Professional Documents
Culture Documents
Goran Tomašec - Klasifikacijska Ispitivanja Prema USC
Goran Tomašec - Klasifikacijska Ispitivanja Prema USC
Geomehanika I. Zadaci
Student
Goran Tomašec, 0336054436
Nositelji kolegija
Prof. dr. sc. Božo Soldo
Damir Štuhec, viši predavač
Varaždin, 2023.
1. USC sustav klasificiranja – općenito
USCS (eng. Unified Soil Classification System) klasifikacija je međunarodno prihvaćena i koristi se s
manjim modifikacija u cijelom svijetu. Razvijena je 1952. godine nakon što je ACS (eng. Airfield
Classification System) klasifikacija modificirana i prilagođena. Prema USCS klasifikacija tlo se dijeli
na krupnozrnato, sitnozrnato i visoko organsko tlo. Za klasificiranje tla koriste se i granulometrijski
sastav tla i granice konzistencije. [1] [7]
2.
1
2. Koherentno tlo
Sitnozrna tla - više od 50% mase je od čvrstih čestica veličine praha ili gline, tj. Čestice su manje od
0,06 mm. Sitnozrna tla su nazvana i koheretnim tlima. Klasifikacija se određuje prema Atterbergovim
granicama (plastičnosti) tj. dijagramu plastičnosti i sadržaju organskih tvari.
Oznake u klasifikaciji su: M – prah, C – glina, O – organsko tlo, PT – treset (visokoorgansko tlo)
Karakteristike sitnozrnih tla:
L – niska plastičnost, H – visoka plastičnost [3]
Atterbergove granice:
Fizikalne osobine glina mijenjaju se s promjenom sadržaja vode. Zato se njihovo stanje
definira preko Atterbergovih granica plastičnih stanja, koje je postavio geokemičar Albert Atterberg.
Granice se određuju na temelju jednostavnih ispitivanja u laboratoriju, a korisni su pokazatelji za
pouzdanu klasifikaciju raznih vrsta tla i njihovo raspoređivanje u skupine tla sličnih osnovnih
fizikalno - mehaničkih svojstava. [6]
Slika 2.1. Stanja kroz koje prolazi koherentno tlo s povećanjem vlažnosti
Atterbergove granice: WS – granica stezanja (shrinkage limit)
WP – granica plastičnosti (plasticity limit)
WL – granica tečenja (liquid limit)
WS – vlažnost na prijelazui iz polučvrstog u čvrsto konzistentno stanje,tj. Postignuti volum uzorka se
ne smanjuje daljnjim sušenjem
WP – definirana sadržajem vode na prijelazu iz plastičnog u polučvrsto konzistentno stanje tla
WL – vlažnost na prijelazu iz tekućeg u plastično konzistentno stanje; što su čestice tla sitnije to im
treba više vlažnosti da se postigne određena međusobna pokretljivost, pa je visoka vrijednost granice
tečenja pokazatelj sitnozrnatosti tla
2
Indeks plastičnosti - razlika sadržaja vlage između granice tečenja i granice
plastičnosti
I p=w L −w p (w L−granica tečenja w p− granica plastičnosti)
Veći indeks plastičnosti uzrokuje veću stabilnost koherentnog materijala kod promjene sadržaja vode,
tj. veću žilavost i čvrstoću materijala u suhom stanju. [2]
3
Glavna podjela Grupa simbola Uobičajeni nazivi
Sitnozrna tla (više od polovice materijala s zrnima manjim od 0,06 mm) Neorganski prah i vrlo fini pijesci, kameno brašno,
ML prašinasti i glinoviti pijesci, ili glinovite prašine niske
plastičnosti
4
Primjer: Određivanje granice tečenja – izračun prema podacima dobivenih metodom Casagrande-
ovog aparata.
