Odjel za graditeljstvo

Seminarski rad iz kolegija Geomehanika I. – laboratorijske vježbe

Ak. god. 2022./2023 .

Klasifikacijska ispitivanja
s klasifikacijom tla prema USC sustavu

Student
Goran Tomašec, 0336054436
Nositelji kolegija
Prof.dr.sc. Božo Soldo
Damir Štuhec, viši predavač
 Varaždin, siječanj, 2023.
1. USC sustav klasificiranja – općenito
USCS (eng. Unified Soil Classification System) klasifikacija je međunarodno prihvaćena i koristi se s
manjim modifikacija u cijelom svijetu. Razvijena je 1952. godine nakon što je ACS (eng. Airfield
Classification System) klasifikacija modificirana i prilagođena. Prema USCS klasifikacija tlo se dijeli
na krupnozrnato, sitnozrnato i visoko organsko tlo. Za klasificiranje tla koriste se i granulometrijski
sastav tla i granice konzistencije. [1] [7]

2.

1
 2. Koherentno tlo
Sitnozrna tla - više od 50% mase je od čvrstih čestica veličine praha ili gline, tj. Čestice su manje od
0,06 mm. Sitnozrna tla su nazvana i koheretnim tlima. Klasifikacija se određuje prema Atterbergovim
granicama (plastičnosti) tj. dijagramu plastičnosti i sadržaju organskih tvari.
Oznake u klasifikaciji su: M – prah, C – glina, O – organsko tlo, PT – treset (visokoorgansko tlo)
Karakteristike sitnozrnih tla:
L – niska plastičnost, H – visoka plastičnost [3]

Atterbergove granice:
Fizikalne osobine glina mijenjaju se s promjenom sadržaja vode. Zato se njihovo stanje
definira preko Atterbergovih granica plastičnih stanja, koje je postavio geokemičar Albert Atterberg.
Granice se određuju na temelju jednostavnih ispitivanja u laboratoriju, a korisni su pokazatelji za
pouzdanu klasifikaciju raznih vrsta tla i njihovo raspoređivanje u skupine tla sličnih osnovnih
fizikalno - mehaničkih svojstava.  [6]

Slika 2.1. Stanja kroz koje prolazi koherentno tlo s povećanjem vlažnosti
Atterbergove granice: WS – granica stezanja (shrinkage limit)
WP – granica plastičnosti (plasticity limit)
WL – granica tečenja (liquid limit)
WS – vlažnost na prijelazu iz polučvrstog u čvrsto konzistentno stanje,tj. Postignuti volum uzorka se
ne smanjuje daljnjim sušenjem
WP – definirana sadržajem vode na prijelazu iz plastičnog u polučvrsto konzistentno stanje tla
WL – vlažnost na prijelazu iz tekućeg u plastično konzistentno stanje; što su čestice tla sitnije to im
treba više vlažnosti da se postigne određena međusobna pokretljivost, pa je visoka vrijednost granice
tečenja pokazatelj sitnozrnatosti tla

Poznavanjem spomenutih granica koherentan materijal možemo klasificirati u određene skupine

prema plastičnosti. Za klasificiranje materijala prema plastičnosti, potrebno je odrediti indeks
plastičnosti, indeks konzistencije te (indeks tečenja – u praksi se ne koristi često). [7]

2
 Indeks plastičnosti - razlika sadržaja vlage između granice tečenja i granice plastičnosti 
  I p=w L −w p (w L−granica tečenja w p− granica plastičnosti )
Veći indeks plastičnosti uzrokuje veću stabilnost koherentnog materijala kod promjene sadržaja vode,
tj. veću žilavost i čvrstoću materijala u suhom stanju. [2]

indeks konzistencije – određivanje stanja konzistencije koherentnog tla

w L −w
I C= (w L −granicatečenja w−vlažnost Ip−indeks plastičnosti )
Ip
Ako je Ic = 0, tada je materijal u konzistentnom stanju na granici tečenja, a kada je I c = 1 tada je u
konzistentnom stanju na granici plastičnosti. [2]

