Professional Documents
Culture Documents
Kulturna Kompetencija - Osnovni Medicinski Ključ
Kulturna Kompetencija - Osnovni Medicinski Ključ
Kulturna kompetencija
Međutim, AAFP nije sam. Znanja i vještine kulturne kompetencije prepoznate su kao bitan element kvalitetne medicinske skrbi za raznoliko američko
stanovništvo od strane medicinskih zanimanja (AAFP i Američko medicinsko udruženje), akreditacijskih tijela (Centri za medicare i medicaid usluge i Zajednička
komisija), organizacija koje postavljaju zahtjeve za medicinsko obrazovanje (Udruženje američkih medicinskih fakulteta i Odbor za vezu za medicinsko
obrazovanje), i najmanje pet državnih odbora za medicinsko licenciranje.
Vlada SAD-a prihvaća i zahtijeva kulturno kompetentnu medicinsku skrb. U prosincu 2000. godine Ministarstvo zdravstva i ljudskih usluga podržalo je
Nacionalne standarde za kulturno i jezično odgovarajuće usluge (CLAS) kao način postizanja nacionalnog cilja zdravih ljudi 2010. za uklanjanje zdravstvenih
razlika. Doista, glava VI. Zakona o građanskim pravima iz 1964. jamči jednak pristup uslugama koje financira savezna država, bez obzira na spol, dob, rasu,
etničku pripadnost, vjeru ili nacionalno podrijetlo ljudi, uključujući osobe ograničenog poznavanja engleskog jezika.
Višestruka izvješća ilustriraju kako kvalitetna skrb za raznoliku američku populaciju zahtijeva sustav primarne zdravstvene zaštite koji je kulturno kompetentan i
usmjeren na pacijenta. Izvješće Instituta za medicinu (IOM) iz 2001. godine "Prelazak ponora kvalitete" dokumentiralo je neuspjehe američkog medicinskog
sustava i ustvrdilo da sustav mora postati pravedan i usmjeren na pacijenta, kao i siguran, pravovremen, učinkovit i učinkovit. Sljedeće godine IOM je objavio
Nejednako postupanje, snažnu kritiku o tome kako predrasude, pristranosti i stereotipi pružatelja zdravstvenih usluga doprinose nejednakom postupanju prema
rasnim i etničkim manjinama.
S obzirom na ove zahtjeve i mandate za kulturno kompetentnu kvalitetnu skrb, ovo se poglavlje bavi trima temama. Zašto je kulturna kompetencija važna? Što
je s kulturom važno u medicini? I kako liječnici mogu pružiti kulturno kompetentnu skrb u kliničkim uvjetima?
Američka akademija obiteljskih liječnika. Načela za poboljšanje kulturne kompetencije i skrbi za manjinske i medicinski nedovoljno zaslužene zajednice
(dokument o stajalištu AAFP-a). 2008. Dostupno na: www.aafp.org/online/en/home/policy/policies/p/princculturproficcare.html. Preuzeto 25. svibnja, 2009.
Institut za medicinu: Prelazak ponora kvalitete: novi zdravstveni sustav za 21. stoljeće. Odbor za kvalitetu zdravstvene zaštite u Americi. National Academies
Press., 2001.
Smedley BD et al: Nejednako postupanje: suočavanje s rasnim i etničkim razlikama u zdravstvenoj zaštiti. Institut za medicinu, Odbor za razumijevanje i
uklanjanje rasnih i etničkih razlika u zdravstvu. 2002.
Američko ministarstvo zdravstva i ljudskih usluga: Nacionalni standardi o kulturno i jezično odgovarajućim uslugama u zdravstvu. Dostupno na:
www.omhrc.gov/assets/pdf/checked/finalreport.pdf. Preuzeto 25. svibnja, 2009.
Zašto je kulturna kompetencija važna?
