NEKE STRANICE NA INTERNETU (al ovo je svakako sve u simulaciji i razbacano)

Halbachov niz je specifičan raspored serije magneta. Niz ima prostorno rotirajući ibrazac magnetizma
koji poništava polje s jedne strane, ali ga pojačava s druge strane. Glavne prednosti Halbachovih
nizova su da mogu proizvesti jaka magnetna magnetna polja na jednoj strani dok stvaraju vrlo malo
lutajuće polje na suprotnoj strani. Ovaj efekat se najbolje može razumjeti posmatranje raspodjele
magnetnog fluksa.

Trake feromagnetnih materijala s naizmjeničnim magnetizacijama se kombinuju tako da se magnetna

polja poravnaju iznad ravnine, dok su ispod strukture polja u suprotnim smjerovima i poništavaju se.

U idealnom slučaju, ova superpozicija bi proizvela polje iznad ravni koje je dvostruko veće nego da je
struktura jednoliko magnetizirana, a nema polja ispod ravnine. Međutim, u stvarnosti se idealan
slučaj ne može naći, ali se na donjoj strani stvara vrlo malo polje.

Primjena Halbachovog niza je u maglev vozovima gdje se magnetna levitacija koristi za potporu
vagona. Magnetni nizovi podižu voz na malu udaljenost iznad pruge. Operacija se zasniva na principu
indukcije: kako niz prolazi preko metalnih namotaja staze, varijacije u magnetnom polju induciraju
napon u stazi. Staza tada stvara svoje magnetno polje, i slično kao kada pokušate da gurnete dva ista
pola magneta sa šipkama, kada se polje poravna sa poljem koje proizvodi Halbach niz, odbijanje
uzrokuje da voz levitira.

INDUCTRACK (Post, Richard & Ryutov, Dmitri. (2000). The Inductrack: A simpler approach to
magnetic levitation. Applied Superconductivity, IEEE Transactions on. 10. 901 - 904.
10.1109/77.828377.)

Među razlozima zbog kojih je uvođenje maglev sistema sporo jesu troškovi i složenost tehnologije. Na
primjer, njemački sistem koristi elektromagnete, privučene prema gore na stazu koja se sastoji od
precizno poravnatih željeznih ploča. Zbog malog razmaka između polova i staze (reda 1 centimetar) i
budući da su takvi sistemi nestabilni, iz sigurnosnih razloga kontrolni sistem za elektromagnete mora
zadovoljiti vrlo zahtjevne standarde. Japanski sistemi, s druge strane, koriste supravodljive magnete
na vagonima, uz prateću kontrolu i zahtjeve sistema za hlađenje. Inductrack koncept ima za cilj
pronalaženje jednostavnijeg i jeftinijeg pristupa koji bi mogao imati veći izbor primjene od
dosadašnjih sistema.

Kako bi se postigle sile levitiranja, Inductruck koristi poseban niz permanentnih magneta (Halbach
nizovi) na vagonu. Kada je voz u pokretu, magnetno polje iz ovih magneta inducira struje u vodilici.
U prošlosti se izbjegavala upotreba permanentnih magneta u maglev sistemima iz raznih razloga.
Jedan od razloga je bio taj što se smatralo da neće proizvesti odgovarajuću silu levitacije u usporedbi
sa težinom samih magneta. Ovaj problem se riješio kombinacijom dva faktora: Halbachov niz
predstavlja optimalnu upotrebu magneta za stvaranje magnetnog polja blizu donje površine niza što
se postiže poništavanjem polja iznad niza, dok se proizvodi skoro čisto sinusoidalno polje ispod niza.
Drugi faktor jeste taj što se ovo magnetno polje snažno spaja sa nizom strujnih krugova koji čine
vodilicu Inductracka. Kao rezultat ova dva fenomena nije potrebno koristiti supravodljive magnete
kako bi se postigle odgovarajuće sile levitacije.

Budući da se radi o sistemu koji se aktivira indukcijom i silom odbijanja, Inductrack ne zahtjeva
upravljačke krugove za postizanje stabilnosti. Sve dok je voz u pokretu bit će stabilan. Kvar pogonskog
sistema rezultirao bi usporavanjem voza na malu brzinu, a zatim i zaustavljanjem na pomočnim
točkovima prije zaustavljanja.

TRENUTNO STANJE (Li, Hongmei & Shi, Junling & Li, Xiangdong & Zhang, Junbo & Chen, Yunlong.
(2023). Current status and reflection on the development of high-speed maglev transportation.
Railway Sciences. 2. 10.1108/RS-07-2023-0024.)