Slika 2.2. Dijagram plastičnosti, prema USCS klasifikaciji [3]

3
 Glavna podjela Grupa simbola Uobičajeni nazivi

Neorganski prah i vrlo fini pijesci, kameno brašno,

Sitnozrna tla (više od polovice materijala s zrnima manjim od 0,06 mm)

ML prašinasti i glinoviti pijesci, ili glinovite prašine niske

plastičnosti

Neorganske gline niske do srednja plastičnosti,

Prašina i glina
šljunkovite gline, pjeskovite gline, muljevite gline,
CL
(granica tečenja < 50) mršave gline

Organski prah i organske prašinaste gline niske

OL plastičnosti

Neorganski prah, tinjčasti i dijatomejski materijali

MH

Neorganske gline visoke plastičnosti, masna glina

Prašina i glina CH
(granica tečenja > 50)
Organske gline srednje do visoke plastičnosti,
OH organski prah

Tablica 2.1. USCS klasifikacija sitnozrnih tla (tablica dobivena na vježbama u

laboratoriju)
Visoko organska tla Pt Treset i druga visoko organska tla

4
 Primjer: Određivanje granice tečenja – izračun prema podacima dobivenih metodom Casagrande-
ovog aparata.

Oznaka posude 4 7 10 18
Masa posude Mp [g] 24,25 23,20 23,85 22,95
Masa posude i vlažnog uzorka Mp1 [g] 58,65 57,95 57,15 56,45
Masa posude i suhog uzorka Mp2 [g] 45,04 46,21 47,47 47,40
Masa vode Mw = Mp1 – Mp2 [g] 13,61 11,74 9,68 9,05
Tablica
Masa 2.2. uzorka
suhog Podaci i izračun
Md vlažnosti,
= Mp2 – Mpmetoda
[g] Casagrande-ov
20,79 aparat(tablica
23,01 dobivena
23,62 na vježbama
24,45 u
Tablica
Vlažnost 2.2. Izračun vlažnosti prema podacima
w = (Mw/Md)100 [%] Casagrande-ovog
65,46 aparata
51,01 (tablica40,99 37,00
laboratoriju)
dobivena
Broj na vježbama u laboratoriju)
udaraca N 5 15 30 40

Dijagram 2.1. Dijagram granice tečenja (dijagram dobivena na vježbama u

laboratoriju)

Primjer: Određivanje granice plastičnosti – valjanje materijala

5
 Oznaka posude 30 35
Masa posude Mp[g] 33,14 33,52
Masa posude i vlažnog uzorka Mp1 [g] 39,16 39,70
Masa posude i suhog uzorka Mp2[g] 38,24 38,74
Masa vode Mw = Mp1 – Mp2 [g] 0,92 0,96
Masa suhog uzorka Md = Mp2 – Mp [g] 5,10 5,22
Vlažnost w = (Mw/Md)100 [%] 18,04 18,39
Vlažnost(srednja) [%] 18,22

Tablica 2.3. Izračun vlažnosti – valjanje (tablica dobivena na vježbama u laboratoriju)

Klasifikacija koherentnog tla prema dijagramu plastičnosti:

Vlažnost (w) [%] Indeks plastičnosti
24,42 24,78
Ip= wL - wP [%]
Granica tečenja (wL) [%] Indeks konzistencije
43 0,75
Ic = (wL - w)/Ip [%]
Granica plastičnosti (wP) [%] Klasifikacija (USCS) CL (određeno prema točci
18,22
(Određeno prema slici 2.2) u dijagramu plastičnosti)

Tablica 2.4. Klasifikacija materijala prema USCS klasifikaciji i dijagramu plastičnosti[slika 2.2] (tablica
dobivena na vježbama u laboratoriju)

Točka određena prema

podacima dobivenim u
tablici 2.4

(Slika 2.2. Dijagram plastičnosti, prema USCS klasifikaciji [3])

Konzistentna stanja tla pomoću indeksa konzistencije dijele se na:

