne Europe
 Važni cestovni pravci
 Beč (Munchen) – Zagreb
 Budimpešta – Zagreb
RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ
 Antičko doba
 Toplice (Krapinske, Varaždinske)
  Krajem 19.st.
 1868. – Hvar – „Higijeničko društvo“
 Izgradnja željezničke mreže
 Začetak prvih „turističkih mjesta“, većinom klimatskih liječilišta – Opatija,
Crikvenica
 Toplice – Krapinske, Varaždinske, Lipik, Daruvarske
 Od početka 20.st. do 1.svj.rata
 Pojedinačne akcije i inicijative
 Zdravstveni turizam – Opatija, Crikvenica, toplice
 Razdoblje između dva svjetska rata
 Rast turističkog prometa
 Sezona – „kupališna“ (ljetna)
 Razdoblje nakon 2.svj.rata
 Obnova – domaći turisti do 1951.
 Jadranska magistrala
 Inozemni turisti
 1965.-1975. – zlatno doba hrvatskog turizma (status strateškog pravca razvoja)
 Ekspanzija izgradnje smještajnih kapaciteta
 Do 1975. sagrađeno 69% svih osnovnih i preko 72% svih
komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska raspolagala 1990.
 1986. – 1988 – kulminacija razvoja hrvatskog turizma
 1991. – danas
 Privatizacija i restruktiranje kapaciteta turističke ponude
 Promjene u strukturi turističke potražnje

2019. – Hrvatska
 19,2mil. Turističkih dolazaka
 1,2% u svjetskim turističkim kretanjima
 2,3% u europskim turističkim kretanjima
 90mil. Noćenja
 93% strani turisti
SEZONALNOST (2018)
 Od početka lipnja do kraja kolovoza
 74% turističkih dolazaka
 83,7% noćenja
STRUKTURA TURISTA U HRVATSKOJ
 Zemlja porijekla – noćenja:
 Njemačka – 22,3%
 Slovenija – 8,1%
 Austrija – 7,9%
 Poljska – 6,7%
 Češka – 5,7%
TURISTIČKI PROMET PREMA VRSTAMA TURISTIČKIH MJESTA
 Turistička noćenja po vrstama turističkih mjesta
 Primorska mjesta – 93%
 Grad Zagreb
 Toplice
 Planinska mjesta
 Ostala mjesta
OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE) TURIZMA HRVATSKE
 Izražena sezonalnost u ljetnim mjesecima (lipanj-rujan)
 Oko 90% svog turističkog prometa se odvija u Primorskoj turističkoj makroregiji
 Oko 90% svog turističkog prometa ostvaruju inozemni turisti
 Više od 80% svih turista dolazi cestovnim putem
Kontinentalna tur. Makroregija
 54,4% površina, 66,4% stanovništvo, kontinentska klima
 Istočna Hrvatska – Panonska turistička regija
 Središnja Hrvatska – peripanonska turistička regija

PANONSKA TURISTIČKA REGIJA

 Nizina – doline rijeka
 Niske planine
 Kontinentalna klima
 Prostor je rjeđe naseljen od prosjeka za Hrvatsku
 Vidljivi ostaci ratnih zbivanja (Domovinski rat, područje pod minama)
 Agrarna proizvodnja – industrija
 Reljef – ravničarski dio
 Promet – važni prometni cestovni pravci
 Glavni turistički resursi
 Toplice, flora i fauna, antropogeni (hrana i običaji)
 Oblici turizma
 Termalni, lovni, kulturni, gastro i enološki turizam
 Prednosti:
 Prirodno očuvano područje
 Geoprometni položaj
 Antropogeni turistički resursi
 Ograničenja:
 Nizinski pejzaž (manje atraktivan)
 Nepostojane tradicije turizma