Kultura utječe na poglede ljudi na zdravlje, bolesti i liječenje
Na zdravlje, bolesti i liječenje snažno utječu kulturni konteksti. Praktičarima znanstveno utemeljene biomedicine može se činiti čudnim da su kulture pružatelja
usluga i pacijenata glavni čimbenici u kliničkim susretima. Međutim, slučaj je da su svi ljudi socijalizirani od djetinjstva kako bi definirali i doživjeli svijet na načine
koji se dijele s drugim članovima njihove skupine. Kultura pruža pojmove, pravila, ponašanja i značenja koja su osnovna i izražena u načinima na koje se ljudi
odnose prema drugim ljudima, prema nadnaravnom i prema okolišu. Kultura osobe je poput naočala samo s "pravim receptom" koji nastaje socijalizacijom i
životnim iskustvima. Kroz ove kulturne leće ljudi tumače i kategoriziraju događaje svijeta, čineći svijet razumljivim, urednim i predvidljivim. Kultura se uči, a niti
jedan pojedinac nije spremište za cijelu njegovu kulturu. Ne vjeruju svi članovi kulturne skupine, ne misle ili djeluju na isti način. Ova je točka vrlo važna za
pružatelje zdravstvenih usluga, koji moraju izbjegavati pretpostavke o pacijentima na temelju njihovog sudjelovanja u određenim kulturama.
Liječnici obiteljske medicine moraju biti svjesni da pojmovi poput rase i etničke pripadnosti nemaju općeprihvaćene definicije. Unutar medicine, pojam "rasa"
obično se odnosi na biološke razlike između populacija koje imaju drevno podrijetlo u geografski različitim područjima u svijetu, dok se pojam "etnička
pripadnost" najčešće koristi za označavanje kulturnih razlika, kao što su uvjerenja o zdravlju, bolesti i liječenju. Međutim, unutar antropologije rasa i etnička
pripadnost shvaćaju se kao društvene kategorije koje ljudi stvaraju u različite svrhe, poput opisivanja, razumijevanja, utjecaja ili kontrole ljudskog ponašanja.
Istina, obiteljske povijesti i genetika imaju biološko značenje i stoga se ponekad rasne / etničke kategorije koriste kao zamjenski markeri za genetiku. Međutim,
oni su rudimentarni markeri temeljeni na populacijskoj genetici i nisu pouzdani za pojedinačne varijacije. Kao što kartiranje ljudskog genoma ilustrira, postoji
više razlika unutar rasnih / etničkih kategorija nego razlike između njih. Dok ne stigne era "individualne genomske medicine", liječnici će se morati čuvati od
korištenja stereotipa i pretpostavki koje se mogu pojaviti kada se etničke / rasne kategorije koriste kao biološki markeri.
Osim toga, ljudi u rasnim / etničkim kategorijama ne dijele nužno iste kulturne vrijednosti, uvjerenja i ponašanja. Varijacije kulture unutar rasnih i etničkih
kategorija su zapanjujuće, tako da se kategorije ne smiju ponovno ujediniti ili objektivizirati. Na primjer, nisu svi Afroamerikanci kršćani; nisu svi kršćani odbili
koristiti kontracepciju; nisu svi bliskoistočni muslimani; ne nose sve muslimanke marame. Iako se ovi primjeri mogu činiti očitima, ljudima je previše lako
generalizirati (a posebno liječnike, s obzirom na snažnu obuku biomedicine o generaliziranju od prepoznavanja uzoraka) i stereotipu iz općenitosti.
Ove etničke / rasne razlike u zdravlju posljedica su složene interakcije mnogih čimbenika, od onih koji povećavaju izloženost bolestima do onih koji smanjuju
pristup zdravstvenoj zaštiti. Jedan od socioekonomskih čimbenika je da ljudi bez zdravstvenog osiguranja i ekonomskih resursa imaju lošiju zdravstvenu zaštitu
od ljudi sa osiguranjem i ekonomskim resursima. Drugi čimbenik je da ljudi s ograničenim znanjem engleskog jezika i lošim vještinama pismenosti imaju loše
kvalitete zdravstvenih usluga. Međutim, čak i nakon kontrole za socioekonomsku klasu, etničke manjinske skupine još uvijek imaju lošije zdravstveno stanje od
većinskih naroda. Institucionalna diskriminacija i individualne diskriminirajuće prakse u zdravstvenim ustanovama navode se kao uzroci koji doprinose, što se
mora riješiti.
Uklanjanje diskriminirajućih praksi temeljenih na pretpostavkama kategorija rasne/etničke pripadnosti i na temelju pretpostavki kulturnih uvjerenja i vrijednosti -
od kojih su mnoge nesvjesne - cilj je kulturno kompetentne skrbi.