6
Tekuće konzistentno stanje Ic < 0
Vrlo meko plastično konzistentno stanje stanje Ic = 0 - 0,25
Meko plastično konzistentno stanje stanje Ic = 0,25 – 0,50
Srednje plastično konzistentno stanje Ic = 0,50 – 0,75
Kruto plastično konzistentno stanje Ic = 0,75 - 1
Prema podacima u tablici 2.4. konzistencija tla bi se klasificirala kao kruto plastična. [6]

3. Nekoherentno tlo

7
 Krupnozrna tla - više od 50% mase je od čvrstih čestica veličine šljunka ili pijeska, tj. čestice su
veće od 0,06 mm. To su uglavnom sipka tla i također su nazvana nekoherentim tlima. Klasifikacija se
temelji na veličini zrna tj. granulometrijskim sastavom.
Oznake u klasifikaciji su: G – šljunak, S – pijesak

Karakteristike glavne grupe kod krupnozrnih tla:

W – dobro graduirani pijesak ili šljunak, P – slabo graduirani pijesak ili šljunak
M – prašinasti pijesak ili šljunak, C – glinoviti pijesak ili šljunak

Kada krupnozrno tlo sadrži 5-12% sitnih čestica, označava se dvojnim oznakama:
ŠLJUNAK:
GW-GM ili GP-GM – dobro(W) ili slabo(P) graduirani šljunak s prahom
GW-GC ili GP-GC – dobro(W) ili slabo(P) graduirani šljunak s glinom
PIJESAK:
SW-SM ili SP-SM – dobro(W) ili slabo(P) graduirani pijesak s prahom
SW-SC ili SP-SC – dobro(W) ili slabo(P) graduirani pijesak s glinom [3]

Granulometrijski sastav nekog tla za čestice veće od 0,06 mm određuje se sijanjem, suhim ili mokrim,
na nizu sita normiranih veličina otvora, te vaganjem ostatka na svakom situ. Za čestice manje od 0,06
mm granulometrijski se sastav određuje areometriranjem.   [3]

Slika 3.3. Granulometrijski dijagram sa četiri granulometrijske krivulje i odgovarajućim oznakama

[3]
Osim oblika granulometrijske krivulje, za opis krupnozrnatog materijala upotrebljavaju se i
sljedeći pokazatelji :
D10 - efektivna veličina zrna, predstavlja najveće zrno od kojeg je 10 % materijala u
uzorku manje od ove veličine  

8
 D30 i D60 - karakteristični promjeri zrna, dobiju se tako da se u granulometrijskom
dijagramu povuče horizontala na odgovarajućim postocima i očitaju odgovarajuće
vrijednosti promjera
D 60
Cu - koeficijent jednoličnosti: CU=
D 10
Cu > 4 → dobro graduiran šljunak, Cu > 6 → dobro graduiran pijesak [7]

Cc - koeficijent zakrivljenosti:
( D30 )
C C=
D10 ⋅ D60
Cc = vrijednosti od 1 do 3 za dobro graduiran materijal [7]

Određivanje granulometrijskog sastava za čestice manje od 0,06 mm:

Areometriranje - metoda određivanje granulometrijskog sastava tla za materijal koji sadrži prah ili
glinu.
Opis postupka areometriranja:
Veličina i postotak pojedinih frakcija određuje se mjerenjem gustoće u određenim vremenskim
intervalima primjenjujući Stockesov zakon, kojim se definira brzina padanja čestica u mirnoj tekućini
koja je veća što su čestice krupnije. Iz uzorka se postupkom mokrog sijanja izdvoje čestice veće od
0,2 mm. Čestice manje od 0,2 mm dispergiraju se u destiliranoj vodi i idu na areometriranje.
Suspenzija se stavlja u menzuru od 1000 ML, prethodno se dodaje antikoagulans kako bi se poništili
električni naboji čestica tla, homogenizira se i mjeri se promjena gustoće areometrom. [5]