REGIJE
 Slavonska Podravina
 Osijek – tvrđa
  Bizovačke toplice
 Slatina
 Našice
 Đakovo
 Baranja
 Kopački rit
 Zapadni Srijem
 Vukovar
 Vučedol
 Borovo
 Ilok
 Bostuska posavina
 Vinkovci
 Županja
 Spačva
 Slavonska Posavina
 Slavonski Brod – Marsonia
 Nova Gradiška, Cernik, Okučani
 Požeška kotlina
 Požega
 Kutjevo

PERIPANONSKA TURISTIČKA REGIJA

 Zapadni dio – peripanonski dio pobrđa
 Zagreb i regije..
 Naseljenost
 Veća od prosjeka – brojni povijesni ostaci
 Zagreb, Varaždin, Čakovec, Karlovac
 Klima – kontinentalna
 Reljef – ravničarski dio – brdašca
 Promet – važni prometni cestovni pravci
 Glavni turistički resursi – toplice, flora, fauna, antropogeni
 Oblici turizma
 Gradski, termalni, manifestacijski, kulturni, gasto i enološki, lovni, turizam
ZAGREB
 1094.
 1242. – Zlatna Bula
 Gornji grad – Kaptol
  Turizam – krajem 19.st.
 Samobor
 Jastrebarsko
 Sv. Ivan Zelina
Regije
 Hrvatsko Zagorje
 „Bajka na dlanu“ – dvorci
 6 termalnih izvora
 Arheološko nalazište Hušnjakovo
 Kumrovec – „Staro selo“
 Marija Bistrica
 Varaždinska Podravina
 Varaždin
 1181.,1776.požar
 Špancirfest
 Varaždinske toplice
 Međimurje
 Čakovec
 Sv. Martin na Muri
 Bilogorska Podravina i Lonjsko-ilovska zavala
 Bjelovar, Koprivnica, Kutina, Križevci
 Lipik, Daruvar
 Sisačka posavina i Banija
 Sisak, Petrinja
 Lonjsko polje – Čigoć
 Ivanićgrad – Natalan
 Karlovačko Pokuplje i Kordun
 Siromašan prirodnim resursima
 Prometna važnost
 Rakovica, Slunj
 Rastoke – mlinovi na sedrenim barijerama
 Karlovac –
 1579. – utvrda (Karlo VI)
 Utvrda Dubovac
 Kupa, Korana, Mrežnica, Dobra

Gorsko-planinska tur. Makroregija

 14% površina, 3% stanovništvo, planinska klima
 Naseljenost
 Kasno naseljavanje – rijetko naseljeno područje
  Vidljivi ostaci ratnih zbivanja (Domovinski rat, područja pod minama)
 Klima – planinska prema kontinentalnoj
 Reljef – planinski – polja u kršu
 Promet – važni prometni cestovni pravci
 Glavni turistički resursi –
 Geomorfološki, klima, flora i fauna, antropogeni (hrana i običaji)
 Oblici turizma
 Ribolovni, sportski, gasto turizam

 Gorski Kotar
 Delnice
 Fužine
 Skrad
 Kasno naseljavanje
 Prometna važnost
 Drvna industrija

 Podkapelska zavala
 Ogulin
 Ogulinsko polje, Đulin ponor, Kula, jezero Sabljaci
 Klek, Bjelolasica
 Prometna izolacija – autocesta

 Lika
 Plitvička jezera
 Dolina Gacke
 Gospić
 Depopulacija
 Prometna važnost
 Polja u kršu – ratarstvo, stočarstvo, turizam
 Dolina rijeke Gacke
 Plitvička jezera

