Medicinska

informatika
INFORMATIKA
• izraz uveo 1962. Philippe Dreyfus (direktor Centra za elektroničko računanje u
Franscuskoj) – spojio riječi information et electronique, u američkom govornom
području koristi se i izraz računalna znanost (eng. computer science)

• znanost o automatskom oblikovanju, prijenosu, obradi i uporabi informacija u svim

područjima ljudske aktivnosti

• znanstvena disciplina koja istražuje strukturu, značajke i međudjelovanje prirodnih i

umjetnih sustava koji pohranjuju, obrađuju u prenose informacije

1. Uvod
 ZDRAVSTVO
• javna djelatnost pružanja zdravstvene zaštite članovima društava

• djelatnost kojoj je cilj unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje i pravodobno otkrivanje bolesti

te liječenje i rehabilitacija bolesnika, s pomoću specifičnih sredstava, opreme i metoda
rada;
• ZDRAVSTVENI SUSTAV – složen (sadržajno, tj. količinom podataka i organizacijski)
• čine ga zdravstvene ustanove i djelatnici koji pružaju zdravstvenu zaštitu građanima
u određenom sustavu organizacije zdravstvene službe
• djelatnost obavljaju zdravstveni i nezdravsteni djelatnici
• regulira se posebnim zakonskim propisima - Zakon o zdravstvenoj zaštiti
https://www.zakon.hr/z/190/Zakon-o-zdravstvenoj-za%C5%A1titi

• na razvijenost i organizaciju zdravstva utječu gospodarske prilike, socijalna politika,

demografska kretanja i pokazatelji zdravstvenoga stanja stanovništva, državna
organizacija te znanstvene spoznaje i dostignuća medicinske prakse

1. Uvod
 ZDRAVSTVENA/MEDICINSKA INFORMATIKA
• pojam medicinske informatike nastao je 70-tih godina dvadesetog stoljeća, izvorno iz
francuskog pojma "informatique médicale", a danas objedinjuje discipline koje se opisuju
kao klinička informatika (engl. clinical informatics), medicinska računalna znanost (engl.
medical computer science) i medicinska informacijska znanost (engl. medical information
science)
• pojam zdravstvene informatike (engl. health informatics) u pravilu se razmatra kao
primjena informatičkih načela na cjelokupni sustav zdravstva i zdravstvene zaštite,
uključujući i administrativno-ekonomske službe, i područja kojima se bave javno zdravstvo i
socijalna medicina (obuhvatniji i hijerarhijski nadređen pojmu medicinske informatike)

• razvoj, primjena i evaluacija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u medicini i

zdravstvu koje rabe liječnici, stomatolozi, medicinski biokemičari, farmaceuti, medicinske
sestre/tehničari I ostali djelatnici koji svoje poslove obavljaju unutar zdravstva

• važnost medicinske informatike:

- brza dostupnost, obrada i prenos podataka i znanja čija količina eksponencijalno raste
- znatna racionalizacija zdravstvene djelatnosti, povećanje produktivnosti i olakšavanje
davanja usluga korisnicima zdravstvene zaštite

1. Uvod
MEDICINSKA INFORMATIKA
• Međunarodna asocijacija medicinske informatike (IMIA - International
Association of Medical Informatics) izjednačuje pojam medicinske i
zdravstvene informatike

Medicinska informatika bavi se

INFORMACIJSKE
teorijom i praksom
ZNANOSTI informacijskih procesa
Medicinska informatika
sjecište je informacijske u zdravstvu i biomedicini,
znanosti, informatike i pri čemu se pod informacijskom
zdravstvene
Medicinska procesima misli na obuhvaćanje,
zaštite/medicine. Informatika prijenos, pohranu i
pretvorbu podataka, to jest na
obradu podataka u najširem
INFORMATIKA ZDRAVSTVO smislu.

1. Uvod
Povijesni razvoj
• 60-tih godina 20. stoljeća razvijaju se i prvi komercijalni bolnički sustavi
• temelje se na središnjem velikom računalu na koji su priključeni terminalni i
specijalizirani instrumenti
• npr. Techicon Medical Information system, Minnesota

• 1967. osnovana Europska federacija za medicinsku informatiku

• 70-tih godina se počinje jače razvijati programska potpora u medicinskom odlučivanju

(pomoću modula sa specijaliziranom logikom odlučivanja)

• 80-tih godina slijedi razvoj ekspertnih sustava koji se često zovu i sustavi temeljeni na
znanju (knowledge-based systems)

• 1989. osnovana Međunarodna asocijacija medicinske informatike (IAMI)

• za razvoj medicinske informatike bitan je razvoj informacijskih i komunikacijskih

tehnologija (ICT sektor), osobito mikroprocesori za prijenose uređaje s velikim
procesnim moćima i kapacitetima za pohranu podataka (informacijska revolucija)

1. Uvod
Razvoj medicinske informatike u Hrvatskoj
• 1967. osnovana Europska federacija za medicinsku informatiku
• naziv medicinska informatika u Hrvatskoj se spominje prvi puta 1971. u skripti za predmet
Primjena elektroničkih računala u zdravstvenoj zaštiti (autor Gjuro Deželić) – prema
Deželiću medicinska informatika bavi se postupcima uporabe medicinskih podataka,
informacija i znanja u svrhu rješavanja medicinskih problema i odlučivanja u zdravstvu.