Slika 3.2. Areometar

Slika 3.1. areometar u suspenziji (zbog napetosti vode uzima se manja

vrijednost pri očitavanju te se u izračunu dodaje ispravak C1 koji je 9
posebno izračunan za svaki areometar)
 Grupa Uobičajeni nazivi Klasifikacijski kriterij za
Glavna podjela
simbola krupnozrna tla
Dobro graduirani šljunci, Cu=D60/D10 > 4
Mješavina šljunka i
Čisti šljunak (malo ili ništa sitnih
Cc=1< D302/(D10 x D60)< 3
GW pijeska,
Malo ili ništa sitnih
Krupnozrna tla (više od polovice materijala s zrnima većim od 0,06 mm)

čestica
čestica)

Slabo graduirani šljunci, Sve gradacije koje ne

frakcija s zrnima većim od 2 mm)
Šljunak (više od polovicekrupnih

Mješavina šljunka i zadovoljavaju kriterije za GW

GP pijeska,
Malo ili ništa sitnih
čestica
Prašinasti šljunci, Atterbergove Poviše A-linije
česticama (znatna količina

GM d/u Mješavina šljunka, granice ispod sa 4<Ip<7 su

pijeska i praha A-linije ili Ip<4 granični
Šljunak sa sitnim

sitnijih čestica)

Atterbergove slučajevi koji

Glinoviti šljunci, granice iznad zahtjevaju
GC Mješavina šljunka, A-linije ili Ip>7 upotrebu
pijeska i mulja dvojnih
simbola
Dobro graduirani pijesci, Cu=D60/D10 > 6
Čisti pijesak (malo ili ništa

Šljunoviti pijesci,
SW Cc=1< D302/(D10 x D60)< 3
frakcija s zrnima manjim od 2 mm)

Malo ili ništa sitnih

Pijesak (više od polovice krupnih

sitnih čestica)

čestica
Slabo graduirani pijesci, Sve gradacije koje ne
Šljunoviti pijesci, zadovoljavaju kriterije za SW
SP
Malo ili ništa sitnih
čestica
SM d/u Prašinasti pijesci, Atterbergove Iscrtane granice
Pijesak sa

Mješavina pijeska i granica ispod u zoni

sitnim

praha A-linije ili vrijednosti s

Ip<4 4<Ip<7 su

10
 Atterbergove granični

česticama (znatna
količina sitnijih
Glinoviti pijesci, granice iznad slučajevi koji

čestica)
SC Mješavina pijeska i A-linije ili zahtjevaju
praha Ip>7 uporabu dvojnih
simbola

11
4. Određivanje granulometrijskog sastava – metoda suhog prosijavanja
Sijanje je postupak kojim se u uzorku tla određuju udjeli čestica šljunka i pijeska. Sita su
poredana od najvećeg prema najmanje, standardiziranih veličina otvora 63.5, 31.5,
16, 8, 4, 2, 1, 0.5, 0.355, 0.125 i 0.063 mm. Samo sijanje se može vršiti ručno ili strojno pomoću
treskalice. Nekoherentno tlo bez sitnih čestica sije se metodom suhog prosijavanja, dok je tlo
sa sitnim česticama treba isprati: metoda mokrog postupka i time ukloniti čestice manje od
0,063 mm. Nakon što se isprani uzorak osuši, ispituje se sijanjem jednako kao metodom
suhog postupka. [7]
Postupak ispitivanja:
- Odabranu količinu materijala sušimo i važemo te dobivamo ukupnu masu uzorka M (g) koja - će se
sijati.
- Svako sito se pojedino važe i zapisuju se njigove mase.
- Sita se poslože po redu od najvećeg prema najmanjem.
- Ispod posljednjeg sita se stavlja posuda bez otvora tako zvano dno.
- Uzorak se stavlja u prvo sito tj. u sito sa najvećim otvorima, te se pokrije poklopcem.
- Pripremljena sita ručno ili strojno „tresemo“ tako dugo dok sav materijal ne prođe kroz sva sita.
- Nakon sijanja, uzimamo ostatke na sitima te ih pojedino važemo i zapisujemo mase (zapisana masa
= masa materijala + masa sita)
- U pripremljene formulare zapišemo dobivene rezultate te uz potrebne formule izračunamo podatke
za izradu granulometrijske krivulje.
- Kada usporedimo ukupnu masu dobivenu proračunom sa početnom, ako je razlika do 1% postupak
je gotov, inače postupak treba ponoviti.
- Ako je na dnu ostalo više od 5% materijala od ukupne količine na njemu se provodi areometriranje.
[8]