Oznaka posude 4 7 10 18
Masa posude Mp [g] 24,25 23,20 23,85 22,95
Masa posude i vlažnog uzorka Mp1 [g] 58,65 57,95 57,15 56,45
Masa posude i suhog uzorka Mp2 [g] 45,04 46,21 47,47 47,40
Masa vode Mw = Mp1 – Mp2 [g] 13,61 11,74 9,68 9,05
Masa suhog uzorka Md = Mp2 – Mp [g] 20,79 23,01 23,62 24,45
Tablica
Vlažnost 2.2. Izračun vlažnosti prema podacima
w = (Mw/Md)100 [%] Casagrande-ovog
65,46 aparata
51,01 (tablica40,99 37,00
dobivena
Broj na vježbama u laboratoriju)
udaraca N 5 15 30 40
5
Primjer: Određivanje granice plastičnosti – valjanje materijala
Oznaka posude 30 35
Masa posude Mp[g] 33,14 33,52
Masa posude i vlažnog uzorka Mp1 [g] 39,16 39,70
Masa posude i suhog uzorka Mp2[g] 38,24 38,74
Masa vode Mw = Mp1 – Mp2 [g] 0,92 0,96
Masa suhog uzorka Md = Mp2 – Mp [g] 5,10 5,22
Vlažnost w = (Mw/Md)100 [%] 18,04 18,39
Vlažnost(srednja) [%] 18,22
6
3. Nekoherentno tlo
Krupnozrna tla - više od 50% mase je od čvrstih čestica veličine šljunka ili pijeska, tj. čestice su
veće od 0,06 mm. To su uglavnom sipka tla i također su nazvana nekoherentim tlima. Klasifikacija se
temelji na veličini zrna tj. granulometrijskim sastavom.
Oznake u klasifikaciji su: G – šljunak, S – pijesak
Kada krupnozrno tlo sadrži 5-12% sitnih čestica, označava se dvojnim oznakama:
ŠLJUNAK:
GW-GM ili GP-GM – dobro(W) ili slabo(P) graduirani šljunak s prahom
GW-GC ili GP-GC – dobro(W) ili slabo(P) graduirani šljunak s glinom
PIJESAK:
SW-SM ili SP-SM – dobro(W) ili slabo(P) graduirani pijesak s prahom
SW-SC ili SP-SC – dobro(W) ili slabo(P) graduirani pijesak s glinom [3]
Granulometrijski sastav nekog tla za čestice veće od 0,06 mm određuje se sijanjem, suhim ili mokrim,
na nizu sita normiranih veličina otvora, te vaganjem ostatka na svakom situ. Za čestice manje od 0,06
mm granulometrijski se sastav određuje areometriranjem. [3]
7
D10 - efektivna veličina zrna, predstavlja najveće zrno od kojeg je 10 % materijala u
uzorku manje od ove veličine
8
D30 i D60 - karakteristični promjeri zrna, dobiju se tako da se u granulometrijskom
dijagramu povuče horizontala na odgovarajućim postocima i očitaju odgovarajuće
vrijednosti promjera
9
D 60
Cu - koeficijent jednoličnosti: C U=
D10
Cu > 4 → dobro graduiran šljunak, Cu > 6 → dobro graduiran pijesak [7]
10
2
( D30 )
Cc - koeficijent zakrivljenosti: C C=
D10 ⋅ D60
11
Cc = vrijednosti od 1 do 3 za dobro graduiran materijal [7]
12
Areometriranje - metoda određivanje granulometrijskog sastava tla za materijal koji sadrži prah ili
glinu.
Opis postupka areometriranja:
13
Veličina i postotak pojedinih frakcija određuje se mjerenjem gustoće u određenim vremenskim
intervalima primjenjujući Stockesov zakon, kojim se definira brzina padanja čestica u mirnoj tekućini
koja je veća što su čestice krupnije. Iz uzorka se postupkom mokrog sijanja izdvoje čestice veće od
0,2 mm. Čestice manje od 0,2 mm dispergiraju se u destiliranoj vodi i idu na areometriranje.