• daljnji razvoj zdravstveno-informatičke djelatnosti pretežno se odnosio na

administrativno-financijske aplikacije u većim bolnicama

• 80-tih godina započinje poslijediplomski studij Zdravstveni informacijski sustavi na

Medicinskom fakultetu u Zagrebu (Deželić)

• porast broja stručnjaka omogućuje osnivanje i Hrvatskog društva za medicinsku

informatiku (1989. godina)

https://www.hdmi.hr/

1. Uvod
MEDICINSKA INFORMATIKA
Medicinske informatika je znanstvena disciplina koja se bavi teorijom i praksom
informacijskih procesa u medicinskom radu, pri čemu se pod informacijskim
procesima misli na obuhvaćanje, prijenos, pohranjivanje i pretvorbu podataka,
tj. na obradu podataka u najširem smislu.”

Medicinska informatika se bavi postupcima za baratanje medicinskim podacima,

obavijestima (informacijama) i znanjem u svrhu rješavanja medicinskih problema
i odlučivanja u zdravstvu.”

(Deželić, 1997.)

1. Uvod
 1. Uvod

Određuju se specijalizirana područja medicinske informatike prema primjeni:

• Klinička informatika
• Javnozdravstvena informatika
• Sestrinska informatika
• Stomatološka informatika
• Bioinformatika
• …

MEDICINSKA
INFORMATIKA

SESTRINSKA
INFORMATIKA

1. Uvod
Informacijska djelatnost liječnika

Tablica 1. Stupnjevi ljudskog djelovanja (prema van Bemmelu i Duisterhoutu)

Stupanj Istraživanje Medicina Informatika (podaci)
1. promatranje mjerenje anamneza, pregled prikupljanje (unos)
2. razmišljanje teorija dijagnostika obradba (obradba)
3. djelovanje pokus liječenje (terapija) objavljivanje (ispis)

dijagnostičko-terapijski ciklus

1. Uvod
Razine primjene medicinsko-informatičkih postupaka

čovjek

OVISNOAT O LJUDSKOJ AKTIVNOSTI

6. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5. LIJEČENJE
SLOŽENOST

4. DIJAGNOSTIKA I ODLUČIVANJE
3. OBRADA PODATAKA I AUTOMATIZACIJA
2. POHRANA PODATAKA
1. KOMUNIKACIJA I TELEMATIKA

računalo
Telematika obuhvaća dizajn, analizu i primjenu svih usluga i infrastruktura
koji omogućuju obradu, pohranu i prijenos informacije.

1. Uvod
 1. Uvod
INFORMATIKA U SESTRINSTVU (NURSING INFORMATICS)
SESTRA U PRAKSI:
► Dokumentira svoj rad u sestrinstvu
► Pristupa i upotrebljava podatke i informacije tijekom rada
► Koordinira tokove informacija u sestrinstvu

SESTRA EDUKATOR:
► poticanje korištenja kompjutoriziranih aplikacija i e-materijala za učenje te
ocjenivanje/evaluacija znanja
► izrada edukativnih materijala i e-materijala potrebnih ustanovi

SESTRA ISTRAŽIVAČ:
► pretraživanje bibliografskih baza podataka
► elektronička komunikacija
► organiziranje i obrada podataka
► pisanje i uređivanje tekstova, grafičkih prikaza, slika

2. Informatika u sestrinstvu
 1. Uvod
INFORMATIKA U SESTRINSTVU
... idealan informacijski sustav za sestrinstvo je onaj koji sestri osigurava
više vremena za njezine dnevne aktivnosti vezane uz zdravstvenu njegu

Nursing Informatics is the "science and practice (that) integrates nursing, its information
and knowledge, with information and communication technologies to promote the
health of people, families, and communities worldwide."
(adapted from IMIA Special Interest Group on Nursing
Informatics 2009)

Hrvatsko društvo za
medicinsku informatiku

https://www.hdmi.hr/
Osnovana 2006.
Cilj: Primjenom informacijske tehnologije (IT),
Interneta i cjeloživotnog obrazovanja osigurati
napredak sestrinstva kao znanosti i unaprijeđenja
zdravlja ljudi i zajednice.

2. Informatika u sestrinstvu
Informacijski sustav u sestrinstvu (engl. Nursing Information System)
• samostalna je cjelina u medicinskoj informatici zbog svoje posebnosti i područja
djelovanja
• prvenstveno osigurava prikupljanje kliničkih podataka i informacija koji su temelj
za provedbu sestrinske prakse
• medicinske sestre trebaju znati raditi s elektroničkim podacima (prikupljanje
podataka, unos u elektronički zdravstveni zapis pacijenta, razmjena podataka
pomoću računala, samostalno odlučivanje u radu)

2. Informatika u sestrinstvu
Organizacija informacijskog sustava u sestrinstvu
Čine ga 4 cjeline:
• Ljudi – medicinske sestre i tehničari (MS/MT)
• Tehnička opremljenost – računala, pisači, mrežna oprema
• Programska potpora – programska rješenja prilagođena načinima rada
• Sustav postupaka i normi u proizvodnji i prijenosu medicinskih podataka