POTREBA ZA RAZVOJEM MAGLEV VOZOVA

1. Zahtjevi za društvenim i ekonomskim napretkom

Novi model privrednog razvoja nameće potražnju za bržim, ugodnijim i kvalitetnijim prevozom.
Težnja ljudi za brzinom nikad neće ostati na postojećoj razini, a napredak ljudske civilizacije, te
ekonomski razvoj stalno će zahtijevati nove zahtjeve za brzinom prijevoza. Dolazi do izražaja i potreba
za brzim transportom između velikih i manjih gradova. Razvojem privrede i poboljšanjem životnog
standarda je značajno povećao prosječan broj putovanja po osobi. Javlja se potražnja za bržim,
udobnijim, ali i raznolikim mogućnostima prevoza.

2. Brzi rast protoka putnika

2008. godine broj putnika brzim željeznicama u Kini iznosio je samo 7,43 miliona putnika. Nakon
desetljeća, 2019. godine broj putnika brzim željeznicama je dosegnuo čak 2,3 milijarde putnika. Od
2008. godine do 2018. udio putničkog prometa brzim željeznicama u ukupnom tržištu putničkog
prijevoza porastao je sa manje od 1% na 11,5%, dok je udio na tržištu željezničkog prijevoza porastao
sa 0,5%na 60,9%. Potražnja javnosti za željeznicom velikih brzina pokazala je značajan porast u
usporedbi sa drugim načinima prijevoza. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za brzim protokom
putnika, potrebno je dodatno poboljšati brzinu prijevoza željezničkih sistema.

TRENUTNO STANJE MAGLEV TEHNOLOGIJE (rad je iz 2023. pa je vjerovatno ok) ovdje je kombinovan
prethodni i Li, Shiyi. (2023). State of Art and Future Development of Magnetic Levitation
Technology. Highlights in Science, Engineering and Technology. 31. 167-176.
10.54097/hset.v31i.4830.

Od 1960-ih godina, razvijene zemlje poput japana, Sjedinjenih Američkih država, Kine i Njemačke su
smatrale brze maglev vozove budućim razvojnim smjerom u području saobraćaja, te su provele
dugoročna tehnološka ispitivanja na nacionalnim razinama. Različite države su izabrale različite
strategije i tehnologije u skladu sa svojim uslovima.

Njemačka se fokusirala na razvoj EMS tehnologije pri čemu je došlo do razvoja Transrapid voza. Ova
država je 1986. godine izgradila ispitnu liniju za maglev voz u dužini od 31,5 km sa maksimalnom
brzinom od 450 km/ za testiranje sa ljudskom posadom 1990. godine.

Japan je započeo istraživanje maglev tehnologije ranih 1960-tih godina. Japan je konstruisao maglev
ispitnu liniju postigavši ispitnu brzinu od 603 km/h sa posadom. Trenutno je u procesu izgradnja Chuo
Shankansen, brza maglev linija koja se proteže od Tokija do Nagoje i koja je duga 286 kilometara.
Planirano je da bude operativna za komercijalnu upotrebu 2027. godine, s maksimalnom radnom
brzinom od 505 km/h.

Sjedinjene Američke države proučavaju maglev tehnologiju za vojna testiranja, kao i za željeznice.
Ured za testiranje se nalazi u San Dijegu i predstavlja dugotrajnu investiciju.

Linija u Kini povezuje međunarodni aerodrom Šangaj Pudong i stanicu Longyang Road gdje se putnici
mogu prebaciti u šangajski metro kako bi nastavili putovanje do centra grada. Putovanje traje 8
minuta i 10 sekundi, a pređe se razdaljina od 30 kilometara. Voz može dostići brzinu od 300 km/h za
2 minuta i 15 sekundi, dok se maksimalna radna brzina od 431 km/h može postići nakon 4 minuta.

PROBLEMI U RAZVOJU BRZOG MAGLEV VOZA

U proteklim godinama industrija maglev vozova postigla je značajne rezultate, ali postoje i neki
problemi.

