INFORMATIKA

Informatika je nauna disciplina koja se bavi

istraivanjem naina prikupljanja, obrade,
pohranjivanja i dostavljanja informacija na
koritenje.
Korijen rijei lei u francuskoj kovanici
l informatique nastaloj od rijei
l information = informacija i
l automatique = automatizacija.

U nekim prolim vremenima automatska obrada

podataka se odvijala na drugi nain. Podatci su
se prikupljali, sortirali i analizirali manuelnim
metodima ili pomou mehanikih strojeva za
sortiranje i obradu podataka. Prvo poznato
pomagalo za obavljanje osnovnih aritimetikih
operacija je abacus, za kojeg se pouzdano zna da
je bio u upotrebi barem prije 5 000 godina.

Informatika ima iroko podruje interesovanja

poslovna informatika
telematika
zdravstvena informatika

NCEPTI PODATAKA, INFORMACIJE I ZNANJA

Podatak (lat. datum, data) je
odjeljeni dio informacije, obino
formatiziran na odreen nain u
informacijama. Mogu biti brojevi,
tekst ili kao bitovi.
Poviena tjelesna
temperatura

PODATCI

OBRADA
PODATAKA

Aktuelna epidemija
gripe

Pacijent ima
povienu
temperaturu i
vjerovatno gripu
INFORMACI
JA

NCEPTI PODATAKA, INFORMACIJE I ZNANJA

Informacija je osnovna strukturirana
jedinica kojom manipulira informatika
i sastoji se od podataka ureenih na
odreen nain.

poruka
novost
uzorak
korisna injenica
senzorski ulaz
usmjeren podatak

Poviena tjelesna
temperatura

PODATCI

OBRADA
PODATAKA

Aktuelna epidemija
gripe

Pacijent ima
povienu
temperaturu i
vjerovatno gripu
INFORMACI
JA

CEPTI PODATAKA, INFORMACIJE I ZNANJA

JE predstavlja ureen skup odgovora na pitanja u odreenom

ju rada. Na porast znanja utie sveukupna koliina podataka
macija koje nastaju kako u naunim istraivanjima tako i u
dnevnoj praksi.

Poviena tjelesna
temperatura

PODATCI

OBRADA
PODATAKA

Aktuelna epidemija
gripe

Pacijent ima
povienu
temperaturu i
vjerovatno gripu
INFORMACI
JA

Sistem je skup objekata i njihovih

osobina s jedne strane, i okruenje
tog skupa s druge strane koje slue
za rijeavanje odreenih zadataka.

Informacijski

sistem je organizirani
skup postupaka, metoda, procesa i
sredstava za prikupljanje, uvanje,
obradu, prenos i koritenje
informacija.
hardware,
KOMPONENTE
IS
software,

orgware (organizacija),

lifeware (ljudi),

netware (mrea)

Kombinirajui poetnu definiciju informatike i definiciju

informacijskog sistema moemo dati kompleksniju definiciju
informatike pa rei Informatika je nauka koja posmatra,
prouava i razvija informacione sisteme, istrauje i otkriva njihove
strukture i zakonitosti i razvija efikasne metode primjene.

Kada govorimo o informatici u zdravstvu moemo govoriti o:

Zdravstvenoj informatici
Medicinskoj informatici,
Klinikoj informatici,
Informatici zdravstvene njege,
Informatika korisnika zdravstvenog sistema,
Informatika javnog zdravstva,
Bioinformatika,
Informatika upravljanja zdravstvenom njegom...

ZDRAVSTVENA
INFORMATIKA
Prouavanje prirode i principa
informacija i njihova primjena unutar
svih aspekata zdravstvene njege i
promocije zdravlja

MEDICINSKA
INFORMATIKA
Ukljuuje teoretske i praktine aspekte
informacione obrade i komunikacije, bazirane
na znanju i iskustvu izvedenom iz lijeenja.

KLINIKA
INFORMATIKA
Integracija procesa dizajniranja i
redizajniranja sa informacijskim
znanostima i informacijskom tehnologijom

INFORMATIKA
ZDRAVSTVENE NJEGE
Kombinacija nauke o raunarima, nauke o
informacijama i nauke o zdravstvenoj njezi
projektovana da pomogne upravljanju i
obradi podataka zdravstvene njege.

MEDICINSKA INFORMATIKA KAO

INTERDISCIPLINARNA STRUKA: OPSEG I
GRANICE
Predmet izuavanja medicinske informatike je
dosta irok, i ona crpi znanja iz bazinih
medicinskih nauka i klinike medicine, te teorije i
prakse iz raunarskih i informacijskih nauka.

MULTIDISCIPLINARNOST MEDICINSKE
INFORMATIKE

HISTORIJSKI RAZVOJ MEDICINSKE

INFORMATIKE
Osniva MEDLINE

Herman Hllerith

Hollerithov tabulator

STORIJSKI RAZVOJ MEDICINSKE INFORMATIKE

Prvi period od 1955 do 1965. godine, uglavnom odlikuje
eksperimentiranje. Tada se razvijaju aplikacije koje dovode
do automatizacije medicinskih i zdravstvenih slubi
Drugi period od 1966 do 1975. godine se radi na
intenzivnim aktivnostima na pronalaenju rijeenja za
automatsku obradu podataka. U tom periodu u neke
medicinske aparate se ugrauju raunarski sistemi, uvode se
nove dijagnostike metode i terapijski postupci zasnovani na
mikroprocesorskoj tehnologiji.

TORIJSKI RAZVOJ MEDICINSKE INFORMATIKE

Trei period od 1976 do 1985. godine je znaajan po napredku u
raunarskoj tehnici i njenom pojeftinjenju, to je dovelo do vrlo
intenzivnog razvoja informacijskih sistema na svim nivoima
zdravstvene zatite.
etvrti period od 1986. godien na ovamo karakterizira razvoj
zdravstvenih informacijskih sistema (ZIS eng. HIS), razvijaju se
ekspertni sistemi i vjetaka inteligencija kao snana podrka
medicinskom odluivanju. ZIS-ovi se umreavaju te stvaraju
lokalni, regionalni i internacionalni zdravstveni informacijski
sistemi.
Peti period od 1996. godine naovamo. Nagli razvoj snanih
mikroprocesora i drugih komponenti raunara, savremena
softwerska rijeenja i razvoj telekomunikacija je omoguio isto
tako snaan razvoj medicinske informatike.

ZNAAJ MEDICINSKE INFORMATIKE U

MEDICINI I ZDRAVSTVENOJ ZATITI
Obuzdavanje i kontrola informacija
Poboljanje kvaliteta medicinskog rada
Smanjenje trokova zdravstvene zatite
Osiguranje brze, tane, pouzdane i pravovremene informacije

Hvala za panju!