Suspenzija se stavlja u menzuru od 1000 ML, prethodno se dodaje antikoagulans kako bi se poništili
električni naboji čestica tla, homogenizira se i mjeri se promjena gustoće areometrom. [5]
14
Slika 3.2. Areometar
15
Grupa Uobičajeni nazivi Klasifikacijski kriterij za
Glavna podjela
simbola krupnozrna tla
Dobro graduirani šljunci, Cu=D60/D10 > 4
Mješavina šljunka i
GP pijeska,
Malo ili ništa sitnih
čestica
Prašinasti šljunci, Atterbergove Poviše A-linije
česticama (znatna količina
Šljunoviti pijesci,
SW Cc=1< D302/(D10 x D60)< 3
Malo ili ništa sitnih
sitnih čestica)
čestica
Slabo graduirani pijesci, Sve gradacije koje ne
frakcija s zrnima manjim od 2 mm)
Pijesak (više od polovice krupnih
Ip<4 4<Ip<7 su
Atterbergove granični
Glinoviti pijesci, granice iznad slučajevi koji
SC Mješavina pijeska i A-linije ili zahtjevaju
praha Ip>7 uporabu dvojnih
simbola
16
17
4. Određivanje granulometrijskog sastava – metoda suhog prosijavanja
Sijanje je postupak kojim se u uzorku tla određuju udjeli čestica šljunka i pijeska. Sita su
poredana od najvećeg prema najmanje, standardiziranih veličina otvora 63.5, 31.5,
16, 8, 4, 2, 1, 0.5, 0.355, 0.125 i 0.063 mm. Samo sijanje se može vršiti ručno ili strojno pomoću
treskalice. Nekoherentno tlo bez sitnih čestica sije se metodom suhog prosijavanja, dok je tlo
sa sitnim česticama treba isprati: metoda mokrog postupka i time ukloniti čestice manje od
0,063 mm. Nakon što se isprani uzorak osuši, ispituje se sijanjem jednako kao metodom
suhog postupka. [7]
Postupak ispitivanja:
- Odabranu količinu materijala sušimo i važemo te dobivamo ukupnu masu uzorka M (g) koja - će se
sijati.
- Svako sito se pojedino važe i zapisuju se njigove mase.
- Sita se poslože po redu od najvećeg prema najmanjem.
- Ispod posljednjeg sita se stavlja posuda bez otvora tako zvano dno.
- Uzorak se stavlja u prvo sito tj. u sito sa najvećim otvorima, te se pokrije poklopcem.
- Pripremljena sita ručno ili strojno „tresemo“ tako dugo dok sav materijal ne prođe kroz sva sita.
- Nakon sijanja, uzimamo ostatke na sitima te ih pojedino važemo i zapisujemo mase (zapisana masa
= masa materijala + masa sita)
- U pripremljene formulare zapišemo dobivene rezultate te uz potrebne formule izračunamo podatke
za izradu granulometrijske krivulje.
- Kada usporedimo ukupnu masu dobivenu proračunom sa početnom, ako je razlika do 1% postupak
je gotov, inače postupak treba ponoviti.
- Ako je na dnu ostalo više od 5% materijaal od ukupne količine na njemu se provodi areometriranje.
[8]
18
Oznaka posude Masa suhog uzorka (Md) [g]
45 1000
Masa posude (Mp) [g] Masa suhog ispranog uzorka (Mi) [g]
530 985
Masa posude i vlažnog uzorka (Mp1) Najveće zrno [mm]
1650 58 x 58
[g]
Masa posude i suhog uzorka (Mp2) [g] Izračun:
1530 W =( ( M −M ) /(M −M )) *100 [%]
P P1 P
2 P 2 ❑
19
Tablica 4.3. Granulometrijski dijagram
D60 15 D60
C u= = =15
D10 1
; C u=
D10
>4
2
( D30 ) ( 3 )2
C C =¿ = =0 , 6 ; ne zadovoljava 1< Cc <3
( D10 ⋅ D60 ) ( 1⋅15 )
Zbog kriterija Cu i Cc, klasifikacija je: GP odnosno slabo graduirani šljunak.
Tlo ima više od polovice krupnih frakcija s zrnima većim od 2 mm tj. Tlo je mješavina šljunka i
pijeska. [2]
20
Literatura
[1] https://www.hgd-cgs.hr/wp-content/uploads/2015/02/HGD_Klasifikacija-tla_Final.ppt
(pristupljeno 3.1.2023.)
[2] E. Nonveiller: Mehanika tla i temeljenje gradevina, Školska knjiga, Zagreb, 1979.
[3] https://nastava.tvz.hr/zlatovic/knjiga/3.pdf , S. Zlatović: Uvod u mehaniku tla, Tehničko
veleučilište, Zagreb, 2006. (pristupljeno 3.1.2023.)
[4] https://repozitorij.gfv.unizg.hr/islandora/object/gfv%3A221/datastream/PDF/view (pristupljeno
4.1.2023.)
[5] https://repozitorij.gfv.unizg.hr/islandora/object/gfv%3A222/datastream/PDF/view (pristupljeno
4.1.2023.)
21