2. Informatika u sestrinstvu
Zadaci informacijskog sustava u sestrinstvu
• Unos i razmjena podataka
• Podaci se upisuju u elektronički zdravstveni zapis (izbjegava se zalihost podataka i
omogućava jednostavan i brz pristup podacima)
• MS/MT upisuju podatke vezane uz praćenje zdravstvenog stanja pacijenta uz
poštivanje načela zaštite i povjerljivosti podatka
• Zdravstveni zapis je jedinstven – razumljiv zdravstvenim djelatnicima diljem RH
• Temeljem medicinskih podataka MS/MT provode potrebne postupke
• Protokol rada
• Definira redoslijed medicinskih postupaka s ciljem poboljšanja kvalitete zdravstvene
skrbi pacijenta (npr. protokol kod prijema pacijenta u bolnicu)
• Protokol se oblikuje temeljem niza pretpostavki o prirodi određene bolesti te definira
tko i kako će provoditi skrb o pacijentu
• Protokol treba osigurati točno određeno provođenje procesa
• Sustavi za potporu odlučivanja
• Računalno potpomognuti postupci poput vrednovanja nalaza, postavljanja dijagnoza,
planiranje, intervenciju i procjenu zdravstvene skrbi

2. Informatika u sestrinstvu
MOGUĆNOST OBRAZOVANJA u inozemstvu

• magistar medicinske/zdravstvene informatike

• kompetentan za dizajnirati i implementirati inovativne programe i promovirati nove
tehnologije za poboljšanje zdravstvene zaštite temeljene na:
• sustave potpore u procesu donošenja medicinskih odluka,
• medicina utemeljena na dokazima,
• upravljanje bolestima,
• upravljanje zdravljem stanovništva
• telemedicina
• prate napredak tehnologije u medicinskom polju, popraćen zahtjevima za sigurnost
povjerljivih osjetljivih podataka.

Medicinska informatika sjecište je informacijske znanosti, informatike i zdravstvene zaštite.

Ovo se polje bavi resursima, uređajima i metodama potrebnim za optimizaciju prikupljanja,
pohrane, pronalaženja i korištenja informacija u zdravstvu i biomedicini.

2. Informatika u sestrinstvu
PODACI O BOLESNIKU
• ADMINISTRATIVNI (ili upravni) – potrebni za pouzdani nadzor nad bolesnikom
• MEDICINSKI (ili šire zdravstveni) – prikupljeni unutar zdravstvenog sustava
• klinički
• laboratorijski
• biomedicinski signali
• medicinske slike

Medicinske podatke uobičajeno nazivamo i medicinska dokumentacija.

3. Podaci o bolesniku
ADMINISTRATIVNI PODACI
• omogućuju utvrđivanje identiteta bolesnika i njegovo praćenje tijekom trajanja medicinske
skrbi
• pronalaze se na prvim stranicama medicinskih zapisa
• obuhvaćaju:
• podatke o ustanovi
• podaci o davatelju medicinskih usluga (ordinacija, opća bolnica, klinički bolnički
centar ili sl.)
• uz ustanovu navodi se i točna cjelina/lokalitet (zavod, katedra, odjel, odsjek i sl.)
• osobne podatke o bolesniku
• prezime i ime
• spol
• dob
• prebivalište
• zanimanje
• bračno stanje
• OIB (JMBG)
• sustavne podatke o bolesniku
• podaci koji određuju pojedinca u sustavu zdravstvene zaštite i zdravstvenog
osiguranja
• matični broj bolesnika (pri posjetu bolnici)
• broj osigurane osobe (broj zdravstvenog osiguranja)
• osnova osiguranja (kategorija osiguranika)
3. Podaci o bolesniku
MEDICINSKI (ZDRAVSTVENI) PODACI
• skup podataka o zdravlju i bolesti pojedinca
• pružaju uvid u kvalitetu liječenja i rad zdravstvenih djelatnika
• klinički podaci
• laboratorijski podaci
• biomedicinski signali
• medicinske slike

3. Podaci o bolesniku
Klinički podaci
• vode se kao medicinska dokumentacija
• medicinska dokumentacija – skup podataka o pacijentu koji uključuje:
• povijest bolesti (anamneza i stanje bolesnika)
• otpusno pismo
• osobni zdravstveni karton
• rezultate svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka
• dijagnostičke zaključke
• terapiju (provođena i preporučena)
• njegu (provođena i preporučena), …

• medicinska dokumentacija omogućuje također:

• administrativnu sljedivost liječenja
• utvrđivanje potrošnje (materijala, lijekova, sati rada… ) 🡪 pruža uvid u
kvalitetu liječenja i rad zdravstvenih djelatnika
• dokaz u mogućim pravnim sporovima
• provedbu retrospektivnih i presječnih istraživanja

► Važnost točnog unosa podataka te potpunosti i stručnosti dokumentacije

► Obaveza čuvanja medicinske dokumentacije prema Zakonu o liječništvu (NN121/03)

3. Podaci o bolesniku
ZAKON O SESTRINSTVU

3. Podaci o bolesniku
 Članak 17.

Medicinska sestra obvezna je evidentirati sve provedene postupke na sestrinskoj listi za

svakog pojedinog pacijenta na svim razinama zdravstvene zaštite.

Sestrinska lista iz stavka 1. ovoga članka jest skup podataka koji služe kontroli kvalitete
planirane i provedene zdravstvene njege.

