Nastavna jedinica: Etika i moral – vječna pitanja etike Cilj i svrha: - naučiti kako razlikovati pojmove morala i etike, uputiti i na ostale pojmove u značenjskome polju – ćudorednost, običajnost; osvijestiti potrebu etičke refleksije morala Ključni pojmovi: etika, moral, ćudorednost, običajnost, refleksija, moralna refleksija, etička refleksija Oblik obrade: - individualni, grupni, frontalni Metode rada: - izlaganje, određivanje pojmova, analiza, rad na tekstu, dijaloški oblik, demonstracija slikovnoga materijala Tijek izlaganja i dijaloga: - započinjemo od slika koje simbolički prikazuju neke čine što ih susrećemo u svijetu oko nas, osobito nasilja (upravo je moguće to povezati s društvenim zbivanjima u svijetu, sukobima, ratovima...) - učenici sami razumijevaju kada neki postupci postaju moralno upitnima, pa nastavnik ističe moralnu refleksiju i nastoji dati i primjere; - moralne dvojbe i promišljanje u konkretnom činu dovode do moralnih sukoba pa se stoga javlja druga razina promišljanja – etička refleksija; - nastavnik objašnjava što je filozofsko promišljanje morala – etika; - pritom i etimološki određuje pojmove – od grčkoga ethos do latinskoga mos, moris. - vraćajući se slikama što su ih tumačili na početku, učenici razumiju da moralnu i etičku refleksiju nije moguće uvijek precizno odvojiti u samom činu promišljanja; Ponavljanje: - uz pomoć pitanja na kraju nastavne jedinice Plan ploče
Etika i moral – vječna pitanja etike
- etika – ethos (ćud/karakter, običaj/navika)
- osnivač Sokrat, zasebna filozofska disciplina Aristotel - grana filozofije koja proučava moral - moral – individualni – ćudorednost - moral – društveni – običajnost - refleksija – sustavno i temeljito razmišljanje i promišljanje - moralna refleksija – prosudba moralnosti vlastitog ili tuđeg djelovanja - etička refleksija – teorijski, promišljanje o temeljnim moralnim pitanjima