Pristup skrbi usmjeren na pacijenta zahtijeva da liječnici izmame i s poštovanjem reagiraju na uvjerenja, brige i iskustva pacijenata sa svojim bolestima - sve
dimenzije pod utjecajem kulture. Skrb usmjerena na pacijenta kulturno je kompetentna skrb.
Saha S i sur.: Usredotočenost na pacijenta, kulturna kompetencija i kvaliteta zdravstvene zaštite. J National Med Assoc 2008;1000 (11):1275-1285.
Smedley A, Smedley BD: Rasa kao biologija je fikcija, rasa kao društveni problem je stvarna: Antropološke i povijesne perspektive o društvenoj konstrukciji
rase. Am Psihol 2005;60 (1):16-26. [PubMed: 15641918]
Popis stanovništva Sjedinjenih Država 2000. Dostupno na: www.census.gov. Preuzeto 8. listopada, 2005.
Američko ministarstvo zdravstva i ljudskih usluga. Agencija za istraživanje i kvalitetu zdravstvene zaštite. Pismenost i zdravstveni ishodi. Siječanj 2004.
Dostupno na: archive.ahrq.gov/clinic/tp/littp.htm. Preuzeto 25. svibnja, 2009.
Američko ministarstvo zdravstva i ljudskih usluga. Agencija za istraživanje i kvalitetu zdravstvene zaštite. Nacionalno izvješće o razlikama u zdravstvuza 2008.
Dostupno na: www.ahrq.gov/qual/nhqr08/nhqr08.pdf. Preuzeto 25. svibnja, 2009.
Što je s kulturom važno?
MT je bila 72-godišnja žena iz Hmonga s jakom glavoboljom, zamagljenim vidom i nestabilnošću hoda. CT je otkrio intracerebelarno krvarenje i dokaze za ranu
pontinsku herniju. Neurolozi i neurokirurzi preporučili su kraniotomiju kako bi evakuirali ugrušak, smanjili pritisak i spasili joj život. Obitelj je odbila operaciju i
napustila bolnicu protivno liječničkim savjetima za obavljanje tradicionalnih Hmong tretmana.
U ovoj situaciji i sličnim situacijama kada pacijenti i liječnici imaju različite perspektive o odgovarajućim odgovorima na bolest, istraživanje kulturnih pitanja može
biti prosvjetljujuće. Ovo poglavlje opisuje sedam koncepata o utjecaju kulture na pacijente i liječnike koji su relevantni za pružanje medicinske skrbi u
međukulturnim okruženjima. Nakon opisa svakog koncepta, informacije se primjenjuju na MT-ov slučaj.
Riječ opreza. Čitatelji trebaju uzeti u obzir sljedeće opise općih kulturnih uvjerenja i praksi kao informacije koje ilustriraju značaj kulture u dijagnosticiranju i
liječenju bolesti i bolesti. Informacije se ne bi trebale tumačiti kao stereotipne izjave o svim ljudima iz bilo koje određene kulturne skupine. Kulturna uvjerenja i
prakse mogu se znatno razlikovati među članovima bilo koje skupine.
Prijava na slučaj.
Samo zlatni članovi mogu nastaviti čitati. Prijava ili registracija za nastavak
Možda će vam trebati i
Hemoglobinopatija
Oralno zdravlje
Razlike u zdravstvu i Zdravo starenje i procjena
zdravstvenoj zaštiti starijih odraslih osoba
Održavanje zdravlja za
Poremećaji upotrebe tvari
odrasle
Seksualnost adolescenata
Komplementarna i alternativna
medicina
Njega predrasuda
Medicinski dom usmjeren na Sprečavanje začeća
pacijenta
Depresija u različitim
populacijama i starijim
odraslim osobama
Međuljudsko nasilje
Načela farmakoterapije za
obiteljskog liječnika
Farakogenomika
Podijelite ovo:
Ovako:
Učitavanje...
5. lipnja 2016. | Objavljuje drzezo u OPĆA I OBITELJSKA MEDICINA | Komentari o kulturnoj kompetenciji
Nabavite aplikaciju Clinical Tree za izvanmrežni pristup