Professional Documents
Culture Documents
Goran Tomašec - Klasifikacijska Ispitivanja Prema USCS
Goran Tomašec - Klasifikacijska Ispitivanja Prema USCS
Klasifikacijska ispitivanja
s klasifikacijom tla prema USC sustavu
Student
Goran Tomašec, 0336054436
Nositelji kolegija
Prof.dr.sc. Božo Soldo
Damir Štuhec, viši predavač
1
2. Koherentno tlo
Sitnozrna tla - više od 50% mase je od čvrstih čestica veličine praha ili gline, tj. Čestice su manje od
0,06 mm. Sitnozrna tla su nazvana i koheretnim tlima. Klasifikacija se određuje prema Atterbergovim
granicama (plastičnosti) tj. dijagramu plastičnosti i sadržaju organskih tvari.
Oznake u klasifikaciji su: M – prah, C – glina, O – organsko tlo, PT – treset (visokoorgansko tlo)
Karakteristike sitnozrnih tla:
L – niska plastičnost, H – visoka plastičnost [3]
Atterbergove granice:
Fizikalne osobine glina mijenjaju se s promjenom sadržaja vode. Zato se njihovo stanje
definira preko Atterbergovih granica plastičnih stanja, koje je postavio geokemičar Albert Atterberg.
Granice se određuju na temelju jednostavnih ispitivanja u laboratoriju, a korisni su pokazatelji za
pouzdanu klasifikaciju raznih vrsta tla i njihovo raspoređivanje u skupine tla sličnih osnovnih
fizikalno - mehaničkih svojstava. [6]
Slika 2.1. Stanja kroz koje prolazi koherentno tlo s povećanjem vlažnosti
Atterbergove granice: WS – granica stezanja (shrinkage limit)
WP – granica plastičnosti (plasticity limit)
WL – granica tečenja (liquid limit)
WS – vlažnost na prijelazu iz polučvrstog u čvrsto konzistentno stanje,tj. Postignuti volum uzorka se
ne smanjuje daljnjim sušenjem
WP – definirana sadržajem vode na prijelazu iz plastičnog u polučvrsto konzistentno stanje tla
WL – vlažnost na prijelazu iz tekućeg u plastično konzistentno stanje; što su čestice tla sitnije to im
treba više vlažnosti da se postigne određena međusobna pokretljivost, pa je visoka vrijednost granice
tečenja pokazatelj sitnozrnatosti tla
2
Indeks plastičnosti - razlika sadržaja vlage između granice tečenja i granice plastičnosti
3
Glavna podjela Grupa simbola Uobičajeni nazivi
4
Primjer: Određivanje granice tečenja – izračun prema podacima dobivenih metodom Casagrande-
ovog aparata.
Oznaka posude 4 7 10 18
Masa posude Mp [g] 24,25 23,20 23,85 22,95
Masa posude i vlažnog uzorka Mp1 [g] 58,65 57,95 57,15 56,45
Masa posude i suhog uzorka Mp2 [g] 45,04 46,21 47,47 47,40
Masa vode Mw = Mp1 – Mp2 [g] 13,61 11,74 9,68 9,05
Masa suhog uzorka Md = Mp2 – Mp [g] 20,79 23,01 23,62 24,45
Vlažnost w = (Mw/Md)100 [%] 65,46 51,01 40,99 37,00
Broj udaraca N 5 15 30 40
Tablica 2.2. Podaci i izračun vlažnosti, metoda Casagrande-ov aparat(tablica dobivena na vježbama u
laboratoriju)
5
Primjer: Određivanje granice plastičnosti – valjanje materijala
Oznaka posude 30 35
Masa posude Mp[g] 33,14 33,52
Masa posude i vlažnog uzorka Mp1 [g] 39,16 39,70
Masa posude i suhog uzorka Mp2[g] 38,24 38,74
Masa vode Mw = Mp1 – Mp2 [g] 0,92 0,96
Masa suhog uzorka Md = Mp2 – Mp [g] 5,10 5,22
Vlažnost w = (Mw/Md)100 [%] 18,04 18,39
Vlažnost(srednja) [%] 18,22
Tablica 2.4. Klasifikacija materijala prema USCS klasifikaciji i dijagramu plastičnosti[slika 2.2] (tablica
dobivena na vježbama u laboratoriju)
6
Konzistentna stanja tla pomoću indeksa konzistencije dijele se na:
Tekuće konzistentno stanje Ic < 0
Vrlo meko plastično konzistentno stanje stanje Ic = 0 - 0,25
Meko plastično konzistentno stanje stanje Ic = 0,25 – 0,50
Srednje plastično konzistentno stanje Ic = 0,50 – 0,75
Kruto plastično konzistentno stanje Ic = 0,75 - 1
Prema podacima u tablici 2.4. konzistencija tla bi se klasificirala kao kruto plastična. [6]
7
3. Nekoherentno tlo
Krupnozrna tla - više od 50% mase je od čvrstih čestica veličine šljunka ili pijeska, tj. čestice su
veće od 0,06 mm. To su uglavnom sipka tla i također su nazvana nekoherentim tlima. Klasifikacija se
temelji na veličini zrna tj. granulometrijskim sastavom.