Sadržaj i obrazac sestrinske liste na prijedlog Hrvatske komore medicinskih sestara propisuje
ministar nadležan za zdravstvo.

3. Podaci o bolesniku
GLAVNE FUNKCIJE MEDICINSKE DOKUMENTACIJE

► podrška skrbi bolesnika

► izvor podataka za financijsko i pravno praćenje zdravstvenog rada
► podrška medicinskim istraživanjima
► podrška upravljanju u zdravstvu

3. Podaci o bolesniku
IZVEDBA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE

• PAPIRNATI ZAPIS
• pridržavati se načela unosa podataka:
• čitljivost
• trajnost - ne upisivati podatke izbrisivim olovkama
• bez brisanja – promjene uz ovjeru
• oznaka datuma i osobe odgovorne za unos
• mnemotehnička pomoć kod unosa podataka - SOAP:
• Subjective – subjektivne tegobe bolesnika
• Objective – nalaz pregleda i pretraga
• Assessment – procjena stanja bolesnika
• Plan – plan liječenja

• ELEKTRONIČKI ZAPIS

• papirnati i elektronski zapis razlikuju se po fizičkim i informacijskim svojstvima

3. Podaci o bolesniku
 Papirnati medicinski zapis - fizička svojstva

PREDNOSTI NEDOSTATCI
• nije uvijek dostupan (“ne znam gdje je..”)
• lako prenosiv
• teško pronalaženje specifičnih informacija
• minimalni zahtjevi (svjetlo, papir, olovka)
• više podataka → veće prostorno zauzeće
• nije potrebna posebna edukacija
• papir je osjetljiv i podložan oštećenjima

Papirnati medicinski zapis – informacijska svojstva

PREDNOSTI kod unosa

NEDOSTATCI
podataka
• maksimalna sloboda u strukturiranju • pretjerana “osobnost” → problem
zapisa interpertacije
• bez formalnih i sadržajnih ograničenja • nasumičnost → nema jasne slike stanja
(papir trpi sve!) • povećana mogućnost greške (“ispuštanje”
bitnih podataka)
• pronalaženje individualnih zapisa moguće
samo uz fiksan sustav kazala (indeksa)
• pravovremeno pronalaženje pojedinih
podataka ponekad gotovo nemoguće

3. Podaci o bolesniku
 Elektronički medicinski zapis - fizička svojstva

PREDNOSTI
• velike količine podataka u malom fizičkom prostoru (1GB ≈ 215,000 stranica teksta)
• jednostavno i jeftino umnožavanje podataka
• formalna i organizacijska raznolikost i fleksibilnost
• lako prenošenje
• laka razmjena i dijeljenje → istovremeni pristup s više lokacija

NEDOSTATCI
• danas gotovo da ih nema (računala su malih dimenzija, mogu raditi na baterije, ...)

3. Podaci o bolesniku
 Elektronički medicinski zapis – informacijska svojstva
UNOS PODATAKA

prednosti: nedostatci:
• raznolikost u strukturiranju zapisa • potrebna početna edukacija –
zanemarivo u odnosu na sve prednosti
• direktno primanje podataka iz izvora →
izbjegavanje pogrešaka u zapisivanju
• mogućnost pohranjivanja raznorodnih
podataka (formatizirani i
neformatizirani tekst, slike, audio i
video snimke, ...)
PRETRAŽIVANJE

prednosti: nedostatci:
• pristup potrebnim podatcima u realnom ?
vremenu
• lako i brzo pronalaženje pojedinih zapisa
• lako i brzo pronalaženja zapisa uz gotovo
neograničen broj uvjeta
• prikaz rezultata pretraživanja prilagođen
potrebama
3. Podaci o bolesniku
STRUKTURA MEDICINSKOG ZAPISA

Medicinski zapisi usmjereni:

• Kronologiji
• Izvoru
• Problemu
• Protokolu

3. Podaci o bolesniku
KRONOLOŠKI USMJEREN medicinski zapis (TOMR – Time-Oriented Medical Record)
• najčešći oblik papirnatog medicinskog zapisa
• podaci o bolesniku unose se kronološkim redom (zdravstveni karton
bolesnika u ordinaciji opće medicine)

Ivić Ivo
15.10.2008.
status: ....
dg1, dg2, ...
Th: .....
....
22.10.2008.
promjene: ....
Th:....
12.08.2009.
status: ...
dg3, ...
Th:..

3. Podaci o bolesniku
Medicinski zapis USMJEREN IZVORU (SOMR – Source-Oriented Medical Record)
❑ organiziran s obzirom na izvor podataka (prijem, ambulanta-liječnik, sestra,
laboratorijski nalazi, …)

Ivić Ivo

prijemna kancelarija

liječničke zabilješke

sestrinske zabilješke

rezultati pretraga

LAB RTG

3. Podaci o bolesniku
Medicinski zapis USMJEREN PROTOKOLU (Protocol-driven medical record)
• organiziran s obzirom na zahtjeve specifičnih protokola
• registracija podataka prema algoritmu danog protokola

Ivić Ivo

1. postupak fsfdsfsff
rezultat
2. postupak _
rezultat
3. postupak
rezultat
.
.
.