Primorska tur. Makroregija

 31,6% površina, 30,6% stanovništvo, mediteranska klima
 SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE
 Naseljenost – dugačka naseljenost – brojni povijesni ostaci
 Klima – mediteranska
 Reljef – krš, Velebit kao prirodna granica
 Glavni turistički resursi – klima, more, povijesni ostaci
 Oblici turizma – kupališni, kulturni, gasto i enološki turizam
 Promet
 Dobra prometna povezanost
 Blizina glavnih emitivnih tržišta Europe
 Istra
 Najposjećenija turistička regija
 Bijela, crvena, siva Istra
 Posjećenost
 Istočna obala
 Zapadna obala – Poreč, Rovinj, Umag
 Unutrašnjost – akropolska naselja – Motovun, Buzet, Grožnjan
 Kvarner
 Opatijsko primorje
 Riječko primorje
 vinodolsko primorje
 Velebitsko primorje
 Otoci – Krk, Rab, Cres, Lošinj

JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE / DALMACIJA

 Sjeverna Dalmacija
 Zadarsko primorje
 Šibensko primorje
 Otoci
 Zaleđe

 Srednja Dalmacija
 Zagora
 Trogirsko primorje
 Splitsko primorje
 Makarsko primorje
 Otoci
 Južna Dalmacija
 Dubrovačko primorje
 Pelješac
 otoci
SJEVERNA DALMACIJA
 naseljenost
 rano naseljavanje – bogati povijesni ostaci
 vidljivi ostaci ratnih zbivanja – u zaleđu
 klima – mediteranska
 reljef – krš, razvedena obala, brojni otoci
 promet
 dobra prometna povezanost
 otoci relativno blizu kopnu (npr. Murter)
 glavni turistički resursi – klima,more, nacionalni parkovi, flora i fauna, antropogeni
 oblici turizma – kupališni, eko-turizam, kulturni, gasto i enološki turizam
 Zadar
 Otok Pag, Pašman, Ugljan, Dugi otok
 Zaleđe – Bukovica, Ravni kotari
 Šibenik
 Murter, Prvić, Zlarin
 Unutrašnjost
 Knin, Drniš
 Nacionalni parkovi
 Kornati
 Slapovi Krke

SREDNJA DALMACIJA
 Zagora
 Sinj
 Imotski
 Trogirsko područje
 Kaštelanska rivijera
 Split
 Poljička rivijera
 Makarska rivijera
 Otoci – Brač, Hvar, Vis, Šolta, Mali i Veliki Drvenik
 Naseljenost – rano naseljavanje – brojni povijesni ostaci
 Klima – mediteranska
 Reljef – krš, veći otoci, razvedena obala
 Promet
 Dobro prometno povezana
 Problem prometnog povezivanja otoka
  Glavni turistički resursi – klima, more, flora i fauna, antropogeni
 Oblici turizma – kupališni, kulturni, gasto i enološki turizam

JUŽNA DALMACIJA
 Rano naseljavanje
 Bogati antropogeni turistički resursi
 Dubrovnik
 Klima – mediteranska – oko 120 vedrih dana, jugo
 Reljef
 Izdužen prostor uzak prostor
 Krš (klifovi) – pješčane plaže
 Prometno-geografski položaj
 Geografski podijeljen na 2 dijela – povezan Pelješkim mostom
 Važan zračni promet
 Oblici turizma – kupališni, nautički, kruzing, kulturni, gastronomski
 Poluotok Pelješac
 Zapadni viši – južni dio niži – sv. Ilija
 Pomorstvo – vinogradarstvo – turizam
 Orebić
 Viganj
 Otoci
 Korčula – Korčula, Vela Luka, Blato
 Mljet – dio NP, naš najšumovitiji otok
 Lastovo - PP
 Elafitski – Lopud, Šipan, Koločep
 Palagruža
 Dubrovačko primorje
 Dolina Neretve
 Močvarno područje – melioracija – 20.st.
 Metković
 Opuzen
 Ploče
 Maraton lađa

OBALNI DIO PRIMORJA

 Stonsko primorje – malostonski kanal
 Ston – sustav zidina, solana
 Marikultura – dagnje
 Dubrovačko primorje – uzak i dugačak prostor
 Slano, Trsteno
 Dubrovnik
  Župa Dubrovačka – Mlini, Kupari
 Konavle
 Cavtat
 Čilipi – aerodrom