Oznake u klasifikaciji su: G – šljunak, S – pijesak
Kada krupnozrno tlo sadrži 5-12% sitnih čestica, označava se dvojnim oznakama:
ŠLJUNAK:
GW-GM ili GP-GM – dobro(W) ili slabo(P) graduirani šljunak s prahom
GW-GC ili GP-GC – dobro(W) ili slabo(P) graduirani šljunak s glinom
PIJESAK:
SW-SM ili SP-SM – dobro(W) ili slabo(P) graduirani pijesak s prahom
SW-SC ili SP-SC – dobro(W) ili slabo(P) graduirani pijesak s glinom [3]
Granulometrijski sastav nekog tla za čestice veće od 0,06 mm određuje se sijanjem, suhim ili mokrim,
na nizu sita normiranih veličina otvora, te vaganjem ostatka na svakom situ. Za čestice manje od 0,06
mm granulometrijski se sastav određuje areometriranjem. [3]
Slika 3.3. Granulometrijski dijagram sa četiri granulometrijske krivulje i odgovarajućim oznakama [3]
8
D10 - efektivna veličina zrna, predstavlja najveće zrno od kojeg je 10 % materijala u
uzorku manje od ove veličine
(𝑫𝟑𝟎 )𝟐
Cc - koeficijent zakrivljenosti: 𝑪𝑪 =
𝑫𝟏𝟎 ⋅𝑫𝟔𝟎
GP pijeska,
Malo ili ništa sitnih
čestica
Prašinasti šljunci, Atterbergove Poviše A-linije
česticama (znatna količina
Šljunoviti pijesci,
SW Cc=1< D302/(D10 x D60)< 3
Malo ili ništa sitnih
sitnih čestica)
čestica
Slabo graduirani pijesci, Sve gradacije koje ne
frakcija s zrnima manjim od 2 mm)
Pijesak (više od polovice krupnih
Ip<4 4<Ip<7 su
Atterbergove granični
Glinoviti pijesci, granice iznad slučajevi koji
SC Mješavina pijeska i A-linije ili zahtjevaju
praha Ip>7 uporabu dvojnih
simbola
11
Slika 4.1. Sita za postupak sijanja Slika 4.1. Sita u treskalici za strojno provođenje sijanja
12
Oznaka posude Masa suhog uzorka (Md) [g]
45 1000
Masa posude (Mp) [g] Masa suhog ispranog uzorka (Mi) [g]
530 985
Masa posude i vlažnog uzorka (Mp1) Najveće zrno [mm]
1650 58 x 58
[g]
Masa posude i suhog uzorka (Mp2) [g] Izračun:
1530 𝑾 = ((𝑴 − 𝑴 )/(𝑴 − 𝑴 ))*100 [%]
𝑷𝟏 𝑷𝟐 𝑷𝟐 𝑷
𝑴𝒅 = 𝑴𝒑𝟐 − 𝑴𝒑 [𝒈]
Masa posude i suhog uzorka nakon
ispiranja (Mp3) [g] 1515 𝑴𝒊 = 𝑴𝒑𝟑 − 𝑴𝒑 [g] 𝑭 = 𝟏𝟎𝟎 − 𝜮𝒑
Tablica 4.1. Oznake, proračun i podaci izračunati prije sijanja (podaci i tablica
dobiveni na vježbama u laboratoriju)
13
Tablica 4.3. Granulometrijski dijagram
𝐷 15 𝐷
𝐶𝑢 = 𝐷60 = = 15 ; 𝐶𝑢 = 𝐷60 > 4
10 1 10
(𝐷30 )2 (3)2
𝐶𝐶 = (𝐷10 ⋅𝐷60)
= (1⋅15)
= 0,6 ; ne zadovoljava 1< Cc <3
Zbog kriterija Cu i Cc, klasifikacija je: GP odnosno slabo graduirani šljunak.
Tlo ima više od polovice krupnih frakcija s zrnima većim od 2 mm tj. Tlo je mješavina šljunka i
pijeska. [2]
14
Literatura
[1] https://www.hgd-cgs.hr/wp-content/uploads/2015/02/HGD_Klasifikacija-tla_Final.ppt
(pristupljeno 3.1.2023.)
[2] E. Nonveiller: Mehanika tla i temeljenje gradevina, Školska knjiga, Zagreb, 1979.
15