3. Podaci o bolesniku
 Medicinski zapis USMJEREN PROBLEMU (POMR – Problem-Oriented Medical Record)
• SOAP struktura:
• S (Subjective): subjektivni iskaz bolesnika
• O (Objective): nalaz na temelju povijesti, pregleda i rezultata učinjenih testova
• A (Assessment): zaključak temeljen na analizi subjektivnih i objektivnih podataka
• P (Plan): postupci u cilju rješavanja problema

3. Podaci o bolesniku
Laboratorijski podaci
• omogućuju potvrđivanje dijagnoze, praćenje učinkovitosti liječenja i utvrđivanje
prognoze liječenja
• temelje se na analizi bioloških uzoraka (krv, mokraća…)
• rezultat pretrage pridružuje se bolesnikovom medicinskom zapisu i upotrebljava se kao
jedan važan čimbenik u medicinskom odlučivanju
• izmjereni podaci uspoređuju se s referentnim rasponom u zdravih osoba 🡪
transverzalna procjena nalaza (referentne vrijednosti utvrđuje mjerodavno strukovno
tijelo, Hrvatska komora medicinskih biokemičara)
• nalazi se procjenjuju i longitudinalno – uspoređivanje s prethodnim mjerenjem u istog
bolesnika

• laboratoriji
• generiraju veliku količinu brojčanih podataka o bolesniku
• razlikujemo kliničke i znanstvene (različita im je svrha te su i informacijski sustavi
različiti)
• mjerenja u kliničkim laboratorijima moraju zadovoljiti postojeće norme te biti
pouzdana i sigurna

3. Podaci o bolesniku
Biomedicinski signali (biosignali)
• svi signali koje emitiraju živi organizmi (od stanice do organizma)
• elektrokemijski (npr. depolarizacija živčane stanice ili srčanog mišića)
• mehanički (npr. zvuk koji generira srčani zalistak)
• biokemijski (npr. pH krvi)
• hormonalni (npr. izlučivanje adrenalina)

• promatranjem i mjerenjem biosignala može se zaključiti u kakvom je promatrani

organizam stanju

Prema dimenzionalnosti zapisa razlikujemo:

• jednodimenzijske zapise biosignala (npr. EKG, EMG)
• dvodimenzijske (medicinske slike)
• Trodimenzijske (slijedovi slika)

Biomedicinski signali značajni su:

• u dijagnostici
• monitoriranju bolesnika
• biomedicinskim istraživanjima

3. Podaci o bolesniku
OSNOVNE FAZE PROCESA ANALIZE BIOMEDICINSKIH SIGNALA

BIOLOŠKI PROCES

mjerenje ili promatranje (obuhvaćanje)

digitalizirani signal

transformacija i redukcija signala

transformirani signal

izračunavanje značajnih parametara signala

parametri signala

interpretacija ili klasifikacija signala

INTERPRETIRANI SIGNAL

3. Podaci o bolesniku
VRSTE SIGNALA

🡪 temeljem oblika
vala (amplituda,
frekvencija i faza)

🡪 obzirom
na protok
vremena

3. Podaci o bolesniku
Biomedicinski signali za pojedine fiziološke sustave

• Kardiovaskularni sustav
• Mjerenje krvnog tlaka
• Mjerenje frekvencije pulsa
• Mjerenje vala puls
• Elektrokardiografija
• …
• Fizikalne karakteristike
• Mjerenje tjelesne temperature
• …
• Organi za disanje
• Mjerenje frekvencije disanja
• Spirometrije
• Pneumotahografija
• …
• Plinovi u krvi
• Mjerenje parcijalnog tlaka kisika
• Mjerenje parcijalnog tlaka CO2
• …
• Ostali bioelektrični potencijali
• Naponi u mozgu – EEG
• Naponi u mišićima – EMG
• Naponi u oku – ERG i ENG

3. Podaci o bolesniku
MEDICINSKE SLIKE
• obuhvaća sve postupke dobivanja slike medicinskog objekta, npr. organa, skupa organa, tkiva, stanice,
uz primjenu vanjskog izvora energije te obradu slika nekim specifičnim medicinskim instrumentom
• fotografije –citološke, patološke, dermatološke…
• ultrazvučne
• Radiološke
• Denzitometrijske
• Rentgenske
• CT (kompjutorizirana tomografija)
• MRI (slika magnetske rezonancije)

• prema načinu nastanka, razlikujemo:

• analogne (fizičke ili elektromagnetske) dobivene analognim uređajem, npr. elektrografom –
promjena točaka na krivulji analogne su promjenama električne struje srca (napona)
• digitalne (matematičke) pohranjene u računalu u binarnom kodu – podaci su prikazani uz pomoć
matrice brojeva

3. Podaci o bolesniku
Oblici digitalnih slika
• VEKTORSKE (WMF, VML oblici)
• visoke kvalitete i male memorije
• grafika nastaje crtanjem matematičkih oblika ili krivulja
• RASTERSKE (engl. bitmap)
• sastoji se od niza točaka, piksela
• memorija ovisi o razlučivosti i veličini slike

Oblici spremanja slika

GIF (engl. graphic interchange format),
JPEG (engl. joint photographic experts group),
BMT (engl. bitmap)
PNG (engl. portable network graphics)