12
Slika 4.1. Sita za postupak sijanja Slika 4.1. Sita u treskalici za strojno provođenje sijanja

13
Oznaka posude Masa suhog uzorka (Md) [g]
45 1000
Masa posude (Mp) [g] Masa suhog ispranog uzorka (Mi) [g]
530 985
Masa posude i vlažnog uzorka (Mp1) Najveće zrno [mm]
1650 58 x 58
[g]
Masa posude i suhog uzorka (Mp2) [g] Izračun:
1530 W =( ( M −M ) /(M −M )) *100 [%]
P P1 P2 P 2

Masa posude i suhog uzorka nakon M d =M p2−M p [ g]

ispiranja (Mp3) [g] 1515 M i=M p 3−M p [g] F=100−Σp

Tablica 4.1. Oznake, proračun Masa Sadržaj

i podaci izračunati prije sijanja (podaci i tablica Sadržaj
Otvor Masa sita i Masa sita uzorka pojedine Promjer zrna frakcije u
dobiveni
sita [mm] na vježbama
uzorka [g] u[g]
laboratoriju)
ostalog na frakcije zrna p D [mm] ukupnoj masi
situ [g] [%] uzorka F [%]
P=(Mu/
M1 M2 Mu=M1-M2
Md)*100
60,0 - - - - 58 100
40,0 160 125 40 4 40 96
20,0 235 125 110 11 20 85
10,0 320 120 200 20 10 65
5,0 370 120 250 25 5 40
2,0 315 115 200 20 2 20
1,0 210 110 100 10 1 10
0,5 160 110 50 5 0,5 5
0,2 120 100 20 2 0,2 3
0,1 110 100 10 1 0,1 2
0,06 105 100 5 0,5 0,06 1,5
DNO 120,1 120 0,1 0,01 >0,06 1,49
Isprane čestice tla (Md - Mi) [g]
Σ=¿ 985 98,5

Tablica 4.2. Izračun potreban za izradu granulometrijskog dijagrama (podaci i

tablica dobiveni na vježbama u laboratoriju)

14
 Tablica 4.3. Granulometrijski dijagram

D 60 15 D 60
C u= = =15
D 10 1
; C u=
D 10
>4

2
( D30 ) ( 3 )2
C C =¿ = =0,6 ; ne zadovoljava 1< Cc <3
( D10 ⋅ D60 ) ( 1⋅ 15 )
Zbog kriterija Cu i Cc, klasifikacija je: GP odnosno slabo graduirani šljunak.
Tlo ima više od polovice krupnih frakcija s zrnima većim od 2 mm tj. Tlo je mješavina šljunka i
pijeska. [2]

15
Literatura

[1] https://www.hgd-cgs.hr/wp-content/uploads/2015/02/HGD_Klasifikacija-tla_Final.ppt
(pristupljeno 3.1.2023.)
[2] E. Nonveiller: Mehanika tla i temeljenje gradevina, Školska knjiga, Zagreb, 1979.

[3] https://nastava.tvz.hr/zlatovic/knjiga/3.pdf , S. Zlatović: Uvod u mehaniku tla, Tehničko

veleučilište, Zagreb, 2006. (pristupljeno 3.1.2023.)
[4] https://repozitorij.gfv.unizg.hr/islandora/object/gfv%3A221/datastream/PDF/view (pristupljeno
4.1.2023.)
[5] https://repozitorij.gfv.unizg.hr/islandora/object/gfv%3A222/datastream/PDF/view (pristupljeno
4.1.2023.)

[6] https://pdfslide.tips/documents/geotehnika.html (pristupljeno 5.1.2023.)

[7] https://vdocuments.mx/mehanika-tla-i-temeljenje.html (pristupljeno 5.1.2023.)
[8] http://geotehnika.weebly.com/uploads/7/3/0/4/7304689/geolab_2.predavanje.pdf
(pristupljeno 6.1.2023.)

16