1. Uticaj na okoliš brzih maglev vozova je potrebno procijeniti jer postoje prepreke za primjenu.
Elektromagnetni uticaj maglev vozova na okoliš uporedivi su sa onima brzih željeznica, te je
potrebna dalja procjena. Također je neophodno procijeniti i uticaj razdoblja izgradnje i rada
na sredinu sa različitih aspekata kao što su elektromagnetno zračenje, vibracije, društveno
okruženje, ekološko okruženje i slično.
2. Nedostatak ispitnih linija onemogućava dalja ispitivanja uzoraka vozova. Japan i Njemačka su
proveli mnoge provjere tehničke izvodivosti među kojima su sigurnosna pitanja uključujući i
kočenje pri velikim brzinama. Japanski maglev vozovi su prošli razvoj dug 22 godine radi
provjere sigurnosti i pouzdanosti na Yamanashi testnoj liniji, a prva maglev linija je također
planirala otvaranje 2027. godine. Testni prototip magnetne velitacije s brzinom od 600 km/h
je lansiran 2019. godine, međutim trenutno ne postoji odgovarajuća testna linija za provjeru
funkcionalnosti, pouzdanosti, sigurnosti i drugih aspekata testnog prototipa.
3. Ekonomske koristi ovih vozova nisu sigurne, te postoje određeni rizici ulaganja. Ovi vozovi
zahtjevaju velika ulaganja i imaju dug rok povrata što u određenoj mjeri ograničava razvoj.
Komercijalna linija u Kini godišnje ima preko 4 miliona putnika, ali prihodi ne mogu pokriti
troškove rada i održavanja.
Usporedba sa konvencionalnim vozovima Sujay, & Madhu, Dr. (2015). Research review on magnetic
levitation trains. 10 ;

Brzina: Maglev vozovi postižu značajno više brzine od konvencionalnih vozova upravo zbog toga što
ne koriste konvencionalne šine i nema kontakta tj. sile trenja.

Održavanje: Maglev vozovi ne zahtijevaju česta održavanja, za razliku od konvencionalnih vozova koji
su podložni čestim kvarovima.

Vremenske prilike: Snijeg, led, ekstremna hladnoća i jaki vjetrovi nemaju značajan uticaj na maglev
vozove, dok vremenske prilike imaju značajan uticaj na konvencionalne željeznice.

Pruga: Maglev vozovi ne koriste obične pruge nego zahtijevaju poseban tip vodilica koji bi odgovarao
različitim tipovima voza. Dakle, za komercijalnu upotrebu brzih Maglev vozova je neophodna
izgradnja i novih pruga.

Učinkovitost: Pri nižim brzinama, uobičajna željeznica vjerovatno je produktivnija, dok se s druge
strane maglev vozovi ne suočavaju sa pokretnim preprekama jer ne postoji kontakt između vodilica i
voza, ostavljajući samo zračno suprotstavljanje i elektromagnetno širenje što povećava energetsku
produktivnost. Neki vozovi koriste elastične gume pri nižim brzinama.

Zvuk: Maglev vozovi ne stvaraju zvuk pri kretanju koji je sličan tradicionalnim vozovima budući da je
glavni izvor buke u maglev vozu izbačeni zrak, a ne udar točkova o šine.

prednosti (možda u zaključak) kombinacija Ahmed, Raheel & Jun, Yu & Azhar, Muhammad & Junejo,
Naveed. (2014). Comprehensive Study and Review on Maglev Train System. Applied Mechanics
and Materials. 615. 347-351. 10.4028/www.scientific.net/AMM.615.347.

Dhingra, Manish & Sharma, Rakesh & Salmani, Mahir. (2015). AN INTRODUCTION & OVERVIEW TO
MAGNETICALLY LEVITATED TRAIN. JOURNAL OF SCIENCE. 5. 1117-1124.

Glavna prednost maglev vozova u odnosu na obične vozove je u tome što nemaju pokretne dijelove.
Kao rezultat toga, značajno se smanjuje šansa za kvar, što smanjuje i troškove održavanja. Prepreke u
kretanju su u potpunosti uklonjenje jer nema stvarnog kontakta između voza i vodilice. Nedostatak
točkova također donosi prednost jer nema buke koju oni stvaraju u kontaktu sa šinama. Maglev
vozovi nisu opasni za okolinu jer ne koriste motore na plin. Kiša, snijeg i ekstremna hladnoća ne utiče
na performanse ovih vozova jer su otporni na vremenske uslove.

mane (isto zaključak)

Iako se prednosti maglev vozova čine nevjerovatne, one nisu dovoljni da ublaže najveći nedostatak
ove tehnologije, a to je ekstremni trošak početkog ulaganja. Maglev vozovi zahtijevaju potpuno novi
razvoj budući da konvencionalne pruge nisu kompatibilne sa ovim vozovima. Potpuno nove vodilice i
novo zemljište za igradnju povećava troškove. Budući da postoji jako magnetno polje, postoji
opasnost za ljude. Neophodna je izolacija kako bi se prevazišao ovaj problem.

https://www.wired.com/2015/06/lexus-hoverboard-slide/

https://elementarium.cpn.rs/naucne-vesti/liftom-do-zvezda/