Daljnje analize slika

• izrada trodimenzionalnih prikaza iz dvodimenzionalnih slika
• animacije i simulacije

3. Podaci o bolesniku
PRIMJERI
• kompjuterizirana tomografija (CT)
• konstrukcija slike putem matematičkih algoritama
• temeljna značajka je računanje gustoće pojedinih elemenata slike (apsorpcija zrake->
intenzitet svjetline na zaslonu)

• nuklearna magnetska rezonanca (MRI - Magnetic Resonance Imaging)

• temelji se na detekciji promjena u nuklearnoj magnetskoj rezonanciji čovječjeg tkiva
• prednosti MRI:
• mogućnost dobivanja velikog kontrasta između različitih mekih tvari u
organizmu omogućuje promatranje presjeka u sve tri ravnine
• razvijeniji modeli omogućuju praćenje promjena u krvnom volumenu, protoku i
procesima oksidacije u mozgu

3. Podaci o bolesniku
• ultrazvuk
• ultrazvuk se proizvodi putem piezoelektričnih kristala koji transformiraju električnu
energiju u zvuk
• ultrazvučne metode dobivanja slike temelje se na mjerenju energije i dolaznih
vremena odbijenih valova
• prednost: nema štetnih popratnih pojava

• scintigrafske metode
• omogućuju dobivanje slike na temelju emisije fotona (gama zračenja) iz radionuklida
koji se apliciraju bolesniku
• detekcija se vrši pomoću gama kamere koja mjeri radioaktivno zračenje

3. Podaci o bolesniku
TEMELJNI INFORMATIČKI POJMOVI I MEDICINSKA KLASIFIKACIJA

• SUSTAV – skup jedinki koji čini cjelinu, sklop u kojem se obavljaju neke funkcije i u
kojem postoji određena vrsta nadzora
• stvarni (npr. živčani sustav)
• apstraktan (npr. sheme pomoću kojih se uređuju pojave)

• otvoren
• zatvoren

OBILJEŽJA SUSTAVA
• unutar svakog sustava rezultat nastaje međudjelovanjem jedinki, a opisuje se
funkcijama (npr. funkcija živčanog sustava je nadzor nad cjelokupnim živim organizmom)

• mogućnost hijerarhijske izgradnje, tj. sve jedinke sustava mogu se temeljem određenog
pravila razvrstati u dvije skupine ili više skupina (važno kod oblikovanja medicinskih
klasifikacija)

4. Temeljni pojmovi i medicinska klasifikacija

 2. Temeljni
SEMIOTIKA – definira nazive i značenja pojmova
informatički
ENTITETI • ENTITET (engl. entity) – jedinke koje čine sustav; mogu biti živa bića,pojmovi
stvari i
pojave.

ATRIBUTI • ATRIBUTI (engl. atribute) – svojstva entiteta (jedinki), odnosno pokazatelji

ili varijable
mjerenje • mogu biti kvantitivni i nekvantitativni: ime, prezime, visina, težina,
krvna slika, vrsta, oblik, doza terapije ...
• atribute opažamo i mjerimo (izravno pomoću mjernih instrumenata ili
PODACI
neizravno pomoću mjernih ljestvica)
• PODACI (engl. data) – izmjereni ili određeni atributi (varijable) jedinki

Sustav čine jedinke koje opisujemo pokazateljima i pridružujemo im njihove vrijednosti.

Npr. SUSTAV – upale živčanog sustava
ENTITET (jedinke) – bolesnici koji se promatraju
ATRIBUTI (pokazatelji) – tjelesna temperatura, broj leukocita
PODACI – 38,4°C; 12,4*109/L

Podaci su temelj spoznaje, ali sami po sebi nisu dostati za poimanje sustava, potrebno ih
je pravilno protumačiti.

Obradom podataka (prikupljamo, provjeravamo, razvrstavamo, uređujemo, sažimamo,

računamo, pohranjujemo, pronalazimo, umnožavamo) nastaje INFORMACIJA.

Prikupljanjem informacija i njihovim sređivanjem nastaje organizirani skup spoznaja o

promatranome sustavu koji nazivamo ZNANJE.

ZNANJE = USUSTAVLJENI SKUP INFORMACIJA

KOMUNIKACIJA – protjecanje podataka i informacija između jedinki ili sustava

4. Temeljni pojmovi i medicinska klasifikacija

MEDICINSKI JEZIK
• specifičan jezik međusobnog sporazumijevanja liječnika i drugih medicinskih djelatnika
• karakteristike:
• složen, zahtjevan i specifičan
• istoznačnost ili sinonimija (npr. otvaranje i pregled leša, obdukcija, autopsija, nekropsija)
• mnogoznačnost ili polisemija (npr. vrat kao dio tijela, kao dio bedrene kosti, kao dio
maternice, kao pojam suženja)

• medicinski jezik se treba normirati za potrebe preciznog komuniciranja, osobito upotrebom

računala
• normiranje jezika postiže se uvođenjem:
• jasnim tumačenjem medicinskih pojmova i izraza
• jasnom podjelom medicinskih pojmova i izraza

4. Temeljni pojmovi i medicinska klasifikacija

KLASIFIKACIJE PODATAKA

MEDICINSKI POJAM (engl. concept)

• zamisao, mišljenje ili stav o nekom entitetu
• shvaćanje i nacrt nekog sustava
• rezultat apstraktnog razmišljanja o tom sustavu
• npr. upalne bolesti pluća (skup simptoma i nalaza kao što su povišena
temperatura, znojenje, ubrzano disanje, kašalj, bol u prsima, leukocitoza)

MEDICINSKI NAZIV (engl. term)

• jezikoslovno predočenje medicinskog pojma
• npr. pneumonija

Odnos entitet – pojam – izraz:

ENTITET >>>>> MEDICINSKI >>>>> MEDICINSKI

POJAM NAZIV
razmišljanje predočavanje
i apstrakcija

Medicinski pojmovi oblikuju medicinsko znanje,

a medicinski nazivi medicinski jezik.

4. Temeljni pojmovi i medicinska klasifikacija

MEDICINSKE KLASIFIKACIJE

Međunarodna klasifikacija bolesti (engl. International Classification of Diseases)

• ICD-10 objavila Svjetska zdravstvena organizacija 1992. godine
• MKB-10 – hrvatski prijevod izvornika punog naziva Međunarodna klasifikacija bolesti
ili srodnih zdravstvenih problema
• ustroj je hijerarhijske klasifikacije; 21 kategorija bolesti pretežno prema etiologiji i
anatomskom sustavu
• slovno-brojčana oznaka; 4 razine, odnosno polja (prvo je slovo, a ostalo su brojevi)

4. Temeljni pojmovi i medicinska klasifikacija

Međunarodna klasifikacija medicinskih postupaka (engl. International Classification of
Procedures in Medicine)
• objavila Svjetska zdravstvena organizacija
• dijagnostički, laboratorijske, preventivni, kirurški i ostali postupci

Sustavna medicinska nomenkltura (SNOMED engl. Systematized Nomenclature of Medicine)

Anatomsko-terapijsko-kemijska klasifikacija lijekova

• oblikuje Svjetska zdravstvena organizacija
• hijerarhijska klasifikacija u 5 razina
• Npr. A 02 B A
• A – pripravci s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (anatomska klasif.)
• 02 – antacidi, pripravci za liječenje ulkusne bolesti i antiflatulansi (terapijsk
• B – pripravci za liječenje peptičkog ulkusa (podterapijska skupina)
• A – antagonisti H2 receptora (kemijsko-terapijska skupina)
• INN – internacionalni nezaštićeni naziv lijeka

Klasifikacija dijagnoza za potrebe sestrinstva

• NANDA (engl. North American Nursing Diagnosis Association)
• http://www.nanda.org/
• Taksonomija s 13 domena, 47 klasa, 216 dijagnoza

4. Temeljni pojmovi i medicinska klasifikacija

 5. Medicinski
MeSH: Medical Subject Headings jezik i
nomenklatura
• osnova za klasificiranje medicinske literature u bazi MEDLINE

• Primjer:
• Hypertension: Persistently high systemic arterial BLOOD PRESSURE. Based on multiple
readings (BLOOD PRESSURE DETERMINATION), hypertension is currently defined as
when SYSTOLIC PRESSURE is consistently greater than 140 mm Hg or when DIASTOLIC
PRESSURE is consistently 90 mm Hg or more

4. Temeljni pojmovi i medicinska klasifikacija

 3. Organizacija
STRUKTURA I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH PODATAKA podataka

PODATAK >> INFORMACIJA >> ZNANJE

• podaci i informacije nisu fiksne kategorije (podatak obradom postaje informacija, ali ta je
informacija podatak koji će novom obradom postati i nova informacija)

Zdravstveni podaci zapisuju se u dva osnovna oblika:

• analogni – kontinuirani, mjereni i prikazani fizikalnom veličinom koja se može
kontinuirano mjeriti (npr. EKG krivulja na papiru, klasične rendgenske slike i sl.)

• digitalni – diskretni, mogu poprimiti isključivo određene vrijednosti (brojčani podaci i

tekstovi) poput anamneze, fotografije, brojčani podaci

5. Organizacija podataka
IZRADA OBRAZACA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA
• na običnom papiru
• upisivanje podataka u obrazac, zatim unos u računalo

• na papiru određene kvalitete i formata, predštampan određenom bojom i pogodan za čitanje optičkim
čitačem
• upisivanje podataka u obrazac određenim sredstvom za pisanje čitanje obrazaca na optičkom
čitaču (izravan unos u računalo

• na zaslonu računala ("elektronički obrazac")

• upisivanje podataka u obrazac preko tipkovnice (izravan unos u računalo)

5. Organizacija podataka
 HIJERARHIJSKE RAZINE U ORGANIZACIJI PODATAKA

ZNAK 🡪 RIJEČ / POLJE 🡪 ZAPIS 🡪 DATOTEKA 🡪 🡪 BAZA PODATAKA 🡪 🡪 BANKA

PODATAKA

ZNAK
• najniža jedinica hijerarhije podataka
• prikazan binarnim alfabetom zove se bit ili binarni znak

bit = binary digit

1 byte = 8 bita

5. Organizacija podataka
RIJEČ
• dva znaka ili skupina znakova, osnovna jedinica slobodnog teksta.

POLJE
• skup znakova s točno određenim položajem u zapisu

ZAPIS
• čine ga sva polja entiteta (uobičajeno je da jedan entitet ima više atributa te za upisivanje podataka o tom
entitetu trebati više polja)

DATOTEKA
• skupina zapisa o pojavnosti istog tipa entiteta

BAZA PODATAKA
• pripadni zapisi različitih entiteta međusobno povezani na određeni način

BANKE PODATAKA
• različite baze podataka povezane nekim događajem

5. Organizacija podataka
 3. Organizacija
podataka

5. Organizacija podataka
 3. Organizacija
Svojstva baza podataka podataka
• mogućnost višestruke i raznorodne upotrebe istih podataka
• stabilnost logičke strukture baze podataka i programske podrške
• jasnoća u organizaciji podataka
• fleksibilno i brzo rješavanje upita
• lako mijenjanje podataka
• efikasno zadovoljavanje informacijskih potreba korisnika
• ispravnost i konzistentnost podataka
• osiguranje podataka (uništenje, oštećenje, ...)
• zaštita podataka (neovlašteno korištenje) fizički i softverski

5. Organizacija podataka
Modeli baze podataka 3. Organizacija
podataka
• Hijerarhijski – stablasta struktura,
polja su grupirana u segmente koji
predstavljaju čvorove, a zapis je
pojedino stablo u hijerarhijskoj
bazi

• Mrežni – fleksibilniji od
hijerarhijskog; dozvoljava
prikazivanje i mrežnih i stablastih
struktura

• Relacijski – relacijska struktura

koja se može primijeniti u svim
aplikacijama – i stabla i mreže tablični prikazi
mogu se transformirati u relacije

5. Organizacija podataka
 ZNANSTVENI PODACI U MEDICINI I ZDRAVSTVU

• zbirke informacija organizirane na način koji omogućava jednostavno i precizno

pretraživanje

• baze bibliografskih podataka - donose podatke o autorima primarnih

publikacija, naslovima, vremenu nastajanja itd. u obliku bibliografskih jedinica

CROSBI http://beta.bib.irb.hr/

CROSBI - cjelovita i sveobuhvatna znanstvena publicistika hrvatskih istraživač, prva verzija

objavljena je 1997. od kada je u funkciji sve do danas (dizajnirala je, izradila, razvija je i održava
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković (sadašnji Centar za znanstvene informacije)

• citatne baze - u svojoj osnovi su također bibliografske, međutim pored samih radova,
obrađuju i popise korištene literature /referenci /citata (daju odgovor na pitanja koji su
radovi najpopularniji, najčitaniji ili najviše citirani unutar nekog znanstvenog područja)

6. Znanstveni podaci u medicini i zdravstvu 58

Web of Science (WoS)

• Internetska platforma u izdanju Clarivate Analytics (bivši Thomson Reuters Intellectual

Property and Science business) putem koje su dostupne citatne baze koje pokrivaju sva
područja znanosti (uključuje članke, zbornike s konferencija, izvještaje, patente i drugo)
• platforma sadrži više od 33.000 indeksiranih časopisa te gotovo milijardu zapisa citiranih
referenci, a uključuje članke, zbornike s konferencija, izvještaje, patente i drugo –
omogućuje sveobuhvatnu pretragu citata – daje pristrup višestrukim bazama

6. Znanstveni podaci u medicini i zdravstvu 59

Science Citation Index Expanded (SCIE)
• Science Citation Index Expanded indeksira više od 8.500 časopisa iz područja prirodnih,
biomedicinskih i tehničkih znanosti
• baza je dio Web of Science Core Collection i može joj se pristupiti putem Web of Science
sučelja

6. Znanstveni podaci u medicini i zdravstvu 60

Current Contents (CC)
• najpoznatija svjetska baza podataka

• pokriva sva područja znanosti preko svojih sedam sekcija: Agriculture, Biology and Environmental
Sciences; Clinical Medicine; Engineering, Technology and Applied Sciences; Life Sciences; Physical,
Chemical and Earth Sciences; Social and Behavioral Sciences; te Arts and Humanities, Medline/PubMed
• izvor informacija iz područja biomedicine, populacijske i reprodukcijske biologije te drugih područja
vezanih uz medicinu i zdravstvenu skrb

Medline
• baza informacija iz područja biomedicine, populacijske i reprodukcijske biologije te drugih područja
vezanih uz medicinu i zdravstvenu skrb

• Medline - najveća bibliografska baza U.S. National Library of Medicine

• sadržaj rada opisan predmetnim odrednicama MeSH (engl. Medical Subject Headings); MeSH rječnik
Nacionalne medicinske knjižnice SAD-a koji sadrži popis predmetnih odrednica kao i njihov raspored
u 16 hijerhijskih struktura

• pretraživanje putem web stranice PubMed (prema autoru, časopisu, ključnoj riječi, MeSH…)

6. Znanstveni podaci u medicini i zdravstvu 61

EMBASE

• biomedicinska baza podataka u proizvodnji kuće Elsevier

• pokriva niz područja kao što su istraživanja lijekova, farmakologija, farmacija, klinička i
eksperimentalna medicina, psihijatrija, forenzička
• pristup bazi se plaća

Scopus

• izravno dostupan hrvatskim ustanovama koje finanacira Ministarstvo znanosti, obrazovanja

i športa

6. Znanstveni podaci u medicini i zdravstvu 62